Društvo

U Crnoj Gori je, od 30. septembra pro&scaron;le do 27. aprila ove godine, registrovano &scaron;est smrtnih slučajeva povezanih sa infekcijom virusom gripa, kazali su iz Instituta za javno zdravlje (IJZ), ističući da stopa vakcinacije nije na nivou koji bi osigurao optimalnu za&scaron;titu zajednice.
Iz IJZ-a su agenciji Mina rekli da je od početka sezone nadzora nad gripom, od 30. septembra pro&scaron;le godine, zaključno sa 27. aprilom ove, ukupno prijavljeno 4.740 osoba sa simptomima sličnim gripu.
Kako su rekli, PCR dijagnostikom je izvr&scaron;ena analiza 2.179 uzoraka na prisustvo virusa gripa, a infekcija je laboratorijski potvrđena kod 816.
&ldquo;Za to vrijeme IJZ-u je dostavljeno &scaron;est prijava smrtnog ishoda povezanih sa infekcijom virusom gripa&ldquo;, rekli su iz IJZ-a.
Oni su naglasili da, s obzirom da se ne testiraju svi pacijenti sa simptomima gripa, realan broj oboljelih je vjerovatno dosta veći od broja potvrđenih laboratorijskih slučajeva.
Iz IJZ-a su kazali da je u istom periodu pro&scaron;le godine, tokom sezone nadzora nad gripom, u Institutu PCR dijagnostikom izvr&scaron;ena analiza ukupno 2.713 uzoraka na prisustvo gripa, od čega je infekcija laboratorijskim putem potvrđena kod 911 osoba.
&ldquo;U prethodnoj sezoni intenzivnog nadzora nad gripom prijavljeno je 11 smrtnih ishoda&ldquo;, rekli su iz IJZ-a.
Oni su kazali da je ove godine, od 4.740 osoba sa simptomima sličnim gripu, najveći udio registrovanih među osobama uzrasta od 20 do 64 godine (41,4 odsto), dok je najmanji udio registrovanih u uzrasnoj grupi ispod jedne godine (0,7 odsto).
Iz IJZ-a su naveli da je i među laboratorijski potvrđenim slučajevima gripa, takođe, najveći udio registrovanih u uzrasnoj grupi od 20 do 64 godine.
&ldquo;Kod navedenih &scaron;est smrtnih ishoda povezanih sa infekcijom virusom gripa, radilo se o osobama starosti 86, 83, 72, 64, 63 i 36 godina&ldquo;, naveli su iz IJZ-a.
Kako su istakli, svi preminuli su imali određene komorbiditete, pripadali su rizičnim grupama i nijesu bili vakcinisani protiv sezonskog gripa.
Iz IJZ-a su objasnili da je grip bolest koja je u određenim rizičnim grupama če&scaron;će praćena pojavom komplikacija bolesti i smrtnih ishoda.
&ldquo;Te rizične grupe su osobe starije od 65 godina, hronični bolesnici, trudnice, djeca starosti od 6 mjeseci do 5 godina, osobe smje&scaron;tene u kolektivima kao &scaron;to su domovi za stara lica&ldquo;, kazali su iz IJZ-a i istakli da je zato jako važno da se te osobe vakcini&scaron;u svake godine.
Govoreći o stopi vakcinacije protiv sezonskog gripa, iz Instituta su kazali da je protiv sezonskog gripa vakcinisano oko 18.275 osoba, &scaron;to je porast u broju vakcinisanih u odnosu na prethodne tri sezone.
Oni su naveli da je tokom 2021/22 bilo 17.638 vakcinisanih, 2022/23. ih je bilo 16.923, a tokom pro&scaron;le sezone gripa 15.803.
&ldquo;Vakcinacija je bila posebno fokusirana na rizične grupe &ndash; osobe starije od 65 godina, hronične bolesnike, zdravstvene radnike i zaposlene u domovima za stare. Iako smo zadovoljni odzivom pojedinih ciljnih grupa, ukupna stopa vakcinacije i dalje nije na nivou koji bi osigurao optimalnu za&scaron;titu zajednice&ldquo;, rekli su iz IJZ-a.
Oni su istakli da se vakcinacijom protiv sezonskog gripa postiže, prije svega, smanjenje rizika na individualnom nivou od te&scaron;kih formi bolesti, hospitalizacija i smrtnog ishoda kod osoba koje su u većeg riziku u odnosu na op&scaron;tu populaciju.
Iz Instituta su najavili da će i pred sljedeću sezonu dodatno radiiti na edukaciji zdravstvenih radnika, grupa stanovni&scaron;tava u visokom riziku i sveukupnom podizanju nivoa svjesnosti o javnozdavstvenom značaju prevencije sezonskog gripa.
&ldquo;Pred sezonu koja je na izmaku preduzet je čitav niz aktivnosti koji je rezultovao povećanjem broja vakcinisanih u odnosu na prethodne tri sezone, tako da se planira nastavak tih aktivnosti od jeseni kako bi se trend povećanja prihvatanja vakcinacije protiv gripa među grupama u riziku održao&ldquo;, istakli su iz IJZ-a.
Oni su rekli da se tokom cijele godine prate i infekcije izazvane koronavirusom i da su od 30. septembra pro&scaron;le godine do 27. aprila ove, na taj virus testirana 6.882 uzorka, od čega je 193 bilo pozitivno.
&ldquo;U posljednjih &scaron;est sedmica među testiranim uzorcima zabilježen je jedan pozitivan na SARS-CoV-2 virus&ldquo;, rekli su iz IJZ-a.

