Energetski napici sve su popularniji, a posebno zabrinjava njihova popularnost među mlađom populacijom. Iz Centra za higijenu i zdravstvenu ekologiju Instituta za javno zdravlje (IJZ) upozoravaju da konzumacija velike količine energetskih pića i u samo jednom navratu za maloljetnike može biti opasna po zdravlje, pa i smrtonosna.

Šta su zapravo energetska pića?

Energetska pića postala su dio svakodnevice mladih, i zbog toga je neophodno da se o njima, ali i o životnim navikama tinejdžera, razgovara i ukazuje na neophodna upozorenja. Neke zemlje Evropske unije i okruženja zabranile su njihovu prodaju maloljetnicima.

“Energetski napici su u stvari osvježavajuća bezalkoholna gazirana pića koja sadrže velike količine šećera, kofeina i još nekoliko sastojaka poput vitamina B grupe, nekih aminokiselina (taurin), D-glukuronolaktona i biljnih stimulanasa, poput guarane i sl. Svi napici imaju približno sličnu energetsku vrijednost od oko 45-50 kcal na 100 ml napitka i zbog toga što spadaju u zašećerene gazirane napitke se ne uklapaju u principe pravilne ishrane”, objašnjavaju za naš portal iz Centra za higijenu i zdravstvo IJZ-a.

Njihova prodaja marketinški je orijentisana među mladima između 18 i 30 godina, a proizvođači su im dali imena koja asociraju na snagu, moć, brzinu i stimulaciju. Zbog toga se stvorila slika da njihova konzumacija donosi brojne zdravstvene benefite.

“Oko njih se isplela mreža informacija koje sugerišu da se njihovom konzumacijom gube kilogrami, poboljšava mentalno stanje kao i sportske sposobnosti, ali na svakom proizvodu sitnim slovima su navedeni sastojci i upozorenje da se ne preporučuju veće količine napitka i da nije preporučljiv djeci, trudnicama, hroničnim bolesnicima. Iako sličnog ukusa kao obična osvežavajuća pića, energetska sadrže tri specifična sastojka, koji su pojedinačno ili zajedno prisutni u znatno većoj količini nego u ostalim namirnicama. To ih i čini potencijalno opasnim, a sastojci su kofein, taurin i D-glukuronolakton. Iako ni za jednu od tri sporne supstance nije dokazano da je štetna, ne smijemo zaboraviti Paracelzusov princip da količina supstancu čini toksičnom”, ukazuju iz Centra za higijenu i zdravstvo IJZ-a.

Shodno tome, iz Centra navode da moramo imati na umu da su i doze sastojaka u energetskim napicima značajno veće nego što ih unosimo kroz ishranu, te da je u dječijem uzrastu rizik daleko veći.

Zdravstveni rizici povezani sa visokim sadržajem kofeina

Iz Centra ukazuju da nauka još ne raspolaže podacima o dnevno prihvatljivim dozama kod djece koje se smiju unositi bez posljedica po zdravlje, kombinacijom kofeina, taurina i D-glukuronolaktona, pa svuda u svijetu stručnjaci savjetuju oprez prilikom konzumiranja.

Iz navedenih razloga, na svakom pakovanju energetskog napitka i stoji upozorenje da nije za djecu, trudnice, dojilje i određene vulnerabilne grupe.

“Zdravstveni rizici povezani s konzumacijom energetskih napitaka prvenstveno su povezani s njihovim sadržajem kofeina. Kofein je stimulans prisutan u mnogim pićima i prehrambenim proizvodima. Energetska pića mogu da sadrže 80 do 300 miligrama po boci ili limenci napitka, a ponekad i više. Glavni uticaj kofeina proizlazi iz stimulacije centralnog nervnog sistema, što pomaže u povećavanju budnosti i koncentracije”, navodi se u odgovorima dostavljenim našem portalu.

Iz Centra za higijenu i zdravstvenu ekologiju stoga upozorovaju da predoziranje kofeinom može povećati broj otkucaja srca (ponekad izazvati artitmiju) i krvni pritisak, dovesti do mučnina i povraćanja, uzrokovati izraženi poremećaj tečnosti i minerala u organizmu, poremetiti obrasce spavanja ili uzrokovati nemir, tjeskobu ili uznemirenost, te poremećaje svijesti...

Kako objašnjavaju, većem riziku štetnih efekata od odraslih mogu biti izložena djeca.

