Društvo

U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo oblačno, na jugu sa sunčanim intervalima, ali ponegdje i kratkotrajno ki&scaron;a. Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar tokom dana u skretanju na sjeverni i sjeveroistočni, u pojačanju, krajem dana ili tokom noći umjeren do jak. Najvi&scaron;a dnevna temperatura devet do 26 stepeni.

Danas promjenljivo oblačno, do 26 stepeni

VREMENSKA PROGNOZA

Savjet Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) nije danas izabrao direktora te institucije, jer kandidati, Milica Milutinović i aktuelni i v.d. direktora Du&scaron;an Drakić, nijesu dobili dovoljan broj glasova.
Drakić je za TVCG rekao da jo&scaron; ne zna da li će se ponovo kandidovati za direktorsku funkciju, ali da Agencija mora nastaviti sa radom i postizanjem ciljeva.
&ldquo;Sada u ovom trenutku je očekivano. Veliki su pritisci i velike su, da kažem, igre oko direktora Agencije ili oko Agencije. Bez potrebe uop&scaron;te, Agencija samo treba da nastavi da radi profesionalno, neselektivno i stručno. Evo vidjećemo u narednim danima, pričaćemo sa Savjetom i sa zaposlenima i sindikatima i svi ostali da vidimo &scaron;ta je, kako da se ide naprijed, &scaron;ta dalje da se radi. Mislim da nikako Agencija ne smije da uđe u kolo raspisivanja oglasa i ponavljanja ovih stvari jer to samo parali&scaron;e rad Agencije&rdquo;, navodi Drakić.
Na sjednici Savjeta ASK-a u ponedjeljak ponovo će biti raspisan konkurs za direktora Agencije.

Drakić: Velike su igre oko ASK-a, ne znam da li ću se ponovo kandidovati

SAVJET ASK NIJE DANAS IZABRAO DIREKTORA TE INSTITUCIJE

Vr&scaron;ičac dužnosti direktora ASK-a Du&scaron;an Drakić nije dobio podr&scaron;ku da i dalje obavlja funkciju direktora na dana&scaron;njoj sjednici Savjeta ASK-a, prenosi Antena M.
Drakić nije dobio dovoljno glasova, za njega su glasala samo tri člana Savjeta.
Osim Drakića za tu poziciju kandidovala se i Milica Milutinović koja takođe nije dobila zeleno svijetlo Savjeta.
Konkurs za tu poziciju biće ponovo raspisan naredne sedmice.