IJZ: Šest smrtnih slučajeva od gripa, najmlađa osoba imala 36 godina

"STOPA VAKCINACIJE NIJE NA NIVOU DA OSIGURA OPTIMALNU ZAŠTITU ZAJEDNICE"

Pro&scaron;le godine je za refundaciju bolovanja iz državnog budžeta isplaćeno 9 i po miliona eura. Kako na bolovanje ne bi mogao da ide ko poželi, bez stvarne potrebe, Fond za zdravstveno osiguranje od nedavno je izmijenio pravilnik, pa će svi osiguranici ubuduće moći retroaktivno da otvore bolovanje u roku od pet, umjesto dosada&scaron;njih tri dana, javlja Televizija Crne Gore.
I dok u Fondu smatraju da će se na taj način smanjiti eventualne zloupotrebe, poslodavci traže da se smanji period od 60 dana kada se o njihovom tro&scaron;ku isplaćuju naknade radnicima na bolovanju, ali i da se kontroli&scaron;u oni koji odsustvuju.
Svakog mjeseca na bolovanju je oko 15 odsto ukupnog broja radnika. Da sva odsustva nijesu opravdana, te da ima često i zloupotreba, pokazuju iskustva poslodavaca.
&ldquo;Otvaraju bolovanja, pa onda, da bi izbjegli ljekarske komisije, oni prekidaju ta bolovanja, koriste pravo na odmor u nekom dijelu, dok se opet, da tako kažemo, ne snađu, je l&rsquo; tako, za neko bolovanje. Poslodavac na neki način ima dokaz da je taj zaposleni koji je otvorio bolovanje, da se nalazi u inostranstvu, da je po&scaron;ao sa nekim drugim kolektivom, povodom nekih svojih želja za odmorom, hobijem i tako dalje.&rdquo;, kazao je Filip Lazović iz Unije poslodavaca.
Zbog svih tih primjera trpe ne samo poslodavci i ostali zaposleni, već i državni budžet. Pro&scaron;le godine je za refundaciju bolovanja isplaćeno 9 i po miliona eura.
&bdquo;U prethodnoj godini je bilo milion 1.033.000 izgubljenih radnih dana, a u godini prije toga, odnosu koja je sprečavala godinu, bilo je 1.271.000 dana. Dakle, vidimo, bilježimo pad nekih 20 odsto.&ldquo;, naveo je Radovan Nikolić iz Fonda za zdravstveno osiguranje.
Uprkos tome, po broju bolovanja i dalje smo rekorderi u Evropi. Kako bi se takav trend zaustavio i spriječile eventualne zloupotrebe, Fond je nedavno uveo novine, pa se bolovanje retroaktivno mora otvoriti u roku od pet, umjesto dosada&scaron;njih tri dana.
&bdquo;Utvrđivana su bolovanja u nekim situacijama kada se ne može ba&scaron; okarakterisati kao opravdan razlog, tako da smo na ovaj način rije&scaron;ili taj problem i to je moguće samo uz otpusnu listu, ukoliko je do&scaron;lo do hospitalizacije &ndash; sve ostalo se ne može tretirati kao opravdan razlog&ldquo;, kaže Nikolić.
Da to neće rije&scaron;iti dugogodi&scaron;nji problem zloupotreba bolovanja, smatraju poslodavci. Predlažu smanjenje perioda od 60 dana kada se o njihovom tro&scaron;ku isplaćuju naknade radnicima na bolovanju, ali i kontrole onih koji odsustvuju.
&bdquo;Recimo, Fond za zdravstveno osiguranje može da iskontroli&scaron;e to bolovanje na licu mjesta, dakle da vidi da li neki zaposleni koji ima neki problem, recimo sa leđima, kojem doktor preporučuje da ne smije puno da se kreće, da mora da miruje i tako dalje &ndash; ako komisija izađe na lice mjesta i ne nađe ga kod kuće, onda znači da taj zaposleni ipak nema toliki problem&ldquo;, navodi Lazović.
Psihijatrijski, neurolo&scaron;ki i ortopedski problemi najče&scaron;ći su razlozi zbog kojih su pro&scaron;le godine otvarana bolovanja.
&nbsp;

