Društvo

Lažne i kupljene diplome su problem koji duboko uznemirava javnost u Crnoj Gori. Gotovo da nema dana da Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) ne saop&scaron;ti da je otkriven falsifikovani dokument. Za mandata ministarke Anđele Jak&scaron;ić Stojanović otkriveno je 70 takvih slučajeva, koji su predati tužila&scaron;tvu.
MPNI je, sudeći prema statistici iz ranijih godina, krenulo odlučnije da se bavi ovim problemom. Prema podacima koji su iz MPNI dostavljeni Pobjedi, tokom 2023. godine podnijeto je tridesetak krivičnih prijava. Prethodnih godina, 2022. i 2021, nije bilo podnijetih prijava, 2020. ih je bilo pet, a 2019. godine podnijete su dvije prijave, podaci su Ministarstva prosvjete.
Zbog sve većeg broja diploma koje su sumnjive, ali i nakon skandala u Bosni i Hercegovini kada je podignuta 21 optužnica protiv pojedinih studenata i dekana, Vlada Crne Gore je krajem pro&scaron;le godine donijela odluku da se privremeno obustavi priznavanje diploma sa ustanova visokog obrazovanja iz BiH. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija neće priznati nijednu diplomu privatne Srednje &scaron;kole ,,Tutin&ldquo; koja je stečena od 2019. godine, kada je toj ustanovi zabranjen rad zbog nezakonitosti.
Veći problem predstavljaju kupljene diplome, koje je teže otkriti. Jedino saradnjom između nadležnih ministarstava, odnosno Ministarstva prosvjete, MUP-a, nadležnih inspekcija kako iz Crne Gore, tako i iz zemlje porijekla obrazovne isprave, moguće je izvr&scaron;iti provjere. Vlada je formirala i međuresorsku radnu grupu koja je poslala zahtjev svim ministarstvima i organima lokalne samouprave da pribave i dostave podatke o kvalifikacijama zaposlenih.
Sudovi su u posljednje vrijeme donijeli oko 40 presuda kojima su osudili one sa lažnim diplomama, a kazna za to djelo je, kako je ranije kazala ministarka, i do pet godina zatvora. U dvije presude, kada su medicinskim sestrama u Bijelom Polju otkrivene lažne diplome, sud se odlučio na kaznu izdržavanja kućnog pritvora.
Sve ove informacije javnost uznemiravaju, jer se budi sumnja ko nas liječi, predaje u &scaron;kolama, radi sa djecom, ko obavlja odgovorne poslove i može li se vjerovati pojedincima i institucijama.
O sumnjivim diplomama među političarima, poslanicima, ministrima i onima koji do pozicija dolaze po partijskom ključu, godinama se govori u Skup&scaron;tini, ali nijedna nije otkrivena niti je iznijet dokaz. I to budi sumnju kod građana, jer se takve informacije koriste za političke obračune ili ućutkavanja, ali se istina nikada ne iznese na vidjelo.
Sagovornice Pobjede, profesorica Univerziteta Branka Bo&scaron;njak, koja godinama upozorava na ovaj problem, i psiholo&scaron;kinja Ida Marković, saglasne su da je povjerenje poljuljano.
&ldquo;Psiholo&scaron;ki, povjerenje u institucije se temelji na percipiranoj kompetentnosti i integritetu. Kada se otkrije veliki broj lažnih diploma, dolazi do kognitivnog disonantnog efekta &ndash; ljudi shvataju da je sistem koji bi trebalo da bude filter za kvalitet zapravo propustan ili korumpiran. Posljedica je erozija tzv. institucionalnog povjerenja: građani počinju generalizovati sumnju na čitave profesije, ne praveći jasnu razliku između pojedinaca i sistema koji ih ovjerava&rdquo;, kazala je Marković.
Profesorica Bo&scaron;njak nagla&scaron;ava da je neophodno da se jasno razlikuju dvije stvari &ndash; falsifikovane, odnosno krivotvorene diplome koje nijesu evidentirane u zvaničnim registrima, i kupljene diplome koje su uredno zavedene u registrima visoko&scaron;kolskih ustanova i, nažalost, nostrifikovane kod nas, iako njihovi nosioci nikada nijesu studirali, već su do diploma do&scaron;li putem korupcije unutar tih institucija.