Dušan Drakić bez podrške za direktora ASK-a

KONKURS ZA TU POZICIJU BIĆE PONOVO RASPISAN NAREDNE SEDMICE

Uprava za inspekcijske poslove Glavnog grada zatražila je od Ministarstva unutra&scaron;njih poslova povećanje kazni za nepropisno parkiranje i premje&scaron;tanje vozila kako bi se smanjio broj prekr&scaron;aja, prenosi Dan. Povećanje kazni, kako je saop&scaron;tio Branko Kovačević, direktor Uprave za inspekcijske poslove, predložili su kroz izmjene Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima.&nbsp;
Po sada&scaron;njem rje&scaron;enju, kazna za nepropisno parkiranje iznosi 60 eura, dok tro&scaron;kovi za premje&scaron;tanje vozila &bdquo;paukom&ldquo; iznose 65 eura. Ukoliko građanin plati kaznu u roku od osam dana, ona se umanjuje na 40 eura.
&bdquo;Inicirali smo izmjene Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima u dijelu kaznene politike jer smatramo da su kaznene odredbe za počinice prekr&scaron;aja isuvi&scaron;e nisko opredijeljene. Njihovim povećanjem pozitivno bi uticali na komunalni red u glavnom gradu, a samim tim i svijest sugrađana. Sada&scaron;nje kazne nisu uticale na građane da promijene navike već se izreda de&scaron;avalo da ponavljaju prekr&scaron;aje&ldquo;, rekao je Kovačević.
Kovačević navodi da najvi&scaron;e problema sa nesavjesnim vozačima imaju u centru grada.
&bdquo;Najkritičnije saobraćajnice gdje se građani nepropisno parkiraju su Ulica Stanka Dragojevića, Bulevar Ivana Crnojevića i Moskovska ulica&ldquo;, navodi Kovačević.
On dodaje da Uprava raspolaže sa &scaron;est vozila za premje&scaron;tanje nepropisno parkiranih automobila, ali i sa malim brojem izvr&scaron;ilaca zbog čega planiraju da u narednom periodu raspi&scaron;u konkurse za prijem u radni odnos novih službenika.
Direktor Uprave za inspekcijske poslove dodaje da su u pro&scaron;loj godini ostvarili zavidne rezultate na polju uspostavljanja komunalnog reda u gradu.
&ldquo; U pro&scaron;loj godini izvr&scaron;ili smo 22.263 inspekcijskih i kontrolnih nadzora i donijeli 723 rje&scaron;enja o otklanjanju nepravilnosti, &scaron;to pokazuje da subjekti nadzora sve če&scaron;će postupaju po mjerama ukazivanja. Najveći broj upravnih postupaka pokrenut je po službenoj dužnosti 599, dok su 124 po inicijativama građana&ldquo;.
Zbog počinjenih prekr&scaron;aja prema pravnim licima i odgovornim licima u pravnim licima, preduzetnicima kao i fizičkim licima, izdali smo 15.334 prekr&scaron;ajna naloga u vrijednosti 756.250 eura, od čega je naplaćeno 5.928 prekr&scaron;ajnih naloga, u iznosu od 262.065. To je 34,65 odsto od ukupno izrečenih novčanih kazni. Inspektori za komunalno &ndash; stambenu djelatnost, vode, turizam i ugostiteljstvo, drumski saobraćaj i puteve donijeli su 723 rje&scaron;enja o mjerama i rokovima za otklanjanje nepravilnosti &ndash; saop&scaron;tio je Branko Kovačević.
&nbsp;

Glavni grad traži povećanje kazni za nepropisno parkiranje i za "pauka"

PREDLOŽILI MINISTARSTVU UNUTRAŠNJIH POSLOVA

Jakšić Stojanović: Povratak dopunske nastave će zamijeniti privatne časove

SAOPŠTILA MINISTARKA ZA PROSVJETU, NAUKU I OBRAZOVANJE