Svakog mjeseca na bolovanju oko 15 odsto ukupnog broja radnika

PO BROJU BOLOVANJA I DALJE SMO REKORDERI U EVROPI

Turistička sezona počinje dolaskom prvih gostiju, koji su ove godine stigli jo&scaron; krajem marta, ali sektor turizma, sudeći po svemu, i dalje luta bez pravca &ndash; nespreman, zapu&scaron;ten i bez jasne vizije. Umjesto strate&scaron;kog pristupa, ponovo svjedočimo gomilanju starih problema, sada dodatno produbljenih padom turističkog prometa u prva tri mjeseca i potpunim izostankom osnovnih priprema. Ministarstvo turizma, predvođeno Simonidom Kordić, ostaje nijemo &ndash; ne reaguje ni na pad prihoda, ni na početak sezone, ni na jasna upozorenja struke.
&ndash; Sezona je počela &ndash; i to je jasno svima osim nadležnima &ndash; upozorava u izjavi za Pobjedu Dragan Purko Ivančević član Odbora za turizam Privredne komore, ukazujući da su gosti već krajem marta pristigli, dok se problemi sa tenderima, deponijama, neuređenim kupali&scaron;tima i lo&scaron;im putevima nastavljaju, kao da se ni&scaron;ta nije naučilo iz prethodne godine.
Upozorenja zanemarena
On ističe da ka&scaron;njenja u sprovođenju tenderskih procedura za zakup djelova morskog dobra i neizvjesnost oko spremnosti kupali&scaron;ta mogu ozbiljno ugroziti početak sezone.
&ndash; Prvo, ono na &scaron;to smo mjesecima upozoravali u Odboru za prirodu Privredne komore &ndash; i dalje je potpuno zanemareno. Upozoravali smo da se svi problemi iz prethodne sezone moraju rije&scaron;iti do početka nove. Međutim, i dalje se manipuli&scaron;e terminima: oni koji nijesu zavr&scaron;ili svoj posao pravdaju se da će to biti gotovo &bdquo;do početka sezone&ldquo;, ali nikada ne preciziraju kada je taj početak. Za nas je to vrlo jasno &ndash; početak sezone je kada dođu prvi gosti. A oni su počeli da dolaze jo&scaron; krajem marta. Dakle, sezona je počela &ndash; i to je jasno svima osim nadležnima &ndash; poručio je Ivančević.
Nagla&scaron;ava da je kupali&scaron;na sezona u punom jeku, ali da su brojni problemi iz pro&scaron;le godine ostali nerije&scaron;eni. U Odboru za turizam su ih jasno identifikovali: neuređena turistička mjesta, nedostatak opreme na kupali&scaron;tima, deponije uz puteve, zapu&scaron;tena izleti&scaron;ta, nečistoća, radovi na glavnim saobraćajnicama.
&ndash; Sve to ostavlja utisak potpunog haosa. I sve to, izgleda, ne dotiče na&scaron;u resornu ministarku Simonidu Kordić. Svi se ogla&scaron;avaju &ndash; građani, mediji, lokalne samouprave &ndash; svi govore da nije prihvatljivo da se ovako devastiraju lokacije poput Jaza, Buljarice, Ulcinjske plaže. Svi osim Ministarstva turizma. Problem saobraćajnih gužvi &ndash; između aerodroma i destinacija gdje gosti borave, kao i između smje&scaron;taja i izleti&scaron;ta &ndash; takođe ostaje izvan fokusa nadležnih &ndash; tvrdi Ivančević koji dodaje da su se godinama borili da dobiju posebno ministarstvo za turizam, misleći da će to biti dobro za ovaj sektor.
&ndash; Sada kada ga konačno imamo, ono ne učestvuje ni u rje&scaron;avanju problema koji su jasno definisani jo&scaron; pro&scaron;le godine. Ni&scaron;ta nije rije&scaron;eno. Pored nepripremljenosti, dodatni udarac zadala je katastrofalna odluka Vlade da poveća PDV na smje&scaron;taj. Time je na&scaron;a hotelska industrija postala nekonkurentna. Hoteli su prinuđeni da ispunjavaju ugovore po starim cijenama, trpe gubitke i istovremeno planiraju povećanja cijena za narednu sezonu &ndash; &scaron;to dodatno smanjuje konkurentnost na&scaron;e ponude &ndash; objasnio je Ivančević.
Po njegovim riječima imamo ozbiljnu konkurenciju u regionu &ndash; bolje uređene destinacije, kvalitetniji smje&scaron;taj, niže cijene.
Kupali&scaron;tima trebaju dokazani zakupci
 &ndash; To je velika opasnost za opstanak i budućnost crnogorskog turizma. I dok svi to osjećaju, čini se da jedino oni koji kreiraju turističku i ekonomsku politiku &ndash; ne osjećaju ni&scaron;ta. Takođe, ono &scaron;to smo jasno konstatovali &ndash; sagledavajući poziciju na&scaron;e turističke ponude i njenu konkurentnost &ndash; jeste da smo upozoravali Ministarstvo prostornog planiranja i Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom da za crnogorsku turističku privredu nije najvažnije da se podižu basnoslovne cijene zakupa i rente. Jednokratna zarada države ne može da nadomjesti ono &scaron;to je za nas su&scaron;tinsko &ndash; da kupali&scaron;ta budu kvalitetna, standardizovana i da njima upravljaju dokazani korisnici koji su tu ponudu doveli do najvi&scaron;eg nivoa u skladu sa mediteranskim standardima. U tom segmentu crnogorska ponuda bila je najbliža evropskom nivou kvaliteta na Mediteranu &ndash; poručio je Ivančević.
Dakle, kako nagla&scaron;ava, nije poenta da država jednokratno uzme visoku rentu i time omogući ogromne cijene koje će destimulisati dolazak gostiju.
&ndash; Za sedmomjesečnu kupali&scaron;nu sezonu ključno je da imamo uređena, kvalitetna i profesionalno vođena kupali&scaron;ta, jer smo upravo po tome bili prepoznati. Taj segment ponude bio je na&scaron;a najjača tačka &ndash; i sada se i to dovodi u pitanje &ndash; kazao je Ivančević.
Ovaj haos koji imamo u turizmu je, kako ističe, rezultat potpunog izostanka bilo kakve strategije.
&ndash; Nema upravljanja turističkom ponudom, nema destinacijskog menadžmenta. Sve se svodi na stihiju. Ova godina je trebalo da bude prilika za novi iskorak, da se kandidujemo na evropskom trži&scaron;tu kao destinacija sa organizovanom sezonom od sedam mjeseci. Umjesto toga, suočavamo se s izostankom osnovnih aktivnosti nadležnih organa, i na državnom i na lokalnom nivou. Turistička ponuda &ndash; i na obali i u zaleđu &ndash; izgleda lo&scaron;e i zapu&scaron;teno. Posebno zabrinjava zapostavljanje izletničkog programa, po kojem smo godinama bili prepoznatljivi. Mislili smo da ne može gore nego lani, ali ove godine izgleda da će promet biti jo&scaron; manji &ndash; mi&scaron;ljenja je Ivančević.
Pro&scaron;logodi&scaron;nji pad prometa, kako ističe, nije bio dovoljan alarm za nadležne.
&ndash; Umjesto da sačuvamo ono malo prostora za održivi turizam, prostor se i dalje devastira. Direktni učesnici u turizmu &ndash; hotelijeri, turističke agencije, ugostitelji &ndash; potpuno su isključeni iz procesa odlučivanja. Čak nijesu bili uključeni ni u izradu novog Zakona o turizmu. Ignorisanje struke od strane aktuelne vlasti i Ministarstva turizma dovelo je do stanja u kojem se turizmom ne upravlja, u kojem vlada potpuna stihija, a ključni ljudi iz prakse nisu uključeni ni u jedno važno pitanje &ndash; poručuje Ivančević.
