Društvo

Osnovni sud u Podgorici donio je presudio u korist Mirjane Lilić u sporu sa Kliničkim centru Crne Gore zbog pogre&scaron;nog liječenja. Sud je djelimično usvojio njen tužbeni zahtjev i obavezao KCCG da joj na ime naknade nematerijalne &scaron;tete isplati ukupno 46,2 hiljade eura. Na visinu od&scaron;tetnog zahtjeva Vi&scaron;em sudu žalila se i o&scaron;tećena, koja je tražila 80 hiljada, ali i Klinički centar, gdje smatraju da se radi o visokoj od&scaron;teti.
Lilić već &scaron;est godina vodi borbu sa Kliničkim centrom Crne Gore dokazujući da su joj život i zdravlje ugroženi zbog pogre&scaron;nog liječenja. Njoj su, naime, zbog pogre&scaron;ne dijagnoze date tri hemioterapije, &scaron;to joj je, tvrdi, razorilo organizam.
Riječ je tužbi za nadoknadu &scaron;tete za pretpljeni strah, fizičke i du&scaron;evne bolove, naru&scaron;eno zdravlje i umanjenu op&scaron;tu, životnu i radnu sposobnost. Presudom kojom je dobila od&scaron;tetu od 46.200 eura, kaže, nije zadovoljna, niti joj to predstavlja satisfakciju.
&bdquo;Kad sam krenula u ovaj sudski spor to je bilo radi dokazivanja istine. Vi znate da su mnogi ljudi doživjeli istu sudbinu kao ja i mnogi su pod zemljom&hellip;. Mene je nekako boljelo to da nisu cijenili život te osobe. Nije meni cilj bio novac, cilj je istina. Da li istina može da ugleda svjetlost dana, to je ono osnovno&ldquo;, kazala je Lilić.
 Smatra da su ljekari morali da budu pozvani na disiplinsku odgovornost.
&bdquo;Meni je žalosno &scaron;to ljekari nijesu imali disciplinsku odgvornost. Na sudu jedan ljekar koja je vje&scaron;tak pitala je pravnicu KCCG da li su pacijenti osigurani od ljekarske gre&scaron;ke, rekla je ne. Znači ljekar može da grije&scaron;i. Nikad nijednu ružnu riječ nisam rekla ni tim ljekarima samo sam posmatrala i rekla Bože, je li moguće da su ovako hladnokrvni&ldquo;, navela je Lilić.
Ona je u avgustu 2018. u KCCG podvrgnuta operativnom zahvatu i liječenju, a nakon uspje&scaron;nog dvogodi&scaron;njeg liječenja u novembru 2020, radiolog dr Vladimir Krgović naveo je da postoji recidiv bolesti. Na brojne žalbe nadležnima u KCCG-u i Ministarstvu zdravlja od 2021. godine do dana&scaron;njeg dana niko nije odgovorio, uprkos kadrovskim smjenama.
&bdquo;Od 2020. godine niko me nije pozvao da razgovaramo, čak ni ditektorka onkologije, konzilujum onkologa, pa da kažu ajde da vidimo &scaron;ta da uradimo&ldquo;, kaže Lilić.
