Društvo

Na sjednici koja je održana danas Žiri je sačinio listu od 36 prijedloga za godi&scaron;nju Trinaestojulsku nagradu koji sa formalno - pravnog aspekta ispunjavaju uslove za dodjelu tog priznanja za ovu godinu, saop&scaron;teno je iz Ministarstva kulture i medija.
Podsjećaju da shodno Zakonu o državnim nagradama, Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade može u 2025. dodijeliti najvi&scaron;e tri godi&scaron;nje Trinaestojulske nagrade, s tim da se u jednoj oblasti može dodijeliti samo jedna godi&scaron;nja Trinaestojulska nagrada za 2025.
"Godi&scaron;nja Trinaestojulska nagrada za 2025. dodjeljuje se građaninu ili državljaninu Crne Gore, grupi lica ili pravnom licu koje ima sjedi&scaron;te na teritoriji Crne Gore, za rezultate od izuzetnog značaja za Crnu Goru, ostvarene u godini koja prethodi dodjeli nagrade, u oblastima kulturnog i umjetničkog stvarala&scaron;tva, sporta, prirodnih i dru&scaron;tvenih nauka, privrede, ekologije, odnosno za djela ili ostvarenja u svim oblastima rada i stvarala&scaron;tva koja doprinose razvoju i afirmaciji Crne Gore", navedeno je u saop&scaron;tenju.
U jednoj oblasti može se, napominju, dodijeliti samo jedna godi&scaron;nja Trinaestojulska nagrada.
Žiri je utvrdio da su potrebne formalno-pravne uslove za nagradu za životno djelo ispunili:&nbsp;
1. Radovan Vujadinović, književnik;
2. Aleksandar Bečanović;književnik
3. prof. dr Vuk Cerović;
4. Bećir Vuković, književnik;
5. Branimirka Popović (Branka &Scaron;ćepanović), istaknuta umjetnica;&nbsp;
6. akademik mr Branka Bogavac, profesor francuskog i ruskog jezika i magistar slavistike;
7. Milan Delić, književnik;
8. dr Momčilo Vuksanović, doktor nauka za fizičku kulturu i obrazovanje;
9. prof. Gordana Sarić, profesor francuskog i latinskog jezika;
10.prof.dr Rifat Alihodžić, dipl.ing.arh;
&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; Jasmina Kujović Salković, spec.sci.arch;
&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; mr Elvira Muzurović, dipl.inž.arh;&nbsp;
&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; Branko Rabrenović, MSc. arch;
11.NVO Međunarodni klub žena Crne Gore (International women&rsquo;s clab of Montenegro - IWCM);
12. dr Snežana Dragićević i dr Snežana Vuksanović;
13.dr Srđa Martinović, doktor nauka;
14.mr Živko Andrić, magistar hemijskog inženjerstva;
15.Zdravko Đuranović, muzički umjetnik;&nbsp;
16.prof. Vanja Pantović, osnivačica i direktorica baletske &scaron;kole &ldquo;Princeza Ksenija&rdquo;
17.Zlatko Zlatičanin, pisac, prosvjetni radnik- nastavnik;
18.Kemal Musić, master kulturolog;&nbsp;
19.Aleksandar Damjanović, dipl. ekonomista;&nbsp;
20.CRVENI KRST Crne Gore &ndash; dru&scaron;tvena organizacija;
21.NVO Internacionalna kulturna asocijacija IKA
22. &nbsp; &nbsp; &nbsp; prof. Milica Bakrač, profesor srpskog jezika i književnosti;
23.Obrad Nenezić, dipl. dramaturg, doktorant FDU Beograd na teoriji dramskih umjetnosti, kulture i medija;
24.Zoran Marković, dipl. režiser;
&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;mr Aleksandar Radunović, magistar dramaturgije;
&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;Goran Vujović, dipl. glumac;
&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; Veselin Gajović, samostalni umjetnik;
25.dr Dragan S. Hajduković, doktor fizičkih nauka;
26.mr Milo&scaron; Karadaglić, magistar muzike;
27.mr Ivan Martinović, magistar elektrotehnike, doktorant;&nbsp;
28.Vladimir Perović, dipl. FTV reditelj;
29. Dejan Božović, akademski mizičar (kompozitor i aranžer);
30. &nbsp; &nbsp; Braho Adrović, književnik - Pedago&scaron;ka akademija - grupa: srpskohrvatski jezik i književnost;
31.Sreten Vujović, akademik DANU- pisac i prevodilac;
32.Pavle Pepđonović;&nbsp;
33.Blagoje Krivokapić, ma&scaron;inski inženjer &ndash; poslovni menadžment i upravljanje malim i srednjim preduzećima;&nbsp;
34.dr Nikola Marković magistar slikarstva, doktorirao na arhitekturi u oblasti urbanizma, docent;
35.Jelena Garić, dipl. dizajner &ndash; grafički dizajn i vizuelne komunikacije;
36.mr Veljo Stani&scaron;ić - magistar grafike.