Podaci Monstata potvrđuju riječi njihovog sagovornika time &scaron;to je u februaru i martu ove godine zabilježen pad broja noćenja turista u kolektivnom smje&scaron;taju.
Kako je objavljeno, u Crnoj Gori je su februaru ove godine ostvarena 87.842 noćenja turista. Od ukupnog broja, 77 odsto ostvarili su strani, a 23 odsto domaći turisti.
Uporedna statistika pokazuje da podaci predstavljaju pad broja noćenja u odnosu na februar 2024. godine. Osim toga, primjetan je i trend pada među brojkama koje se tiču udjela stranih turista u ukupnom bilansu.
Pad prometa
Kada je u pitanju mart, statistika kaže da je, takođe, zabilježen pad u ukupnom broju noćenja, ali i među stranim turistima.
&ndash; U Crnoj Gori je u martu u kolektivnom smje&scaron;taju ostvareno 54.965 dolazaka i 127.677 noćenja turista. Od ukupnog broja noćenja u kolektivnom smje&scaron;taju 76,8 odsto ostvarili su strani, a 23,2 odsto noćenja ostvarili su domaći turisti. U strukturi noćenja po vrstama turističkih mjesta u martu 2025. najvi&scaron;e noćenja ostvareno je u primorskim mjestima 72,5 odsto, glavnom gradu 18,2 odsto, ostalim mjestima 6,3 odsto i planinskim mjestima 2,9 procenata &ndash; naveli su iz Monstata.
Kada su u pitanju podaci o broju noćenja u odnosu na op&scaron;tine u kojima su ostvarena, po brojkama prednjači Budva, gdje su ostvarena 52.824 noćenja u martu.
Sa druge strane, svega 33 noćenja zabilježeno je u Mojkovcu.
Podgorica se nalazi na drugom mjestu, sa ukupno 23.297 noćenja, a skoro 3.000 manje zabilježeno je u Herceg Novom.
Januarski podaci o zemlji pripadnosti turista koji su ostvarili noćenja u kolektivnom smje&scaron;taju pokazuju da je najveći udio državljana Srbije &ndash; 10,595.
Brojka svih gostiju iz vanevropskih zemalja je 11,102 od čega se najveći broj odnosi na Kinu.
U februaru su ponovo dominirali gosti iz regiona &ndash; Srbija i Bosna i Hercegovina, a izdvajaju se i državljani Turske.
Kada je u pitanju mart, primjetan je veći broj turista iz Njemačke &ndash; 10,026, dok su na prvom mjestu ponovo bili državljani Srbije sa 11.998 ostvarenih noćenja.
Dok se brojni problemi u vezi sa uređenjem i održavanjem crnogorske obale gomilaju, iz Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom poručuju da je sve pod kontrolom. Uz zvanične tvrdnje da je 95 odsto tendera za zakup plaža zavr&scaron;eno i da se očekuje prihod od čak 35 miliona eura, stiče se utisak da sistem funkcioni&scaron;e besprekorno. Međutim, izostaje odgovor na ključno pitanje: da li finansijski rezultati zaista znače i bolji kvalitet upravljanja obalom?
Milan Kovačević iz PR službe Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom istakao je da nijedna plaža ove godine nije data u zakup po početnoj cijeni i da se na godi&scaron;njem nivou očekuje priliv od blizu 35 miliona eura. Odnos starih i novih zakupaca je 60 prema 40 u korist dosada&scaron;njih.
Kovačević je precizirao da su u Budvanskoj rivijeri tenderom ponuđene 122 plaže, a da je do juče potpisano 90 odsto ugovora.
&ndash; Mi smo negdje otprilike na procentu od 95 odsto realizacije obrađenih ponuda, odnosno, na&scaron;e komisije su vrednovale, rangirale i donijele odluke po kojima će se dalje postupati i biti potpisani ugovori. Kada je u pitanju onaj procenat od nekih možda pet odsto jo&scaron; donesenih odluka, odnosno neizdatih plaža, za njih su javni pozivi već raspisani &ndash; kazao je Kovačević za RTV Budva.
Govoreći o kriterijumima za dodjelu zakupa, Kovačević je objasnio da je najvi&scaron;a finansijska ponuda nosila 75 bodova, dok je 25 bodova bilo predviđeno za prethodne reference, odnosno dosada&scaron;nje vlasnike.
&ndash; Kada su u pitanju kriterijumi prema kojima su ponude dono&scaron;ene, vrednovanja su vr&scaron;ena tako &scaron;to su 75 bodova dobijali ponuđači koji su imali najvi&scaron;u finansijsku ponudu, a 25 bodova je bilo opredijeljeno za ponuđače koji su bili dosada&scaron;nji zakupci tih plaža &ndash; precizirao je on.
Ovakvi kriterijumi su doveli do toga da je 60 odsto zakupaca ostalo isto, &scaron;to ukazuje na značaj referenci, ali je i značajan procenat novih zakupaca (40 odsto) dao dobre finansijske ponude. Kovačević je naglasio da se tenderskim postupkom željela postići maksimalizacija prihoda za državu, a sa krajnjim ciljem da se ti prihodi vrate lokalnim samoupravama primorskih op&scaron;tina.
&ndash; Po osnovu kori&scaron;ćenja kupali&scaron;ta u morskom dobru mi ćemo ove godine imati priliv od preko 30, možda i nekih 35 miliona eura na godi&scaron;njem nivou. Mogu vam reći da je broj procentualno na neki odnos 60-40 u korist starih zakupaca &scaron;to znači da su reference, odnosno bodovi koji su se dobijali po osnovu referenci, bili značajni i da su određenu prednost imali u ovom tenderskom postupku &ndash; zaključio je Kovačević.
Podsjećamo da se prema procjeni Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) predviđa da će crnogorska ekonomija zabilježiti rast od 3,6 odsto u ovoj godini.
Međutim, EBRD upozorava na potencijalne rizike, uključujući slabiju spoljnu potražnju iz evrozone i moguće poremećaje u globalnoj trgovini, koji bi mogli negativno uticati na turistički sektor.
Stručnjaci upozoravaju da na turističku sezonu negativno može uticati nastavak pada dolaska ruskih turista, koji su donosili značajne prihode Crnoj Gori, jer su poznati i kao veoma veliki potro&scaron;ači u vanpansionskom segmentu.
S obzirom na to da je turizam ključna grana crnogorske ekonomije, sa uče&scaron;ćem od gotovo 30 odsto BDP-a, pad prihoda od turizma u 2024. godini za 3,6 odsto u odnosu na prethodnu godinu izazvao je zabrinutost među privrednicima. Oni ističu potrebu za hitnim mjerama kako bi se spriječio nastavak negativnih trendova u 2025. godini.&nbsp;
Put od aerodroma do hotela traje duže nego let iz neke evropske destinacije
Ivančević posebno nagla&scaron;ava problem puta od aerodroma do Budve koji ni ove godine neće biti zavr&scaron;en.
&ndash; Iako možemo biti zadovoljni novim menadžmentom Aerodroma Crne Gore koji je povećao broj avio-linija i unaprijedio dostupnost destinacije, bojimo se da ćemo izgubiti partnere &ndash; avio-kompanije i tur-operatore. Jer kada put od aerodroma do hotela traje duže nego sami let iz neke evropske destinacije &ndash; to je signal za uzbunu &ndash; istakao je Ivančević.