Broj djece sa autizmom u stalnom je porastu, kako na globalnom nivou, tako i u Crnoj Gori &ndash; pokazuju podaci Centra za rani razvoj. Ipak, stručnjaci nagla&scaron;avaju da ovaj rast ne mora nužno značiti da autizam postaje sve učestaliji, već da su dijagnostičke metode danas znatno preciznije, a pomoć stručnjaka dostupnija. Koliko je rana dijagnostika važna i kako dru&scaron;tvo može pružiti bolju podr&scaron;ku, otkrivamo u narednom prilogu, pi&scaron;e Gradski.
U Centru za rani razvoj je pro&scaron;le godine postavljeno 167 dijagnoza autizma, odnosno 62 vi&scaron;e u odnosu na 2023. godinu, kada je evidentirano 105 slučajeva , saop&scaron;teno je iz te zdravstvene ustanove. Defektolo&scaron;kinja Ivana Popović za GradskuTV &nbsp;poja&scaron;anjava da se ovaj porast djelimično može pripisati boljoj informisanosti stručne i laičke javnosti, naprednijoj dijagnostici, ali i pro&scaron;irenim kriterijumima za postavljanje same dijagnoze.
&bdquo;Sada su nekako sve vi&scaron;e, stručnjaci, ali i roditelji u stanju da prepoznaju one suptilne znake i simptome poremaćaja iz spektra autizma koji su ranije možda ostajali neprimijećeni. Tako da možda vi&scaron;e možemo govoriti u pravcu zapravo boljeg prepoznavanja, negoli povećanja stvarnog broja dijagnostikovanih slučajeva.&ldquo;, saop&scaron;tila je Popović.
Doktorka je istakla da je do&scaron;lo do eksponencijalnog rasta dijagnostikovanih slučajeva.
&bdquo;Ako govorimo konkretno o Crnoj Gori, ono &scaron;to znamo na osnovu na&scaron;ih statističkih podataka, jeste da otvaranjem samog Centra za rani razvoj dolazi do eksponencijalnog rasta dijagnostikovanih slučajeva, a i samim pojačanjem kadra u oblasti dječije i adolescentne psihijatrije&ldquo;, navela je Popović.
Govoreći o uzrocima ili faktorima rizika koji su povezani sa razvojem autizma, Popović ističe da je riječ o kompleksnom neurorazvojnom poremećaju.
&bdquo;Ono &scaron;to znamo jeste da nastaje složenim interakcijama genetskih i sredinskih činilaca. Nasledna osjetljivost igra ključnu ulogu ali rizik se povećava ukoliko postoje pote&scaron;koće, odnosno komplikacije u trudnoći, tokom porođaja, zatim prijevremeni porođaj ili starija roditeljska dob naročito ako govorimo o očevima.&ldquo;, naglasila je ona.
Kada je riječ o ranom prepoznavanju i reagovanju na simptome autizma, Popović nagla&scaron;ava da je važno da roditelji pažljivo prate i oslu&scaron;kuju svoje dijete.
&bdquo;Obično nam se javljaju kada prepoznaju izostanak govora ali i izostanak ekspresivnog govora. Smatramo da zaista trebamo obratiti pažnju i ona onaj neverbalni govor, izostanak kontakta očima, izostanak socijalnog osmijeha, neke &scaron;ire i bogatije facijalne ekspresije a i socijalne igre. Važno je napomenuti da, ukoliko roditelj primijeti bilo koja odstupanja ili ima neku unutra&scaron;nju sumnju, da se obrati izabranom pedijatru koji će ih uputiti u dalje korake i pružiti stručne savjete.&ldquo; istakla je Popović.
Poručuje da rana procjena i intervencija ne znače uvijek postavljanje dijagnoze, već pružaju pravovremenu stručnu podr&scaron;ku koja značajno može uticati na dalji razvoj djeteta.