Hemoterapija je ostavila trajne posljedice na cjelokupno zdravstveno stanje Lalićeve. Nekoliko mjeseci nakon pogre&scaron;no uspostavljene dijagnoze Lilić odlazi na liječenje u Tursku.
&bdquo;Prosto su bili zabezeknuti da je moglo to da se desi i da mi nijesu radili biopsiju i dalje pretrage nego su mi dali hemioterapiju. Hemioterapije ne prepoznaje zdrave i bolesne ćelije, pa će samo da djeluje na te, jer ja nisam imala te bolesne i ona je djelovala ne mene tako da sam se poslije treće doze osjećala izuzetno lo&scaron;e, a tokom svih ciklusa hemoterapije nedjelju dana poslije primanja to su bili užasni bolovi. Jedino karboplatin nikada ne može da izađe iz organizma. On je otrov koji stalno ostaje u organizmu i vi nikada ne znate da li možete da dobijete leukemiiju ili ne&scaron;to slično&ldquo;, navodi Lilić.
Poslije prve terapije ostala je bez kose, a danas priča koje su sve posljedice.
&bdquo;U tom periodu najveći problem su mi bile noge, nisam mogla da hodam, sada mogu pje&scaron;ačiti ali stra&scaron;no trpim bolove na stopalima i palčevima, To je ta neuropatija koja je posljedica svega. Međutim najveći problem koji imam su oči, to se odražava &scaron;to mi je oko suvo i ja idem svaka četiri mjeseca u Budvu na kliniku gdje mi ugrađuju implante u suzne kanale, dok sam ranije i&scaron;la u Tursku. Pored toga, imam 50 odsto o&scaron;tećenje sluha i nosim dva slu&scaron;na aparata. U situaciji sam kada ne znam kada može ne&scaron;to da se aktivira&ldquo;, kazala je Lilić.
Pogre&scaron;na dijagnoza, odnosno saznanje da je bolesna od kancera u potpunosti je promijenilo njen život.
&bdquo;Imam od 1992. godine privatnu firmu, bavila sam se &scaron;tampanjem, kada sam dobila taj nalaz ja sam morala da zatvorim firmu, prodala sam taj poslovni prostor i čekala kraj, po ljekarima. Oti&scaron;la sam u penziju&ldquo;, kazala je Lilić.
Povjerenja u zdravstvo kaže, vi&scaron;e nema.
&bdquo;Na žalost nemam. &Scaron;to mogu privatno da uradim ja to uradim&ldquo;, navodi Lilić.
Iz Kliničkog centra, Gradska RTV nije uspjela da dobije komentar, a svi ljekari koji su bili uključeni u proces liječenja Mirjane Lilić i koji su obuhvaćeni njenom tužbom i dalje ordiniraju u toj zdravstvenoj instituciji, navodi se u prilogu te medijske kuće.