&ldquo;Ovaj drugi slučaj je daleko rasprostranjeniji, ali i mnogo teži za dokazivanje. Potrebna je snažna politička volja da se ovom problemu stane na kraj &ndash; volja koje, nažalost, nema ni kod nas, niti u državama iz kojih te sporne diplome dolaze&rdquo;, kazala je Bo&scaron;njak.
Na pitanje da li ovakva sumnja izaziva &scaron;ire nepovjerenje prema cijelom sistemu, čak i prema onima koji su stručni i po&scaron;teni, Marković odgovara potvrdo i ističe da je to ključna opasnost.
&ldquo;Ovdje nastupa halo-efekat negativne reputacije: pojedinačni ili grupni skandali bacaju sjenku na sve pripadnike profesije. Ljudi počinju vjerovati da ,,svi su isti&ldquo;, &scaron;to dodatno demotivi&scaron;e i obeshrabruje one koji rade po&scaron;teno. U psihologiji povjerenja ovo se zove generalizovano nepovjerenje, koje je mnogo teže popraviti nego specifično nepovjerenje prema pojedincima&rdquo;, istakla je ona.
O sistemu koji treba da se bori sa ovakvim kriminalom, Bo&scaron;njak kaže da se tužila&scaron;tvo i sudstvo, u saradnji s Ministarstvom, povremeno bave slučajevima falsifikovanih diploma.
&ldquo;Kada visoko&scaron;kolska institucija potvrdi da u njihovim registrima ne postoji diploma pod određenim brojem i na određeno ime, slučaj se prijavljuje tužila&scaron;tvu. Ovakvih pojava je uvijek bilo, ali nijesu dominantne jer su relativno lako dokazive. Ipak, kaznena politika prema ovim slučajevima je prilično blaga&rdquo;, upozorila je ona.
Psiholo&scaron;kinja Marković dodaje da ta sumnja kod građana pokreće i egzistencijalnu nesigurnost.
&ldquo;U zdravstvu, strah od pogre&scaron;ne dijagnoze ili neadekvatne terapije može dovesti do anksioznosti, hipohondrije i izbjegavanja ljekara. U prosvjeti &ndash; roditelji gube vjeru da njihova djeca stiču znanje, &scaron;to stvara osjećaj nemoći. Psiholo&scaron;ki mehanizam ovdje je gubitak percepcije kontrole: ljudi osjećaju da ne mogu provjeriti ni garantovati kvalitet usluge od koje im zavisi zdravlje, obrazovanje ili pravna za&scaron;tita&rdquo;, smatra Marković.
Kao mnogo opasniji problem, profesorica Bo&scaron;njak ističe tzv. kupljene diplome. Upozorava da je to legalizovana prevara koja razara na&scaron;e dru&scaron;tvo.
&ldquo;One su, formalno-pravno, &bdquo;regularne&ldquo;, jer su zavedene u registrima visoko&scaron;kolskih institucija. Dobiju i pozitivan odgovor iz ENIC centra, zatim se nostrifikuju, iako je svima jasno da osoba nije pohađala studije, već je diplomu kupila&rdquo;, ukazala je ona.
Ističe da su takvi kadrovi preplavili na&scaron;u državu i lokalne uprave, zauzeli rukovodeće pozicije, često, kako kaže, nadobudni i umi&scaron;ljeni, a ogromne &bdquo;rupe&ldquo; u njihovom obrazovanju jasno su vidljive.
&ldquo;Bahatost i drskost koriste kao masku za neznanje. &Scaron;to je jo&scaron; tragičnije, ima ih i među onima koji nas liječe i obrazuju. To je kancer koji je metastazirao u sve sfere crnogorskog dru&scaron;tva i razara ga galopirajućom brzinom. Jedino radikalnim mjerama &ndash; za koje je potrebna politička volja, ovaj problem se može suzbiti&rdquo;, decidna je profesorica Bo&scaron;njak.
Ipak, ona pita, kako očekivati volju, kada među donosiocima odluka u Skup&scaron;tini i Vladi ima upravo onih sa takvim diplomama?
Marković nagla&scaron;ava da je institucionalno povjerenje temelj psiholo&scaron;ke sigurnosti u dru&scaron;tvu. Kada ono oslabi, raste osjećaj nesigurnosti (ako doktori nijesu pouzdani, zdravlje je ugroženo; ako sudije nijesu kvalifikovane, pravda je ugrožena).
