Društvo

Ustavni sud nije donio odluku o ustavnosti niti o neustavnosti Zakona o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata, pri čemu će predmet, kako je saop&scaron;teno, biti ponovo razmatran nakon izbora nedostajućih sudija.
&ldquo;Glasanje je okončano rezultatom 3:3, pa predlog sudije izvjestioca nije dobio Ustavom potrebnu većinu od četiri glasa. U skladu sa tim, predmet će ponovo biti razmatran nakon izbora nedostajućih sudija, ili i ranije ukoliko neki od sudija promijeni svoj stav&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju Ustavnog suda. &nbsp;
Iz Ustavnog suda su reagovali radi, kako su rekli, tačnog informisanja javnosti o sjednici Ustavnog suda na kojoj su razmatrane inicijative za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Zakona.
&ldquo;U takvoj situaciji, svako predstavljanje ovakvog glasanja kao potvrde ustavnosti nije utemeljeno na činjenicama i prejudicira odluku u ovom predmetu&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Ustavni sud je, kako se dodaje, u vi&scaron;e navrata dosljedno ukazivao da je samo kompletan sastav Suda garancija da će odluka uvijek biti donijeta u svim predmetima.&nbsp;
&ldquo;Podsjećamo, za predlog sudije izvjestioca da se pokrene postupak ocjene ustavnosti Zakona o potvrđivanju Sporazuma sa Emiratima glasale su dvije sutkinje i jedan sudija, dok je protiv pokretanja postupka glasalo dvoje sudija i jedna sutkinja&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Sudije koje su glasale za pokretanje postupka smatrale su da je Zakon o potvrđivanju Sporazuma sa Emiratima trebao biti donijet dvotrećinskom većinom jer reguli&scaron;e imovinska prava stranaca, te da bi u suprotnom Skup&scaron;tina mogla da donosi i druge međunarodne ugovore prostom većinom iako se njima reguli&scaron;u pitanja koja zahtijevaju kvalifikovanu većinu, poput izbornih prava, koja mogu uključivati regulisanje pitanja dvojnog državljanstva.&nbsp;
&ldquo;Sudije su naglasile da međunarodni ugovor ima primat nad domaćim zakonima, pa se samim tim mora cijeniti sa aspekta ustavnih načela vladavine prava, jedinstva pravnog poretka i pravne sigurnosti, a posebno imajući u obzir da Sporazum jo&scaron; nije stupio na pravnu snagu i da ne može proizvesti posljedice po Crnu Goru po međunarodnom pravu&rdquo;, rekli su iz Ustavnog suda.&nbsp;
Po pitanju Zakona o potvrđivanju NATO Sporazuma, sudije su smatrale da nije riječ o istoj ustavnopravnoj situaciji, imajući u vidu da je riječ o multilateralnom ugovoru, ne pokreće pitanja osnovnih načela na kojima počiva Ustav, niti stvara obavezu dono&scaron;enja posebnih zakona i preduzimanja aktivnosti u cilju njegove implementacije čime ne pokreće ni pitanje pravne sigurnosti. &nbsp;
Sudije koje su glasale protiv pokretanja postupka zauzele su stavove da Ustavni sud, u konkretnom slučaju, nije nadležan da cijeni materijalnu sadržinu Zakona kojim se potvrđuje međunarodni sporazum, da se predmetnim Zakonom ne dovodi u pitanje skup&scaron;tinska većina kojom je odlučeno o potvrđivanju Sporazuma, te da ovim Sporazumom nijesu dovedena u pitanje imovinska prava stranaca koja bi zahtijevala dvotrećinsku podr&scaron;ku.&nbsp;
&ldquo;Sudije su navele i da na&scaron; Ustav ne prepoznaje prethodnu kontrolu ocjene ustavnosti, već samo naknadnu kontrole formalne ustavnosti zakona. Dodatno, stav je bio i da bi se time ponovo otvorilo pitanje saglasnosti sa Ustavom Zakona o potvrđivanju Sporazuma sa Sjevernoatlantskom alijansom (NATO), imajući u vidu da je ratifikovan glasovima 46 poslanika iako Ustav za upotrebu vojske Crne Gore u međunarodnim snagama propisuje dvotrećinsku većinu u prvom krugu glasanja&rdquo;, rekli su iz Ustavnog suda.
Zakon kojim je potvrđen Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata usvojen je u Skup&scaron;tini 3. juna pro&scaron;le godine u ponovnom glasanju, dok su inicijative za ocjenu ustavnosti podnijete Ustavnom sudu 23. juna i 30. jula pro&scaron;le godine.
Radi se o međunarodnom ugovoru za koji podnosioci inicijativa, odbornik u Skup&scaron;tini Op&scaron;tine (SO) Budva, Đorđe Zenović i NVO Centar za za&scaron;titu i proučavanje ptica, tvrde da je usvojen suprotno Ustavu i da može proizvesti ozbiljne posljedice po interese države, &scaron;to Vlada Crne Gore kao potpisnica Sporazuma negira.&nbsp;
Ustavni sud je u ovom predmetu održao javnu raspravu 15. decembra pro&scaron;le godine, koja je uživo emitovana na internetu i prenosile su je dvije televizije sa nacionalnom frekvencijom.&nbsp;
Na javnoj raspravi svoja mi&scaron;ljenja su iznijeli profesor ustavnog prava i biv&scaron;i predsjednik Ustavnog suda Mladen Vukčević, profesori ustavnog prava Đorđe Garda&scaron;ević iz Zagreba i Vladimir Đurić iz Beograda, profesor međunarodnog javnog prava i biv&scaron;i sudija Evropskog suda za ljudska prava Neboj&scaron;a Vučinić, profesor međunarodnog privatnog prava Vladimir Čolović iz Beograda i profesorica međunarodnog privatnog i ekolo&scaron;kog prava Maja Kostić Mandić iz Podgorice.&nbsp;

