Za „čudo iz Štitara“, biljku Petrolamium crnojevicii, čiji je pronalazak objelodanjen prošle godine u martu, radi se studija zaštite lokaliteta koja bi trebalo da bude govota u decembru ove godine. Iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera kazali su Pobjedi da mogu pretpostaviti da će obuhvat staništa ove vrijedne biljke biti uključeno u zonu gdje će pristup biti strogo kontrolisan.

Samostalna savjetnica u ENEKO centru CANU Snežana Dragićević je u momentu otkrivanja biljke u maju 2019. godine bila kustoskinja u Prirodnjačkom muzeju Crne Gore. Ona je prva pronašla neobičnu biljku dok je odmarala uz lipu u Štitarima i zapazila je na goloj stijeni. Tada je fotografisala i poslala je koleginici Snežani Vuksanović da je identifikuje. Nijesu uspijevale u dešifrovanju, pa su potražile pomoć od kustosa Prirodoslovnog muzeja u Rijeci i vanrednog profesora Univerziteta Primorska u Kopru dr Boštjana Surina.

Na kraju je identifikovana u Kini. Ovaj rod biljke nazvan je - Petrolamium Dragićević, Vuksanović & Surina i nova vrsta za nauku (Petrolamium crnojevicii Dragićević, Vuksanović & Surina).

Postupak zaštite područja

Načelnica Direkcije za zaštićena područja u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Arina Maraš priča za Pobjedu da je postupak zaštite same biljke pokrenut pripremom Liste zaštićenih vrsta biljaka, životinja i gljiva koja je i dalje u fazi nacrta, pa samim tim, Petrolamium crnojevicii još nema status zaštićene vrste u Crnoj Gori.

Međutim, zaštita područja na kojem se ova jedinstvena vrsta biljke nalazi je otpočeta ove godine i na taj način će sačuvati područje Štitara od potencijalnih negativnih uticaja koji mogu ugroziti stanište ove biljke.

U skladu sa Zakonom o zaštiti prirode, Ministarstvo i jedinica lokalne samouprave mogu da pokrenu postupak zaštite nekog područja. Kako procedura nalaže, to podrazumijeva podnošenje zahtjeva Agenciji za zaštitu životne sredine za izradu studije zaštite – dokumenta koji čini osnovnu bazu informacije i smjernica za očuvanje nekog područja koje će se zvanično proglasiti na Vladi, Skupštini Crne Gore ili Skupštini jedinice lokalne samouprave u zavisnosti od vrste zaštićenog područja i da li zahvata teritoriju jedne ili više jedinica lokalnih samouprava. U studiji zaštite se predlaže obuhvat, zonacija, mjere zaštite, detaljan opis prirodnih i kulturnih karakteristika područja...

- Agencija za zaštitu životne sredine će u studiji zaštite predložiti kojoj vrsti zaštićenog područja pripada područje Štitara – istakla je Maraš.

Strogo kontrolisan pristup

U Zakonu o zaštiti prirode su definisane vrste zaštićenih područja: strogi rezervat prirode, nacionalni park, posebni rezervat prirode, park prirode, spomenik prirode i predio izuzetnih odlika. Svaka vrsta zaštićenog područja ima svoju određenu ulogu, odnosno karakteristiku, ali ono što je pored dodjeljivanja vrste zaštićenog područja važno je i zonacija, ističe Maraš.

Dodaje da za zaštićena područja imamo tri zone zaštite od kojih je zona zaštite I najrigoroznija, odnosno ne dozvoljava korišćenje prirodnih resursa, već se koristi u naučne i obrazovne svrhe. Zona zaštite II dozvoljava ograničeno korišćenje prirodnih resursa koje nema posljedice po primarne vrijednosti područja, i zona zaštite III koja je najliberalnija, ali opet, u kojoj ne smije doći do promjena koje bi mogle ugroziti prirodne vrijednosti zaštićenog područja.

- Možemo pretpostaviti da će obuhvat staništa ove vrijedne biljke biti uključeno u zonu gdje će pristup biti strogo kontrolisan. Međutim, važno je napomenuti da se prilikom definisanja obuhvata budućeg zaštićenog područja neće posmatrati samo stanište biljke Petrolamium crnojevicii, već i širi obuhvat Štitara gdje se mogu naći druga važna staništa biljaka i životinja, kao i kulturno istorijski lokaliteti što će uticati na određivanje vrste zaštićenog područja i zonacije – navela je Maraš.

Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera očekuje da će Studija zaštite biti gotova u decembru ove godine, nakon čega će se otpočeti priprema sprovođenja javne rasprave na kojoj se javnost može upoznati sa sadržajem studije zaštite i nacrtom akta o proglašenju zaštićenog područja. U zavisnosti od vrste predloženog zaštićenog područja, javnu raspravu će organizovati ili Ministarstvo ili opština Cetinje na čijoj teritoriji se nalaze Štitari – navela je ona.