Popović: Broj djece sa autizmom u porastu, roditelji da pažljivo prate i osluškuju svoje dijete

POKAZUJU PODACI CENTRA ZA RAZVOJ

U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo oblačno, a mjestimično ima uslova za povremenu ki&scaron;u ili pljusak i grmljavninu.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, prvenstveno na sjeveru zemlje povremeno pojačan do jak, južni.
Jutarnja temperatura sedam do 17, a najvi&scaron;a dnevna od 13 do 24 stepena.

Danas promjenljivo oblačno

DO 24 STEPENA

Migracije sa sjevera odrazile su se na broj stanovnika koji se aktivno bave stočarstvom i izdižu tokom maja na planine, u svoja tradicionalna naselja &ndash; katune, a tradicionalnu vareniku sve vi&scaron;e mijenja mlijeko iz tetrapaka.
Mada to nije jedini razlog za manji broj farmera na katunima, činjenica je da je stočni fond drastično opao, a da se na mjestima starih, takozvanih stanova od drveta, sve če&scaron;će grade moderne vikendice.
U Andrijevici kažu da ove sezone u takozvani &ldquo;izdig&rdquo; krenuli su samo najuporniji, i ne očekuje se da će u svim katunima koji pripadaju potkomovskim selima biti vi&scaron;e od desetak stočara.
Mje&scaron;tani smatraju da država i dalje ne preduzima adekvatne i prave mjere da stimuli&scaron;e mlade ljude da rade i da žive od svoga rada.
Oni ističu da nije dobro to &scaron;to su priče oko uvezivanja turističke ponude i proizvodnje zdrave hrane ostale samo mrtvo slovo na papiru.
&ldquo;Torovi ispod Komova su iz godine u godinu sve prazniji. Sve je manje dobrih stočara, jer stari izumiru, dok se mladi okreću nekim drugim poslovima. Ali zato sve vi&scaron;e ima onih koji prave moderne vikendice, tamo gdje su njihovi djedovi napasali stoku&rdquo;, kažu u Mjesnoj zajednici Kralje.
Oni dodaju da će vrijeme pokazati koliko je to dobro, ali po onome &scaron;to se da primijetiti takva praksa ne ide uz priču na kojoj se temelji valorizacija planinskih potencijala.
&ldquo;Uostalom vrlo malo toga je urađeno da se na pravi način proizvodnjom zdrave hrane upotpuni turistička ponuda ovoga kraja&rdquo;, pričaju u ovoj poktomovskoj MZ.
Mileta Đerković iz andrijevičkog sela Ko&scaron;utići vjeruje da ove sezone na planini Crnogori, gdje je nekada bilo čak četrdeset planinskih koliba, neće biti vi&scaron;e od dva do tri stočara.
&ldquo;Na&scaron;e planine su ranije bile stjeci&scaron;te uzornih stočara, koji su, baveći se poljoprivredom i stočarstvom, uspijevali da izdržavaju svoje brojne porodice. Planinski katuni su tokom sezone bivali puni naroda, dok su se na prostranim pa&scaron;njacima mogla uočiti velika stada stoke. Međutim, danas imamo potpuno drugačiju sliku&rdquo;, ističe Đerković.
Isto se može čuti i od mje&scaron;tana potkomovskog sela zvučnog imena - Japan.
&ldquo;Na ovim prostorima se oduvijek te&scaron;ko živjelo, ali su ljudi imali volju da rade, jer su znali da nemaju drugog izbora. Danas su do&scaron;la neka druga vremena, pa tako ove godine na katunu Mojanska rijeka imamo samo dva stočara. Ovi krajevi se suočavaju sa drastičnim odlivom lokalnog stanovni&scaron;tva, dok u katunima iz godine u godinu imamo sve manje stoke&rdquo;, kažu u tom selu.
Mje&scaron;tani Potkomovlja smatraju da je poražavajuće to &scaron;to država ne nudi nikakve sigurne garancije koje bi dale podsticaj za proizvodnju zdrave hrane.
&ldquo;Da bi se trenutna situacija popravila trebalo bi aktivirati prodajna mjesta, gdje bi država garantovala otkup po utvrđenim i prihvatljivim cijenama. Te garancije bi unijele sigurnost kod proizvođača. Tako bi mladi ljudi možda krenuli da se bave poljoprivredom i stočarstvom i da trži&scaron;tu nude zdravu ekolo&scaron;ku hranu. Ako se to ne uradi stočni fond će se iz godine u godinu smanjivati, a na&scaron;a sela ubrzo će ostati pusta&rdquo;, pričaju andrijevički farmeri.
Mje&scaron;tani nagla&scaron;avaju da se na katunima vi&scaron;e pije mlijeko iz tetrapaka, nego ono koje se pomuze na ovim prostorima, takozvana varenika.
&ldquo;Većina ljudi koji dođu na &Scaron;tavnu ispod Komova donesu tertrapak iz prodavnice, jer ovdje nemaju kod koga da kupe domaće mlijeko. To jasno govori da je tetrapak zamijenio domaću vareniku i da je sve manje onih koji pokazuju želju da drže stoku onako kako su to radili njihovi preci. Smatramo da bi država morala da donese posebne stimulativne mjere ukoliko misli da pomogne sela na sjeveru Crne Gore. To znači da se mora raditi na popravci postojeće infrastrukture i ulagati u jake &nbsp;i uporne farmere koji žele da se bave poljoprivredom i stočarstvom&rdquo;, pričaju mje&scaron;tani.
Potpuno istovjetna situacija je i na planinskim stočarskim naseljima u drugim op&scaron;tinama na sjeveroistoku Crne Gore, Beranama, Rožajama, Gusinju ili Plavu. U Plavu je čak u katastrofalnom stanju put koji vodi od jedne od najatraktivnijih turističkih lokacija, Hridskog jezera i velikog broja katuna na Prokletijama.
&ldquo;Ovdje tokom sezone bude dosta stranaca, ali često moramo ići terenskim kolima do grada da ih dovedemo, i da ih onda vodimo do desetak kilometara udaljenog jezera. O ovom putu niko ne vodi računa ni zbog turista, a kamoli zbog lokalnih farmera&rdquo;, pričaju stočari i vlasnici takozvanih eko katuna na tom području.

