Društvo

U Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) za godinu evidentirano je million pregleda, a ukupno je bilo 160.000 neiskori&scaron;ćenih termina.
To je u emisiji "Link" na Radiju Crne Gore saop&scaron;tio direktor te zdravstvene ustanove Aleksandar Radović.
Radović je u emisiji saop&scaron;tio da su odnedavno uveli novinu - pacijente na preglede podsjećaju SMS-om.
Radović se nada da će ovaj projekat biti učinkovit i da će smanjiti velike liste čekanja, na koje se pacijenti stalno žale.
"U trenutku kad izabrani ljekar zakaže pregled pacijentu, pacijent će dobiti poruku kad je pregled zakazan i kod kog ljekara. Sedam dana unaprijed, takođe, će dobiti poruku koja će ga podsjetili kad mu je termin zakazan. Tri dana prije pregleda stići će mu i poruka da pacijent može nazvati na besplatan broj kako bi potvrdio dolazak ili ga otkazuje", pojasnio je Radović.
Radović se nada da će građani biti dru&scaron;tveno odgovorni.
"Ukoliko pacijent ne dođe i to blagovremeno javi, otvara se prostor i mogućnost da se drugi pacijent pregleda", naveo je on.&nbsp;
Prema njegovim riječima, naredna tri mjeseca u KCCG su popunjena za reumatolo&scaron;ke preglede, a i za preglede za vaskularnog hirurga.&nbsp;
"Sve ambulante u KCCG rade dopunski. Ako uporedimo stanje u evropskim zemljama, vidjećete da se u Sloveniji na skener čeka i po godinu. &Scaron;to se tiče liste čekanja na dijagnostiku - ne kasnimo za Evropom", rekao je Radović.&nbsp;
Deficitaran kadar anesteziolozi&nbsp;
Upitan koji je kadar deficitaran u ovoj zdravstvenoj ustanovi, Radović je kazao da najveći problem imaju sa anesteziolozima.&nbsp;
"Na&scaron;i ljekari su mnogo opterećeni, kako na op&scaron;toj intezivnoj njezi, tako i na kardio-hirurgiji. Taj problem nam je gorući", zaključio je on.&nbsp;

Radović: Uveli smo novinu- pacijente za pregled podsjećamo SMS-om, ove godine bilo 160.000 neiskorišćenih termina

