Ekonomija

Prosječni nivo javnog duga od naredne do 2027. iznosiće 62,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a neto javnog duga 59 odsto BDP-a, pokazuju projekcije iz Srednjoročne strategije upravljanja dugom, koju je usvojila Vlada.
Vlada je, na predlog Ministarstva finansija, usvojila Srednjoročnu strategiju upravljanja dugom Crne Gore za period od naredne do 2027. godine, čiji je primarni cilj kreiranje stabilnog i održivog srednjoročnog okvira za obezbjeđenje nedostajućih sredstava za potrebe finansiranja budžeta.
Iz Ministarstva finansija je saop&scaron;teno da Strategija obuhvata konkretne mjere za obezbjeđivanje potrebnih finansijskih sredstava, uz minimizaciju rizika u vezi sa finansiranjem, refinansiranjem, kamatnim stopama i valutnim oscilacijama.
&ldquo;Fokusira se na tri ključna stuba, odnosno upravljanje rizicima finansiranja i refinansiranja, prevashodno trži&scaron;nim, kamatnim i valutnim rizikom u cilju njihovog minimiziranja, osiguranja ravnomjernog rasporeda dospijeća duga, smanjenja tro&scaron;kova i očuvanja adekvatnih finansijskih rezervi za hitne slučajeve, kao i na diversifikaciju baze međunarodnih investitora, kroz pro&scaron;irenje njihovog geografskog obuhvata, kako bi se osigurala stabilna i predvidiva potražnja za državnim obveznicama, uključujući i u uslove globalnih ekonomskih previranja&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Jo&scaron; jedan ključni stub je diversifikacija domaćih izvora finansiranja, uključujući i izdavanje državnih obveznica za stanovni&scaron;tvo, kojim bi se podstakao i razvoj trži&scaron;ta kapitala u Crnoj Gori.
Fokus, kako se dodaje, ostaje na otplati postojećeg duga i finansiranju kapitalnih projekata.
&ldquo;Glavni izvori finansiranja biće međunarodne obveznice, koje omogućavaju diversifikaciju baze investitora, kao i domaće obveznice, uključujući posebne emisije namjenjene stanovni&scaron;tvu. Pored toga, značajnu ulogu imaće krediti međunarodnih finansijskih institucija, koji nude povoljne uslove za strate&scaron;ke projekte u oblasti infrastrukture, energetike i digitalizacije&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Strategija, koja je urađena prvi put nakon 2018. godine, obezbjeđuje stabilno i održivo upravljanje dugom, uz podr&scaron;ku ekonomskom rastu i pripremu za pridruživanje Evropskoj uniji do 2028. godine.

Prosječni nivo javnog duga biće 62,5 odsto BDP-a

POKAZUJU PROJEKCIJE IZ SREDNJOROČNE STRATEGIJE UPRAVLJANJA DUGOM

Prihod od prodaje plastičnih kesa u trgovinama samo za mjesec, i to na osnovu trećine obrađenih izvje&scaron;taja, prema&scaron;uje 100 hiljada eura.
To je Radiju Crne Gore saop&scaron;teno u Agenciji za za&scaron;titu životne sredine. Ističu da će nakon obrade kompletne dokumentacije proslijediti novac Eko fondu, a koji će se koristiti za finansiranje kampanje o &scaron;tetnosti po životnu sredinu od upotrebe plastičnih kesa. I podgoričko preduzeće &ldquo;Deponija&rdquo; bilježi smanjenu upotrebu te ambalaže za preko 70 odsto.
Zvanično već vi&scaron;e od dva mjeseca, prema Zakonu o upravljanju otpadom, zabranjena je upotreba plastičnih kesa i jednokratne ambalaže. U prodaju su samo tzv.deblje od 50 mikrona, a prema Uredbi koja prati zakon definisano je da su trgovci obavezni da plaćaju nadoknadu od 0,03 centa i o prodatoj količini obavijeste Agenciju za za&scaron;titu životne sredine. U toj instituciji radiju Crne Gore je rečeno da je do sada pristiglo 150 izvje&scaron;taja i izdata 53 rje&scaron;enja.
&ldquo;Po&scaron;to nijesu jo&scaron; uvijek izdata sva rje&scaron;enja na osnovu izvje&scaron;taja, prihod na osnovu izdatih rje&scaron;enja do dana&scaron;njeg dana je ne&scaron;to vi&scaron;e od 100 hiljada eura. Možemo konstatovati da su trgovine za sada ažurne&rdquo;, navela je&nbsp; Aleksandra Lazović.
A novac koji trgovci izdvajaju od prodaje nove ambalaže uplaćuje se u državni budžet koji kasnije, poja&scaron;njava Lazović, ide na račun Eko fonda.
&ldquo;I ta sredstva se koriste isključivo za kofinansiranje i finansiranje aktivnosti koje podstiču podizanje svijesti, pružanje informacija javnosti o &scaron;tetnosti upotrebe plastičnih kesa po životnu sredinu&rdquo; istakla je Lazović.
Da se mijenja svijest potro&scaron;ača potvrđuje i statistike podgoričkog preduzeća &ldquo;Deponija&rdquo; koje, nagla&scaron;ava&nbsp; sagovornica Radija Crne Gore, bilježi drastično manju upotrebu plastičnih kesa.
&ldquo;Na deponiju u Glavnom gradu se doprema u posljednjih mjesec dana znatno manja količina plastičnih kesa čako do 70 ili 75 odsto&rdquo;, naglasila je Lazović.
Saop&scaron;tila je i da će do kraja mjeseca biti obrađeni i preostali izvje&scaron;taji trgovaca, oko 100, te dostavljeni novi za decembar.
U međuvremenu počeće i kontrola Trži&scaron;ne inspekcije, koja će uporediti podatke iz izvje&scaron;taja sa situacijom na terenu, ali obići i one objekte koji nijesu dostavili neophodnu dokumentaciju.