Poljoprivrednici na sjeveru nadaju se pomoći države

STOČNI FOND DRASTIČNO OPAO

Cijena kokaina i marihuane u Crnoj Gori najniža je u odnosu na zemlje regiona, čime je potvrđena teza da su narkotici u na&scaron;oj zemlji konzumentima dostupni na svakom koraku i da ih količinski ima napretek.
Prema operativnim podacima bezbjednosnih službi, gotovo da ne postoji nijedan kvart u Podgorici u kojem nema po nekoliko dilera droge, a slična situacija je i u ostalim op&scaron;tinama &scaron;irom zemlje.
Borba protiv narkotika decenijama je problem u Crnoj Gori, a statistika kaže da, i pored konstantne potrebe da se javnosti ukaže kako se državne institucije posvećeno bave ovim problemom, izostaje adekvatno rje&scaron;enje.
Tome u prilog govore i statistički podaci Uprave policije koja je za dvije godine zaplijenila svega 68 kilograma kokaina.
Protekle godine zaplijenjeno je 43 kilograma, a godinu ranije svega 25 kilograma kokaina, a 2022. godine čak 500 kilograma, pokazuju podaci dostavljeni Pobjedi iz Uprave policije.
STATISTIKA
Ovakva porazna statistika ukazuje na slabu posvećenost policije u borbi protiv narkotika, posebno u posljednje dvije godine.
- U protekle tri godine Uprava policije je zaplijenila ukupno 4.226 kilograma opojnih droga. Naime, u toku 2024. godine zaplijenjena su 924 kg opojnih droga, 2023. godine je zaplijenjeno 966 kg, a 2022. godine je zaplijenjeno 2.336 kg opojnih droga, odgovorili su Pobjedi iz Uprave policije. Najzastupljenija vrsta opojne droge u Crnoj Gori je marihuana, a u posljednje tri godine nije registrovana pojava nove vrste sintetičke droge. U navedenom periodu je oduzeto oko 568 kg kokaina, kazali su Pobjedi iz policije.
Najveće zapljene narkotika zabilježene su u op&scaron;tinama koje su prepoznate kao rute krijumčarenja droge kroz Crnu Goru: Podgorica, Ulcinj, Tuzi, Nik&scaron;ić, Pljevlja, Rožaje i Herceg Novi.
U 2022. godini, u Crnoj Gori uhap&scaron;eno je ukupno 357 lica (199 lica zbog počinjenog krivičnog djela u vezi sa opojnim drogama, a 158 lica zbog počinjenog prekr&scaron;aja iz člana 52 stav 1 tačka 5 u vezi člana 45 stav 1 Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga).
Kada je u pitanju statistika vezana za polnu strukturu, 2022. godine je prijavljeno 305 osoba koje su zloupotrebljavale drogu, od čega je njih 294 bilo mu&scaron;kog pola, a 11 ženskog.
U protekloj godini uhap&scaron;ene su 373 osobe, a u toku 2023. godine 623 zbog učinjenih krivičnih djela i prekr&scaron;aja iz oblasti zloupotrebe opojnih droga.
-Tokom 2023. godine zbog počinjenog krivičnog djela, od ukupno 335 lica, njih 13 su bile žene, a kada je u pitanju sumnja na počinjeni prekr&scaron;aj iz oblasti droga od ukupno 973 lica, njih 35 je bilo ženskog pola. U toku 2024. godine zbog počinjenog krivičnog djela, od ukupno 311 lica, njih 11 su bile žene, a kada je u pitanju počinjeni prekr&scaron;aj iz oblasti droga od ukupno 892 lica, njih 32 je bilo ženskog pola, rekli su Pobjedi iz policije.
&Scaron;ćepanovićeva &bdquo;nagrada&ldquo;
I pored lo&scaron;e statistike u pogledu zapljene narkotika, v. d. direktora Uprave policije Crne Gore Lazar &Scaron;ćepanović prije nekoliko dana nominovan je kao jedan od tri glavna konkurenta za &bdquo;prestižnu međunarodnu nagradu u oblasti borbe protiv droga&ldquo;, saop&scaron;teno je iz policije.
- Ovo priznanje potvrđuje posvećenost crnogorskih institucija bezbjednosti i međunarodno prepoznate rezultate u suzbijanju krijumčarenja narkotika i razbijanju kriminalnih mreža koje djeluju na transnacionalnom nivou - saop&scaron;teno je iz Uprave policije nakon trodnevnog boravka delegacije UP u UAE.