Ustavni sud: Sporazum sa UAE nijesmo proglasili ni ustavnim ni neustavnim, ponovo će se razmatrati

"PREDSTAVLJANJE ODLUKE KAO POTVRDU USTAVNOSTI JE NEUTEMELJENO"

Kod svih uginulih koka nosilja koje su dvije komercijane farme iz Bijelog Polja samoinicijativno bacile na deponiju u tom gradu potvrđena je zaraza ptičijim gripom, saop&scaron;tio je koordinator za suzbijanje ptičijeg gripa pri Upravi za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Milan Rogo&scaron;ić.
Takođe, saop&scaron;tio je da imamo nekoliko novih slučajeva u Plavu. Prema njegovim riječima, za sada nemamo potvrđeno obolijevanje kod ljudi, pi&scaron;e Portal RTCG.
Nakon prvih slučajeva ptičijeg gripa u Nik&scaron;iću i Bijelom Polju, pojavili su se novi i u Plavu.
"Imamo nekoliko novih slučajeva. Jedan se pojavio i u op&scaron;tini Plav, tu imamo jedno aktivno žari&scaron;te, jedno manje seosko gazdinstvo na kojem je do&scaron;lo do uginuća svih jedinki u veoma kratkom periodu &scaron;to je karakteristika ove bolesti i prva sumnja da se ona pojavila", kazao je Rogo&scaron;ić.
Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, prethodnih dana dobila je informaciju o masovnim uginućima živine na dvije fizički veoma bliske komercijalne farme živine u Bijelom Polju. Prema navodima Ministarstva poljoprivrede, farme nijesu obavijestile najbližu veterinarsku ambulantu ili veterinarskog inspektora o promijenjenom zdravstvenom stanju, odnosno uginućima na njihovim farmama, &scaron;to je njihova zakonska obaveza. Takođe su samoinicijativno izvr&scaron;ile uklanjanje živine iz objekata.
"Imamo potvrde u odnosu dvije komercijalne farme u Bijelom Polju koje su mimo procedura i prijave na bolest uklonile živinu sa farme na deponiju Bijelo Polje &scaron;to je predato policiji i tužila&scaron;tvu u Bijelom Polju na postupanje. Po nalogu tužila&scaron;tva, izvr&scaron;eno je otkopavanje tog materijala sa deponije i uzorkovanje za laboratorijske analize . U svim uzorcima jepotvrđeno postojanje ptičijeg gripa", kazao je on.
Prema informacijama Uprave za bezbjednost hrane, od ptičijeg gripa na tim farmama je uginulo oko 10.000 koka nosilja.
"Ali s obzirom na to da je predmet predat tužila&scaron;tvu i oni raspolažu detaljima, u pitanju komercijalni proizvođači, tako da je u pitanju oko 10.000 jedinki", rekao je Rogo&scaron;ić.