Agencija: Od plastičnih kesa za mjesec 100 hiljada eura

PRIHOD ĆE BITI PROSLIJEĐEN NA RAČUN EKO FONDA

Likvidna aktiva banaka na kraju oktobra je iznosila 1,5 milijardi eura, &scaron;to je 1,88 odsto niže nego u septembru, prenosi Mina business.
Likvidna aktiva banaka u oktobru je, u odnosu na isti mjesec pro&scaron;le godine, bila manja 13,11 odsto.
Koeficijenti likvidnosti za bankarski sistem u cjelini su, na dnevnom i dekadnom nivou, bili iznad propisanih minimuma.
Bilansna suma banaka na kraju oktobra iznosila je sedam milijardi eura i zabilježila je rast od 0,32 odsto u odsnosu na septembar, dok je na godi&scaron;njem nivou ojačala 3,15 odsto.
U strukturi aktive banaka, na kraju oktobra dominantno uče&scaron;će od 64,89 odsto ostvarili su neto krediti, nakon kojih slijede hartije od vrijednosti sa 18,55 odsto i novčana sredstva i računi depozita kod centralnih banaka sa 13,48 odsto, dok se 3,08 odsto odnosilo na preostale stavke aktive.
U strukturi pasive, dominantno uče&scaron;će od 81,18 odsto ostvarili su depoziti, nakon kojih slijedi kapital sa 12,89 odsto, pozajmice sa 2,76 odsto, dok se na ostale stavke odnosilo 3,17 odsto ukupne pasive.
Ukupan kapital banaka na kraju oktobra iznosio je 902,31 milion eura i na mjesečnom nivou bilježi rast od 1,65 odsto, a na godi&scaron;njem od 12,69 odsto.