Zdravoj ženi dali hemoterapiju, KCCG treba da joj isplati 46 hiljada eura

OSNOVNI SUD U PODGORICI PRESUDIO U KORIST PACIJENTKINJE

Zajednica op&scaron;tina Crne Gore (ZOCG) otvorila je poseban žiro račun za uplate donacija koje će biti upotrebljene kako bi se obezbijedila dodatna podr&scaron;ka mladima bez roditeljskog staranja nakon njihovog izlaska iz Dječjeg doma u Bijeloj.
Iz ZOCG je saop&scaron;teno da bi se time osigurao kontinuitet njihovog projekta kojim se obezbjeđuje psiholo&scaron;ka i mentorska podr&scaron;ka za &scaron;est mladih ljudi koji ove godine napu&scaron;taju Dom, a u jednom slučaju i rje&scaron;avanje stambenog pitanja putem zakupa smje&scaron;taja.
Navodi se da 23 hiljade eura, koliko je do sada obezbijeđeno, omogućavaju takvu podr&scaron;ku svega nekoliko mjeseci, &scaron;to nije dovoljno.
Iz ZOCG su rekli da se uplatom doprinosi stvaranju uslova da se olak&scaron;a proces tokom kojeg mladi bez roditeljskog staranja postaju samostalni, integrisani, korisni i zadovoljni članovi dru&scaron;tva.
Generalna sekretarka ZOCG Mi&scaron;ela Manojlović istakla je da projektom koji su pokrenuli namjeravaju da uspostave održiv sistem podr&scaron;ke toj ciljnoj grupi.
Ona je poručila da uspostavljanje kvalitetnijeg sistema brige i podr&scaron;ke djeci i mladima bez roditeljskog staranja, kao ranjivoj dru&scaron;tvenoj grupi, predstavlja složen poduhvat koji zahtijeva mnogo vremena i truda.
&ldquo;Počev&scaron;i od izmjene zakonske regulative, preko formiranja novih ustanova i institucija, pa do razvoja dru&scaron;tvene svijesti kako bi model hraniteljstva, odnosno odrastanja djece bez roditelja u hraniteljskim porodicama postao mnogo zastupljeniji nego &scaron;to je to sada&rdquo;, navela je Manojlović.
Ona je rekla da, dok se sve to ne realizuje, čine ono &scaron;to mogu u postojećim okolnostima kako bi pomogli da mladi koji nijesu bili u prilici da odrastaju u porodici, već u ustanovi u Bijeloj, naprave &scaron;to bezbolniju tranziciju ka samostalnom životu.
&ldquo;Upravo zato smo i pokrenuli donatorsku akciju kako bismo bili u mogućnosti da sprovedemo mjere u cilju zadovoljavanja ne samo njihovih osnovnih egzistencijalnih potreba poput stanovanja, obrazovanja i zaposlenja, već i u cilju psiholo&scaron;ke podr&scaron;ke, razvoja talenata i jačanja socialnih i drugh vje&scaron;tina&rdquo;, saop&scaron;tila je Manojlović.
Iz ZOCG su naveli da su, u okviru realizacije projekta &bdquo;Socijalna i egzistencijalna inkluzija djece i mladih bez roditeljskog staranja &ndash; povezivanje sa lokalnim zajednicama u Crnoj Gori&rdquo;, urađena dva studiozna dokumenta u kojima je to važno dru&scaron;tveno pitanje analizirano sa pravnog i psiho-socijalnog stanovi&scaron;ta.
&ldquo;Dokumenti sadrže čitav set mjera koje treba preduzeti, a na čijoj će implementaciji i promociji ZOCG raditi u narednom periodu&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Manojlović je poručila da briga o mladima bez roditeljskog staranja ne smije stati sa njihovim izlaskom iz Dječjeg doma &ldquo;Mladost&rdquo; u Bijeloj, već da upravo tada mora početi pravi, odgovoran i sistemski rad na njihovoj inkluziji i osnaživanju.