Za Trinaestojulsku nagradu 36 kandidata

SAOPŠTENO IZ MINISTARSTVA KULTURE I MEDIJA

Pripadnici Odjeljenja bezbjednosti (OB) Nik&scaron;ić i Vatrogasno-spasilačke jedinice Nik&scaron;ić jo&scaron; uvijek tragaju za devetnaestogodi&scaron;njimAndrijom &Scaron;ljukićemiz Nik&scaron;ić, koji je nestao juče, prenosi Portal RTNK.
<div class="w-full mt-6 md:mt-8 pt-6 md:pt-0 border-t md:border-none border-grayscale-100 flex flex-col md:flex-row md:justify-between gap-y-6">
<div class="shrink-0 flex flex-row gap-5 text-16 font-500">
<div class="flex flex-col justify-center border-grayscale-600 border-r pr-4">U potrazi za devetnaestogodi&scaron;njim&nbsp; &Scaron;ljukićem od jutros priključili su se i članovi Lovačkog dru&scaron;tva &bdquo;Dr Zoran Kesler&ldquo;.</div>
</div>
</div>
Ekipe Vatrogasno-spasilačke jedinice Nik&scaron;ić, pripadnika Odjeljenja bezbjednosti Nik&scaron;ić i vi&scaron;e volontera za &Scaron;ljukićem tragaju već dva dana.
- Jutros smo opet sa ekipama u rejonu Zle gore. U potragu je uključen potražni pas, koristimo i dron - rekao je za portal RTNK komandir Vatrogasno-spasilačke jedinice Slaven Tadić.
Mladi Nik&scaron;ićanin posljednji put je viđen u ponedeljak oko 12.30h ispred &bdquo;Zahumlja&ldquo;.
Shodno raspoloživim podacima juče tokom dana pretraživani su rejoni Trebjese, Krupca, Slanog, Podostro&scaron;kog kraja i Zle gore.
Tadić je ponovo apelovao na sve one koji se dobrovoljno uključuju u akciju da obavezno kontaktiraju njihove ekipe jer je teren na kojem traže nestalog &Scaron;ljukića izuzetno zahtjevan i opasan.

Potraga za Šljukićem; Tadić:  I danas smo sa ekipama u rejonu Zle gore, teren izuzetno zahtjevan i opasan

APELOVAO NA SVE ONE KOJI SE DOBROVOLJNO UKLJUČUJU U AKCIJU DA IH OBAVEZNO KONTAKTIRAJU

&nbsp;U Crnoj Gori danas će biti sunčano i veoma toplo.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, popodne je na sjeveru mjestimično moguć slab razvoj oblačnosti.
Vjetar će biti uglavnom slab, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura od deset do 23, najvi&scaron;a dnevna od 28 do 38 stepeni.

