Društvo

Aparat za mamografiju u Kliničkom centru (KCCG) od srijede radi u punom kapacitetu, nakon &scaron;to četiri dana nije bio u funkciji zbog kvara i redovnog servisa, saop&scaron;teno je iz te zdravstvene ustanove.
Kvar na mamografu Odjeljenja za dijagnostiku bolesti dojke otklonjen u utorak, kada je bio zakazan i redovan servis, nakon čega je urađeno probno testiranje, navedeno je u saop&scaron;tenju.
&bdquo;Već u srijedu su sve zakazane pacijentkinje planiranom dinamikom obavile pregled na ovom aparatu&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Poručuju da će pacijentkinje koje su imale zakazan termin za mamografiju u periodu kada aparat nije bio u funkciji, biti naknadno pozvane za novi termin u najkraćem mogućem roku.

Mamograf u KCCG radi u punom kapacitetu

ČETIRI DANA NIJE BIO U FUNKCIJI

Odjeljenje za unutra&scaron;nju kontrolu policije od 59 provjera zakonitosti policijskog postupanja, u 23 slučaja konstatovalo je propuste, nepravilnosti ili nezakonitosti. Insistiralo je na provjeri u 11 slučajeva u kojima su postojale sumnje na zlostavljanje od strane policijskih službenika, pi&scaron;e RTCG.
To se navodi u Izvje&scaron;taju o radu Odjeljenja za unutra&scaron;nju kontrolu policije za 2024. godinu.
Ističe se da u preostalih 36 slučajeva nisu pronađeni dokazi koji bi ukazivali na disciplinsku ili drugu odgovornost policijskih službenika. Međutim, u 18 od tih slučajeva, gdje su se ispitivali navodi o nezakonitom postupanju, izvje&scaron;taji su proslijeđeni nadležnim tužila&scaron;tvima radi daljeg postupanja i ocjene mogućeg postojanja krivičnog djela.
Optužnice protiv devet policajaca zbog primanja mita
Nadležna tužila&scaron;tva obavijestila su Odjeljenje za unutra&scaron;nju kontrolu da su protiv devet policijskih službenika podignute optužnice za primanje mita (član 423 KZ CG). U jednom slučaju, tužila&scaron;tvo je odbacilo krivičnu prijavu protiv dva policajca, ali je unutra&scaron;nja kontrola na ovu odluku uložila pritužbu. Vi&scaron;e tužila&scaron;tvo je odlučilo da pritužbu odbaci.
U četiri slučaja, nadležna tužila&scaron;tva nisu na&scaron;la elemente krivičnog djela u postupcima policajaca. Takođe, Etički odbor je obavijestio Odjeljenje da je &scaron;est policijskih službenika prekr&scaron;ilo Kodeks policijske etike u dva slučaja.
Posebnu pažnju privukli su slučajevi koji su se odnosili na moguće prekoračenje ovla&scaron;ćenja i nezakonitu upotrebu prinude policijskih službenika.
Odjeljenje za unutra&scaron;nju kontrolu policije pokrenulo je 11 provjera u kojima su postojale sumnje na zlostavljanje od strane policijskih službenika. Svi ovi slučajevi proslijeđeni su državnim tužila&scaron;tvima radi dalje ocjene i odlučivanja o eventualnom postojanju elemenata krivičnog djela.
U jednom od ovih slučajeva, pored dostavljanja spisa nadležnom tužila&scaron;tvu, unutra&scaron;nja kontrola je zaključila da postoje osnovi za disciplinsku odgovornost policijskog službenika OB Cetinje. Izvje&scaron;taj je dostavljen direktoru Uprave policije radi preduzimanja zakonskih mjera i pokretanja disciplinskog postupka.
Pokrenut postupak protiv policajca zbog zlostavljanja
Tužila&scaron;tva su nakon sprovedenih postupaka unutra&scaron;nje kontrole u nekoliko slučajeva zaključila da nema elemenata krivičnog djela.
Međutim, Osnovno državno tužila&scaron;tvo u Pljevljima je podnijelo optužni predlog protiv policijskog službenika OB Žabljak za krivično djelo zlostavljanje, kao i za falsifikovanje službene isprave i davanje lažnog iskaza.
Povećan broj pritužbi građana na postupanje policije
Odjeljenje za unutra&scaron;nju kontrolu policije je u 2024. godini sprovelo 75 kontrola na osnovu pritužbi građana, &scaron;to predstavlja povećanje i to za 25 pritužbi u odnosu na 2023. godinu, kada je zabilježeno 50 pritužbi.
Nakon provedenih kontrola, 18 pritužbi ocijenjeno je kao osnovano, dok je u preostalih 57 slučajeva utvrđeno da ne postoje dokazi koji bi ukazivali na disciplinsku ili drugu odgovornost policijskih službenika.