Potvrđen ptičiji grip kod oko 10.000 uginulih koka nosilja sa farmi u Bijelom Polju

EVIDENTIRANO NEKOLIKO NOVIH SLUČAJEVA U PLAVU

Eko park Blace, koji se nalazi nadomak centra Nik&scaron;ića, za posjetioce je otvoren prije dva dana, ali ga nijesu posjetili ljubitelji prirode već vandali, pi&scaron;e RTNK.
Ekipa RTNK na tom lokalitetu jutros je zatekla ružan prizor, zapaljenu klupu, razbacano smeće.
Prema pisanju tog medija, nered su očigledno napravili tokom prethodnog dana, jer su volonteri i članovi Dru&scaron;tva mladih ekologa Nik&scaron;ića u Blacama boravili u nedjelju kada su sredili izleti&scaron;te i popravili sav mobilijar.
Blace su volonterskom akcijom, koja je inače tradicionalna, pripremili za boravak onih koji vole prirodu.
Nepoznatim počiniocima nije bilo dovoljno &scaron;to su zapalili klupu i razbacali smeće, koje su ostavili, već su i polomili i crijep na krovnoj konstrukciji objekta gdje je ro&scaron;tilj.

Nikšić: U Eko parku Blace vandali zapalili klupu, razbacali smeće

NAKON ŠTO SU U NEDJELJU VOLONTERI SREDILI IZLETIŠTE I POPRAVILI SAV MOBILIJAR

Novim Zakonom o za&scaron;titi vazduha, koji je pripremila Vlada, predviđen je stroži sistem kontrole zagađenja, preciznije nadležnosti institucija i mjere za smanjenje emisija &scaron;tetnih materija, sa krajnjim ciljem postizanja nultog zagađenja i zdravije životne sredine u Crnoj Gori do 2050.
Predlog novog Zakona o za&scaron;titi vazduha uvodi sveobuhvatniji sistem upravljanja kvalitetom vazduha u Crnoj Gori, kroz preciznije definisane nadležnosti institucija, unaprijeđeni monitoring i niz mjera za smanjenje emisija &scaron;tetnih materija.
Kako se navodi u dokumentu, cilj zakona je postepeno unapređenje kvaliteta vazduha do nivoa koji vi&scaron;e neće predstavljati rizik po zdravlje ljudi, prirodne ekosisteme i biodiverzitet.
&bdquo;Ovim zakonom propisuju se nadležnosti i odgovornosti za za&scaron;titu vazduha, metode za procjenu kvaliteta vazduha, praćenje ambijentalnog vazduha, upravljanje kvalitetom vazduha, kao i mjere za izbjegavanje, sprečavanje i smanjenje zagađenja i njegovih &scaron;tetnih efekata na zdravlje ljudi i životnu sredinu&ldquo;, pi&scaron;e u predlogu zakona.
U dokumentu se ističe da je vazduh prirodna vrijednost i dobro u op&scaron;toj upotrebi koje uživa posebnu za&scaron;titu u Crnoj Gori. Zagađenje vazduha, kako je precizirano, može poticati iz stacionarnih izvora poput industrijskih postrojenja i tehnolo&scaron;kih procesa, ali i iz pokretnih izvora kao &scaron;to su motorna vozila, lokomotive, plovila i avioni.
&bdquo;Izvori zagađivanja moraju biti izgrađeni, opremljeni i održavani tako da ne ispu&scaron;taju zagađujuće materije iznad propisanih graničnih vrijednosti, odnosno u količinama koje mogu ugroziti zdravlje ljudi i životnu sredinu&ldquo;, precizira se u tekstu zakona.
Poseban fokus stavljen je na sistem monitoringa kvaliteta vazduha. Državna mreža mjernih stanica biće unaprijeđena, a kvalitet vazduha pratiće se kroz stalna mjerenja, modeliranje i dodatna indikativna mjerenja u zonama gdje postoji povećan rizik od zagađenja.
Predlog zakona takođe predviđa veću ulogu institucija.
