U Crnoj Gori živi 633.158 stanovnika, pokazali su preliminarni podaci popisa stanovništva, domaćinstva i stanova, kazao je direktor Uprave za statistiku - Monstat Miroslav Pejović.

Popisom su prikupljeni podaci od 217.441 domaćinstvu i 396.873 stanova, dok je ukupno popisano 673.203 lica tokom faze prikupljanja podataka, naveo je Pejović. 

Napomenuo je da su podaci podložni promjenama, jer nijesu prošli sveobuhvatan proces statističke obrade.

Najviše stanovnika u Podgorici, najmanje u Šavniku

Pomoćnica direktora Uprave za statistiku Ljiljana Remiković kazala je da je u odnosu na popis iz 2011. broj stanovnika, prema preliminarnim podacima porastao za 2 odsto. 

Najveći broj stanovnika imamo u Podgorici, Nikšiću, Baru i Bijelom Polju, gdje je, prema riječima Remiković, skoncentrisano nešto više od 50 odsto stanovništva Crne Gore. 

Najmanji broj stanovnika zabilježen je u opštinama Šavnik, Plužine i Žabljak. 

Preliminarni rezultati pokazuju da je porast broja stanovnika zabilježen u 13 opština. 

Najveći pad broja stanovništva u odnosu na podatke iz 2011, ima opština Plužine. 

"Razlika odnosno povećanje broja stanovnika u Podgorici je oko 22.000 stanovnika a toliki je ukupni rast u svim drugim opštinama. U apsolutnom broju, najveći porast stanovništva je u Podgorici", kazala je Remiković. 

Najveći i najmanji broj domaćinstava jednak je broju broja stanovnika - najviše u Podgorici, najmanje u Šavniku. 

Prosječan broj članova domaćinstva, prema preliminarnim podacima u Crnoj Gori je 2,9 odsto - najviše u Tuzima, najmanje u Budvi. 

Broj stanova u Crnoj Gori porastao za 26 odsto

Najveći rast broja stanova je prema preliminarnim podacima porastao za 26 odsto - i to u Tivtu, Ulcinju i Budvi, a u svega tri opštine zabilježen je mali pad broja stanova.

277 je naselja koja imaju manje od deset stanovnika, dok je 95 naselja koja imaju više od 1.000 stanovnika.

Remiković je napomenula da promjene metodologije u dijelu popisa stanova u odnosu na 2011. nije bilo, kao ni u dijelu popisa stanovništva.

"Broj stranaca je jedna od karakteristika stanovništva koju ćemo imati. U ovom momentu ne raspolažemo koliki je uticaj stranaca na ovaj broj stanovnika", kazala je Remiković dodajući da će taj podatak znati nakon obrade.

Podaci o vjeri naciji i jeziku nijesu obrađeni niti unijeti

Pejović je kazao da su današnji rezultati izvedeni na bazi rezultata po popisnim krugovima i da se radi o zbirnim vrijednostima, te je nemoguće izvesti nijedno drugo obilježje stanovništva dok isti ne budu uneseni.

On je to kazao odgovarajući na pitanje zašto nema podataka o naciji, vjeri i jeziku. 

"Podaci nijesu unešeni, nijesu obrađeni, ovo su sirovi podaci i nijesu u potpunosti uporedivi sa konačnim podacima iz 2011. godine", kazao je Pejović. 

Podsjetio je da je juče izvršen izbor kandidata za operatere koji je 1. februara započeti unos podataka, koji je prema riječima Pejovića, trajati do 6 mjeseci. 

"Radiće se u dvije smjene i tek nakon unosa podataka i sprovedenih statističkih kontrola i obrada, imaćemo konkretne podatke", istakao je on.

Algoritam specifikacije za izradu softvera tajan u cilju zaštitu od hakerskih napada

Pejović je rekao da ne bi bilo poželjno da algoritam specifikacije za izradu softvera postane javan, kako bi "davali prednost hakerskim napadima u narednom periodu".

"To je jedan jedini razlog zašto je specifikacija označena oznakom tajnosti", rekao je Pejović. 

"Tenderska dokumentacija za softver za provjeru podataka prikupljenih tokom procesa popisa stanovništva je spremna, a tender će biti raspisan po usvajanju plana javnih nabavki. Narednih dana opozicija će dati predlog za novog člana odnosno predsjednika Komisije", rekao je Pejović. 

Remiković je navela da do konačne obrade podataka i unosa ne mogu znati koji stan je prazan i ne koristi se, a koji se koriste za stanovanje. 

Na pitanje zašto određenim instruktorima popisivača nijesu isplaćena novčana sredstva, Pejović je kazao da sredstva ne isplaćuje Uprava za statistiku već popisne komisije, te da vjeruje da će do kraja ove, početkom sljedeće nedjelje, budžet biti operativan, i očekuje da će se početi sa isplatama. 

"Ovo su tehnički problemi državne administracije", rekao je Pejović. 

Pejović je naveo da nije bilo novih zloupotreba, od "piši-briši" olovaka.

Dijaspora nije uključena u preliminarni broj podataka o broju stanovništva

Direktor Uprave za statistiku je kazao da se, po metodologiji, u broj od 633.158 stanovnika ne uključuje dijaspora, ali da to ne znači da će se nakon statističke kontrole, pokazati da su popisana i lica koja su u dijaspori. 

Remiković je navela da od 2021. imamo veći priliv stranaca, ali da ove procjene ne obuhvataju te strance. 

Podsjetimo, popis je održan od 3. do 28. decembra, nakon što je njegov početak više puta prolongiran zbog zahtjeva opozicije i vijeća manje brojnih naroda da se prethodno ispune određeni uslovi za njegovo sprovođenje.

Početak popisa bio je najavljen za 1. novembar, ali ga je 44. Vlada na prvoj sjednici nakon njenog konstituiranja odgodila za 1. decembar, zbog prijetnji opozicije da će ga bojkotovati, jer u popisnim komisijama nema njenih članova.

Vlada i predstavnici opozicije i vijeća manje brojnih naroda su nakon toga potpisali Sporazum o popisu, kojim, između ostalog, predviđeno proširivanje popisnih komisija, kontrolu unosa prikupljenih podataka, izrade softvera za njihovu provjeru i zabrana partijama da sprovode kampanju vezanu za popis.

Krajem novembra je Vlada odlučila da početak popisa stanovništva bude odložen za 3. decembar, što je bio zahtjev najjače opozicione stranke, Demokratske partije socijalista (DPS).

Popis u Crnoj Gori trebalo je da bude održan 2021. godine, ali je odgođen zbog pandemije koronavirusa.

Prethodni popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Crnoj Gori održan je 2011. godine.