Rijeka Zeta posljednjih nekoliko dana ponovo je zamućena, o čemu svjedoče i fotografije portala Volim Danilovgrad zabilježene u blizini mljekare „Lazine“ a, što će sve su prilike biti česta pojava sve do izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, za šta je dat rok do Nove godine! No, pitamo šta u međuvremenu?!

Nakon novih fotografija gdje i mještani tvrde da je u pitanju novo zagađenje rijeke Zete, portal Dnevno se ponovo obratio Upravi za inspekcijske poslove od kojih očekujemo odgovore i informacije da li je nastavljena kontrola u ovom slučaju i da li su upoznati sa novonastalom situacijom.

A dok čekamo odgovore inspekcije, specijalista i mr zaštite životne sredine Danijela Veličković u razgovoru za naš portal upozorava da su kazne iz oblasti ekologije suviše blage, istakavši da su zakoni u Crnoj Gori u velikoj mjeri usklađeni sa evropskim standardima, ali da je problem njihova implementacija na terenu.

Podsjećanja radi, zbog ispuštanja otpadnih voda u Zetu, mljekara „Lazine“  kažnjena je 4.000 eura, iako ovaj problem traje već godinama.

Veličković ističe da zbog veoma blagih kazni iz oblasti ekologije, treba raditi određene korekcije, kako bi se svijest o potrebama očuvanja životne sredine podigla na veći stepen, ali i shvatila ozbiljnost i potreba očuvanja prirodne ravnoteže a u skladu sa tim i zdravlja stanovništva.

„U skladu sa Zakonom o odgovornosti za štetu u životnoj sredini pravno i fizičko lice koje obavljanjem djelatnosti, odnosno aktivnostima prouzrokuje štetu ili neposrednu opasnost od štete u životnoj sredini, odgovorno je za štetu i dužno da sprovede mjere za sprečavanje i remedijaciju štete. U cilju očuvanja vodnih resursa Crna Gora mora da podigne stepen rigoroznosti i formira stručni tim koji će oblikovati nove mjere kaznene politike za pravna i fizička lica koja svoju djelatnost obavljaju duž tokova rijeka“, smatra Veličković.

„Zakoni se nedovoljno implementiraju na terenu“

Objašnjava da Crna Gora ima više zakona iz oblasti životne sredine i u velikoj mjeri su usklađeni sa evropskim standardima, kao i da bi kontinuirano trebalo pratiti izmjene i poboljšanja Zakona u EU. Time bi ih, kako kaže, stalno prilagođavali sa našim potrebama imajući u vidu da Crna Gora teži da postane članica Evropske unije.

„Smatram da je naveći problem što se zakoni ne implementiraju u dovoljnoj mjeri na terenu, u praksi zapravo, pa zato imamo često probleme sa zagađenim rijekama (ispuštanje neprečišćenih otpadnih vodama u prirodni recipijent, zapuštenim obalama sa nelegalnim odlagalištima, ugroženim ekosistemom, posebno ribljim fondom)“, kazala je Veličković.

Foto: FB/Volim Danilovgrad

Često se može čuti primjedba da u Crnoj Gori i raspon kazni mora da bude nešto drugačiji, odnosno da istu kaznu ne plaća privredni subjekt koji ima višemilionske prihode i onaj sa destinama hiljada prihoda, odnosno onaj sa 500 i onaj sa 10 zaposlenih.

Veličković smatra da raspon kazni mora da bude prilagođen svim subjektima, što znači u skladu sa poslovanjem kompanija koje su potencijalni zagađivači životne sredine.

„Kazne za fizička i pravna lica moraju biti različite, jer obim zagađenja nije isti. U tom dijelu treba mijenjati zakonsku regulativu jer bi se na taj način odgovornije pojedinac ili vlasnik preduzeća odnosio prema životnoj sredini ili prirodnom okruženju u čijoj neposrednoj blizini obavlja svoju djelatnost. To bi podstaklo privredne subjekte da se pridržavaju preventivnih mjera i time spriječe moguće štete po prirodni ekosistem, ali i sačuvaju ugled firme. S druge strane, firme imaju mogućnost da na svom sajtu redovno obavještavaju građane o uticaju njihovih djelatnosti na životnu sredinu, na osnovu izmjerenih parametara iz otpadnih voda konkretno, odnosno dostavljaju podatake o emisijama, Agenciji za zašttitu životne sredine, a sve u cilju poboljšanja statusa površinskih voda i njihove odgovornosti za životnu sredinu. Prema Zakonu o životnoj sredini, zagađivači su dužni da sačine katastar zagađivača i uredno ga dostave Agenciji“, navodi Veličković, koja je doktorand ekološkog inžinjeringa u zaštiti zemljišnih i vodnih resursa.