Likvidna aktiva banaka na kraju oktobra 1,5 milijardi eura

SKORO DVA ODSTO NIŽA NEGO U SEPTEMBRU

Penziona reforma i radikalno smanjenje doprinosa za penziono osiguranje, te ukidanje doprinosa za zdravstveno osiguranje, u veoma kratkom roku, nijesu garant održivih i stabilnih javih finansija, već njihov veliki rizik, kazala je u intervjuu za Bankar prof.dr Gordana Đurović.
Ona dodaje da u su&scaron;tini, dugoročna održivost penzionog sistema ne leži samo u finansijskim preraspodjelama, već i u dubljim reformama koje će ojačati ekonomsku osnovu na kojoj počiva.
Profesorica Ekonomskog fakulteta, u intervjuu za Bankar ističe da su optimistične prognoze rasta BDP-a neodržive bez strukturnih reformi i povećanja produktivnosti, a takođe nagla&scaron;ava potrebu za jačanjem domaće proizvodnje kako bi se smanjila uvozna zavisnost i pobolj&scaron;ala ekonomska stabilnost.
Đurović je ocijenila da ograničavanje cijena i marži može djelovati kao kratkoročno rje&scaron;enje za ublažavanje inflacionog pritiska, ali niti srednjoročno, a posebno ne dugoročno ne donose očekivanu korist. Ukazala je da se ograničavanje cijena i marži pokazalo kao kratkoročna i populistička mjera, dok su dugoročna rje&scaron;enja jačanje trži&scaron;ne konkurencije i diversifikacija domaće ekonomije
Ona smatra da je kapitalni budžet je nadasve nedovoljan i ne raste proporcionalno rastu BDP-a. Pravi indikator je njegovo uče&scaron;će u BDP-u, a ne njegov apsolutni iznos. Veliki je broj programa i projekata, ali iznosi su za najveći broj korisnih ulaganja previ&scaron;e skromni.
Ocijenila je i da imamo strukturne neravnoteže na trži&scaron;tu rada, te da moramo pojačati instrumente aktivne politike zapo&scaron;ljavanja, uvesti institut stalnog sezonskog radnika i jačati vezu svijeta obrazovanja i svijeta rada.
Uzimajući u obzir projekcije Svjetske banke da će bruto domaći proizvod (BDP) Crne Gore porasti naredne godine za 3,5 odsto, te da Vlada najavljuje realni rast od čak 4,8 odsto, kako gledate na te brojke i kretanje na&scaron;eg bruto domaćeg proizvoda? Da li su takve projekcije realne i održive?
Đurović: Ekonomski rast Crne Gore nastavljen je i u 2024. godini, ali umjerenijim tempom, vođen oporavkom investicija i snažnom privatnom potro&scaron;njom podržanom povećanjem minimalnih penzija i plata, te zaposlenosti. Prognoze za 2025. godinu dosta su različite. Za 2025. godinu Ministarstvo finansija prognozira rast od 4.8%, koji se smiruje u srednjem roku na 3.2% i 3.1% u 2026. i 2027. godini respektivno, navodi se u Nacrtu programa ekonomskih reformi do 2027. godine. Za razliku od ovih prognoza, Svjetska banka i IMF ne prognoziraju rast veći od 3.5% odnosno 3.7%.
Ne&scaron;to vi&scaron;e optimizma daju prognoze Evropske komisije i one se kreću na nivou od 4.2% realnog rasta BDP-a u 2025. godini. Poredeći ove projekcije, &bdquo;domaće&ldquo; su znatno iznad ovih drugih projekcija i upori&scaron;te traže u rastu privatne potro&scaron;nje, većim očekivanjima na polju rasta investicija, te unaprjeđenju ukupnog ambijenta za ulaganja. Radi realnosti prognoza i visokog stepena neizvjesnosti, Ministarstvo finansija je iza&scaron;lo i sa scenarijem nižeg rasta, gdje bise on kretao u 2025. godini na nivou od 3.2%.
Prema Evropskoj ekonomskoj prognozi za jesen 2024. godine[1], veći raspoloživi dohoci bi trebalo da ubrzaju rast u 2025. godini, ali bi mogli da doprinesu i vi&scaron;oj inflaciji. Iako je bila u opadajućem trendu u većem dijelu godine, od oktobra trend se mijenja i bilježi se umjereni rast cijena od 1.2% u oktobru o odnosu na oktobar 2023. godine, dok je inflacija u novembru već 1.7% u odnosu na novembar prethodne godine.
Evropska ekonomska prognoza predviđa za Crnu Goru da će potro&scaron;ačke cijene rasti u 2025. godini na osnovu značajnog povećanja plata i socijalnih transfera, pa je predviđeni godi&scaron;nji prosečni CPI u 2025. godini čak 4.1%. Vi&scaron;a inflacija od pretpostavljene bi naru&scaron;ila pozitivan uticaj novih mjera politike na realni raspoloživi dohodak, a time i na potro&scaron;nju domaćinstava.