SAOPŠTIO DIREKTOR KCCG

Vrhovni državni tužilac Milorad Marković izjavio je juče da je saglasan sa prijedlogom izmjena Zakona o produženju pritvora do pet godina za najteža krivična djela, za krivična djela organizovanog kriminala, terorizma, ratnih zločina kao i za krivična djela za koje je propisana kazna dugotrajnog zakona, prenosi Pobjeda.
On je to saop&scaron;tio u okviru okruglog stola u organizaciji Crnogorske akademije nauka i umjetnosti na temu &bdquo;Dvije decenije primjene Krivičnog zakonika Crna Gore &ndash; da li je Crnoj Gori potrebna reforma krivičnog zakonodavstva?&ldquo;
&ldquo;Produženje pritvora je tema za duboku analizu. Ima dosta argumenata za i protiv, ali ja sam za, jer se radi o najtežim krivičnim djelima. Saglasan sam i sa činjenicom da se mjera određivanja pritvora previ&scaron;e koristi, zbog čega su nam zatvori pretrpani. I zato to treba dublje ispitati &ndash; za&scaron;to dolazi do toga, za&scaron;to nema oslobađajućih presuda. Stiče se utisak i da sudovi imaju lake kriterijume za potvrđivanje optužnica&rdquo;, istakao je Marković.
Sa druge strane, advokat Marko Radović naglasio je da je posrijedi brutalno kr&scaron;enje pretpostavke nevinosti.
&ldquo;Mi kada postupamo u izviđajnoj fazi postupka već dobijamo naređenje od organa od Tužila&scaron;tva, da smo u obavezi da čuvamo sve činjenice koje smo čuli i kojim smo prisustvovali. Ako prekr&scaron;imo tu obavezu ulazimo u zonu krivične odgovornosti. Sjutradan ili isti dan pojedini medijiobjavljuju materijal i informacije bez ikakve sankcije za njih&rdquo;, problematizovao je Radović.
Dodao je da ako se predmet nalazi u fazi između optužnice i nedono&scaron;enja prvostepene presude, mjera nadzora je neizvr&scaron;iva.
&ldquo;Ne možete sankcionisati okrivljenog zbog kr&scaron;enja mjere &ndash; određivanjem pritvora&rdquo;, &nbsp;podvukao je advokat Radović.
Sugerisao je da bi bilo dobro da se član 395a KZ kr&scaron;enje zabrane izrečene mjerom bezbjednosti, da se doda i mjerom nadzora, jer se i u jednom i u drugom slučaju radi o sudskoj odluci.
&ldquo;Sudskom odlukom se izriče i mjera bezbjednosti i mjera nadzora i nemam ni&scaron;ta protiv da se poveća kazna zatvora za to krivično djelo sa jedne godine na dvije&rdquo;, naveo je on.
Vlada je podnijela Prijedlog zakona o izmjenama Zakonika o krivičnom postupku kojim su predložene izmjene zakonika u dijelu trajanja pritvora, čijim usvajanjem bi se, za krivična djela organizovanog kriminala, terorizma, ratnih zločina kao i za krivična djela za koje je propisana kazna dugotrajnog zakona, na obrazloženi prijedlog državnog tužioca, pritvor mogao produžiti za jo&scaron; dvije godine.
Neophodna reforma Krivičnog zakonika usagla&scaron;ena sa EU
Vrhovni tužilac Marković poručio je i da je Crnoj Gori neophodna reforma Krivičnog zakonika, usagla&scaron;ena sa pravnim aktima Evropske unije (EU), dodajući da rastuće promjene i novi oblici kriminaliteta ukazuju na potrebu efikasnog, djelotvornog i otvorenog i otvorenog krivično-procesnog zakonodavstva.
&ldquo;Na&scaron; Krivični zakonik treba reformu. Novi oblici kriminaliteta, uz primjenu savremene tehnologije na sasvim novom nivou ugrožavaju dru&scaron;tvene vrijednosti pa samim tim ograničavaju primjenu tradicionalnih krivično-pravnih zakonodavstava. Zbog toga je međunarodna saradnja ključna u borbi protiv najtežih oblika krivičnih djela&rdquo;, istakao je Marković.
Vanredni član CANU i predsjednik Odbora za pravne nauke Zoran Stojanović podsjetio je da je Crna Gora usvojila Krivični zakonik 2003. čija je primjena počela 2004. godine.
&ldquo;U posljednjih 20 godina KZ je permanentno inoviran. Ne samo zbog obaveze usagla&scaron;avanja sa pravnim aktima EU, već i zato &scaron;to su određeni zahtjevi i problemi dru&scaron;tvene stvarnosti bili povod za određene intervencije&rdquo;, saop&scaron;tio je Stojanović.
On je poručio da u vezi sa novim krivičnim djelima posebnu opasnost predstavljaju zahtjevi nekih dru&scaron;tvenih subjekata za &scaron;to o&scaron;trijom kaznom za počionioce.
&ldquo;Propisane kazne KZ-a dovoljno su stroge u poređenju sa krivičnim zakonicima evropskih zemalja&rdquo;, ocijenio je Stojanović.
Kriminolog i profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore Velimir Rakočević ukazao je da je crnogorski krivični Zakonik bogatiji za jo&scaron; 57 krivičnih djela koje ranije nije poznavalo zakonodavstvo.
Najznačanija reforma dogodila se 2023. godine kada je Skup&scaron;tina usvojila izmjene i dopune KZ-a kojim je uvedeno 18 novih krivičnih djela. Na ovaj način se Crna Gora značajno usaglasila sa evropskim standardima &scaron;to je i jedan od ključnih preduslova za zatvaranja poglavlja 23 i 24.
Među učesnicima okruglog stola bili su i Vid Jakulin u ime Pravnog fakulteta u Ljubljani, potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica kao i Jelena Đuri&scaron;ić sa Fakulteta pravnih nauka Univerziteta Donja Gorica.