Unutrašnja kontrola procesuirala 23 policajca

POVEĆAN BROJ PRITUŽBI GRAĐANA NA POSTUPANJE POLICIJE

U Crnoj Gori danas će biti umjereno do potpuno oblačno, a povremeno se očekuju ki&scaron;a ili pljusak sa grmljavinom.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorlogiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera, u jutarnjim satima ponegdje pojačan, istočnih smjerova.
Jutarnja temperatura od tri do 13, najvi&scaron;a dnevna od osam do 18 stepeni.

Danas oblačno sa kišom

DO 18 STEPENI

Vozač gradskog prevoza u Glavnom gradu zadobio je povrede prije desetak dana kada ga je napao jedan od putnika, saop&scaron;tio je jutros u Jutarnjem programu RTCG&nbsp;direktor Gradskog preduzeća Putevi Rado&scaron; Zečević.
"Njemu je polomljena jagodična kost.&nbsp;Neki lokalni momak, rekli su mi da je iz Donje Gorice, nadam se da je procesuiran. Imamo srećom video kamere u autobusima. Za&scaron;to? Zbog gluposti, nije imao para da plati kartu, na&scaron; mu je vozač rekao "u redu, prolazi", to mu je zasmetalo i on je smatrao da treba da udari sa leđa i polomi tu čovjeku koji sjedi i drži volan jagodičnu kost. I to je stavio metalni boks i udario ga", kazao je Zečević.
Dodao je i da je pro&scaron;le godine bilo sedam incidenata kada su kamenovani autobusi.

Zečević: Napadnut vozač gradskog prevoza, putnik stavio metalni boks i udario ga, polomio mu jagodičnu kost

SAOPŠTIO DIREKTOR GRADSKOG PREDUZEĆA "PUTEVI"

U Crnoj Gori danas će biti pretežno oblačno, povremeno sa ki&scaron;om.
U južnim i centralnim predjelima očekuju se i pljuskovi sa grmljavinom.
Prijepodne u sjevernim predjelima, a tokom noći u većem dijelu države biće malo padavina.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, ponegdje će duvati umjeren do jak vjetar istočnih smjerova.
Jutarnja temperatura&nbsp; četiri do 14, a najvi&scaron;a dnevna sedam do 18 stepeni.