Kako komentari&scaron;ete aktuelnu penzionu reformu, posebno promjenu strukture, tj. preraspodjelu i prelivanje načina uplate doprinosa? Vidite li Fond PIO kao održiv na duži rok i &scaron;ta bi dodatno trebalo uraditi kako bi se obezbijedila stabilnost?
Đurović: Zbog značajnog povećanja minimalnih plata i penzija, redovne indeksacije penzija i nižih prihoda na osnovu prepolovljenog penzionog doprinosa, očekuje se i rast budžetskog deficita do 3.5%, a po scenariju niđeg rasta i do 4% (po Nacrtu PER-a). U nedostatku jakih kompenzacionih mjera, javni dug se povećao po preliminarnim podacima na 62.11% BDP-a u 2024. godini, zbog rasta zaduživanja koji je potreban za akumulaciju rezervi i pripremu za predstojeću veliku otplatu evroobveznica u 2025. godini.
Trend rasta javnog duga evidentan je i u srednjem roku, do 2027. godine, a posebno po scenariju nižeg rasta. Sveukupno gledano, bilans rizika u fiskalnim izgledima bilježi negativan trend, zbog strukturnih budžetskih promjena, koje slabe prihodnu osnovu i podižu obaveznu (mandatnu) potro&scaron;nju, uz rizik rasta javnog duga.
Penziona reforma i radikalno smanjenje doprinosa za penziono osiguranje, te ukidanje doprinosa za zdravstveno osiguranje, u veoma kratkom roku, nisu garant održivih i stabilnih javih finansija, već njihov veliki rizik. Cijenim da se u ovako značajnim rezovima na strani budžetskih prihoda, upori&scaron;te trebalo tražiti u dobrim evropskim praksama, kao u EU, tako i u regionu.
Daleke ili neke egzotične destinacije, nijesu adekvatan reper i ne mogu služiti kao modeli za malu i otvorenu crnogorsku ekonomiju, koja funkcioni&scaron;e u uslovima velike izloženosti promjenama eksterne tražnje i vremena polikrize koju živimo. Umjesto da se penzioni sistem oslanja na stabilne, proizvodnjom i produktivno&scaron;ću podržane prihode, značajan dio tereta preliva se na javne finansije, koje su već pod pritiskom rasta tekuće potro&scaron;nje i nedovoljne diverzifikacije ekonomskih aktivnosti.
Takav pristup može kratkoročno izgledati održivo, posebno ako se oslanjamo na privremene izvore prihoda uzrokovane prilivima iz inostranstva ili aktivnostima stranih državljana koji su privremeno do&scaron;li da žive kod nas, ali ne garantuje dugoročnu stabilnost. Kada osnovica penzijskog sistema nije čvrsto utemeljena na realnim ekonomskim performansama, svaka promjena u fiskalnim uslovima, demografskim trendovima ili eksternim &scaron;okovima može dovesti do pritisaka rashodne strane budžeta i održivosti javnih finansija u cjelini.
Da bi se očuvala stabilnost Fonda PIO, neophodne su strukturne reforme usmjerene na povećanje produktivnosti, bolju povezanost trži&scaron;ta rada s potrebama privrede, racionalnije upravljanje javnim sektorom i podsticanje privatnih investicija u sektore koji će stvarati održive izvore prihoda. U su&scaron;tini, dugoročna održivost penzionog sistema ne leži samo u finansijskim preraspodjelama, već i u dubljim reformama koje će ojačati ekonomsku osnovu na kojoj počiva.
Spoljnotrgovinska razmjena Crne Gore bilježi deficit veći od tri milijarde eura. Kako vidite tu situaciju i koje korake bi trebalo preduzeti kako bi se smanjila uvozna zavisnost? Gdje leže &scaron;anse Crne Gore u pogledu povećanja izvoza?
Đurović: Već za period 10 mjeseci ove godine spoljnotrgovinski robni deficit dostiže 2.92 mlrd eura, a pro&scaron;logodi&scaron;nji je bio blizu 3 mlrd eura, tj. čak 43% BDP-a. Ipak, zahvaljujući uslugama i drugim transferima, saldo tekućeg i kapitalnog računa popravlja ovu poziciju platnog bilansa na prihvatljivo uče&scaron;će od 11% BDP-a. Mi smo mala ekonomija, razgranate lepeze potro&scaron;nje i veoma male proizvodne baze, tako da je visok robni deficit neminovnost, ali se on ipak treba držati u razuminim granicama i različitim mjerama podsticati domaća proizvodnja i jačati konkurentnost pristupa i na domaćem trži&scaron;tu, jer znamo da nam je prihod od turizma kao prihod od &bdquo;nevidljivog&ldquo; izvoza.
Ogroman robni uvoz refleksija je visoke orjentacije i zavisnosti od uvoza svih kategorija roba, uključujući i inpute za ekspanziju građevinskog sektora i gradnju. Poruka je da treba mnogo vi&scaron;e podsticati domaću poljoprivrednu proizvodnju i prehrambenu industriju, te njenu vezu sa plasmanom kroz turizam, kako bi se ovi disbalansi ublažili. Iako se najveći prihodi ubiraju od turizma i povezanih grana, to ne znači da tu djelatnost treba dodatno poreski opterećivati, zbog rasta mandatne potro&scaron;nje u budžetu.