Marković saglasan sa predlogom da pritvor traje pet godina

SAOPŠTIO NA OKRUGLOM STOLU "DVIJE DECENIJE PRIMJENE KRIVIČNOG ZAKONIKA CRNA GORE"

U toku septembra i oktobra evidentirano je 29 slučajeva nasilja i to u sjevernoj regiji tri, u centralnoj 12 i u južnoj 14. To pi&scaron;e u dokumentu "Analiza stanja i predlog mjera za suzbijanje nasilja i vandalizma u &scaron;kolama".
Kako navode, nasilje je evidentiralo 16 osnovnih i devet srednjih &scaron;kola.
"Fizičko nasilje se desilo u 17 slučajeva, sajber tri, emocionalno nasilje jedan slučaj, socijalno jedan, verbalno pet i nasilje u porodici dva slučaja. Sa učenicima je realizovano 89 aktivnosti (razgovori i grupni rad), sa roditeljima 40, dok je sa nastavnicima realizovano 20 individualnih savjetovanja (pedago&scaron;ko-instruktivni rad)", pi&scaron;e u dokumentu.
Kako ističu, timovi za prevenciju nasilja realizovali su 35 aktivnosti (saradnja sa centrima za socijalni rad i Upravom policije, sprovođenje plana podr&scaron;ke, restitucija).
"Besplatna telefonska linija u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija za prijavu vr&scaron;njačkog nasilja je u funkciji od 4. maja 2023. godine. &Scaron;kolske 2023/2024. godine bilo je 15 prijava, a ove &scaron;kolske godine do sada je bila jedna prijava", precizirano je u dokumentu.
Policija, kako navode, ne vodi posebnu evidenciju po događajima koji bi prema definiciji predstavljali vr&scaron;njačko nasilje, već se vodi evidencija podnijetih krivičnih prijava protiv maloljetnika koji su izvr&scaron;ioci krivičnih djela u zavisnosti od kvalifikacije djela i maloljetnicima koji su žrtve.
"lako se po definiciji ne radi o vr&scaron;njačkom nasilju, u prethodnih devet mjeseci 2024. godine registrovana su 252 krivična djela, počinjenih od ukupno 289 maloljetnih izvr&scaron;ilaca. Od ukupnog broja izvr&scaron;enih krivičnih djela od strane maloljetnih lica najveći procenat (47%) djela odnosi se na krivična djela iz oblasti imovinskog kriminalita, dok krivična djela protiv života i tijela čine (27%), a (26%) je ostalih krivičnih djela", pi&scaron;e u dokumentu.
Kada je u pitanju izvr&scaron;enje kričnih djela u toku ove godine od strane maloljetnih osoba u kojima su maloljetnici žrtve, a koja se dovode u vezu sa vr&scaron;njačkim nasiljem u strukturi dominiraju krivična djela "Laka tjelesna povreda", "Te&scaron;ka tjelesna povreda", "Nasilničko pona&scaron;anje", "Zlostavljanje", "Ugrožavanje sigurnosti", "Zloupotreba tuđeg snimka, fotografije, portreta, audio zapisa ili spisa sa seksualno eksplicitnim sadržajem", "Oduzimanje tuđe stvari".
Kada je u pitanju maloljetničko pravosuđe u tekućoj godini pripremljene su izmjene i dopune Zakona o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku, koji je u procesu usklađivanja sa Evropskom komisijom i kojim se posebno akcenat stavlja na za&scaron;titu prava djeteta koje je žrtva ili svjedok krivičnog djela.