Zajednica opština CG otvorila žiro račun za donacije mladima bez roditeljskog staranja

CILJ IM JE DA USPOSTAVE ODRŽIV SISTEM PODRŠKE TOJ CILJNOJ GRUPI

U Crnoj Gori danas će biti sunčano i toplo.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar slab do umjeren, promjenljiv. Jutarnja temperatura od pet do 20, najvi&scaron;a dnevna od 25 do 34 stepena.

Danas do 34 stepena

VREMENSKA PROGNOZA

&nbsp;U Crnoj Gori danas će biti sunčano.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti uglavnom sjevernih smjerova, slab do umjeren, u jutarnjim i noćnim satima ponegdje pojačan, tokom jutra, na jugoistoku na udare moguće jak.
Jutarnja temperatura &scaron;est do 21, najvi&scaron;a dnevna do 33 stepena.

Danas do 33 stepena

Ključni problem kada je u pitanju prestanak funkcije sudijama Ustavnog suda, ne samo u posljednjem slučaju sutkinje Dragane Đuranović, već i u nizu prethodnih, jeste &scaron;to su svi na neki način kr&scaron;ili Ustav, smatra advokat Veselin Radulović.
On je za Pobjedu komentarisao mi&scaron;ljenje Venecijanske komisije o proceduri prema kojoj je penzionisana ova sutkinja.
Razlozi za traženje mi&scaron;ljenja posebnog tijela Evropskog savjeta za vladavinu prava datiraju iz sredine decembra, kada je Ustavni odbor na čelu sa Jelenom Božović donio zaključak kojim se Đuranović penzioni&scaron;e, a &scaron;ef parlamenta Andrija Mandić potvrdio usvajanje takve odluke. Tek su 15. marta, premijer Milojko Spajić iz vladajućeg PES-a i opozicioni lideri Danijel Živković (DPS), Damir &Scaron;ehović (Evropski savez) i Adrijan Vuksanović (HGI) stavili svoje potpise na Sporazum kojim su se obavezali da najkasnije za sedam dana zajednički podnesu zahtjev za mi&scaron;ljenje VK.
Spajić je konačnu verziju zahtjeva proslijedio 25. marta. Gotovo tri mjeseca kasnije, stiglo je mi&scaron;ljenje VK u kome se ističe kako je Ustavni sud bio dužan da Skup&scaron;tini uputi formalno obavje&scaron;tenje o sticanju uslova za prestanak funkcije sutkinji Đuranović, a da parlament potom postupa po tom obavje&scaron;tenju.
S druge strane, u svom mi&scaron;ljenju su se zvanično ogradili i potcrtali da se &bdquo;VK nije bavila tumačenjem dva zakonska rje&scaron;enja koja propisuju različite starosne granice za odlazak u penziju&ldquo;, odnosno tumačenjem toga je li sutkinja Đuranović trebalo da bude penzionisana po Zakonu o radu ili Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju. Kako su naveli, &bdquo;u nadležnosti Komisije nije da procjenjuje nacionalne ustavne norme i sporne odredbe domaćeg zakonodavstva, niti da ocjenjuje ustavnost konkretnih postupaka koje su preduzeli Skup&scaron;tina i Ustavni sud&ldquo;.
NAREDNI KORACI
U razgovoru za Pobjedu, Radulović je ukazao na činjenicu kako je riječ o mi&scaron;ljenju odnosno tumačenju &bdquo;koje smo mogli i sami da znamo&ldquo;, te koje se i prije toga moglo čuti sa mnogih adresa.
- Rekli su nam ne&scaron;to &scaron;to smo manje-vi&scaron;e znali ili je trebalo da znamo i ranije. Ključni problem, kada je u pitanju prestanak funkcije sudijama Ustavnog suda, ne samo u ovom posljednjem slučaju sutkinje Đuranović već i u nizu prethodnih, jeste &scaron;to su, čini mi se, svi na neki način kr&scaron;ili Ustav. Ali, najozbiljnije i najopasnije je to &scaron;to je Ustavni sud kr&scaron;io Ustav, jer je donosio odluke u kojima su učestvovale i sudije na koje su se one primjenjivale. Dakle, donosio je odluke u skladu sa ličnim interesima i željama tih sudija da ostanu &scaron;to duže u foteljama i na funkcijama, &scaron;to je uspostavio određenu praksu koja je sve samo ne po&scaron;tovanje Ustava &ndash; istakao je on.
Za predstavnike opozicije, način implementacije dobijenog mi&scaron;ljenja VK predstavljaće odgovor Spajića u ime vlasti na sporazum koji je prethodio zajedničkom zahtjevu za procjenu ustavnosti. U tom dokumentu se u &scaron;est tačaka preciziraju koraci koji prethode i sljeduju dobijanju mi&scaron;ljenja VK. Među njima se navodi zaustavljanje već započete procedure izbora sudije Ustavnog suda do implementacije koraka koje sugeri&scaron;e posebno tijelo Evropske komisije za vladavinu prava.
Radulović smatra da svi akteri sada treba da se pozabave implementacijom dobijenog mi&scaron;ljenja VK.