Danas sunčano i veoma toplo

DO 38 STEPENI

U Crnoj Gori je zabilježen zabrinjavajući pad u broju Roma koji posjeduju ključna dokumenta - uvjerenje o državljanstvu, važeću ličnu kartu i izvod iz matične knjige rođenih, pokazalo je istraživanje Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).
Projektna koordinatorka u CEDEM-u Milena Kovačević je, na predstavljanju izvje&scaron;taja o socio-ekonomskom položaju Roma u Crnoj Gori, rekla da se oni kontinuirano susreću sa različitim preprekama, od siroma&scaron;tva do socijalne isključenosti, kao i ograničenog pristupa osnovnim pravima, naročito u oblastima obrazovanja, zapo&scaron;ljavanja i zdravstvene za&scaron;tite.
Ona je navela da je CEDEM, u saradnji sa Ministarstvom ljudskih i manjinskih prava, u maju sproveo četvrti talas istraživanja koji prati socioekonomski položaj romske populacije u Crnoj Gori, a prethodno su sprovedena istraživanja 2016, 2018. i 2023. godine.
Kako je navela Kovačević, posljednje istraživanje obuhvatilo je 592 domaćinstva.
Ona je kazala da su dokumentacija i pravni status jedan od problema sa kojima se susreće romska populacija u Crnoj Gori.
&ldquo;U nemalom broju slučajeva Romi nemaju izvod iz matične knjige rođenih, državljanstvo, ličnu kartu, zdravstvenu knjižicu i ostalu dokumentaciju koja im je potrebna kako bi ostvarili sva zakonom garantovana prava, kao građani, ali i kao pripadnici marginalizovanih grupa&rdquo;, rekla je Kovačević.
Kako je kazala, od ukupnog broja djece koju su identifikovali u tri istraživanja, a koja žive u anketiranim domaćinstvima, 2016. godine bilo je 93 odsto djece koja su upisana u matične knjige rođenih, a 2018. je taj procenat iznosio 92,8 odsto.
&ldquo;Poslije izraženijeg porasta u procentu djece upisane u matične knjige rođenih 2023. godine, koji je iznosio čak 97,9 odsto, u ovogodi&scaron;njem istraživanju taj procenat se vratio na nivoe zabilježene 2016. i 2018. godine i iznosi 93 odsto&ldquo;, navodi se u istraživanju.
Kovačević je rekla da, kada je riječ o odrasloj populaciji, mjerenja ukazuju da je poslije konzistentnog rasta procenta ispitanika koji posjeduju uvjerenje o državljanstvu, važeću ličnu kartu i izvod iz matične knjige rođenih između 2016. i 2023. godine, zabilježen zabrinjavajući pad u mjeri u kojoj Romi posjeduju tu dokumentaciju ove godine.
Kako je navela, po pitanju procenta skoro naseljenih Roma koji poseduju uvjerenje o državljanstvu, izuzetno izražen pad je zabilježen između 2023. i ove godine, gdje je 2023. godine 62,2 odsto skoro naseljenih Roma posjedovalo uvjerenje, dok je taj procenat 2025. pao na samo 26,4 odsto.
U istraživanju se navodi da je ne&scaron;to manje izražen pad u ovoj kategoriji zabilježen kod domicilnih Roma, sa 83,1 odsto na 42,3 odsto između 2023. i ove godine.
&bdquo;Između 2023. i ove godine zabilježen je dramatičan pad u posjedovanju ključnih dokumentata&ldquo;, kazala je Kovačević.
U istraživanju se navodi da, kada je u pitanju dokumentacija koja obuhvata posjedovanje važeće lične karte i izvoda iz matične knjige rođenih, kod skoro naseljenih Roma nijesu zabilježene značajne razlike, dok su kod domicilnih Roma te razlike jako izražene.