&ldquo;Pored toga, javlja se cinizam, uvjerenje da se napredak i pravda ne mogu postići po&scaron;tenim putem. Povećava se socijalna fragmentacija &ndash; građani se povlače u male krugove ličnog povjerenja (porodica, bliski prijatelji), dok &scaron;iri sistem postaje &bdquo;neprijateljski&ldquo;. To dugoročno potkopava i ekonomski razvoj i dru&scaron;tvenu koheziju&rdquo;, upozorava ona.
Profesorica Bo&scaron;njak podsjeća da se pompezno pominjala neka multiresorna komisija, ali efekti njenog rada nijesu vidljivi, iako su pojedine sumnjive diplome bile predmet i medijskog interesovanja.
&ldquo;Ispostavlja se da je partijska za&scaron;tita jača od zakona, pa se i pravosudni organi često osjećaju nemoćno&rdquo;, kaže ona.
Smatra da institucije, ovako partijski kontrolisane, jednostavno nemaju snage da se izbore sa ovom po&scaron;asti.
&ldquo;Kao dru&scaron;tvo, svakim danom tonemo dublje. Obrazovanje se obesmi&scaron;ljava. Oni koji zaista znaju i ne žele da budu dio partijskih kombinatorika &ndash; napu&scaron;taju zemlju. Ne žele da im karijere i životi zavise od ,,diplomiranih&ldquo; neznalica&rdquo;, poručila je Bo&scaron;njak.
Smatra da je ipak najtragičnije to &scaron;to smo se kao dru&scaron;tvo navikli na njih, te da takvi prolaze nekažnjeno, čak i od suda javnosti.
&ldquo;Svi znamo bar po troje. Poslu&scaron;ajte samo pojedine donosioce odluka &ndash; mnogi jedva da mogu sastaviti prosto-pro&scaron;irenu rečenicu sa smislom. Ne srame se toga, naprotiv &ndash; često su i ponosni. Poku&scaron;ajte ih pitati da nabroje pet ispita koje su polagali ili tri profesora kod kojih su ih položili &ndash; uvjerena sam da ne bi znali&rdquo;, kaže ona.
Marković na pitanje kako se individualno i kolektivno može obnavljati povjerenje nakon ovakvih afera, odgovara da se individualno na tome radi kroz psiholo&scaron;ku otpornost i informisano povjerenje.
&ldquo;Građani mogu tražiti provjerene izvore, postavljati pitanja i razvijati kritičko razmi&scaron;ljanje, ali i dozvoliti da se povjerenje gradi prema onima koji transparentno pokazuju stručnost&rdquo;, smatra ona.
Profesorica Bo&scaron;njak smatra da, po&scaron;to takvih ima u svim partijama, zajednički grijeh veže ih jače nego bilo koja ideologija. Time su se, nagla&scaron;ava, stvorile mreže međusobne za&scaron;tite, a institucije postale slabe i potpuno zavisne od politike, a umjesto da budu korektiv, one koketiraju s vla&scaron;ću.
&ldquo;A rje&scaron;enje postoji &ndash; ako postoji i volja. Potrebno je prestati s praksom nekritičkog priznavanja diploma sa sumnjivih, iako navodno akreditovanih visoko&scaron;kolskih ustanova. Treba napraviti jasnu rang listu relevantnih ustanova i spriječiti da nosioci sumnjivih diploma ulaze u državni sistem, posebno na rukovodeće pozicije&rdquo;, smatra Bo&scaron;njak.
Na pitanje kako rije&scaron;iti ovaj problem, odgovara da je neophodno donijeti poseban lex specialis, precizno definisati uslove i kriterijume, te sprovesti temeljnu reviziju svih sumnjivo stečenih diploma.
&ldquo;Dok god sistem to ne učini &ndash; biće sve manje znanja, a sve vi&scaron;e praznih, kupljenih zvanja&rdquo;, zaključila je ona.
Kada je riječ o kolektivnom obnavljanju povjerenja, Marković ističe da sistem mora demonstrirati vidljive akcije &ndash; provjere diploma, javno objavljene sankcije, transparentne procese zapo&scaron;ljavanja.
&ldquo;Psihologija povjerenja kaže da se povjerenje ne obnavlja riječima nego dosljednim djelima kroz vrijeme&rdquo;, ističe Marković.
Ona smatra i da je važan medijski pristup, odnosno odgovorno izvje&scaron;tavanje, gdje se jasno razlikuju nekompetentni od kvalifikovanih, kako bi se izbjeglo potpuno uru&scaron;avanje ugleda profesije.