Struka upozorava, Ministarstvo turizma "nijemo": Prvi gosti stigli, problemi ostali,  početak godine bilježi pad prometa

"PUT OD AERODROMA DO HOTELA TRAJE DUŽE NEGO LET IZ NEKE EVROPSKE DESTINACIJE"

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano. Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, od sredine dana ponegdje umjereno oblačno. Vjetar uglavnom slab do umjeren, promjenljiv. Najvi&scaron;a dnevna temepratura vazduha od 19 do 28 stepeni.

Danas pretežno sunčano

DO 28 STEPENI

U mjestu Kru&scaron;evo ždrijelo na putu Podgorica-Cetinje obustavljen je bio saobraćaj zbog protesta građana od 17:20 do 19:20 sati. Okupljeni građani su se obratili i premijeru ističući da im nije cilj opstrukcija turističke sezone, već pravda i odgovornost onih koji su odgovorni za krv nedužno stradalih.
Podsjećamo, grupa građana Cetinja svakodnevno blokira saobraćaj na sat vremena, a protest organizuju nezadovoljni reakcijom države na tragedije koje su se desile na Cetinju.
Protest će i sjutra biti sat kao i prethodnih dana.
Građani su se obratili i premijeru Milojku Spajić, ističući da su informacije koje je iznio izvr&scaron;ni direktor PES-a Vlade Bojović juče, a povodom njihove blokade saobraćaja, su netačne i prikupljene sa nekih zlonamjernih stranica dru&scaron;tvenih mreža.
"Držimo za neozbiljno Va&scaron;e saop&scaron;tenje iz niza razloga. Prvo, u nijednom trenutku za protekla tri mjeseca na&scaron;eg protestovanja, nijeste na&scaron;li za shodno da nam se obratite ili nas pośetite, da bi se danas pozivali na izjave va&scaron;eg izvr&scaron;nog direktora, umjesto na puku istinu. Između ostalog mislimo na vrijeme trajanja protesta, umjesto dva sata, do 19 i 26 vi navodite do 21h. Drugo, baratate sa informacijama koje su preuzete sa nekih zlonamjernih stranica dru&scaron;tvenih mreža, &scaron;to se za jednog premijera ne može uzeti za ozbiljno, a fotografijama snimljenim iz policijskog auta i pu&scaron;tene u etar nam govore o nekim drugim, dubljim stvarima ili namjerama. Treće, nijesmo mi uzrok svakodnevne obustave saobraćaja, već ljudi koji su odgovorni za dva masovna ubistva na Cetinje, u kojima su bile 23 žrtve i desetoro ranjenih, a dan danas neki od njih drže se svojih fotelja i ujedno su va&scaron;i podpreśednici zaduženi za bezbjednost građana Crne Gore, a drugi mirno &scaron;etaju Crnom Gorom, na kojima bi trebalo da bude va&scaron; fokus. Kako, valjda je to pitanje svih pitanja?", navode u obraćanju premijeru.
Dodaju da im nije cilj opstrukcija turi&scaron;tičke sezone u Crnoj Gori kako navode neki anonimni političari, već istina, pravda i odgovornost onih koji su odgovorni za krv nedužno stradalih i u cilju sprečavanja nekog narednog sličnog događaja u bilo kom dijelu Crne Gore.
"Takođe gospodine Spajiću, blokada na Kru&scaron;evom ždrijelu ne opstruira početak turističke sezone, već nesređena saobraćajna infrastruktura, te ukoliko nijeste u toku sa događajima, informi&scaron;ite se na AMD Crne Gore ili pak obratite pažnju na medije koji, između ostalog, bruje o nezavr&scaron;enom bulevaru između metropole turizma i Tivatskog aerodroma", navode u obraćanju.
Činjenica je, dodaju, da je lo&scaron;e sprovedena istraga nakon masovnog ubistva u Medovini 12.08. 2022 godine, znatno doprinijela zločinu 1.1. 2025 godine.
"Koristimo ovu priliku da Vam saop&scaron;timo i to, da politički spin pominjanja bližnih rođaka nekih političara, kao i interesantno bezbjedonosnih lica neće proći. Bez obzira na nazadne namjere, čuće se riječ porodica stradalih, njihovih najbližih, njihovih kumova i prijatelja, kao i svih dobronamjernih građana Cetinja i Crne Gore. I na kraju, ovu priliku ćemo iskoristiti da Vam kažemo da se od Vas očekuje zalaganje da se protest na Cetinju ne politizuje, kako se krenulo, da mu se izuzme svaka politička ili partijska konotacija, kao i svaka druga usporedba sa ostalim blokadama saobraćajnica u Crnoj Gori. Valjda se ne može sa krvlju građana Crne Gore ni&scaron;ta ni upoređivati? G. Spajiću nastavićemo sa blokadama i ići do krajnjih granica ljudske izdržljivosti, poručujemo Vam ovom prilikom, sve do sankcionisanja odgovornih. Ljudi koji protestuju na Kru&scaron;evom ždrijelu nijesu mladi ljudi sa fakulteta i neformalnih grupa građana Kamo śutra, niti čiji politički poslu&scaron;nici, već iskreni, dobronamjerni i povrijeđeni građani Crne Gore. Snage nam neće faliti", poručili su u obraćanju Spajiću.