&bdquo;Gdje je između 2023. i ove godine procenat domicilnih Roma koji poseduju važeću ličnu kartu pao sa 97,3 odsto na 75,4 odsto, a u istom periodu procenat domicilnih Roma koji poseduju izvod iz matične knjige rođenih je pao sa 86 odsto na 64,4 odsto&ldquo;, pi&scaron;e u istraživanju.
Kovačević je ukazala da takav pad predstavlja ozbiljnu regresiju kada je riječ o ostvarivanju osnovnih ljudskih prava, jer se bez osnovnih dokumenta ne može ostvariti nijedno pravo u Crnoj Gori.
Ona je rekla da je jedan od važnih aspekata koji se tiče inkluzije Roma upravo kulturni potencijal.
&ldquo;Podaci na&scaron;eg istraživanja ukazuju da poslije pobolj&scaron;anje koje je zabilježeno između 2016. i 2018, zatim značajnog pada između 2018. i 2023. godine u broju ispitanika koje govore crnogorski jezik bez problema, zabilježeno je do sada najznačajniji procentualni rast, &scaron;to ukazuje na osnaživanje kapaciteta Roma da se integri&scaron;u u crnogorsko dru&scaron;tvo i samu lokalnu zajednicu&rdquo;, navela je Kovačević.
Ona je rekla da sva komparativna istraživanja u Evropi pokazuje da su romska djeca u manjoj mjeri uključena u sistem obrazovanja, &scaron;to je jedna od ključnih prepreka za dalje uključivanja na trži&scaron;te rada i zapravo jedna od ključnih prepreka efektivne inkluzije uop&scaron;te.
&ldquo;U skladu sa rezultatima istraživanja, iako imamo zabilježen pad u broju djece koja su napustila &scaron;kolu između 2023. i ove godine, zabrinjavajuće je &scaron;to je istovremeno do&scaron;lo do naglog porasta broja djece koje uop&scaron;te nijesu uključena u obrazovni sistem&rdquo;, navela je Kovačević.
To, kako je dodala, ukazuje na dubinske prepreke u pristupu obrazovanju romske djece u Crnoj Gori.
Kovačević je kazala da je u ovogodi&scaron;njem istraživanju zabilježen veći udio ispitanika koji su prijavili mjesečne prihode u rasponu od 700 do 1,5 hiljada EUR, &scaron;to ukazuje na rast udjela u vi&scaron;im prihodovnim grupama u poređenju sa istraživanjem iz 2023.
&ldquo;Tako da, u odnosu na sva prethodna istraživanja, možemo reći da je ovaj rezultat pokazao da je materijalni status Roma u Crnoj Gori ne&scaron;to bolji&rdquo;, rekla je Kovačević.
Podaci, kako se navodi u istražvanju, ukazuju da Romi danas procjenjuju vlastito zdravlje boljim u odnosu na 2023. godinu.
Kovačević je rekla da 74 odsto ispitanika navodi da ima pristup zdravstvenim uslugama, &scaron;to je važan pokazatelj dostupnosti osnovne zdravstvene za&scaron;tite.
Direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović je navela da su pozitivni trendovi rast prihoda, veća inicijativa za uključivanje na trži&scaron;te rada, kao i to &scaron;to je uočen porast sposobnosti romske zajednice da govori crnogorskim jezikom, iako je sa druge strane ne&scaron;to manji manevar u smislu pisanja i čitanja.
&bdquo;Pohvalno je i povećano primanje dječjeg dodatka i &scaron;kolskog pribora, jer to znatno olak&scaron;ava socioekonomski položaj porodica koje imaju veliki broj djece i zbog toga je to teret koji te&scaron;ko padne u porodici&ldquo;, rekla je Vuksanović.
Ona je rekla da je dobro i &scaron;to je pozitivnija percepcija sopstvenog stravlja među romskom zajednicom.
