Agencija za upravljanje zaštićenim područjima Glavnog grada postoji od marta prošle godine, a od marta ove godine u njenom sastavu je i Rendžerska služba, čiji je primarni cilj očuvanje životne sredine u cijelom gradu, a posebno u zaštićenim područjima.

Agencija je formirana da bude upravljačko tijelo za sva postojeća i buduća zaštićena područja na teritoriji Glavnog grada, odnosno područja u režimu zaštite po Zakonu o zaštiti prirode.

Direktor Agencije Dragutin Đeković u razgovoru za portal Dnevno podsjeća da su u trenutku formiranja Agencije postojala dva zaštićena područja – Komovi i pećina Magare. Nakon toga je, kako kaže, došlo do proglašenja Parka prirode dolina rijeke Zete, čijih se oko 20 odsto nalazi na teritoriji Podgorice. Prije dva mjeseca Podgorica je dobila i četvrto zaštićeno područje – brdo Gorica, koje je dobilo epitet Spomenika prirode.

„To je nešto na čemu smo radili posljednje dvije godine i u saradnji sa Agencijom za zaštitu prirode koja je radila baznu studiju, a na osnovu koje je sprovedena javna rasprava, nakon čega je Skupština Glavnog grada proglasila Goricu Spomenikom prirode“, kazao je Đeković.

„Gorica dragulj Podgorice i pluća grada“

Upravo je Gorica ta gdje su službenici Rendžerske službe najčešće. Đeković objašnjava da je Gorica dragulj Podgorice, pluća grada koja treba zaštititi i ostaviti budućim generacijama.

„Najveća obaveza naše generacije je da zaštitimo prostor u kojem živimo. Zaštita životne sredine je najbitniji zadatak kojim treba da se bavi ova generacija. Kada ukapiramo da se bez vazduha ne može disati, da se bez čiste životne sredine ne može prehraniti onda je to izvor svih ostalih konflikata. Kad ponestanu ovi osnovni životni resursi onda postaje borba za resurse, a to neminovno dovodi do konflikta. Zbog toga je očuvanje životne sredine i prevencija budućih konflikata, ne samo kod nas, već i na globalnom nivou“, poručio je Đeković.

U Podgorici trenutno tri „rendžera“

Agencija trenutno ima svega sedam zaposlenih, od čega je troje u Rendžerskoj službi, ali se uskoro planira zapošljavanje još ljudi, kako bi na pravi način mogli da odgovore na sve izazove.

„Agencija je dizajnirana za manji broj zaštićenih područja, a u međuvremenu je došlo do povećanja broja zaštićenih područja i veoma brzo ćemo morati da jačamo naše kapacitete, a samim tim ćemo vrlo brzo ući u prvu reorganizaciju Agencije, što će značiti jedno ojačavanje Rendžerske službe, a naročito rad na stručnoj službi, koja će se odvojiti od administracije. Stručna služba će se više baviti određivanjem i praćenjem monitoringa vrsta i staništa, a uz to će više koordinirati radom Rendžerske službe u smislu zaštite prostora koji su pod našom ingerencijom“, istakao je Đeković.

Rendžerska služba funkcioniše svega nekoliko mjeseci, a Đeković smatra da već ima određenih pomaka.

„Ljudi su izuzetno pozitivno reagovali na rendžere. Fokus je na zaštićenim područjima, ali već sada pomažemo kolegama iz Komunalne policije i zajedno sa njima brinemo i o ostalim gradskim parkovima. Prisustvo rendžera na terenu sigurno da je diglo nivo kvaliteta odnosa prema životnoj sredini i brige ljudi na jedan drugi nivo. Njihovo prisustvo i treba da doprinese transformaciji svijesti ljudi i potrebe da se promjeni odnos ljudi prema životnoj sredini, a prema zaštićenim područjima posebno“, kazao je Đeković.

Preventiva primarna funkcija

Rendžeri trenutno djeluju samo preventivno i njima je, kako kaže Đeković, preventiva i unapređenje primarna funkcija.

„Kazneno djelovanje je sekundarno, iako im Zakon o zaštiti prirode i Zakon o zaštiti imovine lica daje ingerencije da djeluju i u tom pravcu. Rendžeri imaju ingerenciju da zaustave, legitimišu, a ukoliko je to potrebno i zadrže lice koje je u prekršaju, dok ne dođe policija. U zaštićenim područjima mogu da pregledaju ljude i vozila, ukoliko imaju sumnju da je riječ o nekom ozbiljnom prekršaju. Želimo da njihov angažman bude prevencija i unapređenje, jer je to i suština. Oni jesu zaštitni faktor, ali je naša želja da se zaštita postigne prevencijom“, istakao je Đeković.

Zaštita životne sredine i zaštićenih područja posebno, kako kaže, zajednički je posao svih građana.

„Svi moramo da odgovorniji i drugačiji način da se odnosimo prema životnoj sredini. Svako drugo neodgovorno ponašanje i uništavanje je ekvivalent rezanja grane na kojoj sjedimo. Rendžeri će biti tu da pomognu i budu kao korektivni faktor koji će zajedno sa našom stručnom službom i uputstvima da štite zaštićena područja i patroliraju u njima“, istakao je Đeković.

Rendžer Ivan Veljović navodi da za sada nije bilo potrebe za upotrebu ovlašćenja koje ima ta služba.

