Violeta Golubović, socijalna radnica i doktorandkinja na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, inicirala je pred Ministarstvom pravde Crne Gore izmjenu zakonodavnog okvira u cilju suzbijanja sve učestalijeg problema vršnjačkog nasilja. Pored inicijative, nedavno je pokrenula i onlajn peticju a sve kako bi doprinijela da država kroz adekvatna normativna rješenja sankcioniše počinioce i zaštiti najvredniji resurs našeg društva – djecu.

U razgovoru za portal Dnevno Golubović kaže da se na taj korak odlučila prvenstveno zbog moralne, a potom i profesionalne obaveze, cijeneći da opšte dobro svima treba da bude prioritet.

„Inicirala sam izmjenu Zakona o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku i Zakon o prekršaju, u dijelu da se vršnjačko nasilje definiše kao prestup i da se naspram toga odrede sankcije prema maloljetnicima u skladu s njihovim uzrastom i težinom počinjenog vršnjačkog nasilja, kao i da se odrede sankcije za njihove roditelje i staratelje“, pojašnjava Golubović za Dnevno.

Ona smatra da bi na taj način imali jedan pravedan tretman prema maloljetnicima, pokazujući prije svega da problemu pristupamo ozbiljno, te da kao društvo imamo nultu toleranciju prema vršnjačkom nasilju.

„Što je najbitnije te sankcije bi, da se razumijemo, bile krajnja mjera prema maloljetnicima koji su počinioci vršnjačkog nasilja“, dodaje Golubović.

Nakon što je podnijela inicijativu resornom ministarstvu dobila je, kaže, obećanje da će biti razmotrena na sjednici radne grupe kojoj će prisustvovati i ona kao inicijatorka.

„Moja očekivanja su da apsolutno ne postoji nijedan opravdan razlog, nijedan argument da ne bude usvojena. U skorije vrijeme sve brutalniji slučajevi vršnjačkog nasilja nam govore da ovo jeste jedan od načina i mehanizama našeg društva da se bori sa tim problemom i da ga stavi pod kontrolu“, poručuje naša sagovornica.

Pokrenuta i peticija

Golubović se nije zaustavila samo na inicijativi. Pokrenula je i onlajn peticiju koja je, pojašnjava, jedan vid pokazatelja podrške građana.

„Značajna je iz razloga da se ukaže donosiocima odluka da su građani i te kako svjesni problema vršnjačkog nasija, da su spremni da podrže inicijativu i na taj način ukažu da su i te kako svjesni problema koje naše društvo ima sa vršnjačkim nasiljem“, kaže za Dnevno Golubović.

Ona navodi da je peticiju potpisao značajan broj građana, a vjeruje da će taj broj u narednom periodu biti još veći.

„Ne vidim razlog zašto je svi ne bi potpisali jer je to za opšte dobro svih nas“, cijeni naša sagovornica.

Ističe da smo trenutno u situaciji kada nemamo više vremena da razmišljamo da li hoćemo ili nećemo da uradimo nešto po pitanju hvatanja u koštac sa problemom vršnjačkog nasilja.

„Moramo da preduzmemo bitne korake sada, jer ako to ne uradimo u budućnosti nas očekuju mnogo ozbiljniji problemi sa kojima ćemo se suočavati kada je u pitanju vršnjačko nasilje. Nakon toga moramo razmišljati i o multidisciplinarnom pristupu. Nije samo bitna i prevencija već i edukacija svih stručnih lica koja se bave ovim problemom. Rekla bih da nam negdje svi ovi slučajevi govore da ovom problemu nismo pristupili ozbiljno i onako kako on zahtijeva“, navodi naša sagovornica.

„Problemu se posvetiti pragmatično, djeca su budućnost našeg društva“

Iako je situacija, kaže, ozbiljna vjeruje da je nije nemoguće staviti pod kontrolu. Zato poručuje da svi zajedno treba da djelujemo.

„Moramo u vidu imati jednu činjenicu – da se vršnjačko nasilje tiče naše najmlađe populacije, naše najosjetljivije kategorije a to su upavo djeca, a djeca su budućnost našeg društva i još jedan argument zašto ovom problemu treba da se posvetimo pragmatično“, smatra Golubović.

Upitana šta kao društvo treba da uradimo u borbi protiv vršnjačkog nasilja, Golubović kaže:

„Za početak da svi damo poršku i potpšemo peticiju u vezi sa inicijativom. Drugi korak je da svaka porodica, svaki roditelj treba da svoje vaspitanje i odnos prema djetetu usmjerava ka bitnim vrijednostima – tolerancija, empatija, poštovanje... A nakon toga mi kao društvo treba da uvijek imamo na umu, i radimo na tome da imamo apsolutno nultu toleranciju prema svim oblicima nasilja.“

Zaključuje da je nasilje nešto što bi trebalo da ostane iza nas, u prošlim vjekovima a u budućnosti da pokažemo da smo i te kako spremni da prihvatamo različitost mišljenja i sve rješavamo kompromisom.