Turizmu trebaju rje&scaron;enja u saobraćaju i komunalnoj infrastrukturi, stabilan i predvidljiv ambijent i fiskalni okvir, a ne dodatni nameti. Isto se odnosi i na podr&scaron;ku sektoru vinogradarstva i vinarstva. Na primjer, vinske ture su dio turističke ponude, a ovaj sektor doprinosi ruralnom razvoju, zaposlenosti, pa i robnom izvozu. To je dio na&scaron;e tradicije i dobra je veza turizma i poljoprivrede. Kada smo pregovarali liberalizaciju trži&scaron;ta unutar CEFTA-e, kada smo pristupali Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i kada smo pregovarali Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju se EU &ndash; niko nam nije tražio akcize na mirna vina, bilo je potpuno logično i prirodno da je to mjera podsticaja ove proizvodnje i ponude, Crne Gore kao turističke destinacije. Svi su to razumjeli i podržali. Na bazi prozvodnje vina, dobili smo i bescarinsku kvotu za izvoz vina na trži&scaron;te EU u visini od 16.000 hektolitara. Argumenti su bili na na&scaron;oj strani i &scaron;titili smo na&scaron;e vinare i vinogradare. To treba da radimo i danas, oni to zaslužuju.
Kada je riječ o fiskalnoj politici i strategiji, možete li ocijeniti predlog budžeta za 2025. godinu, posebno u kontekstu nivoa kapitalne potro&scaron;nje i najavljenih kapitalnih projekata? Da li smatrate da su oni adekvatno planirani?
Đurović: Kapitalni budžet je nadasve nedovoljan i ne raste proporcionalno rastu BDP-a. Pravi indikator je njegovo uče&scaron;će u BDP-u, a ne njegov apsolutni iznos. Veliki je broj programa i projekata, ali iznosi su za najveći broj korisnih ulaganja previ&scaron;e skromni, te se realizacija projekata produžava preko svih razumnih rokova. I pored velikih očekivanja u sektoru saobraćaja, mislim da je deficit kapitalnog budžeta, njegov nedovoljan nivo, najizraženiji u sektoru za&scaron;tite životne sredine, posebno u lokalnoj komunalnoj infrastrukturi, a posebno u upravljanju otpadom.
Brzo pristupanje EU, pomoglo bi, ali i u međuvremenu, moramo i sami, uz kredite i grantove, ulaziti mnogo snažnije u ove investicije. Da nam se ne dogadja da se vraćaju IPA sredstva za projekat zaobilaznice Budva od 41 mil eura ili sredstva IPARD-a za poljoprivrednike od 2.5 mil eura. Suvi&scaron;e smo investiciono deficitarni, da bi smjeli sebi dozvoljavati ovakve gubitke evropskih grantova.
Svjedoci smo sporadičnih poku&scaron;aja Vlade da mjerama ograničavanja cijena zauzda inflaciju. Da li, prema va&scaron;em mi&scaron;ljenju, takve mjere mogu dati dugoročne rezultate i kako gledate na ovu vrstu intervencionizma, bilo kod cijena ili kod marži?
Đurović: Ni jedan intervencionizam nije učinkovit na dugi rok. Postaju veći tro&scaron;kovi administriranja, odlučivanja, nadgledanja, kontrole i sankcija, nego &scaron;to bi trebali biti efekti. To su lekcije jo&scaron; iz socijalizma i prekomjernog dru&scaron;tvenog dogovaranja, a na kraju, sporazumi su se dugo pregovarali i često se nisu ni po&scaron;tovali. U dana&scaron;njim uslovima, upada se jo&scaron; i u zamku populizma, tako da nas ekonomska teorija i praksa intervencionizma uči da da ovim mjerama ne treba previ&scaron;e posezati, da one zahtijevaju visoke tro&scaron;kove administriranja, a efekti se te&scaron;ko kvantifikuju, te njihovo uvođenje bilježi trend opadajuće korisnosti. To nisu popularne mjere, te su vi&scaron;e populističke mjere, okrenute u kratkom roku vi&scaron;e prema glasaču, nego prema marginalnim kategorijama stanovni&scaron;tva.
Ograničavanje cijena i marži može djelovati kao kratkoročno rje&scaron;enje za ublažavanje inflacionog pritiska, ali niti srednjoročno, a posebno ne dugoročno ne donose očekivanu korist. U situaciji gdje na trži&scaron;tu djeluje nekoliko velikih trgovačkih lanaca s gotovo oligopolskim pozicijama, takve mjere mogu imati ograničen efekat.
Istina je da se trgovci mogu buniti zbog manjih marži, ali njihova trži&scaron;na snaga i velika pregovaračka moć im omogućavaju da dio tereta prebace na dobavljače ili pronađu alternative koje im i dalje obezbjeđuju pristojan profit. Na taj način, privremene administrativne intervencije u formiranje cijena u su&scaron;tini ne mijenjaju strukturni odnos snaga na trži&scaron;tu.