Protest na Cetinju: Ne opstruiramo sezonu, već tražimo pravdu i odgovornost

BLOKIRALI SAOBRAĆAJ NA DVA SATA

Stanje u poljoprivredi&nbsp; je, prema tvrdnjama poljoprivrednika, postalo neodrživo. Predsjednik Poljoprivrednog klastera Crne Gore Bo&scaron;ko Miličić kaže da su uputili javni poziv za sastanak sa&nbsp; premijerom Milojkom Spajićem.&nbsp;
Godinama, kako kaže za Analitiku, slu&scaron;aju obećanja, a selo se prazni.&nbsp;
&ldquo;Cijene na&scaron;ih proizvoda padaju, a tro&scaron;kovi rastu. Dok mi radimo od jutra do mraka, država ne prepoznaje na&scaron; trud i ne stvara uslove za opstanak domaće proizvodnje. Vrijeme je da nas čuju direktno i bez posrednika&rdquo;, poručuje Miličić.
Bez hitnih mjera Crna Gora rizikuje da postane zavisna od uvoza hrane
Razloga za razgovor je, dodaje, previ&scaron;e.
&ldquo;Reći ćemo mu da su subvencije nedovoljne i pogre&scaron;no raspoređene, da mladi odlaze sa sela jer nemaju podr&scaron;ku, da je uvoz nekontrolisan i ubija domaće trži&scaron;te, da nema ozbiljne politike za&scaron;tite domaćih proizvođača i da bez hitnih mjera rizikujemo da Crna Gora postane potpuno zavisna od hrane iz inostranstva&rdquo;, ističe Miličić.&nbsp;
Prema njegovim riječima, najveći problem je mali Agrobudžet.&nbsp;
&ldquo;Fokusirali bismo se na kampanju &ldquo;5 po&scaron;tenih&rdquo;, čiji je cilj povećanje Agrobudžeta Crne Gore na 5% od ukupnog državnog budžeta. Ova kampanja dolazi kao odgovor na trenutnu situaciju, u kojoj agrobudžet iznosi ne&scaron;to vi&scaron;e od 2%, &scaron;to je daleko ispod potreba koje sektor poljoprivrede zahtijeva za svoj održivi razvoj i stabilnost. Poljoprivreda je srce na&scaron;e ekonomije, ključ bezbjednosti hrane i čuvar ruralnih područja, a sa ovako malim ulaganjem, ugrožena je budućnost ovog sektora&rdquo;, upozorava sagovornik Analitike.
Agrobudžet premali, kriterijumi za subvencije obeshrabrujući
Država, kaže, mora prestati samo da priča o značaju sela i početi da na tom planudjeluje.&nbsp;
&ldquo;Potrebno je povećati Agrobudžet na 5% ukupnog budžeta države. Treba pojednostaviti procedure za subvencije, garantovati minimalne cijene za domaće proizvode, uvesti stvarne robne rezerve iz domaće proizvodnje i kroz javne nabavke dati prednost na&scaron;em proizvodu, a ne uvoznom&rdquo;, navodi Miličić.&nbsp;
Smatra da su kriterijumi za subvencije često nerazumni i obeshrabrujući.&nbsp;
&ldquo;Mnogi vrijedni ljudi odustaju jer ne mogu da ispune birokratske zahtjeve koji nemaju veze sa realnim životom na selu. Ako bi uslovi bili jednostavniji i vi&scaron;e prilagođeni stvarnim poljoprivrednicima, imali bismo vi&scaron;e prijavljenih i selo bi polako počelo da oživljava&rdquo;, tvrdi presjednik Poljoprivrednog klastera.
Ako nas država ne vidi naći ćemo način da nas primijete&nbsp;
Miličić je stava i da bi država trebala da ograniči uvoz poljoprivrednih proizvoda i rje&scaron;enje za robne rezerve potraži u domaćoj proizvodnji.
&ldquo;Kada imamo svoje voće, povrće, mlijeko, meso &ndash; za&scaron;to bismo zatrpavali trži&scaron;te stranim proizvodima? Država treba da &scaron;titi domaće poljoprivrednike, da otkupljuje na&scaron;e proizvode za robne rezerve i tako osigura prehrambenu sigurnost zemlje. Ako država sama ne vjeruje u domaće, za&scaron;to bi iko drugi?&rdquo;, pita Miličić.
Ako ne dobiju priliku da razgovaraju sa premijerom i potraže rje&scaron;enja mirnim putem, sagovornik Analitike upozorava da će biti primorani da dignu svoj glas.&nbsp;
&ldquo;To znači traktore na ulicama, proteste, blokade puteva. Ne želimo sukobe, ali ako nas država ne vidi i ne čuje kao građane i proizvođače, onda ćemo naći način da nas primijete&rdquo;, poručuje Miličić.