"Uz podr&scaron;ku UNICEF organizacije pokrenut je dvogodi&scaron;nji projekat pilotiranja &scaron;kolske medijacije u odabranim &scaron;kolama u Crnoj Gori, koji će realizovati Udruženje medijatora i za koji se očekuje da će dati mjerljive rezultate i pokazati održivost, a koji će pomoći razvijanju vje&scaron;tina kod učenika za mirnim rje&scaron;avanjem nastalih konflikata. Setom medijskih zakona, usvojenih junu tekuće godine, predviđeno je i dodatno unaprijeđeno vi&scaron;e obaveza koje imaju mediji kada je u pitanju za&scaron;tita prava maloljetnika, kao polazna osnova za preduprjeđenje, odnosno preventivu lo&scaron;eg uticaja i devijantnog pona&scaron;anja djece, te njihove dalje stigmatizacije i etiketiranja u slučaju izvje&scaron;tavanja o slučajevima vr&scaron;njačkog nasilja/nasilja nad djecom", ističu u dokumentu.
Zakonom je propisano da se za&scaron;tita navedenih prava, u smislu zabrane daljeg &scaron;irenja medijskih sadržaja kojim se kr&scaron;e ta prava, vr&scaron;i pred nadležnim sudom, s tim &scaron;to je novina da osim nadležnog tužioca, postupak za&scaron;tite pred sudom može pokrenuti i lica koje traži za&scaron;titu prava.
"Osim toga, kao jedan od ključnih faktora u za&scaron;titi maloljetnika od svih vidova nasilja, posebno u pogledu upotrebe medijskih sadržaja, može se istaći i medijska pismenost. Kao takva, prepoznata je kako medijskim zakona, ali i prvim strate&scaron;kim dokumentom u oblasti medija u Crnoj Gori - Medijskom strategijom Crne Gore 2023-2027 i prvim Akcionim planom za period 2023-2024 kroz niz mjera", navodi se u toj analizi.
Konstatovano je da je evidentno i vr&scaron;njačko nasilje prema djeci sa posebnim obrazovnim potrebama, a vrlo često su žrtve i njihova braća i sestre.
"Ne smijemo zanemariti činjenicu da u porodicama djece sa te&scaron;koćama postoje mlađa braća i sestre koji su dodatna podr&scaron;ka i etiketirani su od vr&scaron;njaka u vrtiću ili &scaron;koli, izloženi da postanu žrtve vr&scaron;njačkog nasilja. Kako bismo reagovali preventivno, važno je da prepoznamo djecu u riziku i pružimo im odgovarajuću podr&scaron;ku pravovremeno. Na osnovu Sporazuma Vi&scaron;eg suda u Bijelom Polju sa Udruženjem "Zračak nade", određeno je ovla&scaron;ćeno lice za praćenje izvr&scaron;enja posebne obaveze - dru&scaron;tveno korisnog rada. U saradnji sa Centrom za socijalni rad, u periodu od 2019. godine do danas, četiri maloljetnika izvr&scaron;ila su ovu mjeru, od kojih ni jedno lice nakon zavr&scaron;ene obaveze nije nastavilo sa vr&scaron;enjem krivičnog djela, već su vremenom razvili senzibilitet u radu sa djecom sa smetnjama u razvoju, nastavili neobavezna druženja sa djecom, upisali fakultete ili se adekvatno radno angažovali", pi&scaron;e u analizi.
Detaljna analiza stanja sa definisanim strte&scaron;kim i operativnim ciljevima zastupljena je u Strategiji za prevenciju i za&scaron;titu djece od nasilja 2025-2029. godine sa Akcionim planom 2025- 2026. godine, čije usvajanje se očekuje do kraja godine.