&bdquo;Takođe je vrlo značajan porast prosječne starosti umrlih iz romske zajednice, jer smanjuje ovaj mnogo veliki jaz između romske i neromske zajednice koji je 20 godina, &scaron;to znači da ima mnogo pomaga za nekih 2,5 godine&ldquo;, rekla je Vuksanović i dodala da je pozitivno i veće pohađanje dodatnih obuka.
Govoreći o oblastima u kojima je zabilježena stagnaciji, ona je navela da materijalni status ostaje nepromijenjen u odnosu na 2023. godinu, iako je u odnosu na 2018. godinu napravljen dosta veliki skok.
&bdquo;Stalna zaposlenost Roma se nije promijenila, kori&scaron;ćenje pomoći Centra za socijalni rad ostaje na istom nivou. Kori&scaron;ćenje sredstava za samozapo&scaron;ljavanje pokretanje biznisa je na najnižem nivou mogućem i gotovo da ne postoji&ldquo;, dodala je Vuksanović.
Ona je rekla da je i medijska promocija romske kulture ostala maltene na istom nivou u odnosu na 2023. godinu.
Vuksanović je rekla da su zabilježili četiri negativne trenda, a presudan je značajan pad u posjedovanju osnovne dokumentacije.
Kako je kazala, među negativnim trendovima su i porast broja djece koja su van &scaron;kolskog sistema - koja jo&scaron; nijesu ni upisala osnovnu &scaron;kolu ili vrtić, kao i manji obuhvat djece sa ivnaliditetom iz romske zajednice u državnim programima.
&bdquo;Jedan od vrlo važnijih podataka je da opada direktna materijalna pomoć koja se od države ispostavlja&ldquo;, rekla je Vuksanović.
Ona je, predstavljajući preporuke, rekla da treba dodatno uložiti napor za upis djece u &scaron;kolu i vrtić, a &scaron;to će i nova strategija definitivno obuhvatiti.
Vuksanović je navela da treba da budu pokrenuti i ciljani programi pismenosti na romskom jeziku.
&bdquo;Treba razvijati &scaron;to vi&scaron;e neformalne edukacije i programa koji su usmjereni ka unapređenju porodične pismanosti&ldquo;, dodala je Vuksanović.
Prema njenim riječima, u pogledu dokumentacije je potrebno hitno pojačati terenske aktivnosti za izdavanje dokumenta, posebno kod skoro naseljenih Roma i uspostaviti mehanizme redovne provjere pravnog statusa u saradnji sa op&scaron;tinama i NVO sektorom.
&bdquo;&Scaron;to se tiče trži&scaron;ta rada i zapo&scaron;ljavanja, potrebno je naravno stimulisati uče&scaron;će žena na trži&scaron;tu rada i takođe revidirati onu vrsth pomoći koja se odnesi na samozapo&scaron;ljavanje&ldquo;, istakla je Vuksanović.
Kako je rekla, u pogledu socijalne za&scaron;tite treba održati pozitivan trend u pogledu dječjih dodatka, &scaron;kolskog pribora i &scaron;kolskih obaveza.
&bdquo;Neophodno je pojačati program koji se odnese na djecu sa invaliditetom iz romske zajednice i revidirati im distribuciju direktne pomoći ili unapređenje samog sistema&ldquo;, rekla je Vuksanović.
Ona je navela da je, kada je stanovanje u pitanju, neophodno uključiti Rome u planiranje stambenih politika kako bi bila izbjegnuta segregacija romske zajednice.
&bdquo;Treba da se nastavi sa programima javnog zdravlja u zajednicama, kako se postignuti napredak ne bi izgubio i treba pojačiti pristup preventivnim uslugama u saradnji sa zdravstvenim medijatorima, koji su takođe u sve većem broju, &scaron;to je pohvalno&ldquo;, poručila je Vuksanović.

