Ekonomija

Ukupan javni dug Crne Gore, na dan 30.jun iznosio je 4,54 milijardi eura, odnosno 62,37 odsto BDP-a, pokazuju podaci Ministarstva finansija.
&ldquo;Uzimajući u obzir depozite Ministarstva finansija (uključujući i 38.477 unci zlata) neto javni dug Crne Gore iznosio je 3,906 milijardi eura, odnosno 53,67 odsto BDP-a&rdquo;, navodi se u informaciji Ministarstva finansija.
Ukupan državni dug (bez depozita), iznosio je 4,478 milijardi eura ili 61,51 odsto BDP-a
&ldquo;Uzimajući u obzir depozite, ukupan neto državni dug iznosio je 3,844 milijardi eura ili 52,81 odsto BDP-a&rdquo;, navodi se u informaciji.
Prema podacima Ministarstva finansija, dug lokalne samouprave iznosio je 62,42 miliona eura, odnosno 0,86 odsto BDP-a.
&ldquo;Depoziti su iznosili 633,56 miliona eura, uključujući 38.447 unci zlata (čija je vrijednost 83,78 miliona eura) ili 8,70 odsto BDP-a&rdquo;, dodaje se.
U informaciji se navodi da je nakon povećanja javnog duga u prvom kvartalu 2024. godine, primarno usljed realizacije emisije obveznica na međunarodnom trži&scaron;tu, u iznosu od 687,762 miliona eura, tokom drugog kvartala do&scaron;lo do smanjenja javnog duga, u odnosu na 31.marta 2024. godine za 193,84 miliona eura, primarno kao rezultat redovne otplate duga.
&ldquo;Naime, u drugom kvartalu 2024. godine, izvr&scaron;ena je otplata državnog duga po osnovu glavnice, u ukupnom iznosu od 206,27 miliona eura, od čega se 132,73 miliona eura odnosilo na otplatu duga rezidentima, dok je otplata duga nerezidentima iznosila 73,54 miliona eura. U istom periodu otplaćena je i kamata u iznosu od 45,07 miliona eura, od čega je otplata domaće kamate iznosila 9,51 miliona eura, dok je otplata ino kamate iznosila 35,56 miliona eura&rdquo;, obja&scaron;njava se u informaciji.
Osim redovne otplate duga na vrijednost duga utiču i povlačenja kreditnih sredstava iz ugovora o kreditu za projekte čija je realizacija u toku.
&ldquo;Naime, po osnovu ugovora o kreditu, koji su zaključeni u ranijem periodu sa međunarodnim finansijskim institucijama (Svjetska banka i njene afilijacije &ndash; IBRD, IDA, zatim Pariski klub, EIB, EBRD, CEB, Evropska komisija, KfW i IFAD), za realizaciju projekata u oblasti komunalnih djelatnosti, energetske efikasnosti, unapređenja putne infrastrukture i slično, u toku drugog kvartala 2024. godine povučeno je oko 7,79, miliona eura, gdje je najveće povlačenje bilo za projekat &bdquo;Trgovinske i transportne olak&scaron;ice&ldquo; kod IBRD banke u iznosu od 1,00 milion eura, kao i za projekat &bdquo;Energetska efikasnost u javnim zgradama III&ldquo; u iznosu od 1,92 miliona eura&rdquo;, navodi se.
Spoljni dug
Ministarstvo finansija emitovalo je međunarodne obveznice u vrijednosti od 750 miliona dolara, sa rokom dospjeća od sedam godina i kamatnom stopom od 7,25 odsto godi&scaron;nje. Nakon konverzije u eure, u skladu sa realizovanim hedžing aranžmanom, vrijednost ovog zaduženja iznosi 687,76 miliona eura sa izvedenom eurskom kamatnom stopom od 5,88 odsto.
&ldquo;Ukupan spoljni dug Crne Gore iznosio je 4,091 milijardi eura, odnosno 56,21 odsto BDP-a, &scaron;to je za 65,33 miliona eura manje u odnosu na 31. mart 2024. godine. Smanjenje spoljnjeng duga, tokom drugog kvartala je posljedica redovne otplate spoljnjeg duga&rdquo;, navodi se.
Tokom drugog kvartala 2024. godine Ministarstvo finansija je zaključilo dva nova kreditna aranžmana sa ino kreditorima za realizaciju različitih razvojnih projekata.
Sklopljen je ugovor o kreditu sa Evropskom investicinom bankom (EIB) za finansiranje Projekta Unapređenje crnogorske željeznice u iznosu od 40 miliona eura, sa rokom dospijeća od 15 godina i kamatnom stopom koja će se odrediti u trenutku povlačenja.
&ldquo;Ukupan iznos projekta, koji će realizovati Željeznička infrastruktura Crne Gore, procijenjen je na 80 miliona eura od čega je 35,5 miliona eura dodijeljeno kao grant u okviru Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF), dok je iznos od 40 miliona eura Crna Gora je obezbijedila kroz kreditni aranžman EIB-om&rdquo;, podsjeća se u informaciji.