Nesagledive posljedice: Sa diplomama iz “koverte” mnogi odlučuju i liječe

FALSIFIKOVANE I KUPLJENE DIPLOME URUŠAVAJU CRNOGORSKI SISTEM

U Crnoj Gori danas se očekuje promjenljivo oblačno vrijeme sa sunčanim intervalima.
U popodnevnim satima mogući su kratkotrajni pljuskovi i grmljavina, prvenstveno u planinskim predjelima na jugu zemlje.
Vjetar će biti slab do umjeren, ponegdje pojačan, uglavnom sjeverni.
Jutarnja temperatura devet do 20 stepeni, a najvi&scaron;a dnevna 17 do 31 stepen.

I danas promjenjivo, do 31 stepen

VREMENSKA PROGNOZA

EpiSTEMe Hub započeo je realizaciju projekta Back2matica: Nauka se vraća kući, posvećenog crnogorskoj naučnoj dijaspori.
Cilj projekta je, kako navode, unaprijediti kvalitet povezanosti i saradnje između crnogorskih naučnika i naučnica u dijaspori i matice - države Crne Gore.
"Ključne aktivnosti projekta su: sprovođenje i sistemsko prikupljanje i analiza podataka o crnogorskoj naučnoj dijaspori kroz upitnike i intervjue.&nbsp; Kreiranje i realizacija video i promo materijala kojima se afirmi&scaron;u postignuća naučnika u dijaspori i podstiču drugi da se uključe u postojeći registar dijaspore", pi&scaron;e u saop&scaron;enju.
Kako dalje navode, podaci prikupljeni kroz projektne aktivnosti daće značajan doprinos unapređenju kvalitativnih i kvantitativnih podataka u okviru postojeg registara crnogorske dijaspore, čime se podstiče formiranje sveobuhvatnije i funkcionalnije baze, kao i unaprijeđuje osnov za kreiranje javnih politika.
"Projektne, posebno promotivne aktivnosti doprinijeće jačanju vidljivosti uspje&scaron;nih pojedinaca koji mogu poslužiti kao inspiracija i most za nove oblike saradnje, čime se odgovara na strate&scaron;ki cilj Crne Gore usmjeren na očuvanje, osnaživanju i povezivanju stručnjaka, gdje saradnja sa naučnicima iz dijaspore igra važnu ulogu. Takođe projektom se ostvaruje i afirmacija i popularizacija nauke i naučnika kao glavni izvor održivog razvoja matice Crne Gore.
Projekat ima i potencijal da pokrene proces dugoročne, sistemske promjene u načinu na koji se dijaspora percipira i uključuje u razvoj Crne Gore &ndash; u skladu sa strate&scaron;kim dokumentima države", zaključeno je u saop&scaron;tenju.