Za dva mjeseca 29 slučajeva vršnjačkog nasilja, zlostavljana i djeca sa posebnim potrebama

VANDALIZAM U ŠKOLAMA

U Crnoj Gori danas će biti umjereno do potpuno oblačno, povremeno sa padavinama.
Prijepodne se u većini predjela očekuju duži periodi suvog vremena, krajem dana ili tokom noći ponegdje umjerena ki&scaron;a, a uveče će u vi&scaron;im predjelima na sjeveru ki&scaron;a preći u snijeg.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, ujutru ponegdje na primorju kratkotrajno pojačan, sjeveroistočni.
Tokom dana će u sjevernim predjelima duvati mjestimično umjeren do pojačan vjetar, južni, a na primorju uveče ponegdje pojačan zapadni.
Jutarnja temperatura minus dva do 12, najvi&scaron;a dnevna od četiri do 15 stepeni.

Danas oblačno, povremeno sa padavinama

DO 15 STEPENA

Pro&scaron;irivanje kruga srodnika koji mogu biti živi davoci organa, obezbjeđivanje sljedljivosti i kontrole kvaliteta i bezbjednosti organa, između ostalog, osnovne su izmjene i dopune Zakona o uzimanju i presađivanju ljudskih organa u svrhu liječenja o uzimanju i presađivanju ljudskih organa u svrhu liječenja, koje je danas utvrdila Vlada.
Kako je saop&scaron;teno, predlog ovog zakonskog teksta Ministarstvo zdravlja pripremilo je u cilju dodatnog usklađivanja domaćeg zakonodavstva sa propisima Evropske unije, koji se odnose na oblast presađivanja organa, saglasno komentarima Evropske komisije.
&ldquo;Dono&scaron;enje ovog zakona je jedan od uslova za ispunjavanje drugog zavr&scaron;nog mjerila za zatvaranje Pregovaračkog poglavlja 28 - Za&scaron;tita potro&scaron;aća i zdravlja. Usagla&scaron;avanje sa EU direktivama se posebno odnosi na razmjenu informacija kojima se obezbjeđuju i prate informacije o karakterizaciji davaoca i organa, sljedljivosti i o ozbiljnim neželjenim događajima i ozbiljnim neželjenim reakcijama&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Kako je obja&scaron;njeno, predlogom ovog zakona pro&scaron;iren je krug srodnika koji mogu biti živi davoci organa, a to su osobe sa kojim je srodnik po krvi u pravoj liniji (dijete, roditelj, baba i djed) i u pobočnoj liniji do četvrtog stepena (brat, sestra, tetka, stric, ujak i njihova djeca), kao i bračni, odnosno vanbračni supružnik i partner u zajednici života lica istog pola.
Ističu da se prvi put uređuje mogućnost nesrodničkog davanja organa živih davalaca, koje mora biti zasnovano na osnovnim načelima davanja organa u svrhu liječenja.
Kako se dodaje, propisano je da o uzimanju organa od živog davaoca u svrhu presađivanja primaocu sa kojim se nalazi u posebnim prijateljskim, emotivnim i sličnim odnosima, o uzimanju organa odlučuje Ministarstvo.
Navodi se da Ministarstvo odlučuje na osnovu mi&scaron;ljenja Bioetičkog komiteta, koji obrazuje kao stručno savjetodavno tijelo koje čine istaknuti stručnjaci iz oblasti medicine, medicinske etike, psihologije, socijalnog staranja, prava i drugih oblasti koje su od značaja za ove postupke.
&ldquo;Posebna važnost pridaje se etičkom aspektu i dobročinosti ovih postupaka, &scaron;to je i smisao davanja organa radi presađivanja u svrhu liječenja i pobolj&scaron;anja kvaliteta života lica kojima je ovo jedini način liječenja&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.

