Odbor za prosvjetu, nauku, kulturu i sport neće uputiti Vladi na mišljenje peticiju kojom se traži uvođenje vjeronauke kao izbornog predmeta u osnovnim i srednjim školama, jer zaključak kojim je to predviđeno nije dobio potrebnu podršku na sjednici tog skupštinskog tijela.

Za predloženi zaključak Odbora, kojim je predviđeno da se elektronska peticija proslijedi Vladi radi davanja mišljenja i daljeg postupanja, glasalo je pet poslanika, dok se pet članova tog skupštinskog tijela nije izjasnilo, prenosi agencija Mina.

Predsjednik Odbora Nikola Rovčanin rekao je da će se konsultovati sa sekretarijatom na koji način da Vladu obavijeste o peticiji.

On je, na početku sjednice, objasnio da je elektronska peticija pokrenuta 11. marta, a da je generalni sekretar Skupštine 25. marta obavijestio Odbor da ta peticija ima neophodnu podršku šest hiljada građana, za pokretanje zakonodavne aktivnosti.

„Mi smo dužni da, od dobijanja dopisa od generalnog sekretara, održimo sjednicu u roku od 20 dana“, kazao je Rovčanin.

On je istakao da Odbor treba da razmatra tu peticiju, kao i bilo koju koja bude imala šest hiljada potpisa.

„Inicijativa za uvođenje vjeronauke koju su građani pokrenuli nije nespojiva sa sekularnom državom. Sekularizam ne nalaže ateizam, već ideološku i vjersku neutralnost države, gdje država ne nameće, ali ni ne brani određena uvjerenja“, rekao je Rovčanin.

Kako je kazao, mora se voditi računa i o evropskoj praksi.

„Osim Francuske i Slovenije, sve evropske države u nekom obliku imaju vjeronauku kao predmet u školi. Negdje je izborni, negdje obavezni“, rekao je Rovčanin.

On je objasnio da je današnja sjednica zakazana da bi se Odbor upoznao sa inicijativom, a da je dalja procedura da inicijativu proslijede na mišljenje Vladi, koja je dužna da to uradi u narednih 45 dana.

Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Aleksandra Vuković Kuč rekla je da se tema uvođenja vjeronauke usložnjava zbog društvenih okolnosti.

„Iako govorimo o Evropi i evropskoj praksi, mi smo u Crnoj Gori i moramo prije svega voditi računa o Ustavu, a i o društvenoj situaciji u državi“, kazala je Vuković Kuč.

Ona je istakla da ne postoji nijedan međunarodni akt koji obavezuje na naukovanje o vjeri.

Kako je rekla Vuković Kuč, vjeronauka nije nauka o vjeri koja, kroz predmet istorija religije, postoji u crnogorskim školama.

„To je produbljeno sagledavanje vjere sa vjeroispovijedanjem, što je suprotno našem Ustavu, sekularizmu i konceptu građanske države“, navela je Vuković Kuč.

Ona je rekla da bi, uvođenjem vjeronauke kao izbornog premeta, bila napravljena najveća podjelu među učenicima.

Vuković Kuč je istakla da joj je drago što većina u Odboru ima stav da vjeronauci nije mjesto u školi.

Poslanik Demokratske narodne partije Dragan Bojović rekao je da podžava inicijativu građana da vjeronauka bude izborni predmet.

„Dobili smo pismo i predstavnika nevladinih organizacija (NVO) i zamolio bih ih da to pismo adresiraju na države Evropske unije (EU) i zapadne demokratije i neka njima objasne šta je sekularna država, jer očigledno da ni oni tamo ne znaju“, naveo je Bojović.

On je istakao da sekularnost ne znači borbeno protivljenje vjeri i religiji, niti suspendovanje religije i vjerskih zajednica, nego obezbjeđivanje pune slobode vjeroispovjesti ili nevjerovanja svima, bez diskriminacije.

Poslanik Nove srpske demokratije Vaso Obradović ocijenio je da se suviše dramatizuju stvari koje su normalne.