Projekat Back2matica: Nauka se vraća kući

POSVEĆEN CRNOGORSKOJ NAUČNOJ DIJASPORI

Željeznička infrastruktura Crne Gore (ŽICG) je koordinisanim aktivnostima svih njenih službi i angažovanih &scaron;lep-službi, obezbijedila organizovan istovar putničkih automobila iz auto-vagona voza, saop&scaron;teno je iz te kompanije.
&ldquo;Neophodno je da svi vlasnici vozila sjutra ujutru u deset sati budu prisutni na stanici Podgorica, jer samo oni mogu otključati i preuzeti svoja vozila prilikom istovara&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju ŽPCG.&nbsp;
Napominju u da su obavijestili Željeznički prevoz Crne Gore (ŽPCG), koji u svojoj evidenciji ima spisak vlasnika automobila i njihove kontakt brojeve telefona, da sve vlasnike obavijesti i pozove.
Grupa zaposlenih ŽICG, koju čini 85 otpravnika vozova, saobraćajnih i dispečera telekomande (TK), obustavila je juče željeznički saobrćaj do daljnjeg.
Poručili su da neće raditi, dok ih menadžment ŽICG ne pozove na pregovore o povećanju plata.
Iz menadžmenta su odgovorili da su spremni na pregovore, ali ne i na ultimativno ucjenjivanje.

ŽICG: Obezbijedili smo istovar automobila iz vagona voza

"NEOPHODNO JE DA SVI VLASNICI VOZILA SJUTRA UJUTRU BUDU PRISUTNI NA STANICI PODGORICA"

Već pristižu prijave građana koji su pretrpjeli &scaron;tetu od požara i zasad ih je 50-tak. Nakon izvje&scaron;taja sa terena, Vladina komisija za procjenu &scaron;tete od požara sačiniće plan za sanaciju. Koliko će država pomoći građanima, jo&scaron; se ne zna. Predsjedniik tog tijela ministar Vladimir Joković saop&scaron;tio je Radio Crne Gore da će se zalagati da &scaron;teta bude u potpunosti nadoknađena.
Veliku je &scaron;tetu pričinila vatrena stihija u ruralnim područjima glavnog grada. Naročito su bili pogođeni Piperi i Kuči. Stradale su kuće, pomoćni objekti i manja imanja.
Pomoć obećavaju i država i grad. Upućen je javni poziv na koji se do sada prijavilo 50 građana, kaže predsjednik Komisije za procjenu &scaron;tete u Podgorici Nikola Jočić.
"Zahvaćeno je vi&scaron;e hiljada hektara zemlji&scaron;ta, najvi&scaron;e su pogođene zelene povr&scaron;ine. Komisija će u narednih mjesec dana sačinjavati izvje&scaron;taj o &scaron;tetama, ali i o gubicima za svaku pojedinačnu prijavu", rekao je Jočić.
Jočić ističe da se građani kojima su izgorjeli objekti i imanja mogu prijaviti u narednih 15-ak dana.
"Da u narednih 15-ak dana podnesu zahtjev radi pokretanja postupka procjene &scaron;tete. Komisija će gledati da se organizuje, izlazak u najkraćem mogućem roku", istakao je on.&nbsp;
Nakon &scaron;to lokalne samouprave prikupe podatke sa terena, Vladina komisija za procjenu &scaron;tete sačinit će izvje&scaron;taj.
Predsjednik tog tijela Vladimir Joković napominje da jo&scaron; ne mogu reći koliko će biti uče&scaron;će države u saniranju posljedica požara.
"Mi ćemo kao komisija tražiti otpu&scaron;tanje sredstava od Vlade, jer će Vlada donijeti odluku da izvoji određeni dio sredstava",naveo je on.&nbsp;
Zalagaće se da ta &scaron;teta bude u potpunosti nadoknađena.&nbsp;
A CEDIS, čija infrastruktura takođe je o&scaron;tećena u požarima, već je započeo zamjenu stubova.
&Scaron;efica službe za korporativne komunikacije Jelena Damjanović je kazala da su dobili procjenu tro&scaron;kova neophodnih za saniranje kvarova i za sanaciju požara, koja pokazuje da je ta kompanija za materijal i izvođenje radova na požarenom području morala izdvojiti preko 140.000 eura.
"Dodajem da su u početku ljetnje sezone, a uslovljeni &scaron;tetama koje su požari ostavili za sobom, na teritoriji Crne Gore zamijenili vi&scaron;e od 250 stubova", kazala je Damjanović.&nbsp;
Analizu o uticaju požara na kvalitet života i prirodu radit će posebna agencija, &scaron;to će, kako nam je rečeno, takođe biti dio plana za oporavak.