&ldquo;Ministarstvo nadležno za za&scaron;titu životne sredine koordiniraće nacionalnu strategiju upravljanja kvalitetom vazduha i saradnju sa Evropskom komisijom, dok će Agencija za za&scaron;titu životne sredine biti zadužena za razmjenu podataka, informisanje javnosti i praćenje sprovođenja akcionih planova&rdquo;, poja&scaron;njeno je u dokumentu.
Centar za ekotoksikolo&scaron;ka istraživanja imaće glavnu ulogu u procjeni kvaliteta vazduha i održavanju državne mreže za monitoring.
Osim toga predviđeno je i uvođenje nacionalne strategije upravljanja kvalitetom vazduha, koja će definisati put ka postizanju nultog zagađenja i životne sredine bez toksičnih materija najkasnije do 2050.&nbsp;
Zakon precizira i obaveze za privredne subjekte čije aktivnosti mogu uticati na kvalitet vazduha.
&ldquo;Oni će morati da obezbijede tehničke mjere za smanjenje emisija, prate uticaj svojih aktivnosti i pribave dozvolu za emisiju zagađujućih materija&rdquo;, nagla&scaron;eno je u dokumentu.
U slučaju kr&scaron;enja propisa predviđene su i novčane kazne.
&ldquo;Za pravna lica kazne se kreću od 2.000 do 40.000 eura, dok odgovorna lica u preduzećima mogu biti kažnjena novčanom kaznom od 500 do 4.000 eura&rdquo;, ističe se u predlogu zakona.
Iz Vlade napominju i da zakon predviđa i veću transparentnost, pa će javnost imati pristup informacijama o kvalitetu vazduha, uključujući indeks kvaliteta vazduha koji će se redovno ažurirati i biti dostupan putem javnih platformi.
Osim toga, građani i organizacije civilnog dru&scaron;tva imaće pravo da pred nadležnim sudom ospore odluke ili postupke organa vlasti ukoliko smatraju da su prekr&scaron;ene odredbe zakona koje se odnose na za&scaron;titu vazduha.
&ldquo;Predloženo je i da novi zakon stupi na snagu osmog dana od objavljivanja u Službenom listu Crne Gore, čime bi prestao da važi važeći Zakon o za&scaron;titi vazduha iz 2010. godine&rdquo;, zaključeno je u dokumentu.

Kazne do 40.000 eura za zagađivače: Cilj nulto zagađenje i zdravija životna sredina do 2050.

NOVIM ZAKONOM O ZAŠTITI VAZDUHA

Vr&scaron;ilac dužnosti direktora Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) Du&scaron;an Drakić izjavio je da će se ponovo prijaviti na konkurs za direktora u punom mandatu bez obzira &scaron;to prethodnog puta nije izabran.
Drakić za RTCG navodi da po&scaron;tuje odluku Savjeta te da će nastaviti da vodi ovu Agenciju profesionalno. Ističe da ga ne obeshrabruje to &scaron;to prethodnog puta nije izabran.
"Moj dosada&scaron;nji rad i planovi daljeg razvoja koje sam iznio i na Savjetu daju mi pravo da se opet prijavim i da očekujem da idući izbor protekne bez ličnih simpatija i preferenci, a samo na osnovu integriteta i mjerljivih rezultata svakog od kandidata", kaže Drakić.&nbsp;
Podsjetimo, u četvrtak su tri člana Savjeta ASK-a glasala za Drakića, jedan član bio je uzdržan, a jedan protiv. Da bi kandidat bio izabran, potrebna su četiri glasa podr&scaron;ke. Savjet ASK-a prije četiri dana raspisao je novi konkurs za izbor direktora u punom mandatu.

Drakić: Ponovo ću se prijaviti za direktora Agencije za sprečavanje korupcije

ISTIČE DA GA NE OBESHRABRUJE TO ŠTO PRETHODNOG PUTA NIJE IZABRAN.