Takođe sklopljen je ugovor o kreditu sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) za potrebe finansiranja Projekta rekonstrukcije javnih zdravstvenih ustanova Kliničkog centra Crne Gore, Op&scaron;te bolnice Bijelo Polje i Op&scaron;te bolnice Cetinje, u iznosu od 12 miliona eura, a u cilju unapređenja energetske efikasnosti pomenutih objekata. &nbsp;Rok dospijeća kredita je 15 godina, sa kamatnom stopom 6 mjesečni EURIBOR + jedan odsto.
&ldquo;Imajući u vidu da se su pomenuti aranžmani tek zaključeni, a projektne aktivnosti jo&scaron; uvijek nisu započete, isti nisu imali uticaja na stanje državnog duga u drugom kvartalu&rdquo;, ukazuje Ministarstvo.
Unutra&scaron;nji dug
Unutra&scaron;nji dug Crne Gore iznosio je 386,70 miliona eura, odnosno 5,31 odsto BDP-a, &scaron;to je za 124,59 miliona eura manje u odnosu na 31.03. 2024. godine.
&ldquo;Pored činjenice da u toku drugog kvartala nije bilo zaključivanja novih kreditnih aranžama na domaćem trži&scaron;tu, smanjenje unutra&scaron;njeg duga, je rezultat redovne otplate, koja se u najvećem dijelu odnosi na otplatu domaćih obveznica iz 2019. godine u iznosu od 92,44 miliona eura, kao i na otplatu rata po osnovu ranije zaključenih kreditnih aranžmana&rdquo;, navodi se.
Ako posmatramo strukturu državnog duga u pogledu uče&scaron;ća spoljnjeg i unutra&scaron;njeg duga, iz Ministarstva navode da spoljnji dug dominira sa uče&scaron;ćem od 91,36 odsto, dok se 8,64 odsto državnog duga odnosi na domaći dug.
&ldquo;Zahvaljujući hedžing aranžmanu za kredit sa kineskom Exim bankom za izgradnju prve dionice autoputa Bar-Boljare, koji je zaključen u prvom kvartalu 2024. godine, Crna Gora je unaprijedila valutnu strukturu državnog duga na način &scaron;to je većina duga efektivno konvertovana u eure, čime je država postigla veću predvidljivost i kontrolu nad svojim finansijskim obavezama&rdquo;, navodi se.
Kada se govori o kamatnoj strukturi državnog duga, iz Ministarstva navode da u ukupnom državnom dugu preovladava zaduženje sa fiksnom kamatnom stopom (83,98 odsto) i sa toga aspekta portfolio duga je stabilan.
Stanje duga po osnovu državnih garancija izdatim domaćim i ino kreditorima iznosi 136,01 miliona eura, &scaron;to predstavlja 1,87 odsto BDP-a.
&ldquo;Stanje duga po osnovu garancija izdatih domaćim kreditorima na kraju drugog kvartala 2024. godine iznosi 18,68 miliona eura ili 0,26% BDP-a, dok stanje duga po osnovu garancijama izdatim ino kreditorima iznosi 117,34 miliona eura ili 1,61 odsto BDP-a&rdquo;, dodaje se u informaciji.
Iz Ministarstva navode da su domaće garancije uglavnom izdate u cilju podr&scaron;ke kompanijama za realizaciju kapitalnih projekata, za restrukturiranje i kao podr&scaron;ka realizaciji sanacionih planova lokalnih samouprava, a spoljne za implementaciju raznih infrastrukturnih projekata, obezbjeđenje podr&scaron;ke razvoju malih i srednjih preduzeća, kao i u cilju podr&scaron;ke za restrukturiranje željezničke infrastrukture, modernizaciju aerodroma i energetskog sistema.
Osim kreditnih aranžmana, u drugom kvartalu 2024. godine Ministarstvo finansija je zaključilo dva ugovora o garanciji.
Zaključen je ugovor o garanciji za kreditni aranžman između Željezničkog prevoza Crne Gore Podgorica (ŽPCG) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), za Projekat finansiranja nabavke novih vozova koji bi se koristili u lokalnom prevozu putnika.
&ldquo;Ugovorena vrijednost kredita iznosi 30 miliona eura sa rokom otplate od 15 godina, uz kamatnu stopu &scaron;estomjesečni mjesečni EURIBOR +1 odsto. Državna garancija je izdata na puni iznos kreditnog zaduženja&rdquo;, podsjećaju.
Zaključen je i ugovor o garanciji za kreditni aranžman između Montecargo AD Podgorica i Crnogorske komercijalne banke Podgorica, za Projekat finansiranja investicionih popravki voznih sredstava (lokomotiva i vagona).
&ldquo;Riječ je o kreditu u vrijednosti od 3,00 miliona eura, sa periodom otplate od 72 mjeseca i fiksnom kamatnom stopom od 5,5 odsto godi&scaron;nje. Državna garancija je izdata na 80 odsto iznosa kreditnog zaduženja&rdquo;, navodi se.