Milačić: Mladi odlaze sa sela jer nemaju podršku, uvoz nekontrolisan i ubija domaće tržište

"BEZ HITNIH MJERA RIZIKUJEMO DA CG POSTANE POTPUNO ZAVISNA OD UVOZA"

&nbsp;U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda hidrometeorologiju i seizmologiju, od sredine dana je ponegdje, uz promjenljivu oblačnost, moguća kratkotrajno ki&scaron;a, prvenstveno u planinskim oblastima na sjeveru.
Vjetar će biti slab do umjeren, ponegdje pojačan, uglavnom sjeverni.
Jutarnja temperatura tri do 17, najvi&scaron;a dnevna od 16 do 27 stepeni.

Danas pretežno sunčano i toplo

DO 27 STEPENI

Međunarodni Dan radnika ili Praznik rada ima duboke korijene u 130 godina tradicije radničkog pokreta i napora za pobolj&scaron;anje uslova rada &scaron;irom svijeta.
U znak sjećanja na stotine hiljada američkih radnika koji su krajem 19. vijeka iza&scaron;li na ulice, Prvi maj se slavi kao Međunarodni praznik rada.
Kako je sve počelo?
Sa porastom industrijske revolucije, porasla je potražnja za radni&scaron;tvom i sindikatima. Tokom pedesetih godina 19. vijeka, pokreti radnika &scaron;irom svijeta su imali za cilj da smanje radni dan sa deset na osam sati. Američka federacija je na prvom kongresu 1886. godine pozvala na generalni &scaron;trajk 1. maja, a zahtjev je bio osmočasovni radni dan, &scaron;to je na kraju kulminiralno pobunom u Hejmarketu.
Prvomajski protesti su uslijedili nakon kongresa, a u Čikagu u masi demonstranata eksplodirala je neidentifikovana bomba, nakon čega je policija otvorila vatru. U tom sukobu je poginulo vi&scaron;e policajaca i civila, a vi&scaron;e desetina osoba ostalo je povrijeđeno.
Nakon toga, stotine radničkih vođa i simpatizera je uhap&scaron;eno, dok su neki osuđeni na smrt vje&scaron;anjem. Poslodavci su povratili kontrolu nad radnicima, a radni dan od deset ili vi&scaron;e sati ponovo je postao norma.
Druga internacionalna, evropska federacija socijalističkih partija i sindikata, 1889. godine proglasila je 1. maj kao Međunarodni dan radnika. Sve do danas, za radnike i sindikaliste &scaron;irom planete, Prvi maj postao je simbol solidarnosti i borbe za bolje uslove rada.
Ciljevi pokreta koji je pokrenuo Međunarodni dan radnika bili su pobolj&scaron;anje uslova rada radnika, kao &scaron;to su bolje plate, kraći radni dani i sigurniji uslovi rada.
&Scaron;ta je Međunarodni praznik rada?
Prvi maj, poznat i kao Praznik rada ili Međunarodni dan radnika, obilježava se 1. maja i državni je praznik u vi&scaron;e od 80 zemalja svijeta. Simbolično proslavlja doprinos radnika, promovi&scaron;e radnička prava i obilježava istrajnost radničkog pokreta.
Prvi maj ,takođe, obilježava dolazak proljeća na sjevernoj hemisferi, međutim, primarno je ostao povezan sa sindikalnim aktivnostima krajem 19. vijeka.
Katolička crkva je ustanovila praznik Svetog Josipa Radnika 1. maja 1955. godine, pi&scaron;e Investopedia. Na Prvi maj &scaron;irom svijeta održavaju se protestni skupovi i demonstracije, koje nekada i dovode do sukoba sa policijom.
Svoj puni sjaj Praznik rada doživljava tek sa dolaskom komunista na vlast, kada Prvi maj postaje jedan od glavnih državnih praznika na ovim prostorima.
U biv&scaron;oj SFRJ, Praznik rada ironično postaje &ndash; neradni dan.
Ko sve slavi Prvi maj?
Iako ovaj dan vodi svoje porijeklo od borbe američkih radnika za manje radnih sati, Sjedinjene Američke Države zvanično ne priznaju Međunarodni praznik rada za Prvi maj.
Antikomunistički stavovi tokom Hladnog rata, kao i protivljenje jedinstvu radničke klase, naveli su vlasti da potisnu prvomajsko povezivanje sa radničkim pokretima.
Mnoge zemlje obilježavaju praznike rada na različite datume, a SAD i Kanada slave svoj Praznik rada u septembru.
U biv&scaron;em Sovjetskom Savezu, Prvi maj je bio prilika da se oda počast radničkim doprinosima džinovskim paradama na Crvenom trgu, tradicija koja je nestala u decenijama od tada &ndash; blijedi ostatak bolj&scaron;evičke revolucije, koja je izgubila svoje značenje u modernoj Rusiji.
U Finskoj, Prvi maj je Međunarodni dan radnika i predstavlja zavr&scaron;etak &scaron;kolske godine za studente.
Kako bi stvari bile jednostavne, Finci su spojili sve tradicije u jedan dan &ndash; paganska proljeća, katoličke tradicije i proslave studenata i radnika na praznik koji zovu Vappu (po svetici Walpurge). Ona je progla&scaron;ena za sveticu 1. maja 870. godine nove ere, a noć između 30. aprila i 1. maja postala je Valpurgijska noć. Tokom ovog dana, Finci se oblače u specifične odjevne predmete, piju sima (voćni alkohol) i jedu munkki (krofne sa ukusom). Ukratko, Fincima je ovo slobodan dan za zabavu.
U Poljskoj, prvi maj tijesno prati Dan ustava 3. maja. Ova dva datuma zajedno često rezultiraju dugim vikendom zvanim Maj&oacute;wka, koji može da traje do devet dana &ndash; od 28. aprila do 6. maja, uz cijenu uzimanja samo tri slobodna dana. Ljudi često putuju, a Maj&oacute;wka se nezvanično smatra početkom sezone ro&scaron;tiljanja u Poljskoj.
U Kazahstanu se 1. maj slavi kao praznik jedinstva, ovaj svijetli prolećni praznik održava se u svakom gradu Kazahstana prijateljskom povorkom centralnim ulicama gradova, kao i raznim zabavnim, kulturnim, dru&scaron;tvenim, političkim i svečanim događajima.
Neke zemlje, uključujući Veliku Britaniju i Irsku, slave prvi ponedjeljak nakon 1. maja kao praznik.
Japanska vlada Prvi maj nije zvanično proglasila kao državni praznik, ali kako se nalazi između ostalih državnih praznika, to je slobodan dan za većinu japanskih radnika. Mnogi poslodavci to daju slobodan dan, a inače radnicima je to &bdquo;plaćeno odsustvo&ldquo;. Prvi maj se javlja tokom &bdquo;Zlatne sedmice&ldquo;, zajedno sa 29. aprilom (Shōwa Day), 3. majem (Dan sjećanja na Ustav), 4. majem (Dan zelenila) i 5. majem (Dan djeteta).
&nbsp;