Istraživanje CEDEM-a: Zabrinjavajući pad broja Roma koji imaju ključna dokumenta

MEĐU NEGATIVNIM TRENDOVIMA SU I PORAST BROJA DJECE KOJA SU VAN ŠKOLSKOG SISTEMA

Ne postoje razlozi za moju smjenu, kazala je biv&scaron;a direktorica Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) Jelena Perović nakon sjednice Savjeta ASK-a na kojoj se izjasnila o razlozima njenog razrje&scaron;enja. &nbsp; Perović je novinarima kazala da smatra da je njena smjena&nbsp;politički čin.
-&nbsp;Vjerujem da u Savjetu ima ljudi sa integritetom koji neće donijeti nezakonutu odluku - kazala je Perović.
Dodala je da je članove Savjeta pitala sa koje pozicije je razrje&scaron;avaju.
- Ja znam da me razrje&scaron;avaju sa pozicije direktorice, ali mene od 30. maja onemogućavaju da radim svoj posao kao direktorica ASK. Na raspolaganju sam im da me jo&scaron; jednom razrije&scaron;e - saop&scaron;tila je Perović.
Pravni zastupnik Jelene Perović, advokat Nikola Martinović saop&scaron;tio je da nisu dobili odgovore&nbsp;koji&nbsp;bi Savjet ASK trebalo da ima.
- Nismo čuli ko je odgovoran, ni ko donosi odluke oko razrje&scaron;enja. Danas smo dobili podatak da u prethodnoj odluci nema nijednog dokaza ni obrazloženja za&scaron;to je Jelena Perović razrije&scaron;ena - tvrdi Martinović.
Smatra da Savjet nema neki pravni lijek, već će po njegovom mi&scaron;ljenju čekati da istekne mandat čime bi se obesmislili tekući sudski procesi po tužbama Jelene Perović.
Martinović je izjavio je da je sjednica tonski snimana i da će audio snimak sjednice dostaviti medijima na uvid.
-&Scaron;to se tiče odluka koje je potpisivala i varijabilama koje je dodjeljivala, Jelena Perović odbacila je odgovornost, rekao je Pavle Ćupić novinarima nakon sjednice Savjeta ASK.&nbsp;
- Dati su odgovori na sva pitanja koja je druga strana imala na sjednici, možda oni nisu zadovoljni njima - istakao je Ćupić.
Nije mogao da odgovori da li je Savjet ASK blizu odluke da ponovo razrije&scaron;i Jelenu Perović i tako otkloni nedostatke iz ranijeg rje&scaron;enja.
- Svaki član Savjeta odlučiće i glasati po slobodnoj volji - dodao je Ćupić.
Ipak, izja&scaron;njavanje Savjeta ASK na ovu temu po njegovim riječima moguće je sredinom iduće nedjelje.
Naredna sjednica Savjeta ASK biće održana za dva dana.