- Prvenstveno da Ustavni sud ne radi ono &scaron;to je radio prethodnih godina, već da konstatuje činjenice koje se tiču nastupanja uslova za prestanak funkcije, u ovim slučajevima uslova za sticanje prava na starosnu penziju, i da shvate kako se o pitanjima poput ovog ne može glasati. Dakle, ne možete da glasate o tome da li je neka činjenica nastupila, jer ako jeste, to samo treba da konstatujete i da se dalje radi po proceduri &ndash; istakao je advokat.
On skreće pažnju da funkcija svim sudijama prestaje na isti način, za razliku od onoga &scaron;to je do sada bila praksa.
- Nekome je funkcija prestajala sa 65 godina, nekome sa 66, a nekome sa 66 i po, sve zavisno od toga koliko ko ima dobru poziciju, političku, prije svega, da svoj ostanak u fotelji produži. To je ono na čemu bi trebalo svi da porade, prvenstveno Ustavni sud &ndash; dodao je.
Sagovornik Pobjede je stava da Crna Gora ima dovoljno jasne zakone da se ovakve situacije mogu definisati. Ipak, smatra da ih treba promijeniti na način da se starosna granica za prestanak funkcije sudijama Ustavnog suda produži.
- To je negdje i opravdano, ali dok se to ne uradi kroz izmjenu pravnog okvira, treba da se po&scaron;tuje trenutni okvir na način kako je napisan &ndash; napominje on.
NEPOZNANICE
S obzirom na to da bi krajem ovog mjeseca jo&scaron; jedna sutkinja Ustavnog suda, Desanka Lopičić, trebalo da ode u penziju, u ovom trenutku je veća mogućnost da institucijama budu &bdquo;vezane ruke&ldquo; za sprovođenje preporuka VK.
Naime, Ustavni sud imaće tri od sedam članova, &scaron;to ga čini nefunkcionalnim, dok izbor novih za tu sudsku instancu i dalje traje. Postavlja se pitanje da li bi Skup&scaron;tina, konkretno Ustavni odbor i u ovom slučaju mogao uzeti tuđe ingerencije te odlučivati o stvarima koje nijesu u njihovoj nadležnosti.
Radulović skreće pažnju kako &bdquo;ne bi bilo dobro da Skup&scaron;tina ili bilo koji drugi organ uzima ingerencije koje mu ne pripadaju ni po zakonu ni po Ustavu&ldquo;.
- Pomenuli ste pitanje koje jeste jako ozbiljno i nažalost govori u prilog tome da je Ustavni sud vi&scaron;e neka partijska ćelija ili istureno partijsko odjeljenje raznih političkih stranaka, a manje ono &scaron;to bi trebalo da bude.
Prijeti nam opasnost da ponovo dođemo u situaciju kao &scaron;to je to bilo prije nekoliko godina, da taj sud bude nefunkcionalan upravo zbog političkih borbi i želje svih partija, prvenstveno onih koji vr&scaron;e vlast, da imaju kontrolu nad tim sudom, odnosno da u njega ubace sudije koji su njihovi partijski poslu&scaron;nici i partijski vojnici &ndash; poja&scaron;njava on.
No, kako dodaje, to neće biti prvi niti jedini put da je politika upletena i u ovu granu vlasti. Podsjeća da se situacija nije promijenila jo&scaron; od samog formiranja Ustavnog suda, nakon izmjene Ustava 2013. godine, te da ta praksa, nažalost, traje i danas.
- Svjedočimo u svakom postupku izbora da se kandidati intervjui&scaron;u i ljudi biraju na način koji pokazuje da političke partije žele da u Ustavni sud ubace svoje partijske vojnike, a ne profesionalce sa integritetom koji će voditi računa samo o tome da se po&scaron;tuje Ustav i ni o čemu drugom &ndash; zaključio je Radulović Pobjedi.
"Građani zarobljeni u partitokratskom dru&scaron;tvu"
Sagovornik Pobjede smatra da smo nakon penzionisanja Lopičić, na neki način, ponovo u pat poziciji. Ako do kraja juna niko ne bude izabran, vijeće ovog nezavisnog sudskog organa imaće samo troje od sedam članova, &scaron;to će ga učiniti potpuno nefunkcionalnim.
- I sve to zbog toga &scaron;to smo partitokratsko dru&scaron;tvo. Zarobljeni smo, svi smo taoci nekih partijskih interesa, prvenstveno političkih partija koje vr&scaron;e vlast. A one i njihovi funkcioneri ne pokazuju ni minimum volje da urade ne&scaron;to kako bi Crna Gora napravila korak naprijed u vladavini prava i po&scaron;tovanju osnovnih ljudskih prava.
Takav način na koji se oni odnose prema Ustavnom sudu, i ne samo prema njemu, pokazuje da su crnogorske institucije jo&scaron;, bojim se, daleko od toga da se potpuno oslobode političkog uticaja i da budu profesionalne, da ih čine ljudi sa integritetom koji će voditi računa isključivo u vladavini prava i po&scaron;tovanju pravnog poretka, a ne o za&scaron;titi bilo čijih partijskih, ličnih ili nekih drugih pojedinačnih interesa &ndash; kazao je Radulović.