I danas oblačno, povremeno kiša

U Crnoj Gori ne postoji registar i nema preciznih podataka o broju oboljelih od epilepsije, kazala je predstavnica Instituta za bolesti djece Nelica Ivanović Radović.
Ivanović Radović je to rekla na tribini povodom 26. marta - Međunarodnog dana podizanja svijesti o osobama koje žive sa epilepsijom.
Ona je kazala da je Međunarodni dan podizanja svijesti o osobama koje žive sa epilepsijom prilika da se naglasi koliko je važno da se zajedno sa svima koji učestvuju u edukaciji stanovni&scaron;tva bore jasno i glasno protiv stigme koja značajno naru&scaron;ava kvalitet života djece i ljudi sa epilepsijom.
"Ljudi koji žive sa epilepsijom se svakodnevno susrijeću sa velikim brojem problema u obrazovnom i profesionalnom smislu, u smislu porodičnih odnosa, ali i u smislu ostvarivanja punih potencijala i mogućnosti&ldquo;, kazala je Ivanović Radović.
Kako je istakla, epilepsija je hronična bolest centralnog nervnog sistema, ali se ona u ogromnom procentu uspje&scaron;no liječi.
"Moguće je kod značajnog broja pacijenata doći do izlječenja i najvažnije je da ljudi sa epilepsijom žive svoj puni životni kapacitet, da ostvare sve životne planove, da budu uvaženi i prihvaćeni u dru&scaron;tvu&ldquo;, navela je Ivanović Radović.
Upitana da li u Crnoj Gori postoji registar oboljelih o epilepsiji, Ivanović Radović je odgovorila negativno.
&bdquo;Nažalost, ne postoji registar i mi ne posjedujemo informaciju o tačnom broju ljudi koji žive sa epilepsijom. Mi se u su&scaron;tini osvrćemo na podatke koji su validni u Evropi i svijetu, znamo da jedan do dva odsto op&scaron;te populacije boluje od epilepsije i da je taj broj veći u nerazvijenim i zemljama u razvoju&ldquo;, kazala je Ivanović Radović.
Ona je kazala da i u Institutu za bolesti djece i na Kliničkom Centru Crne Gore postoje adekvatna terapija i metode liječenja, dodajući da se pacijenti, ukoliko im je potrebno ne&scaron;to &scaron;to nije dostupno u Crnoj Gori, upućuju u zdravstvene ustanove u inostranstvu.
Prema riječima Ivanović Radović, značajne probleme i ljekarima i pacijentima povremeno predstavlja to &scaron;to pojedine terapije koje su na listi ljekova u Crnoj Gori ponekad trenutno nijesu dostupne.
Direktorica Centra za nauku u Institutu za javno zdravlje Agima Ljaljević rekla je da je obilježavanje Međunarodnog dana podizanja svijesti o osobama koje žive sa epilepsijom, dobra prilika da se skrene pažnja da pona&scaron;anje prema tim osobama značajno može da determini&scaron;e kvalitet njihovog života.
"Na&scaron;e pona&scaron;anje značajno može da utiče na postojanje stigme i diskriminacije jer su oni zaista suočeni sa ovim pojavama i to značajno može da utiče na pružanje kompetentne zdravstvene za&scaron;tite&ldquo;, kazala je Ljaljević.
Ona je rekla da podaci pokazuju da preko 50 miliona osoba živi sa epilepsijom, od čega 80 odsto živi u zemljama koje su nerazvijene.
To, kako je dodala Ljaljević, uslovljava da tri četvrtine tih osoba ne dobija adekvatan i kompetentan tretman.
"&Scaron;to se tiče Crne Gore, kod nas je u toku pro&scaron;logodi&scaron;njeg perioda liječeno oko 3,4 hiljade osoba u institucijama primarne zdravstvene za&scaron;tite, od čega je bilo ne&scaron;to vi&scaron;e mu&scaron;karaca nego žena, a najvi&scaron;e je bilo u grupi do 19 godina&ldquo;, rekla je Ljaljević.
Ona je navela da je liječeno 20 osoba u epileptičnom napadu.
&bdquo;Takođe je ne&scaron;to vi&scaron;e bilo mu&scaron;karaca nego žena, a &scaron;to se tiče bolničkog tretmana bilo je oko 250 osoba, od čega je vi&scaron;e bilo vi&scaron;e mu&scaron;karaca nego žena i bilo ih je najvi&scaron;e u populacionoj grupi do 19 godina&ldquo;, rekla je Ljaljević.