Proširen krug srodnika koji mogu biti živi davaoci organa

VLADA UTVRDILA PRIJEDLOG

Pojedinci i grupe, čiji su lični interesi ugroženi dono&scaron;enjem odgovornih i transparentnih odluka u cilju očuvanja prirodnih resursa Crne Gore, uputili su prijetnje direktorici Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG) Marineli Đuretić i njenoj porodici, saop&scaron;tili su iz NPCG.
Kako su naveli u saop&scaron;tenju, Đuretić je o prijetnjama koje je dobila i zbog kojih osjeća da je bezbjednost nje i njene porodice ugrožena, obavijestila nadležne državne organe.
"Od momenta naimenovanja Đuretić&nbsp; je preduzela odlučne korake u cilju za&scaron;tite prirode i resursa koji su joj dati na upravljanje kao rukovodiocu NPCG", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju
Kako dalje navode, Đuretić smatra da su prijetnje izazvali njeni nedavni koraci i odluke koji se tiču zaustavljanja aktivnosti koje su u suprotnosti sa zakonskim propisima i interesima lokalnih zajednica,
"&Scaron;to je očigledno izazvalo nezadovoljstvo određenih interesnih grupa i pojedinaca.Ovo nije napad samo na mene kao ličnost, već i na principe za koje se u NPCG zalažemo &ndash; očuvanje prirode, zakonitost i za&scaron;titu zajedničkih resursa&ldquo;, smatra Đuretić.
Saop&scaron;tila je da je NPCG nadležnim institucijama uputilo dokumentaciju o utvrđenim nepravilnostima i nezakonitim radnjama koje su određene osobe vr&scaron;ile u cilju stvaranja lične finansijske dobiti, a na &scaron;tetu nacionalnih parkova.
Đuretić je pozvala javnost, nadležne institucije i medije da pruže podr&scaron;ku naporima usmjerenim ka očuvanju prirodnih resursa i borbi protiv nezakonitih radnji.
&bdquo;Zajednička odgovornost svih nas je da za&scaron;titimo integritet institucija i ljudi koji se zalažu za javno dobro. Nastaviću da radim u skladu sa zakonom, bez obzira na pritiske. Samo zajedno možemo sačuvati prirodnu ba&scaron;tinu za buduće generacije.
NPCG poziva i apeluje na sve građane da prijave nezakonite radnje ili prijetnje koje mogu ugroziti nacionalne parkove i na taj način pomognu preduzeću da stane na kraj vi&scaron;egodi&scaron;njim zlupotrebama resursa nacionalnih parkova&ldquo;, poručuje Đuretić u saop&scaron;tenju.