Javni dug Crne Gore 4,5 milijardi eura

PODACI MINISTARSTVA FINANSIJA

U okviru priprema za remont Hidroelektrane (HE) Perućica, dovodni sistem u Nik&scaron;ićkom polju prazniće se u utorak i srijedu, saop&scaron;teno je iz Elektroprivrede (EPCG).
Prema Planu ovogodi&scaron;njeg remonta, početak punjenja sistema i cjevovoda predviđen je za prvi septembar, a nakon tri dana HE Perućica trebalo bi da ponovo bude priključena na elektro-energetski sistem.
"Uzimajući u obzir bezbjednost građana, upozoravamo javnost, prije svega, stanovnike naselja koja gravitiraju hidroenergetskom sistemu Perućica, na moguće opasnosti i molimo ih da izbjegavaju prisustvo i ne izvode bilo kakve aktivnosti u njegovoj neposrednoj blizini u vrijeme pražnjenja i punjenja dovodnih kanala", navode iz Elektroprivrede Crne Gore.&nbsp;

U utorak počinje pražnjene dovodnog sistema HE Peručica

SAOPŠTENO IZ EPCG

Ministar energetike Sa&scaron;a Mujović upozorio je sve iz energetskog sektora da ne koriste svoj položaj kako bi sebi obezbijedili mjesečna primanja od nekoliko prosječnih zarada u državi, na račun građana.
On je uputio dopis Odborima direktora povodom informacije da pojedini članovi Odbora direktora u preduzećima u većinskom vlasni&scaron;tvu države u energetskom sektoru, pored značajnih apanaža koje primaju po osnovu članstva u Odborima direktora, dodatno primaju i naknade u raznim tijelima i komisijama, koje, kako se navodi u dopisu, nijesu zanemarljive, naprotiv.
&ldquo;Zakonska i statutarna mogućnost da se ta nadoknada ostvari ne znači i obavezu da se primi, posebno ako se ima u vidu da su apanaže za članstvo u Odborima direktora u preduzećima u većinskom vlasni&scaron;tvu države u energetskom sektoru vi&scaron;e nego izda&scaron;ne i sasvim sigurno pokrivaju rad i u Odboru i u svim drugim komisijama i radnim tijelima u kojima je potrebno prisustvo članova Odbora direktora&rdquo;, upozorio je Mujović.
On je podsjetio da su građanima obećali uvođenje reda u najznačajnia državna preduzeća sa posebnim akcentom na smanjenje svih nepotrebnih tro&scaron;kova i njihovu racionalizaciju.
&ldquo;Članovi Odbora direktora bi trebalo da budu pozitivan, a ne negativan primjer u tom pravcu i opravdanja da je sve u skladu sa zakonima nijesu održiva, jer pored zakona nas obavezuje, prije i iznad svega, moralna odgovornost prema građanima. Zbog svega navedenog ovakve aktivnosti će u buduće biti o&scaron;tro sankcionisane&rdquo;, zaključio je Mujović u dopisu upućenom danas menadžmentu energetskih kompanija.