Za naknadu štete od požara pristiglo oko 50 prijava

SAOPŠTIO PREDSJEDNIK KOMISIJE ZA PROCJENU ŠTETE U PODGORICI

U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, ponegdje će biti uslova za kratkotrajnu ki&scaron;u ili pljusak praćen grmljavinom, prvenstveno u centralnim predjelima i planinskom zaleđu Boke.
Vjetar će biti slab do umjeren, ponegdje kratkotrajno pojačan, najče&scaron;će sjeverni.
Najvi&scaron;a dnevna temperatura&nbsp; 18 do 30 stepeni.

Danas do 30 stepeni

Jučera&scaron;nja izjava direktora podgoričkog Vodovoda Aleksandra Ni&scaron;avića da će kolektor graditi u industrijskoj zoni Kombinata aluminijuma, te da će biti udaljen oko 1.400 m od jezgra Botuna ponovo je alarmiralo mje&scaron;tane.
Kažu da nijesu tačne informacije da se prva kuća nalazi 140 metara od industrijske zone Kombinata aluminijuma gdje će se graditi novi kolektor. Ističu da neće odustati od borbe, te da kad dođu prve ma&scaron;ine, neće dozvoliti gradnju postrojenja, prenosi RTCG.
Novi kolektor koji će se graditi unutar industrijske zone Kombinata aluminijuma, kako poja&scaron;njavaju iz Glavnog grada, nalazi se na vi&scaron;e od kilometar od jezgra Botuna, a prva, kažu, uru&scaron;ena kuća je udaljena 141 metar. Ipak mje&scaron;tani kažu da te tvrdnje ne odgovaraju stvarnom stanju, te da je prva kuća udaljena 63 metra.
"A ovdje gdje se mi nalazimo, ovo je urbanistička parcela koja je namijenjena za te namjene, a prva kuća je 63 metra. I otprilike dvije trećine kombinata pripada katastarskoj op&scaron;tini Botun i op&scaron;tini Zeta", kazao je mje&scaron;tanin Slavko Vukčević.
Mje&scaron;tani tvrde i da nijesu tačni navodi da su neke kuće građene bez dozvoli i dodaju da to nije relevantno za izgradnju novog postrojenja.
"Lopata prva kad dođe, lopatu neće zakopati, to nećemo dozvoliti. To sigurno. Znači, on je peti gradonačelnik. Ako će da se nastavi, &scaron;esti, sedmi, osmi, nikad ga zavr&scaron;iti neće tu. Ako će da re&scaron;i problem, neka potraži drugu lokaciju i to je to", nagla&scaron;ava mje&scaron;tanin Jago&scaron; Bećirović.
Do početka izgradnje novog postrojenja, Botunjane dijeli samo jo&scaron; mi&scaron;ljenje Agencije za životnu sredinu, koje se očekuje u narednim sedmicama.