„Građani pozitivno reaguju, a mi smo tu da ih usmjerimo. Većinom sada pitaju zašto smo mi tu. Mi sada i dajemo uputstva građanima kako da se ponašaju u prirodi i kako da se ophode prema prirodi. Reakcije su pozitivne, a mi smo tu da nam se obrate za bilo koje potrebe - i ako treba pomoć građanima u slučaju da je neko pao ili se zaglavio negdje u zaštićenom području. Tu smo i ako nekoga zanima koje sve biljke imaju na Gorici ili u drugim zaštićenim područjima. Doduše još traju obuke, ali mnogo stvari znamo o tome, jer svako područje ima posebne vrste po kojima je prepoznatljivo“, kazao je Veljović.

Mapiranje deponija

Agencija je u prethodnom periodu mapirala deponije na području Mareze i doline rijeke Zete, prvenstveno na području Rogama. Đeković navodi da je napravljena mapa, koja je predata Komunalnoj inspekciji na dalje postupanje.

Rendžer Veljović ističe da je mapirano više od 20 lociranih deponija. Mapiranje podrazumijeva datum lociranja, opis otpada i dokumentovanim zapisima šta je sve u tom trenutku sve zatečeno na toj lokaciji.

Đeković je naveo da će mapiranje deponija u zaštićenim područjima nastaviti da se širi i u narednom periodu, te da je to pod rukovostvom stručne službe Agencije, koja pravi dosijee na osnovu izvještaja sa terena. Izvještaj sa terena, kako kaže, kombinuje se i sa satelitskim snimcima kako ne bi nijedna deponija ostala neevidentirana ili ako se nalazi na nepristupačnoj lokaciji.

„Naša vizija je da od Agencije napravimo najboljeg upravljača zaštićenim područjima, ne samo u Crnoj Gori nego i šire. To su naše ambicije i od početka smo išli na standardizaciju svih aktivnosti i djelatnosti kojima se bavimo. Vrlo ozbiljno smo pristupili definisanju i standardizaciji nekih elemenata koje bi trebala da izdefiniše država – kao što su pravilnik o ponašanju u zaštićenim područjima, signalizacija... Sve one stvari koje su definisane i u zemljama zapadne Evrope“, istakao je Đeković.

Navodi da je Agencija sama dizajnirala i uradila uniforme. Svoja iskustva su, kako kaže, spremni da podjele sa drugima u cilju postizanja uniformnosti na teritoriji cijele Crne Gore, kako bi posjetioci koji dođu bilo gdje, znali da su ovi ljudi rendžeri i šta mogu da očekuju od njih, kakva su njihova znanja, vještine, obaveze, odgovornosti i ovlašćenja...

Neophodan odgovorniji odnos prema prirodi

„Cilj je da se pomjerimo ka jednom generalno boljem i korektnijem odnosu prema životnoj sredini, ali ne samo u zaštićenim područjima, već i prema čitavoj teritoriji naše zemlje. Želimo da građani osjete potrebu da moraju da zaštite prostor u kome žive i da se odgovornije odnose prema njemu. Istovremeno, moramo da doprinesemo transformaciji svijesti na teritoriji čitave Crne Gore, da ljudi stvarno krenu prema jednom odgovornijem, pametnijem i iskrenijem odnosu prema prostoru u kome žive. Rendžeri su prvi među njima koji treba da pokažu kako ljudi treba da se odnose prema životnoj sredini. To je nešto zbog čega je Agencija i osnovana, jer je jedan od strateških opredjeljenja uprave Grada, upravo odgovorniji odnos prema životnoj sredini, unapređenje životne sredine i zelenih prostora, kao i zaštita onih područja koji treba da budu zaštita prirode, jer su to nukleusi iz kojih će se kasnije obnavljati priroda na svim ostalim područjima grada“, kazao je Đeković.

Glavni grad, kako kaže, razmišlja o daljoj zaštiti i unapređenju, kao i o ispunjavanju zelene agende EU, koja je nedavno donešena po kojoj 30 odsto teritorije države mora da bude u režimu zaštite.

„Ova Agencija je na neki način avangarda, onoga što tek treba da dođe u budućnosti. Svaka lokalna uprava će sigurno imati upravljača, jer će svi na svojoj teritoriji imati zaštićena područja. Želimo da naša organizacija bude i uzor ostalima kako bi na najefikasniji, najmoderniji i najbolji mogući način zaštitili prostor u kojem živimo“, istakao je Đeković.

Zaštićeno više od 70 područja u zemlji

U režimu zaštite trenutno u Crnoj Gori ima više od 70 područja i lokaliteta. Đeković navodi da je neminovno da na većini opština bude više od jednog zaštićenog područja ili lokaliteta koji će zahtijevati posebnu pažnju, odnosno upravljača.

U Andrijevici postoji slična služba – Park prirode Komovi, koji se još prostiru i na teritoriji Kolašina i Podgorice, u Plužinama postoji Park prirode Piva, a u Herceg Novom Park prirode Orjen.

„Sve su to jedinstvene organizacione jedinice, koje unutar svojih opština brinu samo o tom jednom zaštićenom području. Kada im se broj bude povećao, vjerovatno će i oni morati da razmišljaju o drugim modelima ukoliko ne žele da dupliraju administraciju“, kazao je Đeković.