Prvi maj: U kojim zemljama se ne slavi, a koje ga obilježavaju

PRAZNIK RADA

&nbsp;U južnim i centralnim predjelima Crne Gore sjutra će biti sunčano, uz povremno malu do umjerenu oblačnost.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru će biti promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima i uglavnom suvo.
Vjetar će biti mjestimično umjeren do pojačan sjeverni.
Jutarnja temperatura dva do 17, najvi&scaron;a dnevna od 14 do 28 stepeni.

Danas do 28 stepeni

SUNČANO, UZ POVREMNO MALU DO UMJERENU OBLAČNOST

Ustavni sud proglasio je neustavnom Odluku Skup&scaron;tine Op&scaron;tine Nik&scaron;ić kojom se 12. maj, Dan Svetog Vasilija Ostro&scaron;kog proslavlja kao slava grada, prenosi Televizija Vijesti.
Sudije Ustavnog suda, ocijenile su da Skup&scaron;tina op&scaron;tine Nik&scaron;ić odluku nije donijela po Zakonu o lokalnoj samoupravi, odnosno da lokalni parlament za to nije prethodno pribavio saglasnost Vlade.
Na taj način odbornici su, prema ocjeni suda, povrijedili ustavno načelo legaliteta.
Odluku da Nik&scaron;ić ima slavu grada donijeli su u aprilu 2023. godine odbornici vladajuće koalicije, dok je opozicija bila stava da se uvođenjem slave vr&scaron;i diskriminacija nepravoslavnih građana.

Neustavna odluka da Nikšić slavi slavu Dan Svetog Vasilija Ostroškog

USTAVNI SUD ODLUČIO

Prema preliminarnim rezultatima Popisa stanovni&scaron;tva, domaćinstava i stanova u 2023. godini, u Crnoj Gori živi 633.158 stanovnika.
Popisom su prikupljeni podaci o 217.441 domaćinstvu i 396.873 stana, dok je tokom faze prikupljanja podataka ukupno popisano 673.203 lica, saop&scaron;teno je iz Monstata.
"Preliminarni rezultati popisa sadrže osnovne podatke o ukupnom broju popisanih lica, broju stanovnika,domaćinstava i stanova izvedenih na bazi rezultata za popisne krugove tokom terenskog rada, a predstavljenih kroz zbirne vrijednosti po naseljima, jedinicama lokalne samouprave i za teritoriju Crne Gore. Ovi podaci nijesu pro&scaron;li sveobuhvatan proces statističke obrade podataka i podložni su promjenama tj. reviziji do objavljivanja konačnih rezultata", kazali su iz Monstata.
Pogledajte preliminarne rezultate popisa po op&scaron;tinama i poređenje sa 2011.godinom:
<img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/podaci po op&scaron;tinama 2023 popis foto monstat.jpg" alt="" width="297" height="326" />
<img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/popis uporedni podaci foto monstat.jpg" alt="" width="289" height="326" />
<img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/domaćinstva uporedni podaci foto monstat.jpg" alt="" width="272" height="309" />
<img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/stanovi uporedni podaci monstat.jpg" alt="" width="269" height="307" />

Pogledajte preliminarne rezultate popisa po opštinama