Mujović: Upozoravam sve iz energetskog sektora da ne koriste svoj položaj

PORUKA MINISTRA ENERGETIKE

Odbor direktora Elektroprivrede prihvatio je ponudu &scaron;vajcarske kompanije 8B kapital za zakup Željezare na 50 godina, a u fabriku bi za pet godina uložili blizu 37 miliona eura. Ugovor bi trebalo da bude potpisan danas, kazao je član Komisije zadužene za zakup Željezare Miro Vračar.
&ldquo;Svi radnici koji su zaposleni sada tamo, kojih ima 285, neka se ne pla&scaron;e za posao. Mislim da će nama radnika faliti, niko neka se ne pla&scaron;i za posao. Vjerujem, ako se ostvare ovi planovi koji su nam ponuđeni, biće nam potrebno i pet puta vi&scaron;e radnika&rdquo;, kazao je Vračar u emisiji &ldquo;Dobro jutro Crna Goro&rdquo;.
To je, inače treći javni poziv koji je Elektroprivreda Crna Gora kao vlasnik fabrike raspisala.
&ldquo;Evo je ekskluzivno da kažemo da je Odbor direktora već prihvatio zapisnik Komisije, izvje&scaron;taj Komisije koja je napravljena nakon otvaranja ocjene i vrednovanja ove ponude, koja je zadovoljila sve elemente javnog poziva. I Odbor direktora je donio odluku o prihvatanju predloga ugovora koji je bio u prilogu javnog poziva &ldquo;, kazao je Vračar i dodao da će potpisivanje biti upriličeno danas u prisustvu resornog ministra i predsjednika Op&scaron;tine Nik&scaron;ić.
&Scaron;to se tiče mjesečne zakupnine, prema riječima Vračara, ona je na nivou od 31.000 eura bez PDV-a.
&ldquo;U dijelu investicionog ulaganja to je, hajde da kažemo, jako specifično i ono bi zahtijevalo malo vi&scaron;e vremena da se obradi. Čak iz same te ponude vidi se da je taj čovjek koji zastupa ovu kompaniju jako uključen u metalski sektor i proizvodnju čelika. I ta ponuda u jednim kratkim crtama govori jako puno. Kad govorimo o investicijama koje je opisao u narednih pet godina i o ulaganjima u proizvodne kapacitete i opremu Željezare, moram reći da je tačna cifra 36.75 miliona i to po godinama. U prvoj godini 7,75 miliona, u drugoj godini 9 miliona i 100 hiljada, u trećoj godini pet miliona, u četvrtoj godini 10 miliona i u petoj godini 5 miliona&rdquo;, kazao je Vračar.
Obja&scaron;njava da je po javnom pozivu uslov bio upo&scaron;ljavanje i preuzimanje 150 radnika iz reda zaposlenih.
&ldquo;On je ponudio upo&scaron;ljavanje 152 radnika tokom prvih &scaron;est mjeseci. Znači, svakog mjeseca po 25 radnika i zadnjih &scaron;est mjeseci 27 radnika. To je znači 152 radnika. Uslov javnog poziva je bio i jedna garancija da garantuje za svoju ponudu koju je dao u roku 60 dana i kao alternativa toj garanciji bila je ke&scaron; uplata depozita. Taj čovjek je 22. mjeseca, na dva dana prije zavr&scaron;etka javnog poziva, uplatio depozit od 30 miliona na žiro račun iz Elektroprivrede iz &Scaron;vajcarske banke&rdquo;, istakao je Vračar.