Dugoročno posmatrano, uspje&scaron;an recept protiv inflacije ne leži u kratkoročnim kontrolama cijena, već u jačanju konkurencije, ohrabrivanju ulaska novih igrača na trži&scaron;te, diversifikaciji domaće proizvodnje, unapređenju poslovnog okruženja i smanjenju zavisnosti od uvoza. Dok se to ne ostvari, mjere ograničavanja cijena će biti tek privremeni &ldquo;flaster&rdquo; koji kupcima može pružiti kratkotrajno olak&scaron;anje.
Kako ocjenjujete trenutnu situaciju na trži&scaron;tu rada u Crnoj Gori, posebno s obzirom na rast minimalne zarade, ali uprkos tome i dalje aktuelan odlazak radne snage u inostranstvo? Kakve politike bi mogle unaprijediti trži&scaron;te rada?
Đurović: Trži&scaron;te rada je refleksija intenzivnih ekonomskih migracija koje su globalni fenomen. Rekordan je broj registrovane zaposlenosti (preko 257.000 u oktobru 2024.), tako da uz dinamičan rast BDP-a, na žalost, ne bilježimo pozitivne trendove produktivnosti rada. A produktivnost rada bi trebala biti osnovica za rast plata, a ne samo rast BDP-a i razne fiskalne reforme, bez prethodnih ozbiljnijih analiza sa aspekta održivosti javnih finansija.
U strukturi zaposlenih sve je vi&scaron;e strane radne snage, &scaron;to vidimo već na svakom koraku, posebno u sektoru ugostiteljstva i gradjevinarstva. Sa druge strane, nezaposlenost se takođe značajno smanjila, ispod 33.000 registrovanih nezaposlenih bilježimo, ali oni, u većini, ili ne traže aktivno posao, ili su u sivoj zoni, ili pripadaju korpusu te&scaron;ko zapo&scaron;ljivih kategorija. Konačno, raspoloživa domaća ponuda, u značajnom dijelu, ne odgovara strukturi tražnje za radnom snagom.
Kvalifikovani i najstručniji dosta odlaze. To su na&scaron;e strukturne neravnoteže na trži&scaron;tu rada, sa kojima se suočavaju i sve susjedne, pa i evropske zemlje. Moramo pojačati instrumente aktivne politike zapo&scaron;ljavanja, uvesti institut stalnog sezonskog radnika i jačati vezu svijeta obrazovanja i svijeta rada.
Digitalna transformacija i modernizacija poslovnog okruženja često se ističu kao prioritet. Koliko je crnogorska ekonomija spremna za ubrzanu digitalizaciju i &scaron;ta bi trebalo unaprijediti da bi postala konkurentnija na globalnom trži&scaron;tu?
Đurović: Dosta dobro su prepoznate prioritetne mjere u oblasti digitalizacije u Reformskog agendi Crne Gore 2024-2027. godine. Ako se budu realizovale, bićemo mnogo bezbjedniji i uredicemo brojne registre, koji treba da budu javni, u korist građana.
Dosta se govori o zelenoj tranziciji i ESG standardima. Koliko je, prema va&scaron;em mi&scaron;ljenju, Crna Gora odmakla na tom polju i koji su ključni izazovi u ostvarivanju ciljeva održivog rasta?
Đurović: Dobro je &scaron;to su ESG standardi značajno krenuli u oblasti finansija, posebno u bankama i osiguravajućim dru&scaron;tvima. Njihove će se aktivnosti prelivati i na realni sektor. To je dobrim dijelom posljedica politika centrala najvećeg broja aktivnih banaka u Crnoj Gori, ali se ona ipak sve evidentnije de&scaron;ava u stvarnom životu. A na to nas sve vi&scaron;e podstiču u EU standardi, standardi zelenog finansiranja i održivog razvoja. Evropska taksonomija repoznaje djelatnosti koje će postepeno biti isključene kao korisnici kredita, jer njihove aktivnosti negativno djeluju na životnu sredinu i povećavaju emisije gasova sa efektom staklene ba&scaron;te. U drugoj fazi, na listi nepopularnih, naći će se i njihovi dobavljači. Doći ćemo i do registra kredita, sa aspekta GHG efekta. A ključne je faza uvođenja &scaron;to većeg broja podsticaja za zeleno finansiranje, bilo kroz smanjenje kamatnih stopa ili neki drugi oblik pod&scaron;ke. Uskoro, od 2026. godine, i na granicama EU, robe koje su u svojoj proizvodnji značajno uticale na rast GHG emisija, a žele se plasirati u Uniji, imace dodatno fiskalno opterećenje prilikom pristupa jedinstvenom evropskom trži&scaron;tu. O tome treba misliti već dana, posebno kada je izvoz električne energije u pitanju, a to je trenutno na&scaron;a najbolja izvozna roba.