Pozvali Cetinje na saradnju

Ministarstvo je zvaničnim putem obavijestilo Prijestonicu Cetinje o pokrenutom postupku zaštite Štitara, uzimajući u obzir nacionalni značaj ovog lokaliteta i pozvalo na saradnju. Iako je ovo Ministarstvo pokrenulo postupak zaštite, Prijestonica Cetinje i njene mjesne zajednice imaju izuzetnu ulogu u postupku proglašavanja novog zaštićenog područja.

Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU) je poseban partner u ovom procesu zbog svog dosadašnjeg doprinosa i otkrivanja ove vrste svjetskoj naučnoj javnosti. Upravo podaci prikupljeni kroz aktivnosti CANU-a omogućiće da se studija pripremi u veoma kratkom roku.

Dodatno, Ministarstvo je upoznato da nevladina organizacija EnvPro spovodi aktivnosti koje imaju za cilj bolju informisanost lokalnog stanovništva o značaju Štitara, što je važan aspekt u procesu proglašavanja novog zaštićenog područja.

Poštanska markica, kovanica…

U martu prošle godine je objelodanjen pronalazak biljke, a naučnica Dragićević, samostalna savjetnica u ENEKO centru CANU, koja je pronašla biljku, kaže Pobjedi da se do sada postupilo odgovorno i promišljeno u zaštiti ove biljke.

- Zaštita jednog područja nije administrativna odluka koja se donosi preko noći, već složen proces koji zahtijeva prikupljanje što više naučnih podataka, sagledavanje svih prirodnih vrijednosti prostora i procjenu dobiti i mogućih gubitaka koje zaštita donosi za lokalnu zajednicu.

Već na samom početku bilo je jasno da zaštita ne treba da obuhvati samo novu biljku Petrolamium crnojevicii, već da je riječ o prostoru koji predstavlja značajan refugijum sa brojnim drugim rijetkim, endemičnim i zaštićenim vrstama. Zbog toga je bilo neophodno prikupiti dodatne podatke i o drugim grupama organizama kako bi se donijela kvalitetna i dugoročno održiva odluka – rekla je ona.

Takođe, kako dodaje, područje koje nije pod zaštitom i područje koje jeste pod zaštitom imaju različite režime upravljanja i korišćenja prostora.

- Zato je bilo važno da se pažljivo razmotre svi aspekti buduće zaštite, ali i da lokalno stanovništvo bude upoznato sa značajem ovog prostora i uključeno u cijeli proces. Iskustva pokazuju da zaštita može biti uspješna samo ako je lokalna zajednica prihvati kao svoju vrijednost. Naš cilj nije bio da zaštitu nametnemo, već da je gradimo zajedno sa ljudima koji tu žive, jer samo takav pristup može dati trajne rezultate – kazala je Dragićević.

Upitana da li su posjećivali biljku i u kakvom je stanju, odgovara da jesu te da su u početku to bile posjete sa kolegama i prijateljima koji su nakon otkrića željeli da vide „čudo iz Štitara“, biljku koja je privukla toliku pažnju ne samo stručne nego i šire javnosti. To, kako dodaje, najbolje potvrđuje činjenica da je već dobila svoju poštansku markicu, na čemu duguju zahvalnost Pošti Crne Gore, a uskoro će biti predstavljena i na prigodnoj kovanici Centralne banke Crne Gore, kojoj su, takođe, zahvalni što je prepoznala naučni i nacionalni značaj ove izuzetne biljke.

- Posebno nam je značilo i to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, u okviru izložbe koja kroz 20 panoa predstavlja najznačajnije priče i događaje za svaku godinu od 2006. do danas, za 2025. odabrao upravo Petrolamium crnojevicii. Time je priča o ovoj biljci izašla iz okvira naučne zajednice i postala dio šire društvene priče o vrijednostima koje Crna Gora treba da njeguje, čuva i promoviše – rekla je ona.

Dragićević dodaje da ono što ih posebno raduje jeste da tokom dosadašnjih istraživanja nijesu registrovali nove oblike devastacije staništa. Okruženje u kojem Petrolamium raste je stabilno, populacija je vitalna, biljke cvjetaju i formiraju sjeme. Dragićević zaključuje da, ipak, zbog izuzetno malog areala rasprostranjenja, Petrolamium crnojevicii ostaje jedna od najugroženijih biljnih vrsta u Crnoj Gori, zbog čega su kontinuirani monitoring i dalja istraživanja od presudnog značaja za njeno očuvanje.

Sjeme će biti pohranjeno u Prirodoslovnom muzeju Rijeka, Crna Gora još nema banku za dugoročno čuvanje

Naučnica Snežana Dragićević kaže da tokom ove godine u okviru projekta koji realizuje ENEKO centar Crnogorske akademije nauka i umjetnosti pod rukovodstvom akademika Vukića Pulevića sprovode istraživanja biologije oprašivanja, reprodukcije i klijanja sjemena vrste Petrolamium crnojevicii.