Prihvaćena ponuda švajcarske kompanije za zakup Željezare, uložiće blizu 37 miliona eura

SAOPŠTIO  ČLAN KOMISIJE ZADUŽENE ZA ZAKUP

Irski niskotarifni avio-prevoznik Ryanair smatra da aerodromi u Crnoj Gori imaju povećane naknade u poređenju sa drugim evropskim aerodromima, koji, kako kažu, smanjuju naknade kako bi stimulisali oporavak i rast saobraćaja, &scaron;to je u suprotnosti sa onim &scaron;to se može vidjeti &scaron;irom Evrope, Sjeverne Afrike i Bliskog Istoka, pi&scaron;e Dan.
&ldquo;Održavanje i povećanje kapaciteta zavisi od dugoročne sigurnosti sa niskim tro&scaron;kovima&rdquo;, kazali su iz pres službe Ryanaira Bankaru odgovarajući na pitanje da li planiraju povratak linija ka Crnoj Gori.
Izvr&scaron;ni direktor Aerodroma Crne Gore Roko Tolić je prije nekoliko dana kazao da su bili na sastanku sa Ryanair-om i da čekaju njihovu ponudu u vezi sa linijama ka Crnoj Gori. Po&scaron;to dobiju predlog od Ryanaira, sje&scaron;će i odlučiti &scaron;ta i kako dalje.
&ldquo;Kada sam do&scaron;ao na mjesto izvr&scaron;nog direktora Ryanair je imao u planu otkazivanje skoro svih letova ka Crnoj Gori. Otvaranjem razgovora dobili smo mogućnost da zaustavimo taj trend i poku&scaron;amo spasiti ovu zimu i napraviti iskorak za naredne. Ryanair je kompanija koja planira na vi&scaron;egodi&scaron;njem nivou&rdquo;, rekao je Tolić u prvom obraćanju medijima u Crnoj Gori.
Putnike iz Crne Gore je prethodnih godina iritiralo napu&scaron;tanje Ryanaira i ukidanje linija iz Podgorice. U pro&scaron;loj godini je 70 hiljada putnika iz Crne Gore letjelo iz Tirane ka evropskim destinacijama.
&nbsp;

Iz Ryanaira tvrde da neće vraćati linije ka Crnoj Gori po sadašnjim cijenama

IRSKI NISKOTARIFNI AVIO-PREVOZNIK

&Scaron;vajcarska kompanija &bdquo;8B Capital&ldquo; jedina je dostavila ponudu za zakup dva pogona EPCG - Željezare na trećem ovogodi&scaron;njem javnom pozivu za zakup Kovačnice i Čeličane. &Scaron;vajcarci su slali ponude i na dva prethodna neuspje&scaron;na tendera.
Ta &scaron;vajcarska kompanija je registrovana u Luganu, a njen zastupnik i ovla&scaron;ćeni predstavnik Igor &Scaron;amiz juče nije prisustvovao otvaranju ponuda u Elektroprivredi.
Prema javnom pozivu, nuđeni su pogoni Kovačnice i Čeličane u zakup, minimum na 15 godina i maksimalno na pola vijeka.
Predviđeno je da minimalna kirija bude 30.000 eura mjesečno, te da je zakupac dužan da u prvih &scaron;est mjeseci preuzme najmanje stotinu radnika.
U nacionalnoj elektroenergetskoj kompaniji, koja je vlasnik Željezare, prilikom otvaranja ponude utvrđeno da je ponuđač uplatio depozit u iznosu od 30.000 eura na račun EPCG, a komisija je konstatovala i da su ispunjeni ostali kriterijumi traženi javnim pozivom.
U ponudi je &bdquo;8B Capital&ldquo; naveo i da će u prvoj godini uložiti 5,25 miliona eura, te da će u pogonima Željezare pokrenuti proizvodnju za najmanje pola godine. Do kraja poslovne godine &Scaron;vajcarci bi uložili i dodatnih 2,5 miliona eura, zakupili bi dio fabrike na 50 godina i u prvih &scaron;est mjeseci zaposlili bi 152 radnika.
Planirano je i da se prve godine proizvede 2.000 tona gotove robe mjesečno, a da se narednih godina proizvodnja poveća na 3.500 tona. Plan je i da se naredne godine investira dodatnih 9,1 miliona eura, u trećoj godini jo&scaron; pet miliona, pa jo&scaron; deset.
Ukupno u prvih pet godina potencijalni investitor je najavio da će uložiti vi&scaron;e 36 miliona eura.
Miro Vračar iz EPCG kaže da su ovog ponuđača prihvatili kao ozbiljnog investitora, bez obzira na razne medijske napise. Kazao je i da cijena električne energije koja će biti isporučivana pogonima Željezare nije precizirana, te da će to biti definisano posebnim ugovorom.
U konačnom, u EPCG očekuju da bi ugovor trebao da bude potpisan za mjesec-dva i dodaju da je za očekivati da pogoni Željezare ožive već na jesen.
Ponudu &Scaron;vajcaraca za zakup pogona Željezare razmatraće Odbor direktora EPCG, a ponuda će biti dostavljena i Vladi, kao većinskom vlasniku EPCG.
Ministar energetike Sa&scaron;a Mujović je prije desetak dana saop&scaron;tio Pobjedi da ako ponude na tenderu ne budu kvalitetne ,,ne moramo ni izabrati partnera&ldquo;.
" Tender sam po sebi ne znači da će se proces dovesti do kraja, jer me interesuje isključivo kvalitet ponuda. Smatram da Željezara ima budućnost uz odgovornog i kredibilnog partnera i neću dozvoliti nikakvo srljanje u nove privatizacije i mnogo obećanja bez realizacije. Neću dozvoliti da se dogodi jo&scaron; jedan proma&scaron;aj samo zbog kratkoročnih poena", poručio je nedavno Mujović.