U Crnoj Gori danas će biti pretežno oblačno, povremeno sa ki&scaron;om, pljuskom i grmljavinom, a na sjeveru sa snijegom.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, prijepodne se ponegdje očekuje ki&scaron;a, a popodne povremeno ki&scaron;a, ponegdje pljusak i grmljavina.
U vi&scaron;im predjelima na sjeveru moguća je susnježica i snjeg.
Vjetar će biti slab do umjeren, ponegdje pojačan, tokom noći na udare i jak, sjeveroistočni i istočni.
Jutarnja temperatura nula do 12, najvi&scaron;a dnevna tri do 17 stepeni.

Danas oblačno sa kišom, na sjeveru moguć snijeg

DO 17 STEPENI

Novinarima i medijskim radnicima od danas je dostupna besplatna linija za prijavljivanje prijetnji, napada i drugih oblika ugrožavanja bezbjednosti, saop&scaron;tili su iz Sindikata medija (SMCG).
Kako je navedeno, medijski radnici ugrožavanje bezbjednosti mogu prijaviti na broj 080 000 222.
"Broj je na raspolaganju 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici, a uspostavljen je u okviru Međusektorske radne grupe za uspostavljanje mehanizma za bezbjednost novinara.
Pozvamo novinare i medijske radnike da koriste liniju u situacijama kada su izloženi prijetnjama, napadima ili drugim oblicima pritiska, kako bi nadležni mogli pravovremeno da reaguju i pruže potrebnu podr&scaron;ku", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Navodi se da je pokretanje te linije jedna od aktivnosti predviđenih Medijskom strategijom Crne Gore 2023&ndash;2027.
&nbsp;

Besplatna linija za medijske radnike za prijavljivanje napada i prijetnji

SAOPŠTENO IZ SINDIKATA MEDIJA

Institut za javno zdravlje (IJZ) pozvao je sve građane da se informi&scaron;u i iskoriste mogućnost uče&scaron;ća u Nacionalnom programu za rano otkrivanje raka debelog crijeva, jer, kako su poručili iz te zdravstvene ustanove, rano otkrivanje bolesti može spasiti život.
Iz IJZ-a su saop&scaron;tili da je mart posvećen podizanju svijesti o raku debelog crijeva, faktorima rizika, simptomima i značaju prevencije.&nbsp;
&ldquo;Rak debelog crijeva može se uspje&scaron;no liječiti ukoliko se otkrije na vrijeme. U ranoj fazi bolest često nema jasne simptome, zbog čega se nerijetko otkriva tek kada je uznapredovala&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Iz Instituta su istakli da je zbog toga izuzetno važno uče&scaron;će u Nacionalnom programu za rano otkrivanje raka debelog crijeva (skrining programu), koji omogućava otkrivanje promjena koje mogu prethoditi raku, kao i bolesti u ranoj fazi.
&ldquo;Najvažniji faktori rizika su starija životna dob (posebno nakon 50. godine), bliski srodnici oboljeli od raka debelog crijeva ili polipa, nezdrava ishrana, nedovoljna fizička aktivnost, gojaznost, pu&scaron;enje, konzumacija alkohola i hronične upalne bolesti crijeva&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju, prenosi agencija Mina.
Iz IJZ-a su rekli da simptomi mogu uključivati krv u stolici, promjene u navikama pražnjenja crijeva (proliv ili zatvor), dugotrajne bolove i nadimanje u stomaku, neobja&scaron;njiv gubitak tjelesne mase, kao i umor i slabost.
&ldquo;U Crnoj Gori se Organizovani skrining program raka debelog crijeva sprovodi na nacionalnom nivou i obuhvata osobe oba pola, uzrasta od 50 do 74 godine koje nemaju simptome bolesti&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.&nbsp;
Iz Instituta su kazali da je primarni skrining test fekalni imunohemijski test na skriveno krvarenje u stolici (FIT), dok se osobe sa pozitivnim rezultatom upućuju na kolonoskopiju.
&ldquo;Pozivamo sve građane da se informi&scaron;u i iskoriste mogućnost uče&scaron;ća u skrining programu, jer rano otkrivanje bolesti može spasiti život&rdquo;, naveli su iz IJZ-a.