Đurović: Smanjivanje i ukidanje doprinosa za penziono i zdravstveno osiguranje je veliki rizik za javne finansije

OCJENUJE PROFESORICA EKONOMSKOG FAKULTETA

Ministarstvo finansija Crne Gore isplatilo je, kako je saop&scaron;teno, tokom ove godine ukupno 15.728.429,71 eura biv&scaron;im radnicima privrednog dru&scaron;tva Radoje Dakić AD Podgorica, koje se nalazi u stečaju.
Kako su precizirali, od tog iznosa, 6.385.301,62 eura isplaćeno je po osnovu presuda koje je dostavila Kancelarija Zastupnika Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu, i to do kraja trećeg kvartala tekuće godine.
"Takođe, Ministarstvo finansija isplatilo je 1.556.000 eura na osnovu izvr&scaron;enja odluka Ustavnog suda Crne Gore. Za isplatu preostalih radnika, na račun Privrednog suda uplaćeno je dodatnih 7.787.128,09 eura", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Isplate su, napominju, realizovane u skladu sa obavezama proiza&scaron;lim iz sudskih odluka i postupaka pred domaćim i međunarodnim pravosudnim institucijama.

Isplaćeno više od 15.7 miliona eura potraživanja bivšim radnicima Radoje Dakić

SAOPŠTENO IZ MINISTARTSTVA FINANSIJA

Centralna banka Crne Gore prvi put u istoriji izrekla je kazne u iznosu od 830.703 eura i to u oblasti kontrole spečavanja pranja novca i finansiranja terorizma.
To se navodi u prezentaciji Rezultata rada CBCG, koju je juče predstavila guvernerka Irena Radović.
Kada je riječ o kontroli spečavanja pranja novca i finansiranja terorizma (SPNFT) realizovano je &scaron;est neposrednih kontrola i tri posredne tematske ciljne. Od toga, kako pokazuju podaci CBCG, izrečeno je 16 supervizorskih mjera i to osam u formi rje&scaron;enja za &scaron;est banaka, sedam u formi upozorenja i jedan u formi Sporazuma.
&ldquo;Prvi put u istoriji CBCG izrečene su novčane kazne u vrijednosti od 830.703 eura&rdquo;, saop&scaron;teno je iz CBCG.
Kako ističu iz CBCG tokom 2024. godini sprovodene su i brojne aktivnosti na planu unapređenju nacionalnog okvira za sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma (SPNFT).
&ldquo;CBCG je u 2024. godini, prvi put od svog postojanja, izrekla zakonom propisane i dozvoljene kazne u visini od 0,1% do 0,5% regulatornog kapitala kod pet crnogorskih banaka, nakon utvrđenih nepravilnosti u postupanju u oblasti SPNFT&rdquo;, saop&scaron;teno je iz CBCG.
 Osim toga u cilju jačanja temelja za borbu protiv finansijskog kriminala, inicirana je stroža kaznena politika, sa novčanim kaznama do pet miliona eura koje su na raspolaganju je CBCG, Komisiji za trži&scaron;te kapitala i Agenciji za nadzor osiguranja, odnosno kaznama do 1 miliona eura koje su na raspolaganju Ministarstvu finansija, MUP/Upravi policije, Ministarstvu pravde, Agenciji za elektronske komunikacije, Advokatskoj komori Crne Gore.
Uz to, CBCG je pro&scaron;le godine realizovala 11 neposrednih kontrola banaka i pet pružalaca platnih usluga, tri kontrole primjene međunarodnih restriktivnih mjera.
Kako je saop&scaron;teno iz Centralne banke Crne Gore, sprovedeno je i peta supervizorskih mjera, jedno upozorenje, kao i četiri rje&scaron;enja.
&ldquo;Izrečene su kazne 489.115 eura, pokazuju podaci CBCG&rdquo;, saop&scaron;tila je CBCG.
Kada je riječ o kontroli banaka i platnih institucija realizovano je osam neposrednih kontrola i izrečeno &scaron;est supervizorskih mjera, &scaron;est upozorenja, a u slučaju četiri banke pokrenuti su prekr&scaron;ajni postupci.

Centralna banka kontrolisala pranje novca: Izrečene kazne od 830.000 eura

NAVEDENO U PREZENTACIJI REZULTATA RADA CBCG

Isplata zaostalih zarada nekada&scaron;njim radnicima "Ko&scaron;ute" počela je danas, kazao je za Cetinjski list njihov advokat Petar Martinović.
Prema njegovim riječima, danas je oko 40 radnika od Fonda rada dobilo rje&scaron;enje za isplatu, dok će ostali primiti nakon provjere dokumentacije koja je u toku.
&ldquo;Dokumentacija je prilično obimna, potrebno je da se provjeri svaki zahtjev, za svakog radnika. Molim radnike za strpljenje, biće svi isplaćeni.
Ubrzo očekujemo i potpisivanje sporazuma sa Ministarstvom rada o spajanju radnog staža. Ovo je velika pobjeda nakon 30 godina nepravde i zaista smo prezadovoljni&rdquo;, kazao je Martinović.
On je zahvalio ministarki rada, zapo&scaron;ljavanja i socijalnog dijaloga Naidi Ni&scaron;ić i Fondu rada, jer su kako je istakao, odradili briljantan posao.
&ldquo;U ime radnika od srca se zahvaljuem ministarki Ni&scaron;ić i njenom kabinetu, kao i Fondu rada na čelu sa direktoricom Anom Mrdović. Neizmjerna zahvalnost za RTV Cetinje jer ste nas od prvog dana vjerno pratili. Hvala i drugim medijima koji su izvje&scaron;tavali o na&scaron;im protestima&rdquo;, naglasio je Martinović.
Predstavnica radnika Dijana Vujović kaže da je bila optimista od prvog dana, a u ovom trenutku, prema njenim riječima, najbitnije je da će svi radnici biti isplaćeni.
Podsjetimo, 693 radnika Ko&scaron;ute čekalo je isplatu devet zaostalih zarada 30 godina, &scaron;to iznosi oko 2 miliona i 800 hiljada eura. Međutim, radnici su tokom posljednjih pregovora sa Fondom rada dogovorili isplatu &scaron;est zarada, jer po važećem zakonu Fond može da im isplati samo toliko, &scaron;to u konačnom iznosi oko 2 i po miliona eura.
Osim radnika sa Cetinja, među njima su i radnici iz Bara i Danilovgrada gdje je "Ko&scaron;uta" imala svoje pogone.