NPCG: Prijetnje Đuretić zbog ugrožavanja privatnih interesa

DIREKTORICA NACIONALNIH PARKOVA CRNE GORE OBAVIJESTILA JE NADLEŽNE ORGANE

Izvr&scaron;na direktorica Željezničkog prevoza Crne Gore (ŽPCG) Dragana Luk&scaron;ić kazala je da neće podnijeti ostavku jer bi to, kako je rekla, značilo bježanje od problema sa kojima se suočava ŽPCG.
Luk&scaron;ić je, povodom zahtjeva za njenu ostavku koju iznosi određeni broj zaposlenih, istakla da je na funkciju izvr&scaron;nog direktora ŽPCG stupila prije mjesec &ldquo;i zatekla upravo ovo stanje voznih sredstava&rdquo;.
&ldquo;Odmah po preuzimanju dužnosti, usmjerila sam svoje napore na uvođenje reda, rada i discipline u kompaniju &ndash; &scaron;to, očigledno, nije odgovaralo određenom broju zaposlenih&rdquo;, dodala je Luk&scaron;ić.
Ona je navela da je trećeg dana po preuzimanju dužnosti sa inženjerima iz tehničkog sektora obi&scaron;la remontne zavode u kojima se vr&scaron;i remont EMV (elektro motornih vozova) i dvoje &ldquo;Z&rdquo; putničkih kola za sjedenje.
&ldquo;Uvidom u izvr&scaron;ene radove i u dogovoru sa remonterom očekujemo dolazak jednog EVM-a do kraja ove godine, a do kraja januara naredne godine i dolazak dvoje &ldquo;Z&rdquo; kola sa čime bi na&scaron; inventarski park voznih sredstava bio na zadovoljavajućem nivou&rdquo;, rekla je Luk&scaron;ić.
To bi, kako je navela, rezultiralo redovnim odvijanjem željezničkog saobraćaja bez kori&scaron;ćenja alternativnog prevoza.
&ldquo;Takođe sam nakon nekoliko dana posjetila i remontni zavod u Krajovi (Rumunija) gdje se nalazi elektro lokomotiva, sa istim ciljem&rdquo;, kazala je Luk&scaron;ić.
Ona je poručila da njen cilj ostaje unapređenje ŽPCG, u interesu svih građana i zaposlenih, kroz odgovoran i posvećen rad, preduzimanjem svih potrebnih koraka u cilju efikasnog poslovanja i za&scaron;tite interesa dru&scaron;tva.
&ldquo;Iz tog razloga neću podnijeti ostavku jer bi to značilo bježanje od problema sa kojima se suočava ŽPCG, mogu slobodno reći najvećim od osnivanja&rdquo;, kazala je Luk&scaron;ić.
Ona je dodala da se stavlja na raspolaganje resornom Ministarstvu, Odboru direktora.
&ldquo;I ostalim zaposlenima koji ne podržavaju ovakav vid ophođenja prema Dru&scaron;tvu i korisnicima usluga koji koriste voz kao prevozno sredstvo&rdquo;, dodala je Luk&scaron;ić.

Lukšić: Neću podnijeti ostavku

PORUČILA IZVRŠNA DIREKTORICA ŽELJEZNIČKOG PREVOZA CRNE GORE

Agencija za sprečavanje korupcije utvrdila je da predsjednik države Jakov Milatović nije prekr&scaron;io Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja na način &scaron;to je toku radnog vremena imao aktivnosti koje se odnose na izbornu promociju liste koja je nosila njegovo ime za izbor odbornika u Skup&scaron;tini Glavnog grada za lokalne izbore koji su održaani 29.septembra, navodi se Odluci ASK-a.
Predsjedniku Crne Gore, kako su obrazložili nije propisano radno vrijeme koje ga ograničava da ima aktivnosti koje se odnose na promociju izborne liste, a koja lista je nosila njegovo ime.
"Cijeneći svaki dokaz pojedinačno, kao i u njihovoj međusobnoj povezanosti, a nakon razmatranja spisa predmeta, utvrđeno je da Jakov Milatović, Predsjednik Crne Gore, nije prekr&scaron;io član 44 stav 4 Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja na način &scaron;to je toku radnog vremena, bio angažovan na aktivnostima izborne kampanje u periodu predviđenom za službene obaveze, a ovo iz razloga &scaron;to niti jednim propisom nije jasno definisano radno vrijeme Predsjednika Crne Gore koji svoje zakonske nadležnosti Ispunjava u skladu sa Ustavom Crne Gore i Zakonom o predsjedniku", pi&scaron;e u odluci Agencije za sprečavanje korupcije.

ASK: Milatović nije prekršio zakon kada je bio na skupu liste "Za bolju Podgoricu"

"NI JEDNIM PROPISOM NIJE JASNO DEFINISANO RADNO VRIJEME PREDSJEDNIKA CRNE GORE"