„Kao izborni ili obavezan predmet u većini država EU izučava se vjeronauka. Moje mišljenje je da bi savremeni obrazovni sistem trebalo da sadrži vjeronauku kao izborni predmet“, rekao je Obradović.

On smatra da se uvođenjem vjernauke kao izbornog predmeta može doprinijeti međureligijskom dijalogu, toleranciji i razmijevanju između naroda.

Prema riječima Obradovića, suština priče da vjeronauka bude izborni predmet je da se ne nameće obaveza djeci, nego da postoji mogućnost da djeca i roditeljito odaberu kao jedan od predmeta.

On je istakao da niko ne želi da od obrazovnih napravi religijske ustanove i da ni intencija peticije nije u tom pravcu.

Poslanica DPS-a Zoja Bojanić Lalović kazala je da se obraćanje 90 NVO i mišljenje građana ne može tretirati kao dramatika.

„U obraćanju nam lijepo kažu da obrazovanje mora ostati sekularno“, kazala je Bojanić Lalović.

Ona je istakla da davanjem mišljenje na uvođenje vjeronauke, na ovaj način i pod ovim okolnostima, krše Ustav.

„Kršimo Ustav u kontinuitetu, a ovo je vrhunac kršenja, jer ne možemo dovoditi u istu ravan religijsko obrazovanje i ljudska prava“, navela je Bojanić Lalović.

Kako je rekla, postoji razlika u vjerospovjednim i nevjeroispovjednim obrazovnim predmetima, koji imaju za cilj razvoj tolerancije, multikulturalnosti i prihvatanje raličitosti.

Bojanić Lalović je naglasila da je Crna Gora sekularna država i da obrazovanje mora biti sekularno, multikulturalno, zbog čega u obrazovnom sistemu postoji predmet istorija religije.

Ona je ocijenila da nema nijednog stručnog i društvenog opravdanja za uvođenje vjeronauke, već isključivo političkog opravdanja, navodeći da postoji isključivo politička težnja za uvođenjem tog predemta.

Poslanik Socijaldemokrata Branislav Nenezić kazao je da je i pitanje uvođenje vjeronauke primjer trgovine unutar većine.

On je upitao ko može da predaje vjeronauku i da li postoji katedra na Univerzitetu Crne Gore za to.

„Ko će obavljati nastavu, na koji način? To su glavna pitanja. Jedno ovako važno pitanje će se odlučivati još jednim lajkom na WhatsApp grupi Vlade“, dodao je Nenezić.

On je pozvao predstavnike Pokreta Evropa sad (PES) da jednom zauzmu stav i da kažu „ne može“.

Poslanik PES-a Dane Marković smatra da nije potrebe da se danas raspravlja o uvođenju vjeronauke.

„Mislim da smo promašili temu, shvatam objašnjenje da je bila obaveza, nikakve trgovine nema. Ovo je stav koji svi treba da zauzmemo, naša ministarka je iznijela stav i to je to“, rekao je Marković.

Poslanica nezavisnog kluba Radinka Ćinćur kazala je da peticija civilnog sektora upozorava šta treba uraditi.

„Da li nam trebaju zdravomisleći pojedinci ili vjerujući poslušnici“, upitala je Ćinćur.

Poslanik Građanskog pokreta URA Filip Adžić ocijenio da je priča o uvođenju vjeronauke nametnuta tema i „dimna zavjesa“ za usvajanje sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

„Mislim da je u proteklih nekoliko godina dosta urađeno i da nijedan građanin nije uskraćen za mogućnost vjerovanja, slobode vjeroispovjesti i dobijanja znanja vezano za religiju. Država je jako stala iza vjerskih organizacija, omogućila i državna sredstva za vjerske organizacije, vjerske škole“, rekao je Adžić.

On je istakao da su nauka i vjera nespojivi.

„Nijesmo dobili odgovor ko bi pisao nastavni plan, ko bi bili predavači, kao ni ko bi garantovao djeci koja bi bila u manjini da ona neće biti stigmatizovana i odbačena od svojih vršnjaka“, kazao je Adžić i istakao da ne treba preko najmlađih ubirati političke poene.