IJZ: Rano otkrivanje raka debelog crijeva može spasiti život

"U RANOJ FAZI BOLEST ČESTO NEMA JASNE SIMPTOME"

Zavodu za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore trenutno nedostaje 25 doktora, a od 1. aprila taj broj će porasti na 34 zbog odlaska dijela kadra na specijalizaciju, saop&scaron;tio je direktor Zavoda mr sc. med. Vuk Niković, ističući da je ova služba ključna karika zdravstvenog sistema i da direktno utiče na stopu preživljavanja i smanjenje invaliditeta kod pacijenata, prenosi RTCG.
&ldquo;Zavod za hitnu medicinsku pomoć predstavlja jednu od najvažnijih karika u zdravstvenom sistemu, jer pravovremena reakcija ekipa hitne pomoći može značajno povećati &scaron;anse za preživljavanje pacijenata i smanjiti posljedice te&scaron;kih zdravstvenih stanja&rdquo;, kazao je Niković.
On je u emisiji Link Radija Crne Gore istakao da u toj ustanovi trenutno radi 125 ljekara, među kojima je 25 specijalista, dok se osam doktora nalazi na specijalizaciji.
&ldquo;Trenutno nam nedostaje 25 doktora, a od 1. aprila kada odu na specijalizaciju, faliće ih 34. Znači, imamo jedan aktuelan problem &ndash; manjak kadra, koji ćemo, nadam se, prevazići u narednom periodu&rdquo;, naveo je Niković.
Kako je objasnio, hitna medicinska pomoć ima ključnu ulogu u zbrinjavanju pacijenata sa te&scaron;kim traumama, infarktom miokarda ili akutnim moždanim udarom.
&ldquo;Kada pacijenta sa određenom traumom, povredom ili komplikacijom transportujete i adekvatno zbrinete do referente zdravstvene ustanove, povećavate stopu preživljavanja. Samim tim smanjujete bolničke dane u Kliničkom centru ili bolnicama, ali i stopu invaliditeta&rdquo;, rekao je Niković.
On je podsjetio da je Zavod u posljednjih pet godina započeo sveobuhvatnu reformu sistema hitne medicinske pomoći, s ciljem usklađivanja sa standardima Evropske unije, posebno imajući u vidu da je Crna Gora turistička destinacija koju svake godine posjećuje veliki broj stranih državljana.
U okviru reforme planirano je i uvođenje norve&scaron;kog, odnosno crnogorskog protokola kućnih posjeta, koji će omogućiti precizniju procjenu da li je potrebno da ekipa hitne pomoći izađe na teren.
&ldquo;To podrazumijeva da, kada pozivalac broja 124 saop&scaron;ti svoje simptome, ljekar ili medicinski tehničar koristi protokol i postavlja određeni set pitanja na osnovu kojih se procjenjuje da li je lice za prijem, odnosno da li će ekipa izaći na teren ili neće&rdquo;, pojasnio je Niković.
Prema njegovim riječima, svi pozivi biće snimani, &scaron;to će omogućiti provjeru eventualnih propusta, ali i koristiti u edukativne svrhe.
&ldquo;U Zapadnoj Evropi odavno su shvatili da je ljudima sve urgentno i da postoji ogroman procenat bezrazložnih izlazaka hitne medicinske pomoći na teren&rdquo;, ukazao je Niković.
Hitna medicinska pomoć, kako je objasnio, interveni&scaron;e u slučajevima kada je ugroženo stanje svijesti, srčani rad ili disanje pacijenta, ali i kod saobraćajnih nesreća i drugih masovnih akcidenata.
Zavod planira i uvođenje telemedicine, kojom će svi EKG aparati biti umreženi kako bi se zdravstveni problem kod pacijenta brže otkrio i kako bi se pacijent pravovremeno transportovao u odgovarajuću zdravstvenu ustanovu.
Niković je najavio i uvođenje paramedikusa, odnosno posebno obučenih zdravstvenih radnika koji nijesu ljekari, ali su osposobljeni da pruže pomoć na terenu.
&ldquo;Planiramo da visoke medicinske tehničare dodatno &scaron;kolujemo godinu, kako bismo dobili kadar koji može raditi u dispečarskom centru, izlaziti na teren i pripremiti pacijenta za transport&rdquo;, kazao je on.
On je podsjetio da su službe hitne medicinske pomoći pro&scaron;le godine pregledale oko 300.000 pacijenata, &scaron;to govori o obimu i odgovornosti posla.
Govoreći o ulaganjima, Niković je naveo da je od 2021. godine rekonstruisano 19 jedinica hitne medicinske pomoći, kao i da je obnovljen vozni park nabavkom vi&scaron;e od 30 novih vozila.
&ldquo;U narednom periodu planiramo nabavku dodatnih vozila za sjeverne op&scaron;tine, posebno za ruralna područja gdje su potrebna vozila koja mogu adekvatno da se kreću seoskim putevima&rdquo;, rekao je Niković.
On je poručio da je cilj svih reformi veća bezbjednost pacijenata i jačanje povjerenja građana u sistem hitne medicinske pomoći.
&ldquo;Sve ovo &scaron;to radimo je jedna sveobuhvatna reforma za koju je potrebno vrijeme, kontinuitet i ljudi koji će na adekvatan način prepoznati njen značaj. Moja poruka građanima je da nam vjeruju&rdquo;, zaključio je Niković.