Počela isplata zaostalih zarada radnicima nekadašnje "Košute"

POTVRIO NJIHOV ADBOKAT

Isplata novembarskih penzija počeće danas, saop&scaron;teno je iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO).
Prosječna novembarska penzija, bez obračunate razlike, iznosi 502,81 eura.
&ldquo;Prosječna isplaćena penzija sa obračunatim razlikama za novembar iznosi 521,75 eura&rdquo;, navedeno je u saop&scaron;tenju.
Za isplatu novembarskih penzija neophodno je 63,2 miliona eura.

Danas počinje isplata penzija

SAOPŠTENO IZ  FONDA PIO

Skup&scaron;tina je danas usvojila niz zakona, kao i Fiskalnu strategiju Crne Gore za period od ove do 2027, prenosi Mina business.
Skup&scaron;tina je usvojila zakone o budžetskoj inspekciji, organskoj proizvodnji i o pomorsko-agencijskoj djelatnosti.
Predlog zakona o zavr&scaron;nom računu budžeta za pro&scaron;lu godinu nije prihvaćen u načelu, ali je Skup&scaron;tina usvojila predlog zaključka Odbora za ekonomiju, finansije i budžet.

Skupština nije prihvatila Završni račun budžeta za prošlu godinu

NA DANAŠNJOJ SJEDNICI

Okvirni sporazum o regulisanju međusobnih odnosa po pitanju staža osiguranja sa uvećanim trajanjem zaključen je danas, saop&scaron;teno je iz Ministarstva rada, zapo&scaron;ljavanja i socijalnog dijaloga.
&ldquo;Ovaj sporazum omogućava biv&scaron;im radnicima metalsko-rudarskog sektora iz preduzeća Tosčelik, Radvent, Minel Promont i Bumech Crna Gora ostvarivanje prava na penziju, uz uvažavanje njihovog radnog angažovanja na poslovima s beneficiranim stažom&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Iz Ministarstva je saop&scaron;teno da je zaključenje sporazuma rezultat zajedničkog napora Vlade, Fonda rada i predstavnika biv&scaron;ih radnika, uz oslonac na zakonske odredbe i praksu Evropskog suda za ljudska prava.
&ldquo;Fond rada će obezbijediti uplate doprinosa potrebnih za povezivanje staža, čime će se omogućiti penzionisanje u skladu sa važećim zakonodavstvom&rdquo;, dodaje se u saop&scaron;tenju.
Ministarstvo, kako se zaključuje, ostaje posvećeno rje&scaron;avanju statusa biv&scaron;ih radnika, potvrđujući dru&scaron;tveno odgovoran pristup prema izazovima u oblasti socijalne za&scaron;tite.

Bivši radnici iz metalsko-rudarskog sektora ostvariće pravo na penziju

POTVRĐENO IZ MINISTARSTVA RADA, ZAPOŠLJAVANJA I SOCIJALNOG DIJALOGA.

U Crnoj Gori će od ponoći biti skuplje sve vrste goriva, saop&scaron;teno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Litar BMB 98 će poskupiti četiri centa i ko&scaron;taće 1,57 eura. Isto toliko će biti skuplji litar BMB 95 i ko&scaron;taće 1,53 eura.
Pet centi biće skuplji litar eurodizela i ko&scaron;taće 1,51 euro.
Lož ulje će poskupiti dva centa i ko&scaron;taće 1,45 eura.
&ldquo;Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata &nbsp;naredni obračun će se obaviti 26. februara, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 27. februara&rdquo;, zaključili su iz Ministarstva energetike i rudarstva.

U Crnoj Gori od ponoći skuplje sve vrste goriva