Ona je kazala da je predmet na&scaron;eg interesovanja postojanje stigme i diskriminacije koje nastaje zbog neznanja.
&bdquo;Naime, mi ne znamo kako da prepoznamo simptome epipletičkog napada kako da se odnosimo prema tim osobama, kako da tretiramo takve situacije i usljed toga nastaju neadekvatni postupci, dolazi do nastanka diskirminacije a to je osnov za razvoj stigme&ldquo;, rekla je Ljaljević.
Ona je dodala da se stigma može pratiti kroz nekoliko nivoa.
&bdquo;Stigmu koja osjeća ta osoba sama prema sebi, stigme koje imaju međusobno osobe i stigma koja nastaje od institucija, koja, kada se radi o zdravstvenom sistemu, može da dovede do te&scaron;kih komplikacija&ldquo;, pojasnila je Ljaljević.
Ona je rekla da su U Crnoj Gori rađena istraživanja na temu postojanja stigme koje je pokazalo da je vrlo važno raditi na edukaciji mladih prije svega u &scaron;kolama, kako da prepoznaju znake epileptičkog napada.
&bdquo;Kako da pomognu osobi koja se nalazi u epileptičkom napadu i generalno u populaciji kako pomoći osobama koje žive sa epilepsijom, kako smanjiti diskriminaciju i na taj način suzbiti stigmu prema njima&ldquo;, kazala je Ljaljević.
Specijalistkinja neurologije u Op&scaron;toj bolnici Pljevlja Sabrina Hadžiosmanović rekla je da su ovakvi događaji značajni jer im omogućavaju da prepoznaju pacijente sa epilepsijom i njihovim potrebama.
&bdquo;Sve ono zbog čega su oni zabrinuti i da damo na značaju upravo tim njihovim problemima, da ih na neki način izvučemo iz te socijalne restrikcije i anonimosti, da im olak&scaron;amo život u ovom okrutnom svijetu za bilo koga, a ne za nekog ko nosi takvo opterećenje kao &scaron;to je epilepsija&ldquo;, rekla je Hadžiosmanović.
Ona je rekla da se u tome uspijeva ali nedovoljno i da zato moraju da iskoriste sve dostupne resurse.
&bdquo;Da istaknemo ove ljude i njihov značaj u prvi plan, i značaj njihovog oboljenja i mogućnosti liječenja, sve probleme sa kojima se nose, od dijagnostike, prihvatanja terapije, komplikacija bolesti do svih onih socijalnih, emotivnih kognitivnih kompomenti koje prate život onog ko boluje od epilepsije&ldquo;, dodala je Hadžiosmanović.
Predstavnica nevladine organizacije Nacionalna organizacija za rijetke bolest Nata&scaron;a Bulatović kazala je da su ovakvi događaji značajni jer se prije deset godina nije puno pričalo o rijetkim oboljenjima.
&bdquo;Na&scaron;e udruženje je osnovano prije deset godina kada niko nije znao &scaron;ta je rijetko oboljenje. Ni sami mi nijesmo znali da ima u Crnoj Gori toliko pacijenata koje imaju neko rijetko oboljenje, danas je drugačije, ljudi izađu javnost i pričaju, jo&scaron; to nije na nivou na kom bismo željeli da budu, ali svakako mnogo bolje nego prije deset godina&ldquo;, kazala je Bulatović.
Doktorica Marija Lakićević ukazala je na značaj nefarmakolo&scaron;kog liječenja epilepsije, navodeći da jedna trećina epilepsija ne može samo farmakolo&scaron;ki da se liječi.
&bdquo;Dakle, postoje drugi modaliteti kao &scaron;to je hirurgija epilepsije, kao i modaliteti koji se odnose na stimulaciju moždane aktivnosti&ldquo;, kazala je Lakićević.
Ona je naglasila da je važno obilježavti datume poput Ljubičastog dana, kako bi se povećavao nivo svijesti o epilepsiji.
Tribinu su organizovali Institut za javno zdravlje Crne Gore u saradnji sa Ministarstvom zdravlja, Kliničkim centrom Crne Gore i Nacionalnom organizacijom za rijetke bolesti.