Ponudu za dva pogona Željezare poslala samo švajcarska „8B Capital“

NA TREĆEM OVOGODIŠNJEM JAVNOM POZIVU

Sveukupni poslovni ambijent u Crnoj Gori je umjereno nepovoljan, &scaron;to je na skoro istom nivou od pro&scaron;le godine, pokazalo je istraživanje Privredne komore (PKCG).
PKCG je danas predstavila rezultate istraživanja Poslovni ambijent u Crnoj Gori 2024, čiji je cilj utvrđivanje trenutnog stanja poslovne klime i očekivanja privrede u narednoj godini, te identifikovanje najvećih biznis barijera.
&ldquo;Nestabilnost na globalnom nivou, ali i u na&scaron;oj zemlji, uticala je na pad ocjene o poslovnom ambijentu, koja je prije pandemije covid-19 bila 3,05 &ndash; zadovoljavajući nivo. Procjena sveukupnog stanja poslovnog ambijenta danas je 2,37 - umjereno nepovoljna, &scaron;to je na skoro istom nivou od pro&scaron;le godine, kada je iznosila 2,41&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju PKCG.
Posmatrano po regionima, poslovnim ambijentom su najmanje zadovoljni predstavnici kompanija centralne Crne Gore, dok su, posmatrano po kategoriji, najmanje zadovoljni predstavnici malih kompanija.
Predsjednica PKCG Nina Drakić kazala je da su sve oblasti obuhvaćene upitnikom ocijenjene nižom od zadovoljavajuće srednje ocjene tri, &scaron;to ukazuje na &scaron;irok spektar segmenata poslovnog ambijenta koji se mogu unaprijediti.
&ldquo;Najnižom ocjenom privrednici su ocijenili pristup finansijama, dok je najbolje ocijenjena oblast javnih nabavki. U odnosu na prethodnu godinu, percepcija privrede ostaje uglavnom nepromijenjena, &scaron;to je reflektovano u manjim odstupanjima prosječnih ocjena po pojedinim oblastima&rdquo;, naglasila je Drakić.
Ona je dodala da su privrednici, kao pet najvećih biznis barijera u Crnoj Gori, prepoznali nedostatak radne snage sa odgovarajućim znanjima i vje&scaron;tinama, sivu ekonomiju i nelojalnu konkurenciju, nelikvidnost - sporu naplatu potraživanja, neefikasnu javnu administraciju i visoke fiskalne te parafiskalne namete.
Potpredsjednik PKCG Nikola Vujović istakao je ocjene privrednika po posebnim oblastima.
&bdquo;U oblasti poreza, pored stope poreza na dodatu vrijednost (PDV), privreda je ocijenila visokom i akcize, dok su stopu poreza na dobit ocijenili umjereno visokom. Privrednici su najmanje zadovoljni visinom lokalnih i naknada izvr&scaron;iteljima&rdquo;, rekao je Vujović.
Kako je naveo, u oblasti trži&scaron;ta rada, najbolje je ocijenjena minimalna zarada, a izazovi se ogledaju u zakonodavnom okviru, obrazovanju u srednjim stručnim &scaron;kolama, usklađenosti ponude kadra sa odgovarajućim obrazovnim profilima, zloupotrebi bolovanja.
Oblast infrastrukture zabilježila je blagi rast. Najlo&scaron;ije su ocijenjeni kvalitet željezničke infrastrukture i avio-povezanost Crne Gore, dok se među bolje ocijenjenim njenim aspektima ističu kvalitet snabdijevanja vodom i električnom energijom, kao i interneta.