Mještani Botuna: Kada dođu mašine spriječićemo gradnju kolektora

REAGOVANJE

Predstavnik zaposlenih Željezničke infrastrukture (ŽICG) koji su obustavili rad, Andrej Kaluđerović, odbio je da uđe u razgovore sa izvr&scaron;nim menadžmentom preduzeća, kao i Odborom direktora, iako su mu u vi&scaron;e navrata ponuđeni, saop&scaron;tili su iz tog preduzeća.
Iz ŽICG su rekli da su razgovori Kaluđeroviću nuđeni kako bi se prona&scaron;lo rje&scaron;enje u interesu svih zaposlenih i omogućilo normalno funkcionisanje saobraćaja.
"Sada je potpuno jasno da se ne radi o sindikalnoj ili radničkoj inicijativi, već o politički instruiranoj opstrukciji kojom se poku&scaron;ava ugroziti rad željeznice i prouzrokovati direktna &scaron;teta putnicima i privredi", naveli su iz ŽICG u saop&scaron;tenju.
Kako su kazali, Kaluđeroviću je dobro poznato da zahtjevi koje postavlja ne mogu biti ispunjeni na način na koji to očekuje, jer za svaku odluku o povećanju zarada i izmjenama kolektivnog ugovora neophodno je uče&scaron;će i odobrenje Ministarstva finansija, kao i saglasnost reprezentativnih sindikata.&nbsp;
"Uprkos tome, on uporno odbija razgovore sa menadžmentom i insistira na ispunjenju svojih ultimatuma kao uslovu da vozovi normalno saobraćaju", istakli su iz ŽICG.
Oni su jo&scaron; jednom pozvali sve zaposlene da ostanu posvećeni zakonitom i odgovornom radu, a relevantne institucije da adekvatno reaguju na očiglednu opstrukciju kojom se nanosi ozbiljna &scaron;teta javnom interesu i bezbjednosti saobraćaja.
"Obavje&scaron;tavamo građane, operatere putničkog i teretnog saobraćaja da do daljnjeg neće biti željezničkog saobraćaja", navodi se u saop&scaron;tenju.
Pozvali predstavnike Vlade da se uključe u pregovore
Grupa zaposlenih Željezničke infrastrukture (ŽICG), koja je jutros obustavila saobraćanje vozova, pozvala je predstavnike Vlade da se uključe u razgovore sa menadžmentom kako bi se do&scaron;lo do rje&scaron;enja, i dodala da nijesu krivci za trenutnu situaciju.
Prethodno, predstavnik grupe radnika, koju čini 85 otpravnika vozova, saobraćajnih i dispečera telekomande (TK) Andrej Kaluđerović pozvao je predstavnike Vlade i Ministarstva saobraćaja da se uključe i razgovoraju sa menadžmentom kako bi do&scaron;li do rje&scaron;enja.
"Mi nijesmo krivci za ovo, upravo je kriv menadžment ŽICG&ldquo;, rekao je Kaluđerović.
On je naveo da nije u pitanju &scaron;trajk, već obustava rada i saobraćaja, dok menadžment poku&scaron;ava da kaže da oni nijesu glavna karika u željezničkom sistemu.
&bdquo;Sve ih pozivam, ako mogu, neka siđu odozgo i otpreme vozove. Prijeti se nekim krivično-pravnim postupcima, evo jednoglasno svih nas 85 pristajemo ovog trenutka da pođemo za na&scaron;e radne knjižice, a vi gospodo organizujte saobraćaj&ldquo;, poručio je Kaluđerović.
On se izvinio u ime otpravnika vozova i dispečera svim putnicima koji su bili u vozovima danas. Takođe, kako je kazao, pominju se automobili i hrana koji su zarobljeni u vagonima, preko čega se oni targetiraju, iako su obustavu prometa najavili.
&bdquo;Na sve na&scaron;e apele, objave i prigovore, menadžment nije htio da reaguje. Čuli smo izjavu na&scaron;e direktorice, Marine Bo&scaron;ković, koja nas je nazvala diverzantima i nekom malom grupom radnika. Nas je 85 saobraćajnih i TK dispečera i otpravnika vozova. Mala grupa ne bi mogla ovu blokadu da izvede&ldquo;, rekao je Kaluđerović.
Prema njegovim riječima, koliko je bitan ovaj posao za željeznički sistem, upravo govori ova dana&scaron;nja situacija.
&bdquo;Izvr&scaron;na direktorica kaže da iza ovoga stoji neka druga pozadina - ne postoji nikakva druga pozadina samo stoji na&scaron;e dostojanstvo, na&scaron; rad, na&scaron;e porodice&ldquo;, rekao je Kaluđerović i dodao da je njihova egzistencija na rubu.
On je naveo da nije istina da je poziv na pregovore upućen, te da neće razgovarati dok ne dobiju zvanični dopis. On je tražio da na tom sastanku prisustvuju članovi grupe, Ministarstva saobraćaja, predsjednik Odbora direktora ŽICG, menadžment i dva sindikata, ali i oni iz Direktorata za željeznički saobraćaj.
&bdquo;&Scaron;to je kontrola leta za avio-saobraćaj, to su otpravnici vozova i dispečeri za željeznički sistem. Ovo je ono &scaron;to uporno unazad godinama poku&scaron;avamo da objasnimo na&scaron;em menadžmentu. Tražili smo sve &scaron;to imaju dva druga željeznička preduzeća i to nije nerealno ni van budžetskih okvira&ldquo;, ocijenio je Kaluđerović.
&nbsp;

