„Podignimo zajedno glas protiv nasilja – ne okrećimo glavu, ne tolerišimo nasilje, podržimo jedni druge i reagujmo“, poručuje u razgovoru za portal Dnevno stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori Daniela Gašparikova.

Ističe da se zabrinjavajuća statistika iz godine u godinu ne mijenja i pokazuje da mnoge žene globalno, pa i u Crnoj Gori, doživljavaju nasilje. Procjene UNDP-a pokazuju da je globalno svaka treća žena doživjela neki vid nasilja. U Crnoj Gori, prema podacima Monstata, svaka peta žena doživjela je nasilje od partnera tokom života.

„Dodatno, podaci NVO-a koje su ključni pružaoci specijalizovanih servisa ženama sa iskustvom nasilja pokazuju da prosječno 200 žena godišnje bude smješteno u skloništa za žrtve nasilja. Ako svemu ovome dodamo podatak da su se za manje od godinu desila četiri slučaja femicida, jasno je da fizičko nasilje nad ženama poprima najbrutalniji oblik i da je kritičan trenutak za reakciju sistema i cjelokupnog društva – uključujući muškarce, ali i dječake koji kroz svoja ponašanja pojkazuju nultu toleranciju na rodno zasnovano nasilje i nasilje nad ženama“, naglašava Gašparikova.

Odgovornost sistema

Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori ukazuje da žene nijesu izložene samo fizičkom nasilju, već sve više i nasilju u digitalnom prostoru – govoru mržnje sa mizoginim i seksističkim tonom, psihičkom nasilju, seksualnom uznemiravanju...

„Nasilje nad ženama ostavlja ozbiljne posljedice na cjelokupno društvo, a svaki novi slučaj otvara ozbiljna pitanja odgovornosti sistema i njegove spremnosti da, prije svega, spriječi nasilje, ali i da počinioce adekvatno kazni kad do nasilja dođe. Sveobuhvatni zakonodavni okvir koji reguliše problematiku nasilja nad ženama treba da bude usklađen sa međunarodnim standardima i u potpunosti primijenjen. Formalni sistem multidisciplinarne zaštite postoji, ali u praksi ne funkcioniše adekvatno, povremeno podržavajući  i tradicionalne stereotipe, što dovodi do izlaganja žena sa iskustvom nasilja traumatizaciji, gubljenju povjerenja u institucije i odustajanju od sudskih sporova“, navodi Gašparikova.

Kako kaže, čak 74 odsto žrtava seksualnog nasilja to nikada nikome nije reklo, pa ni bliskoj osobi.  Sve to, dodaje Gašparikova, govori da one često ne prepoznaju nasilje, da zbog iskustva nasilja osjećaju krivicu i stid, da smatraju da neće naići na razmijevanje bliskih ljudi, i na kraju – da nemaju povjerenja u institucionalni sistem.

„Zato spas od nasilja uglavnom pronalaze u organizacijama civilnog društva, koje se i same bore sa nedostatkom kapaciteta i sredstava za rad sa ženama sa iskustvom nasilja. Zbog toga je važno da država prepozna njihovu značajnu ulogu i pronađe održiv i dugoročan model finansiranja ovih NVO, što je i jedna od ključnih preporuka GREVIO-a (Komiteta o procjeni zakonodavnih i drugih mjera kojima se primjenjuju odredbe Konvencije Savjeta Evrope o sprečavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici – Istanbulske konvencije)“, ukazuje Gašparikova.

Potrebna je, ističe, saradnja i koordinacija svih – vlade, policije, pravosuđa, organizacija civilnog društva, ali i pojedinaca – kako bismo zajedno gradili sistem koji pruža brz i efikasan odgovor na nasilje.

Ojačati kapacitete institucija

Gašparikova naglašava da je žene sa iskustvom nasilja i potencijalne žrtve potrebno ohrabriti da prijave nasilje i poslati im poruku da će, kada do njega dođe, imati podršku i adekvatnu zaštitu.

„Ovo je moguće samo ako ojačamo kapacitete institucija, unaprijedimo Protokol o postupanju, prevenciji i zaštiti od nasilja i u potpunosti ga sprovodimo, i ako aktivno i kontinuirano jačamo svijest građana i građanki o ovom problemu“, smatra Gašparikova.

Kako kaže, crnogorsko društvo oblikovano je duboko ukorijenjenim patrijarhalnim stavovima i obrascima koji su potencijalno osnov za rodno zasnovano nasilje, navodeći da je dugi niz godina bio potreban da bi se problematika nasilja nad ženama osvijestila u crnogorskom društvu.

„Tako danas imamo sve više građanki i građana koji su spremni da reaguju i budu dio zajedničkih napora u eliminisanju nasilja“, navodi Gašparikova.

Globalna UN kampanja „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“ koja je nedavno završena, a koja godinama traje ohrabrenje je, kako ističe, svima da se uključe u napore koji vode ka eliminisanju nasilja – od žena sa iskustvom nasilja, feminističkih i mirovnih pokreta, ženskih organizacija, institucija, pojedinaca, uključujući i žene i muškarce kao važne saveznike.

„Kampanja je prilika za inspirisanje pojedinaca i poziv na akciju, ali je nulta tolerancija na nasilje naša dužnost ne samo tokom 16 dana kampanje, već svakog dana“, poručuje Gašparikova.

Rodno zasnovano nasilje i nasilje nad ženama je, ističe, kršenje ljudskih prava.

„U slobodnom društvu u kojem se građanima i građankama Ustavom garantuje pravo na život, dostojanstvo i poštovanje ličnosti, nema mjesta nasilju. Zato, podignimo zajedno glas protiv nasilja – ne okrećimo glavu, ne tolerišimo nasilje, podržimo jedni druge i reagujmo“, zaključila je Gašparikova za Dnevno.me.