&bdquo;U okviru oblasti administracije, najbolje je ocijenjena carinska, dok preovladava utisak da postoji značajan prostor za unapređenje javne administracije, u pogledu transparentnosti i efikasnosti. S tim u vezi, većina privrednika smatra da je neophodna reforma javne administracije&rdquo;, poručio je Vujović.
Rezultati istraživanja pokazuju da je ocjena vladavine prava na skoro istom nivou kao pro&scaron;le godine, uz neznatan pad. Najlo&scaron;ije su ocijenjeni stečajni postupci, po&scaron;tovanje prava intelektualne svojine, ali i drugi aspekti, &scaron;to predstavlja vrlo bitne ograničavajuće faktore u podizanju konkurentnosti, ali i privlačenju stranih investicija.
Prosječno vrijeme u kojem kupci izmiruju obaveze kompanijama ocijenjeno je najboljom prosječnom ocjenom iz oblasti vladavine prava.
Direktor Sektora za istraživanje i analize Miljan &Scaron;estović istakao je da je u oblasti digitalizacije i digitalne transformacije privreda najbolje ocijenila digitalne servise finansijskog sektora, a u velikoj mjeri su zadovoljni i dostignutim nivoom digitalizovanosti svojih kompanija.
Ipak, najvi&scaron;e prostora za unapređenje ove oblasti privrednici prepoznaju u vezi sa digitalnim servisima državnih, kao i organa lokalne samouprave.
Kao moguće rje&scaron;enje vrlo niskih ocjena u oblasti dostupnosti finansijskih sredstava, privrednici vide formiranje garantnog fonda.
&bdquo;Vrlo niskoj ocjeni oblasti pristupa izvorima finansiranja doprinijele su, prema viđenju privrednika, visoke kamatne stope za investicione kredite, lizing i obrtna sredstva, kao i kolaterali, ponuda izvora finansiranja, obimna dokumentacija potrebna za dobijanje kredita, kao i brzina postupka njihovog odobravanja&rdquo;, saop&scaron;tio je &Scaron;estović.
Privrednici su blago optimistični da će do kraja ove godine doći do unapređenja poslovnog ambijenta, &scaron;to se temelji na pozitivnim očekivanjima kada su u pitanju rezultati, odnosno sveukupno poslovanje.
Ne&scaron;to manje od dvije trećine ispitanika predviđa rast prometa i dobiti, a trećina broja zaposlenih.
Polovina anketiranih privrednika smatra da će porasti lični dohoci.
Prema očekivanjima privrednika, uslovi za poslovanje naredne godine će biti bolji od sada&scaron;njih, &scaron;to pokazuje ocjena koju su dali (2,95), koja predstavlja zadovoljavajući nivo poslovnog ambijenta.

PKCG: Sveukupni poslovni ambijent umjereno nepovoljan

POKAZALO ISTRAŽIVANJE

Ministarstvo rada i socijalnog staranja, u saradnji sa Fondom za penzijsko i invalidsko osiguranje, formiralo je e-mail adresu za provjeravanje uplaćenih doprinosa, saop&scaron;teno je iz tog Vladinog resora.
Građani će, kako je obja&scaron;njeno, moći na adresu: pio.doprinosi@mrs.gov.me da se obrate kako bi provjerili uplaćene doprinose na radnim mjestima na kojima su obavljali poslove.
Precizirali su i da će građani biti u obavezi da na tu adresu dostave lične podatke, matični broj i kratak opis zahtjeva.
&ldquo;Nastavljamo kreirati bolje usluge za na&scaron;e građane&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju Ministarstva rada i socijalnog staranja.