Portal za refundaciju naknada zarada za porodiljsko i roditeljsko odsustvo na web adresi porodiljsko.gov.me zvanično radi od juče, saop&scaron;teno je iz Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.
"Portal pruža poslodavcima modernizovan i digitalizovan sistem za podno&scaron;enje zahtjeva za refundaciju naknada zarada. Već prvog dana rada zabilježen je značajan interes, sa registrovanim 61. poslodavcem, među kojima su i oni sa najvećim brojem zahtjeva za refundacije, &scaron;to potvrđuje potrebu i važnost ovog rje&scaron;enja", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju Mnistarstva.
Ključne prednosti portala su, kako obja&scaron;njavaju, mogućnost podno&scaron;enja zahtjeva online, praćenje statusa predmeta i digitalno preuzimanje rje&scaron;enja, čime se izbjegava potreba za fizičkim dolaskom u institucije.
"Na ovaj način, administrativni procesi su znatno ubrzani, dok su tro&scaron;kovi i vrijeme poslodavaca značajno smanjeni. Uvođenjem ovog portala, poslovno okruženje dobilo je moderan alat koji olak&scaron;ava svakodnevne aktivnosti poslodavaca. Digitalizacija procedura ne samo da doprinosi efikasnosti, već i podiže nivo transparentnosti i dostupnosti usluga, &scaron;to su korisnici već prvog dana prepoznali kao značajnu prednosti", zaključeno je u saop&scaron;tenju.

Prvog dana rada portala porodiljsko.gov.me registrovan 61 poslodavac

SAOPŠTENO IZ MINISTARSTVA SOCIJALNOG STARANJA, BRIGE O PORODICI I DEMOGRAFIJE

Kasim Dizdarević jedini se prijavio na javni poziv za izbor jednog člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, saop&scaron;teno je na sjednici skup&scaron;tinskog Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, prenosi agencija Mina.
Javni poziv raspisan je 1. avgusta, nakon &scaron;to je Savjet obavijestio Odbor o prestanku mandata Fikretu Kurga&scaron;u usljed smrti.
&ldquo;Na javni poziv se, na na&scaron;e iznenađenje, prijavio samo jedan kandidat &ndash; Kasim Dizdarević&rdquo;, rekao je predsjednik Odbora Vladislav Bojović na dana&scaron;njoj sjednici.
Na sjednici je dogovoreno i da Odbor po&scaron;alje dopis Advokatskoj komori sa molbom da raspi&scaron;e javni poziv za nedostajućeg člana Tužilačkog savjeta (TS) i predlog dostavi tom skup&scaron;tinskom radnom tijelu na dalju realizaciju.
Dva mjesta u Tužilačkom savjetu upražnjena su nakon &scaron;to su ostavke podnijeli advokati Sini&scaron;a Gazivoda i Marko Vuksanović.
Bojović je ukazao na to da su dono&scaron;enjem Zakona o Državnom tužila&scaron;tvu napravljene izmjene u odnosu na izbor članova TS, pa sada Odbor, umjesto pet, predlaže četiri člana Tužilačkog savjeta.
Kako je pojasnio, Odbor raspisuje javni poziv za dva ugledna pravnika, jednog člana iz nevladinog sektora (NVO) i predlaže jednog kandidata za kojeg javni poziv raspisuje Advokatska komora.
&ldquo;S obzirom na činjenicu da se u Tužilačkom savjetu već nalaze dva ugledna pravnika i jedan predstavnik NVO sektora, Advokatska komora je dužna da raspi&scaron;e javni poziv za jednog nedostajućeg člana TS&ldquo;, rekao je Bojović.

Dizdarević jedini kandidat za člana Sudskog savjeta

IZ REDA UGLEDNIH PRAVNIKA

U Crnoj Gori danas će biti pretežno oblačno sa ki&scaron;om, ponegdje i pljuskovi sa grmljavinom.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru, u planinama snijeg, koji tokom jutra može padati i u nižim predjelima.
Poslijepodne, u većem dijelu zemlje, postepen prestanak padavina i djelimično razvedravanje.
Mjestimično će duvati umjeren do pojačan, sjeverni i sjeveroistočni vjetar.
Jutarnja temperatura od minus jedan do 11, najvi&scaron;a dnevna od dva do 16 stepeni.

Danas pretežno oblačno sa kišom