“Osim spomenutih, ne treba zaboraviti ni dugoročne zdravstvene posljedice povezane s prekomjernim unosom šećera kao što su zubni karijes, prekomjerna tjelesna masa, gojaznost i šećerna bolest tipa 2. Potrebno je naglasiti kako se konzumacija energetskih pića nikako ne preporučuje tokom vježbanja, jer kombinacija gubitka tečnosti zbog znojenja i diuretskog efekta kofeina može dovesti do ozbiljne dehidracije i poremećaja ravnoteže elektrolita”, ukazali su iz Centra za higijenu i zdravstvenu ekologiju.

U kombinaciji sa alkoholom može izazvati drhtavicu, oduzetost, mišićnu slabost, nesvjesticu…

Iz Centra navode da brojni dokazi u literaturi idu u prilog tvrdnji da je konzumacija energetskih napitaka djece i adolescenata snažno povezana sa rizičnim ponašanjima, kao što su pušenje i korišćenje ilegalnih droga, konzumacija alkohola i opijanje…

Na naše pitanje da li kombinacija tog pića sa alkoholom ili drogama može biti pogubna po zdravlje, iz Centra za higijenu i zdravstvenu ekologiju IJZ-a objašnjavaju da to zavisi koliko dugo ih konzumiramo.

“Samo kratkoročno izazivaju željeni efekat, dok dugoročno mogu da dovedu do drhtavica, oduzetosti i mišićne slabosti, nesvjestice, pospanosti, nervoze, lupanja i ubrzanog rada srca, mučnine, povraćanja, glavobolje, grča bronhija, teškog disanja”, ističu oni.

Upozoravaju da posljedice nekada mogu biti i smrtonosne, zbog čega je Evropski komitet za hranu u više navrata apelovao da sa energetskim napicima moramo biti obazrivi.

“Evropski komitet za hranu je u više navrata izdavao upozorenje da sa energetskim napicima moramo biti obazrivi, jer nema dovoljno podataka za konzumacije u dječijem uzrastu. Posebno je rizičan sinergistički efekat energetskih pića, alkohola, droga”, kazali su za Dnevno.me.

Potrebna veća edukacija

U suštini, kako dalje navode, efekat energetskih napitaka na budnost, koncentraciju, raspoloženje i snagu je posljedica visokog sadržaja kofeina.

“Stručno mišljenje Evropske uprave za bezbednost hrane (EFSA) je da količina od 3 mg na kilogram tjelesne mase, (oko 200mg za osobu od 70 kg, iz prosječno 3 šoljice kafe) ne predstavlja rizik po zdravlje, ali je nedovoljno podataka za efekte u dječijem uzrastu. Kada djeca uzimaju energetski napitak, a inače ne konzumiraju velike sadržaje kofeina, mogu da imaju promjene u ponašanju što se manifestuje kroz razdražljivost, nervozu, anksioznost, ali i ubrzan rad srca i sl”, kažu iz Centra.

Podsjećaju i da prema preporukama autoriteta za pedijatriju, djeca i tinejdžeri ne bi trebalo da konzumiraju energetska pića, ali procjenjuje se da u svijetu energetska pića konzumira njih 30-50 odsto. Posebno velik rizik za maloljetnike, kako ističu, predstavlja učestala konzumacija energetskih pića.

Iz Centra ukazuju da ukoliko kod djece primijetimo nesanicu, anksioznost osjećaj nervoze i razdražljivosti, znake dehidratacije (manjak vode u tijelu), ljutnju i agresivno ponašanje, teškoće koncentracije, nepravilne otkucaje srca, osjećaj lupanja srca, ubrzan rad srca, probadanje i bol u grudnom košu, možemo posumnjati na zloupotrebu ovih proizvoda.

Zbog toga apeluju da je potrebno što više pričati o štetnim posljedicama ove vrste pića, i zaključuju da je po ovom pitanju neophodna učestala edukacija mladih.

“Razgovarajte o negativnim posljedicama konzumacije energetskih pića, naročito o negativnim utjicajima na debljinu, karijes i svakodnevno funkcionisanje. Djecu treba edukovati da ne podliježu pritiscima socijalnog okruženja, ono što je dostupno nije nužno zdravo. Ponuditi zdravije alternative energetskim pićima: voda ili mineralna voda s komadićima voća, voćni čaj, topao ili hladan, prirodni sokovi. Ako se djeca žale da se osjećaju tromo i imaju malo energije, treba ih podsticati da energiju povratite na zdravije načine – odspavati, uspostaviti pravilan ritam spavanja što podrazumijeva leći svako veče u isto vrijeme i buditi se ujutro u isto vrijeme kao i obezbjediti svakodnevno najmanje devet sati sna, prošetati na svježem vazduhu, istuširati se hladnom vodom, pojesti voće ili popiti napitak koji je zdravija alternativa energetskom piću”, zaključuju iz Centra za higijenu i zdravstvenu ekologiju Instituta za javno zdravlje.