Pogoršan vodni status

Veličković smatra da Crna Gora mora da posveti veću pažnju poglavlju 27 na putu ka EU.

„Na osnovu ekoloških incidenata koji se dešavaju na rijekama Crne Gore, pored Zete, Morače, tu je i rijeka Lim u kojoj se 2019. godine desio pomor ribe, za koji još uvijek niko nije odgovarao, i pored podnijetih krivičnih prijava, stoga se stiče zaključak da nam životna sredina nije prioritet u rješavanju najvažnijih i najzahtjevnijih poglavlja na putu ka EU, a to je poglavlje 27“, istakla je Veličković.

Prema njenim riječima, znanje iz oblasti ekologije se ne cijeni dovoljno, a o tome, kako kaže, svjedoče i projekti koji se dodjeljuju pojedinim NVO na osnovu javnih konkursa i realizuju uz nedovolljno stručnosti, a finansiraju ih naša ministarstva, preko nezavisnih procjenjivača koji, smatra naša sagovornica ne poznaju uopšte oblast ekologije.

Foto: FB/Volim Danilovgrad

Ističe da mjere kaznene politike nijesu jedino mjerilo, ali bi svakako bile podstrek za bolji odnos svih prema okruženju u kojem živimo.

„Naša nebriga, neznanje i neodgovornost su uticali da se pogorša vodni status rječnih ekosistema i pogoršavao se godinama. Primjena najboljih dostupnih tehnologija, integralni sistem upravljanja vodnim resursima predstavlja osnovu za rješavanja ekoloških problema na našim rijekama, bilo sa aspekta ispitivanja osnovnih fizičko-hemijskih parametara do najsloženijih procesa u rječnim ekosistemima. Dražava mora da ulaže u naučni kadar i prepusti ekologiju najboljim i najstručnijim ukoliko želi dobre rezultate na polju ekologije, koji sada nijesu na zavidnom nivou“, kazala je Veličković.

Navodi da smo rijeke uništili na više načina – počevši od otpadnih voda koje se bez prethodnih tretmana ulivaju neprečišćene u rječne sisteme i time direktno mijenjaju ekološki status voda, preko velikog broja nelegalnih odlagališta sa kojih se procjedne vode ulivaju direktno u rijeke unoseći razne polutante od teških metala, nitrata, nitrita, sulfuda i dr, do tečnih stajnjaka koji se nalaze na obalama rijeka i eksploatatora šljunka i pijeska.

Foto: FB/Volim Danilovgrad

Podsjetimo, nakon što su se mještani Spuža početkom mjeseca obratili našem portalu i dostavili fotografije i snimke, tvrdeći da se rijekom Zetom širi neprijatan miris, te da je njena prozirno čista voda sada pomiješana sa otpadnim vodama, za koje sumnjaju da se izlivaju iz mljekare "Lazine", redakcija portala Dnevno obratila se nadležnima.

Iz Odsjeka za inspekciju vode - Uprave za inspekcijske poslove, za Dnevno tada su kazali da je pogon mljekare "Lazine", koja posluje u okviru privrednog društvo „Šimšić Montmilk“, bio predmet većeg broja kontrola vodoprivredne inspekcije od 2019.

Naveli su i da je krajem te godine kompaniji „Šimšić Montmilk“ vodoprivredna inspekcija naložila izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, kao i ugradnju mjernih uređaja za mjerenje količina ispuštenih voda u prirodni recepijent, odnosno rijeku Zetu. 

Izrečeni rok u postupku administrativnog izvršenja rješenja je do 31. decembra ove godine, uz istovremeno izrečenu novčanu kaznu od 4.000 eura.

Iz kompanije “Šimšić Montmilk” kazali za naš portal da su ove godine uradili projekat, čija predračunska vrijednost iznosi oko 350.000 eura, sa kojim su konkurisali za IPARD sredstva.

Naveli su i da je već dobijena građevinska dozvola, a novčana sredstva u potpunosti obezbijeđena.

Pročitajte još:

Fotografije sa Zete opominju; Opština Danilovgrad: Nemamo informaciju o zagađenju, proslijedićemo nadležnima da ispitaju

Zaštićeni Park prirode: Zbog ispuštanja otpadnih voda u Zetu, mljekara "Lazine" kažnjena 4000 eura!

Nakon tri godine: Da li će mljekara "Lazine" ispoštovati rok i izgraditi sistem za prečišćavanje do kraja godine?