Radulović: Svi su kršili Ustav, ali je najopasnije što je to činio Ustavni sud

KOJE SU POSLJEDICE EVENTUALNOG NESPROVOĐENJA MIŠLJENJA VENECIJANSKE KOMISIJE

Uslovi za izdavanje dozvola za vatreno oružje moraju biti o&scaron;triji, kaznena politika o&scaron;trija, smatraju u civilnom sektoru. Navode da je zabrinjavajući podatak da je Crna Gora treća u svijetu po broju oružja po stanovniku. Ističu da se mora promovisati kultura nenasilja. Eventualno podizanje starosne granice za posjedovanje oružja bila bi, pak, prestroga mjera, uvjeren je Ivan Pekić iz Internacionalne policijske organizacije.
Crna Gora je prema analizi Međunarodne agencije iz Ženeve na trećem mjestu u svijetu kada je riječ o posjedovanju oružja po stanovniku. Na stotinu na&scaron;ih građana bilježi se 39 komada vatrenog oružja. To pokazuje i izvje&scaron;taj Vrhovnog suda u kom se ističe visok procenat osuđujućih presuda za nelegalno držanje, &scaron;to kako ocjenjuju, ukazuje na sistemski problem u dru&scaron;tvu. Da kriterijumi za izdavanje dozvola moraju biti strožiji, smatra Tarik Ćatović iz nevladine organizacije Sistem.
&ldquo;Ne samo u pogledu tehničkih i zdravstvenih uslova, nego i kroz detaljnije bezbjednosne procjene. Psiholo&scaron;ki profil aplikanta, prethodna krivična djela, ali i porodično i socijalno okruženje, sve to su faktori koji moraju da se uzmu u obzir prilikom izdavanja jedne takve dozvole&rdquo;, kaže Ćatović.
Ćatović napominje da i zakonske sankcije moraju biti poo&scaron;trene kako bi se suzbio broj krivičnih djela sa upotrebom vatrenog oružja.
&ldquo;Kaznena politika svakako da mora biti odvraćajuća kako bi se izbjegao svaki oblik pravne nesigurnosti, ali i taj osjećaj nekažnjivosti&rdquo;, dodaje Ćatović.
Da država mora adekvatno da reaguje na ovaj zabrinjavajući trend, smatra i Aida Perović iz nevladine organizacije Prima.
&ldquo;Problem nije u mentalitetu, nego je problem u prostom nereagovanju države na adekvatan način. Upravo tvrdim na osnovu podatka iz ove analize koji kaže da postoji stalni, stalni trend izricanja uslovnih i minimalnih kazni&rdquo;, navodi Perović.
U javnosti se govorilo i o mogućem podizanju starosne granice za posjedovanje oružja. Za Ivana Pekića iz Internacionalne policijske organizacije to bi bila previ&scaron;e stroga mjera.
&ldquo;Sve to bi bilo ekstremno, kada bi se po&scaron;lo za tim. Uzmite u obzir da mladići koji zaista žele da se bave sportskim gađanjem ili lovom, na taj način ne bi mogli da dođu prije 25. godine i mislim da je to zaista ugrožavanje njihovih prava&rdquo;, smatra Pekić.
Sagovornici Radija Crne Gore zaključuju da se mora i preventivno djelovati, odnosno potrebna je stalna edukacija građana, naročito mladih, o odgovornom pona&scaron;anju i promocija kulture nenasilja.

Oštri uslovi i kazne: Ne smije se lako do dozvole za oružje

“PROBLEM NIJE U MENTALITETU, NEGO U PROSTOM NEREAGOVANJU DRŽAVE"

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar sjeverni, umjeren do jak, na udare ponegdje i veoma jak.
Najvi&scaron;a dnevna temperatura vazduha od 18 do 33 stepena.

Danas pretežno sunčano, do 33 stepena

Na plaži Jaz u Budvi dogodio se pravi podvig &ndash; zahvaljujući prisebnosti i hrabrosti Beranca&nbsp;Marka Delevića,&nbsp;spa&scaron;en je život mu&scaron;karcu koji je, prema svemu sudeći, doživio infarkt dok je plivao, prenosi Berane online.
&ldquo;Primijetio sam čovjeka u vodi kako doziva pomoć. Bio je udaljen oko 30 metara od obale. Pored njega su bili neki momci, mislim da su bili iz Bosne, ali nisu smjeli da mu priđu&ldquo;, priča Marko.
Vidjev&scaron;i da je situacija ozbiljna, Marko je odmah doplivao do čovjeka koji se u tom trenutku okrenuo na stomak i ostao nepomičan.
&ldquo;Kada sam stigao do njega, prvo sam se uvjerio da ne pruža otpor &ndash; tijelo mu je bilo kao bez života. Samo ja znam kako sam ga uspio izvući na obalu&ldquo;, kaže on.
Dok je čekao dolazak hitne pomoći, koja je stigla tek nakon 20 minuta, Marko je zajedno s prisutnima poku&scaron;avao održati mu&scaron;karca u životu.
&ldquo;Stavili smo ga na ceradu i odnijeli do kola hitne pomoći koja su ga prevezla za Kotor&ldquo;, dodaje on.
Vlasnici plaže kasnije su kontaktirali bolnicu i dobili radosnu vijest &ndash; čovjek je preživio i oporavlja se.
&ldquo;Mislio sam da nema &scaron;anse da preživi. Bila je to prava borba za život&ldquo;, zaključuje Marko.
Marko je član S.R.D. &bdquo;Open Water&ldquo;-&nbsp; tima ljudi koji plivaju humanitarne maratone u cilju sakupljanja pomoći za one kojima je to najpotrebnije. Upravo jedan takav maraton ih očekuje početkom avgusta.