Kako da provjerite da li su vam uplaćivani doprinosi

IZ  RESORNOG MINISTARSTVA OBJASNILI PROCEDURU

Vlada je danas donijela Odluku o privremenim mjerama za ograničavanje cijena proizvoda od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi i listi proizvoda.
&ldquo;Imajući u vidu da je, kontinuiranim praćenjem stanja na trži&scaron;tu i kretanja cijena, uočeno da usljed eksternih &scaron;okova i dalje postoji rast cijena proizvoda koji čine osnovne prehrambene proizvode, Odlukom su ograničene maksimalne marže u iznosima do pet odsto u veleprodaji i do sedam odsto u maloprodaji za proizvode p&scaron;enično bračno (tip 400 i 500), &scaron;ećer, suncokretovo ulje i kuhinjska so&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Odluka je, kako su istakli, rezultat usagla&scaron;avanja liste proizvoda sa Privrednom komorom, a njen cilj je da se za&scaron;tite ranjive kategorija kupaca, sa nižim primanjima, a da se pri tom očuva privredna djelatnost trgovaca u maloprodaji i veleprodaji.
&ldquo;Poseban akcenat u odluci je stavljen na proizvode domaćih proizvođača, &scaron;to dodatno osnažuje ekonomiju na&scaron;e zemlje, podiže konkurentnost domaće privrede i domaće proizvode čini dostupnim i povoljnijim&rdquo;, zaključuje se u saop&scaron;tenju nakon telefonske sjednice Vlade.

Ograničene marže na šećer, brašno, ulje i so

VLADA DONIJELA ODLUKU

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) raspisalo je tender za kupovinu objekta za smje&scaron;taj studenata na teritoriji Podgorice.
Tender je vrijedan 2,97 miliona eura.
&bdquo;Uspje&scaron;nom realizacijom tendera bi se obezbijedili kapaciteti za smje&scaron;taj dodatnog broja studenata u studentskim domovima u Podgorici, a samim tim značajno uticalo na standard studentske populacije, &scaron;to je jedan od ključnih ciljeva MPNI&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
U tenderu se podsjeća da je zaključkom Vlade od 11. aprila MPNI zaduženo da sprovede nabavku prostora &ndash; objekta za smje&scaron;taj dodatnog broja studenata.
&ldquo;A sve u cilju prevazilaženja problema nedostatka smje&scaron;tajnih kapaciteta u postojećim javnim i privatnim domovima na teritoriji Glavnog Grada Podgorice, te neophodnosti pronalaska novih kapaciteta u najbržem mogućem roku&rdquo;, pi&scaron;e u tenderu.
Nakon dostavljanja ponuda kroz prvu fazu postupka, MPNI će, kako je navedeno, formirati stručnu komisiju koja će provjeriti navode u okviru izjava iz ponude, obilaskom objekta.
&ldquo;Nakon dono&scaron;enja odluke u prvoj fazi postupka, MPNI će se obratiti Upravi za katastar, u cilju izlaska njihove komisije za procjenu i izrade procijene vrijednosti svih objekata koji budu predmet druge faze&rdquo;, precizirano je u tenderu.
Sve ponude čija cijena bude veća od procjene komisije Uprave za katastar, neće biti razmatrane u drugoj fazi postupka, poručuju iz Ministarstva.

Raspisan tender za kupovinu objekta za smještaj studenata u Podgorici

SAOPŠTENO IZ RESORNOG MINISTARSTVA

U Crnoj Gori će od ponoći biti skuplje sve vrste goriva, saop&scaron;teno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Litar BMB 98 će poskupiti četiri centa i ko&scaron;taće 1,57 eura. Isto toliko će biti skuplji litar BMB 95 i ko&scaron;taće 1,53 eura.
Pet centi biće skuplji litar eurodizela i ko&scaron;taće 1,51 euro.
Lož ulje će poskupiti dva centa i ko&scaron;taće 1,45 eura.
&ldquo;Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata &nbsp;naredni obračun će se obaviti 26. februara, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 27. februara&rdquo;, zaključili su iz Ministarstva energetike i rudarstva.

U Crnoj Gori od ponoći skuplje sve vrste goriva