Perović: Ne postoje razlozi za moju smjenu, sve to je politički čin

IZJASNILA SE PRED SAVJETOM ASK

U Crnoj Gori danas će biti sunčano i toplo do veoma toplo.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar slab do umjeren, promjenljiv.
Jutarnja temperatura od sedam do 21, najvi&scaron;a dnevna od 26 do 36 stepeni.

Danas do 36 stepeni

VREMENSKA PROGNOZA

Osnovni sud u Podgorici donio je presudio u korist Mirjane Lilić u sporu sa Kliničkim centru Crne Gore zbog pogre&scaron;nog liječenja. Sud je djelimično usvojio njen tužbeni zahtjev i obavezao KCCG da joj na ime naknade nematerijalne &scaron;tete isplati ukupno 46,2 hiljade eura. Na visinu od&scaron;tetnog zahtjeva Vi&scaron;em sudu žalila se i o&scaron;tećena, koja je tražila 80 hiljada, ali i Klinički centar, gdje smatraju da se radi o visokoj od&scaron;teti.
Lilić već &scaron;est godina vodi borbu sa Kliničkim centrom Crne Gore dokazujući da su joj život i zdravlje ugroženi zbog pogre&scaron;nog liječenja. Njoj su, naime, zbog pogre&scaron;ne dijagnoze date tri hemioterapije, &scaron;to joj je, tvrdi, razorilo organizam.
Riječ je tužbi za nadoknadu &scaron;tete za pretpljeni strah, fizičke i du&scaron;evne bolove, naru&scaron;eno zdravlje i umanjenu op&scaron;tu, životnu i radnu sposobnost. Presudom kojom je dobila od&scaron;tetu od 46.200 eura, kaže, nije zadovoljna, niti joj to predstavlja satisfakciju.
&bdquo;Kad sam krenula u ovaj sudski spor to je bilo radi dokazivanja istine. Vi znate da su mnogi ljudi doživjeli istu sudbinu kao ja i mnogi su pod zemljom&hellip;. Mene je nekako boljelo to da nisu cijenili život te osobe. Nije meni cilj bio novac, cilj je istina. Da li istina može da ugleda svjetlost dana, to je ono osnovno&ldquo;, kazala je Lilić.
 Smatra da su ljekari morali da budu pozvani na disiplinsku odgovornost.
&bdquo;Meni je žalosno &scaron;to ljekari nijesu imali disciplinsku odgvornost. Na sudu jedan ljekar koja je vje&scaron;tak pitala je pravnicu KCCG da li su pacijenti osigurani od ljekarske gre&scaron;ke, rekla je ne. Znači ljekar može da grije&scaron;i. Nikad nijednu ružnu riječ nisam rekla ni tim ljekarima samo sam posmatrala i rekla Bože, je li moguće da su ovako hladnokrvni&ldquo;, navela je Lilić.
Ona je u avgustu 2018. u KCCG podvrgnuta operativnom zahvatu i liječenju, a nakon uspje&scaron;nog dvogodi&scaron;njeg liječenja u novembru 2020, radiolog dr Vladimir Krgović naveo je da postoji recidiv bolesti. Na brojne žalbe nadležnima u KCCG-u i Ministarstvu zdravlja od 2021. godine do dana&scaron;njeg dana niko nije odgovorio, uprkos kadrovskim smjenama.
&bdquo;Od 2020. godine niko me nije pozvao da razgovaramo, čak ni ditektorka onkologije, konzilujum onkologa, pa da kažu ajde da vidimo &scaron;ta da uradimo&ldquo;, kaže Lilić.
Hemoterapija je ostavila trajne posljedice na cjelokupno zdravstveno stanje Lalićeve. Nekoliko mjeseci nakon pogre&scaron;no uspostavljene dijagnoze Lilić odlazi na liječenje u Tursku.
&bdquo;Prosto su bili zabezeknuti da je moglo to da se desi i da mi nijesu radili biopsiju i dalje pretrage nego su mi dali hemioterapiju. Hemioterapije ne prepoznaje zdrave i bolesne ćelije, pa će samo da djeluje na te, jer ja nisam imala te bolesne i ona je djelovala ne mene tako da sam se poslije treće doze osjećala izuzetno lo&scaron;e, a tokom svih ciklusa hemoterapije nedjelju dana poslije primanja to su bili užasni bolovi. Jedino karboplatin nikada ne može da izađe iz organizma. On je otrov koji stalno ostaje u organizmu i vi nikada ne znate da li možete da dobijete leukemiiju ili ne&scaron;to slično&ldquo;, navodi Lilić.
Poslije prve terapije ostala je bez kose, a danas priča koje su sve posljedice.
&bdquo;U tom periodu najveći problem su mi bile noge, nisam mogla da hodam, sada mogu pje&scaron;ačiti ali stra&scaron;no trpim bolove na stopalima i palčevima, To je ta neuropatija koja je posljedica svega. Međutim najveći problem koji imam su oči, to se odražava &scaron;to mi je oko suvo i ja idem svaka četiri mjeseca u Budvu na kliniku gdje mi ugrađuju implante u suzne kanale, dok sam ranije i&scaron;la u Tursku. Pored toga, imam 50 odsto o&scaron;tećenje sluha i nosim dva slu&scaron;na aparata. U situaciji sam kada ne znam kada može ne&scaron;to da se aktivira&ldquo;, kazala je Lilić.
Pogre&scaron;na dijagnoza, odnosno saznanje da je bolesna od kancera u potpunosti je promijenilo njen život.
&bdquo;Imam od 1992. godine privatnu firmu, bavila sam se &scaron;tampanjem, kada sam dobila taj nalaz ja sam morala da zatvorim firmu, prodala sam taj poslovni prostor i čekala kraj, po ljekarima. Oti&scaron;la sam u penziju&ldquo;, kazala je Lilić.
Povjerenja u zdravstvo kaže, vi&scaron;e nema.
&bdquo;Na žalost nemam. &Scaron;to mogu privatno da uradim ja to uradim&ldquo;, navodi Lilić.
Iz Kliničkog centra, Gradska RTV nije uspjela da dobije komentar, a svi ljekari koji su bili uključeni u proces liječenja Mirjane Lilić i koji su obuhvaćeni njenom tužbom i dalje ordiniraju u toj zdravstvenoj instituciji, navodi se u prilogu te medijske kuće.