Zahvalni su, kako kaže, akademiku Igoru Đuroviću, rukovodiocu ENEKO centra, i Odjeljenju prirodnih nauka CANU na podršci da ovaj projekat bude uvršten u Program naučnoistraživačkog rada CANU za 2026. godinu. Osim nje, na projektu učestvuju prof. dr Boštjan Surina iz Prirodoslovnog muzeja Rijeka i dr Snežana Vuksanović iz Prirodnjačkog muzeja Crne Gore, botaničari, kao i mr Suzana Malidžan i dr Bogić Gligorović, entomolozi. Od aprila obilaze teren i prate stanje populacija, a već u maju započeli su istraživanja biologije oprašivanja vrste.

- Zajedno sa Boštjanom Surinom i Domagojem Bogićem iz riječkog muzeja, pomoću kamera, pratili smo insekte koji posjećuju cvjetove i prikupljali podatke o njihovoj ulozi u reprodukciji biljke. Istovremeno smo, koristeći dron (uz svesrdnu pomoć Vlada Vučinića), analizirali nepristupačne djelove ovog područja, radi identifikacije staništa sa sličnim ekološkim uslovima, kako bismo otkrili potencijalne nove lokalitete vrste. Trenutno sakupljamo sjeme, koje će biti predmet analiza i testova klijanja s ciljem uspostavljanja naučno utemeljenih mjera za ex situ zaštitu i dugoročno očuvanje Petrolamium crnojevicii. Prikupili smo manju količinu, vodeći računa da ni na koji način ne ugrozimo prirodnu reprodukciju ove vrste i obnovu populacije – navodi ona.

Naučnica dodaje da će sjeme biti pohranjeno u Prirodoslovnom muzeju Rijeka, s obzirom na to da Crna Gora još nema banku sjemena za dugoročno čuvanje reproduktivnog materijala svojih endemičnih i rijetkih biljnih vrsta.

- Upravo zbog toga ovakva istraživanja dodatno ukazuju na potrebu uspostavljanja nacionalne banke sjemena, koja bi predstavljala jedan od najvažnijih mehanizama ex situ zaštite crnogorske flore – rekla je ona.

Planirana trasa Jadransko-jonskog auto-puta blizu područja, biće korekcija

Dragićević je, komentarišući da li planirana trasa Jadransko-jonskog auto-puta predstavlja prijetnju za stanište Petrolamium crnojevicii i da li su o tome razgovarali sa nadležnim institucijama, kazala da su za planiranu trasu Jadransko-jonskog auto-puta saznali upravo od mještana, koji su im tokom jednog susreta ukazali na zabrinutost zbog mogućeg uticaja na ovaj prostor.

Kaže da je riječ o ljudima koji su već pokazali koliko im je stalo do svog kraja, jer su ranije uspjeli da sačuvaju ovo područje od eksploatacije kamena i otvaranja kamenoloma. Njihov odnos prema prostoru je, ističe Dragićević, najbolji primjer koji pokazuje da zaštita treba da bude rezultat saradnje nauke, institucija i lokalne zajednice.

- Zbog toga smo stupili u kontakt sa Monteputom i dostavili im podatke o rasprostranjenju naše vrste i površini na kojoj je potvrđeno njeno prisustvo, a oni nama trasu puta. Ohrabruje činjenica da su nam saopštili da je u toku izrada idejnog projekta i da su u toj fazi moguća određena pomjeranja trase radi optimizacije rješenja. Međutim, prema našem mišljenju, planirana trasa je veoma blizu području koje je u centru naše pažnje, a radi se o prostoru od izuzetnog prirodnog značaja, tako da smatramo da se mora razmotriti mogućnosti udaljavanja puta više od udaljenosti koje su nam iz Monteputa predočili da su ,,moguće i dozvoljene“ (a trasa je planirana prije otkrića Petrolamium crnojevicii) – rekla je ona.

Dodaje da zaštita neće biti usmjerena samo na jednu biljnu vrstu - Petrolamium crnojevicii.

- Od ranije nam je poznato, a sve više podataka potvrđuje i ukazuje da je riječ o jedinstvenom kraškom području koje predstavlja svojevrsni refugijum brojnih rijetkih i endemičnih biljnih i životinjskih vrsta. Zbog toga će naš prijedlog biti da buduće zaštićeno područje obuhvati prirodne granice jedne cjeline koja je jedan od bisera neobičnog, jedinstvenog i izuzetno vrijednog crnogorskog pejzaža koji nazivamo ljuti krš. Pored prirodnih vrijednosti, ovaj prostor posjeduje i izuzetankulturno-istorijski značaj.

Na njemu se nalazi Soko grad i brojni lokaliteti koji svjedoče o kontinuitetu crnogorske istorije i državnosti. Upravo zato vjerujemo da ćemo naći rješenje koje će omogućiti razvoj saobraćajne infrastrukture, ali i očuvanje jednog od najvrednijih prirodnih i kulturnih predjela u Crnoj Gori. Mi ne tražimo zaustavljanje razvoja, već njegovo usklađivanje sa zaštitom prostora čija vrijednost daleko prevazilazi značaj jedne vrste i koji, po našem mišljenju, zaslužuje nivo zaštite uporediv sa najvrednijim i najznačajnijim prirodnim područjima u zemlji – rekla je naučnica Dragićević.