Plaža Jaz: Marko Delević spasio život čovjeku koji je doživio infarkt u moru

"SAMO JA ZNAM KAKO SAM GA USPIO IZVUĆI NA OBALU"

U Crnoj Gori počela je isplata jednokratne novčane pomoći porodicama žrtava deportacije izbjeglica, otetih putnika iz voza u &Scaron;trpcima, kao i civilnih žrtava NATO bombardovanja Murina i Tuzi, saop&scaron;teno je iz Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.
Kako su kazali, ta pomoć je izraz institucionalne solidarnosti i po&scaron;tovanja prema porodicama koje su pretrpjele velike gubitke, kao i korak ka jačanju kulture sjećanja i dru&scaron;tvene pravde.
&bdquo;Ministarstvo ostaje posvećeno pružanju podr&scaron;ke svim žrtvama i njihovim porodicama i nastavlja da preduzima konkretne mjere u cilju očuvanja ljudskog dostojanstva, socijalne pravde i dru&scaron;tvene kohezije", navodi se u saop&scaron;tenju.
Vlada je opredijelila po 100 hiljada eura za obe&scaron;tećenje 16 porodica civilnih žrtava ratova.
Prema odluci Vlade, koja je usvojena u aprilu, porodicama će ove godine biti isplaćeno po 50 hiljada eura, a jo&scaron; toliko naredne godine.

Počela isplata pomoći porodicama žrtava ratnih zločina

VLADA OPREDIJELILA PO 100 HILJADA EURA ZA OBEŠTEĆENJE

Jelena Đaletić, Zoran Vučinić, Marko Bojović, Ana Marinović i Ivan Gačević izabrani su za članove/ce Tužilačkog savjeta iz reda državnih tužilaca, na Konferenciji državnih tužilaca, održanoj u Podgorici, saop&scaron;teno je iz Vrhovnog državnog tužila&scaron;tva.&nbsp;
- Za članove/ce Tužilačkog savjeta, u skladu sa zakonskom procedurom, izabrani su Jelena Đaletić, državna tužiteljka u Vrhovnom državnom tužila&scaron;tvu, Zoran Vučinić, specijalni tužilac u Specijalnom državnom tužila&scaron;tvu, Marko Bojović, državni tužilac u Vi&scaron;em državnom tužila&scaron;tvu u Bijelom Polju, Ana Marinović, državna tužiteljka u Vi&scaron;em državnom tužila&scaron;tvu u Podgorici i Ivan Gačević, državni tužilac u Osnovnom državnom tužila&scaron;tvu u Pljevljima.&nbsp;
Vrhovni državni tužilac Milorad Marković čestitao je novoizabranim članicama i članovima Tužilačkog savjeta i izrazio uvjerenje da će svojim znanjem, iskustvom i profesionalnim integritetom doprinijeti efikasnosti rada Tužilačkog savjeta.
Marković je zahvalio prethodnim članovima/cama Tužilačkog savjeta na odgovornom i predanom radu, kao i na značajnom doprinosu funkcionisanju državnotužilačke organizacije, navedeno je iz Vrhovnog državnog tužila&scaron;tva.&nbsp;

Izabrani novi članovi Tužilačkog savjeta

IZABRANI NA KONFERENCIJI DRŽAVNIH TUŽILACA

Na plažu Jaz, uslijed snažnog vjetra i talasa, more je danas izbacilo mladog delfina, te je brzom reakcijom gospodina Maneta Petričevića, delfin vraćen u more, saop&scaron;teno je iz Instituta za biologiju mora u Kotoru.
Kako su naveli, prema dostupnim informacijama moguće je da se radi o mlađem prugastom delfinu, koji je vjerovatno zbog vremena odsječen od majke, odnosno ostatka grupe, a zbog buke koju proizvode talasi u udaranju o dno i obalu, oni ne mogu čuti njegovo glasanje.&nbsp;
<iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/video.php?height=314&amp;href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Finstituteofmarinebiology%2Fvideos%2F1492610784910017%2F&amp;show_text=false&amp;width=560&amp;t=0" width="560" height="314" frameborder="0" scrolling="no" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
U objavi na Fejsbuku su istakli i da je Institut za biologiju mora Univerziteta Crne Gore u kontaktu sa ekspertima iz Instituta plavi svijet iz Hrvatske.
"Nažalost, u ovom trenutku nije moguće učiniti ni&scaron;ta nego čekati i nadati se da će ga grupa pronaći", poručili su.
Sve informacije možete javiti Institutu za biologiju mora na broj 063206697, e-mail zdikica@ucg.ac.me ili preko aplikacije Marine Ranger.

Na plaži Jaz spašeno mladunče delfina