ŽICG: Putničkog i teretnog saobraćaja neće biti do daljeg

GRUPA ZAPOSLENIH  KOJA JE OBUSTAVILA SAOBRAĆAJ POZVALA PREDSTAVNIKE VLADE DA SE UKLJUČE U PREGOVORE

Predsjednik Op&scaron;tine Bijelo Polje Petar Smolović donio je odluku da se vatrogascima-spasiocima dodijeli novčana nagrada od po 500 eura, kao znak zahvalnosti za požrtvovanost i hrabrost tokom ljetnjih mjeseci.
Sredstva će biti, kako je naveo, isplaćena iz tekuće budžetske rezerve.
&bdquo;Svjedočili smo njihovom nesebičnom radu i hrabrosti u odbrani života i imovine građana. Na&scaron;a zahvalnost prema njima je trajna&ldquo;, poručio je Smolović.
Podsjetio je da su bjelopoljski vatrogasci u prethodnim sedmicama gasili čak 171 požar na teritoriji op&scaron;tine, a pomagali su i kolegama u Podgorici.
"Tokom su&scaron;ne sezone obavili su i 255 isporuka vode stanovni&scaron;tvu pogođenom nesta&scaron;icom", naveo je predsjednik Op&scaron;tine Bijelo Polje.
&nbsp;
&nbsp;

Smolović donio oduku o dodjeli nagrade bjelopoljskim vatrogascima: Naša zahvalnost je trajna

NOVČANA NAGRADA OD PO 500 EURA

Spomenik četničkom komandantu i ratnom zločincu iz Drugog svjetskog rata Pavlu Đuri&scaron;iću, prenijet je u manastir Đurđevi stupovi u Beranama, javlja RTS.
"I ono &scaron;to je poznato jeste da neće biti vraćen u Zaostro", navodi se u televizijskom magazinu "Oko" emitovan na RTS-u. u kojem su prikazani i kadrovi u kojima se vidi manastir Đurđevi stupovi, kao i spomenik Đuri&scaron;iću.
Spomenik Đuri&scaron;iću postavljen je početkom avgusta u beranskom selu Gornje Zaostro, nakon čega je Ministarstvo kulture i medija naložilo njegovo uklanjanje. Tada nije uklonjen već prenijet u crkvu u Gornjem Zaostru.

Spomenik Pavlu Đurišiću premješten u Đurđeve Stupove

IZ CRKVE U GORNJEM ZAOSTRU

Na inicijativu ministra odbrane Dragana Krapovića, Vlada Crne Gore je na dana&scaron;njoj sjednici usvojila Informaciju Ministarstva odbrane odobrila isplatu finansijske pomoći porodici stradalog pripadnika Vojske Crne Gore, mlađeg vodnika Dejana Božovića, i te&scaron;ko povrijeđenom pripadniku Vojske Crne Gore, vodniku Marku Ikoviću, u ukupnom iznosu od 70.000 eura, saop&scaron;teno je iz Ministarstva odbrane.
"Shodno prijedlogu ministr , supruzi stradalog Božovića biće isplaćeno 50.000 eura, dok će na račun povrijeđenog Ikovića biti uplaćeno 20.000 eura", navedeno je u saop&scaron;tenju.
Sredstva su, kako napominju, obezbijeđena iz budžeta Ministarstva odbrane, u skladu sa Zakonom o izmjenama Zakona o Budžetu Crne Gore za 2025. godinu i mi&scaron;ljenjem Ministarstva finansija.
"Ministarstvo odbrane i Vojska Crne Gore ostaju posvećeni pružanju podr&scaron;ke porodici stradalog Božovića i procesu oporavka Ikovića, kao i jačanju sistema za&scaron;tite pripadnika Vojske u budućnosti", zaključeno je u saop&scaron;tenju.

Ministarstvo odbrane: Porodici Dejana Božovića biće uplaćeno 50.000, Marku Ikoviću 20.000 eura