Iako je predstavnik Crne Gore već zavrijedio sve pohvale u Dubaiju, na na&scaron;im putevima saobraćajni policajci se svakodnevno susrijeću sa drogiranim vozacima.
-Vi&scaron;e ne piju. Jeftinije im je da se drogiraju. Napu&scaron;i se trave za pet ili 10 eura i sjedne za volan. Ili povuče &bdquo;liniju&ldquo; za 20 eura. Nažalost, nemamo dovoljan broj testova, jer su skupi, inače bi svakoga trebalo testirati na narkotike - kazao je Pobjedin sagovornik, nezadovoljan stanjem u policiji.
Svaki drugi testirani vozač pozitivan na drogu
Svaki drugi vozač testiran na psihoaktivne supstance bio je pozitivan na drogu, pokazuju raniji podaci policije.
Prema istim podacima, policija od 1. januara do 31. marta 2025. godine na prisustvo alkohola u organizmu testirala je 40.102 vozača, dok je na prisustvo psihoaktivnih supstanci testirano 630 vozača.
- U navedenom periodu saobraćajni policajci su utvrdili prisustvo alkohola u organizmu kod 2.138 vozača, dok je prisustvo psihoaktivnih supstanci u organizmu utvrđeno kod 312 vozača... Najče&scaron;će psiohaktivne supstance koje su detektovane kod vozača su kanabis i kokain - podaci su kojim raspolaže policija.
Od ukupnog broja sankcionisanih za tu vrstu prekr&scaron;aja (alkohol i PAS), mladih vozača i vozača početnika je bilo 321.
Iz Uprave policije napominju da su kanabis i kokain najče&scaron;će psiohaktivne supstance koje su detektovane kod vozača.
- Ukupno je li&scaron;eno slobode 886 vozača koji su upravljali vozilom pod dejstvom alkohola ili psihoaktivnih supstanci... Među procesuiranim vozačima je bilo i povratnika u prekr&scaron;ajima... Najveći izmjereni nivo alkohola u organizmu bio je čak i vi&scaron;e od 3g/kg - ustvrdili su iz UP.
Maloljetnici rano počinju da uzimaju drogu
Ranije je Pobjedin sagovornik Du&scaron;an Raspopović, sudski vje&scaron;tak sa decenijskim iskustvom u borbi protiv narkomanije upozorio da maloljetnici sve ranije počinju da konzumiraju psihoaktivne supstance.
Neki su, kako je tada kazao, već sa 12 ili 13 godina zagazili u zavisnost.
Raspopović je ukazao i na zabrinjavajuće podatke da je u porastu broj maloljetnih osoba koje koriste psihoaktivne supstance, te da je veliki problem to &scaron;to se do njih vrlo lako dolazi.
Istakao je da ne postoji tačan podatak o broju mladih koji konzumiraju narkotike i naglasio da su psihoaktivne supstance lako dostupne na ilegalnom trži&scaron;tu, najče&scaron;će u blizini &scaron;kole.
- Do narkotika se vrlo lako dolazi, dostupni su na ilegalnom trži&scaron;tu, najče&scaron;će u blizini &scaron;kole ili njima poznatim mjestima gdje znaju da mogu da ih kupe &ndash; kazao je Raspopović.
Opasnost od uličnih dilera droge
Upozorava da su uličnim dilerima vrlo često ciljna grupa upravo maloljetnici te da ih oni nerijetko &bdquo;regrutuju&ldquo; i zloupotrebljavaju.
- Čak ih i angažuju u nekim primorskim op&scaron;tinama, gdje ih i zaduže da nose određene po&scaron;iljke na određena mjesta, na taj način izbjegavajući da oni budu li&scaron;eni slobode. Računaju da će maloljetnici bolje proći zato &scaron;to su tu kazne mnogo blaže, da će eventualno, zbog manje količine, oni biti kažnjeni samo prekr&scaron;ajno. Oni će za potrebe dilera prodavati drogu, a zauzvrat dobijati količinu droge koju sami upotrebljavaju &ndash; kazao je Raspopović.
Ono &scaron;to takođe zabrinjava jeste i podatak da mladići najče&scaron;će počinju da diluju drogu sa 16 godina, onda kada postaju stariji maloljetnici i to obično u krugu &scaron;kole.
