Stručnjaci naglašavaju da je najbolje vrijeme za odlazak u krevet između 22 i 23 sata, barem kada je u pitanju zdravlje srca.

Prema studiji koje je objavilo Evropsko kardiološko društvo nije važna samo dužinaa sna, već i vrijeme kad se ide na spavanje. Nakon šest godina posmatranja navika više od 80.000 volontera, naučnici  su otkrili da je najviše zdravstvenih problema imala grupa koja je odlazila spavati kasno, oko ponoći ili čak kasnije. Oni su imali 25 posto veću vjerovatnoću da će oboljeti od kardiovaskularnih bolesti, piše 24sata.

S druge strane, i prerani odlazak u krevet nema toliko benefita koliko se mislilo. Za one koji idu spavati prije 22 sata, rizik od kardiovaskularnih problema može se povećati 12 odsto. Koliko je bitno kada liježete, pokazalo je i jedno istraživanje u Japanu, na  hiljadu japanskih radnika. Oni koji su išli spavati iza ponoći i imali su veću vjerovatnoću da će doživjeti jedan ili više simptoma depresije.

Stručnjaci zato naglašavaju da je najbolje vrijeme za odlazak u krevet između 22 i 23 sata, barem kada je u pitanju zdravlje srca i naziva se još “zlatni sat”. Upravo to je vremenski okvir u kojem bi trebalo ići u krevet – dakle, ni prerano ni prekasno. Nedostatak sna negativno utiče na tijelo, uzrokuje umor, pogoršanje kognitivnih funkcija i veći rizik od mnogih bolesti. Zanimljivo, ni previše sna nije dobro za nas. Idealno bi bilo, dakle, dosegnuti zlatnu sredinu.

Odraslima je potrebno prosječno između sedam do devet sati kvalitetnog sna svake noći kako bi bili dobrog zdravlja.

Na kvalitet sna ne utiču samo njegova dužina i trajanje. Važni su i pravi uslovi u spavaćoj sobi – trebalo bi biti tamna i rashlađena, a važno je znati da se teže spava i nakon obilnog obroka, ali i kad smo gladni. Krevet mora biti udoban, ne previše mekan, dok posteljina mora biti od prozračnih materijala.