Niković: Hitnoj pomoći će od aprila nedostajati 34 ljekara

"SLUŽBE HITNE MEDICINSKE POMOĆI PROŠLE GODINE PREGLEDALE OKO 300.000 PACIJENATA"

Sjednica Ustavnog suda, na kojoj će se razmatrati inicijative za pokretanje postupka ocjene ustavnosti zakona kojim je potvrđen Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata, trebalo bi da bude održana danas.
Sjednica, koja je trebalo da se održi u četvrtak, odgođena je zbog porodičnih razloga jednog od sudija, prenosi agencija Mina.
Iz Suda su kazali i da predlog sudije izvjestioca da sjednica bude javna, nije dobio potrebnu većinu od četiri glasa.&nbsp;
Zakon kojim je potvrđen Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata usvojen je u Skup&scaron;tini 3. juna pro&scaron;le godine u ponovnom glasanju, dok su inicijative za ocjenu ustavnosti podnijete Ustavnom sudu 23. juna i 30. jula pro&scaron;le godine.
&bdquo;Radi se o međunarodnom ugovoru za koji podnosioci inicijativa, odbornik u Skup&scaron;tini Op&scaron;tini Budva, Đorđe Zenović i nevladina organizacija (NVO) Centar za za&scaron;titu i proučavanje ptica, tvrde da je usvojen suprotno Ustavu i da može proizvesti ozbiljne posljedice po interese države, &scaron;to Vlada Crne Gore kao potpisnica Sporazuma negira&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.&nbsp;
Ustavni sud je sredinom decembra održao javnu raspravo o tom predmetu, na kojoj su mi&scaron;ljenja saop&scaron;tili profesor ustavnog prava i biv&scaron;i predsjednik Ustavnog suda, Mladen Vukčević, profesori ustavnog prava Đorđe Garda&scaron;ević iz Zagreba i Vladimir Đurić iz Beograda, profesor međunarodnog javnog prava i biv&scaron;i sudija Evropskog suda za ljudska prava, Neboj&scaron;a Vučinić, profesor međunarodnog privatnog prava, Vladimir Čolović iz Beograda i profesorica međunarodnog privatnog i ekolo&scaron;kog prava, Maja Kostić Mandić iz Podgorice.&nbsp;

Danas sjednica Ustavnog suda o Sporazumu sa Emiratima

TREBALO JE DA BUDE ODRŽANA PROŠLOG ČETVRTKA

Branislav Brano Mićunović sahranjen je danas na mjesnom groblju u Mo&scaron;tanici kod Nik&scaron;ića.
Njegovoj sahrani prisustvovao je veliki broj građana Nik&scaron;ića i drugih gradova Crne Gore i regiona, ljudi iz političkog, kulturnog, sportskog miljea, javlja RTNK.
<img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/sahrana brana micunovica 2.jpg" alt="" width="313" height="181" />
Foto: RTVNK
Podsjećamo, crnogorski biznismen Branislav Brano Mićunović preminuo je u 71. godini.

Sahranjen Branislav Mićunović