Ulični dileri ne biraju da li su to dječaci ili djevojčice, jer se oni ne libe da budu u blizini &scaron;kola i &scaron;kolskih dvori&scaron;ta, gdje će poku&scaron;ati da &scaron;to veći broj mladih &bdquo;namame&ldquo; i dostave im psihoaktivne supstance.
Raspopović je zbog toga posebno apelovao na roditelje i prosvjetare da obrate naročito pažnju na adolescente i maloljetnike.
&ndash; I da, ako bilo ko primijeti da se ne&scaron;to čudno de&scaron;ava, odmah obavijeste nadležne policijske službe da bi na pravi način reagovale i spriječile posljedice i da mladi mogu da se vrate na pravi put. Važno je da se preventivno djeluje kako mladi ne bi bili žrtve dilera i trgovaca psihoaktivnih supstanci &ndash; napominje on.
Dvije velike zapljene kokaina bez epiloga
Prije gotovo četiri godine, u dva odvojena slučaja, u Crnoj Gori je zaplijenjeno vi&scaron;e od tonu i 700 kilograma kokaina (u avgustu 2021. godine) a pet mjeseci kasnije jo&scaron; pola tone.
Međutim, ni do danas istražitelji nijesu uspjeli da dođu ni do nalogodavaca, ni do organizatora.
Zvanični podaci Vi&scaron;eg državnog tužila&scaron;tva govore da se postupci vode protiv vi&scaron;e NN lica.
U slučaju zapljene 1,2 tone kokaina u Zeti, nadomak Podgorice, u avgustu 2021. uhap&scaron;eni su otac i kćerka, Budimir i Marina Krstović, u čijem je magacinu nađena droga.
Oni su bili i jedini optuženi u ovom slučaju, ali ih je Vi&scaron;i sud u novembru 2022. a potom i Apelacioni u aprilu 2024. pravosnažno oslobodio optužbi da su &scaron;vercovali kokain, kao saizvr&scaron;ioci. Uporedo sa tim Krstovići su najavili da će od države zatražiti 720.000 eura od&scaron;tete zbog neosnovanog hap&scaron;enja, povrede prava ličnosti, prava na privatni život, ugleda...
U drugom slučaju, u magacinu trgovinskog lanca &bdquo;Voli&ldquo; 14. januara 2022. zaplijenjeno je oko pola tone kokaina, koji se nalazio u tovaru banana.
Jedini uhap&scaron;eni u ovom predmetu je bio &scaron;pediter Đoko Drobnjak iz Bara.
Potom je Specijalno državno tužila&scaron;tvo (SDT) pokrenulo krivični postupak protiv njega zbog sumnje da je član međunarodne grupe za &scaron;verc kokaina iz Južne Amerike u Evropu, ali je nakon pet mjeseci utvrdilo da nema dokaza.
Slučaj je zatim pre&scaron;ao u ruke Vi&scaron;eg tužila&scaron;tva koje je podiglo optužnicu protiv Drobnjaka, međutim, osam mjeseci kasnije Vi&scaron;i sud je obustavio postupak jer &bdquo;nema dovoljno dokaza da je okrivljeni osnovano sumnjiv da je izvr&scaron;io navedeno krivično djelo&ldquo;. U septembru 2022. to je potvrdio i Apelacioni sud, a Drobnjak je pu&scaron;ten iz pritvora.

Kokain i marihuana najjeftiniji u Crnoj Gori, dostupni na svakom koraku

PORAŽAVAJUĆA STATISTIKA: U POSLJEDNJE DVIJE GODINE ZAPLIJENJENO SVEGA 68 KILOGRAMA KOKAINA

U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, a mjestimično je moguća uglavnom slaba ki&scaron;a ili kratkotrajni pljusak i grmljavina.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, prvenstveno na sjeveru zemlje povremeno i pojačan, južnih smjerova.
Jutarnja temperatura sedam do 16, najvi&scaron;a dnevna od 15 do 24 stepena.

Promjenljivo oblačno, povremeno kiša

U Crnoj Gori danas će biti malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim periodima.
Tokom jutra po kotlinama magla, koja se ponegdje na sjeveru može zadržatri i prijepodne.
Vjetar slab do umjeren promjenljivog smjera.
Najvi&scaron;a dnevna temperatura 15 do 25 stepeni.

Oblačno sa sunčanim intervalima