Zdravoj ženi dali hemoterapiju, KCCG treba da joj isplati 46 hiljada eura

OSNOVNI SUD U PODGORICI PRESUDIO U KORIST PACIJENTKINJE

Zajednica op&scaron;tina Crne Gore (ZOCG) otvorila je poseban žiro račun za uplate donacija koje će biti upotrebljene kako bi se obezbijedila dodatna podr&scaron;ka mladima bez roditeljskog staranja nakon njihovog izlaska iz Dječjeg doma u Bijeloj.
Iz ZOCG je saop&scaron;teno da bi se time osigurao kontinuitet njihovog projekta kojim se obezbjeđuje psiholo&scaron;ka i mentorska podr&scaron;ka za &scaron;est mladih ljudi koji ove godine napu&scaron;taju Dom, a u jednom slučaju i rje&scaron;avanje stambenog pitanja putem zakupa smje&scaron;taja.
Navodi se da 23 hiljade eura, koliko je do sada obezbijeđeno, omogućavaju takvu podr&scaron;ku svega nekoliko mjeseci, &scaron;to nije dovoljno.
Iz ZOCG su rekli da se uplatom doprinosi stvaranju uslova da se olak&scaron;a proces tokom kojeg mladi bez roditeljskog staranja postaju samostalni, integrisani, korisni i zadovoljni članovi dru&scaron;tva.
Generalna sekretarka ZOCG Mi&scaron;ela Manojlović istakla je da projektom koji su pokrenuli namjeravaju da uspostave održiv sistem podr&scaron;ke toj ciljnoj grupi.
Ona je poručila da uspostavljanje kvalitetnijeg sistema brige i podr&scaron;ke djeci i mladima bez roditeljskog staranja, kao ranjivoj dru&scaron;tvenoj grupi, predstavlja složen poduhvat koji zahtijeva mnogo vremena i truda.
&ldquo;Počev&scaron;i od izmjene zakonske regulative, preko formiranja novih ustanova i institucija, pa do razvoja dru&scaron;tvene svijesti kako bi model hraniteljstva, odnosno odrastanja djece bez roditelja u hraniteljskim porodicama postao mnogo zastupljeniji nego &scaron;to je to sada&rdquo;, navela je Manojlović.
Ona je rekla da, dok se sve to ne realizuje, čine ono &scaron;to mogu u postojećim okolnostima kako bi pomogli da mladi koji nijesu bili u prilici da odrastaju u porodici, već u ustanovi u Bijeloj, naprave &scaron;to bezbolniju tranziciju ka samostalnom životu.
&ldquo;Upravo zato smo i pokrenuli donatorsku akciju kako bismo bili u mogućnosti da sprovedemo mjere u cilju zadovoljavanja ne samo njihovih osnovnih egzistencijalnih potreba poput stanovanja, obrazovanja i zaposlenja, već i u cilju psiholo&scaron;ke podr&scaron;ke, razvoja talenata i jačanja socialnih i drugh vje&scaron;tina&rdquo;, saop&scaron;tila je Manojlović.
Iz ZOCG su naveli da su, u okviru realizacije projekta &bdquo;Socijalna i egzistencijalna inkluzija djece i mladih bez roditeljskog staranja &ndash; povezivanje sa lokalnim zajednicama u Crnoj Gori&rdquo;, urađena dva studiozna dokumenta u kojima je to važno dru&scaron;tveno pitanje analizirano sa pravnog i psiho-socijalnog stanovi&scaron;ta.
&ldquo;Dokumenti sadrže čitav set mjera koje treba preduzeti, a na čijoj će implementaciji i promociji ZOCG raditi u narednom periodu&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Manojlović je poručila da briga o mladima bez roditeljskog staranja ne smije stati sa njihovim izlaskom iz Dječjeg doma &ldquo;Mladost&rdquo; u Bijeloj, već da upravo tada mora početi pravi, odgovoran i sistemski rad na njihovoj inkluziji i osnaživanju.

Zajednica opština CG otvorila žiro račun za donacije mladima bez roditeljskog staranja

CILJ IM JE DA USPOSTAVE ODRŽIV SISTEM PODRŠKE TOJ CILJNOJ GRUPI

U Crnoj Gori danas će biti sunčano i toplo.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar slab do umjeren, promjenljiv. Jutarnja temperatura od pet do 20, najvi&scaron;a dnevna od 25 do 34 stepena.

Danas do 34 stepena

&nbsp;U Crnoj Gori danas će biti sunčano.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti uglavnom sjevernih smjerova, slab do umjeren, u jutarnjim i noćnim satima ponegdje pojačan, tokom jutra, na jugoistoku na udare moguće jak.
Jutarnja temperatura &scaron;est do 21, najvi&scaron;a dnevna do 33 stepena.

Danas do 33 stepena

Popisivač Ivana Vukićević kazala je da su od popisivači od osam sati jutros na terenu, te da do sada nije bilo nikakvih problema.
"Prema preporukama Uprave za statistiku, danas je bilo potrebno popisati dva do tri domaćinstva da bismo vidjeli kako sve teče, da li ima nekih gre&scaron;aka koje se mogu pravovremeno rije&scaron;iti. U razgovoru sa građanima zaključila sam da shvataju važnost ovog popisa i do sada nije bilo nikakvih problema, a nadamo se da će se tako i nastaviti", rekla je Vukićević u izjavi za Mediabiro.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/V12CqutXPcI?feature=youtu" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>

Izjava popisivača: Građani shvataju važnost popisa, do sada nije bilo problema