U Crnoj Gori nema registra oboljelih od epilepsije

SAOPŠTENO IZ IJZCG

Biv&scaron;i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović tužio je Agenciju za sprečavanje korupcije (ASK) zbog odluke da je prekr&scaron;io zakon u vezi sa rivolving karticom Atlas banke i na ime od&scaron;tete traži pet hiljada eura.
U tužbi, navodi Dan, stoji da je Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti obavljao časno, savjesno i s najvi&scaron;im stepenom odgovornosti prema obavezama.
Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) je odluku, kojom je utvrdila da je prekr&scaron;io Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine u iznosu od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u dru&scaron;tvu i državi Crnoj Gori.
Đukanović traži naknadu &scaron;tete zbog povrede prava ličnosti u iznosu od 5.000 eura zbog odluke kojom je ASK utvrdila da je prekr&scaron;io zakon u vezi sa rivolving karticom Atlas banke.

Đukanović tužio ASK, traži pet hiljada eura odštete

BIVŠI PREDSJEDNIK CRNE GORE

&nbsp;U Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) ne postoji lista čekanja za operacije malignih oboljenja debelog crijeva, &scaron;to omogućava pacijentima da budu operisani u roku od nekoliko dana nakon pregleda kod hirurga, saop&scaron;teno je iz ove ustanove za Portal RTCG.
Mart je mjesec podizanja svijesti o značaju ranog otkrivanja raka debelog crijeva. Tim povodom, Portalu RTCG je saop&scaron;teno da se u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) godi&scaron;nje obavi oko 150 operacija pacijenata sa karcinomom debelog crijeva.
Kako su pojasnili, ove operacije, pored klasičnog načina hirur&scaron;kog tretmana karcinoma debelog crijeva, uključuju i, kako navode, laparoskopske procedure.
"U KCCG ne postoji lista čekanja za operacije malignih oboljenja debelog crijeva, &scaron;to omogućava pacijentima da budu operisani u roku od nekoliko dana nakon pregleda kod hirurga", istakli su u saop&scaron;tenju.
Kažu da se u Crnoj Gori na godi&scaron;njem nivou registruje oko 300 do 340 novih slučajeva karcinoma debelog crijeva, od čega je približno 25% dijagnostikovano u metastatskoj fazi bolesti.
"Prevedeno u brojkama otprilike oko 85-100 pacijenata godi&scaron;nje se suočava sa uznapredovalim stadijumom ove bolesti", saop&scaron;teno&nbsp; je iz ove ustanove.
Kako su naveli, tokom pandemije COVID-19, zabilježen je blagi porast broja pacijenata koji su se inicijalno dijagnostikovali u metastatskoj fazi bolesti, ali, kako navode, sa sigurno&scaron;ću nije moguće zaključiti da li je do&scaron;lo do stvarnog porasta broja takvih pacijenata ili je to posljedica odlaganja pregleda zbog straha od zaraze koronavirusom.
Napominju da ovi podaci nagla&scaron;avaju važnost redovnih preventivnih pregleda i ranog otkrivanja bolesti kako bi se povećale &scaron;anse za uspje&scaron;no liječenje.
Program za rano otkrivanje raka debelog crijeva pobolj&scaron;ava ishode liječenja
Iz Kliničkog centra kažu da u Crnoj Gori postoji organizovan nacionalni program za rano otkrivanje raka debelog crijeva, te da je ovaj program usmjeren na mu&scaron;karce i žene starosne dobi od 50 do 74 godine, koji nemaju simptome bolesti.
"Cilj ovog programa je rano otkrivanje premalignih lezija i raka debelog crijeva, &scaron;to omogućava pravovremeno liječenje i bolji ishod bolesti. Skrining se sprovodi putem testa na prisustvo nevidljive krvi u stolici (iFOBT &ndash; imunohemijski test na okultno krvarenje)", ističu u saop&scaron;tenju za Portal RTCG.
Ukoliko je test pozitivan, kako kažu iz ove ustanove, pacijent se potom upućuje na dodatne dijagnostičke procedure, poput kolonoskopije, radi tačnog utvrđivanja uzroka krvarenja.
Nagla&scaron;avaju da je tokom 2023. i 2024. godine, u okviru ovog programa, pozvano oko 50% ciljne populacije da učestvuje u skriningu.
"Kod 6% testiranih osoba skrining test je pokazao pozitivan rezultat, nakon čega su upućeni na dalju dijagnostiku. Analize su pokazale da su kod oko dvije trećine otkrivene premaligne lezije, dok je kod 10% uzoraka postavljena dijagnoza raka debelog crijeva", ističu u KCCG.
Ovi podaci, kako navode, nagla&scaron;avaju značaj ranog otkrivanja i prevencije raka debelog crijeva, a Nacionalni program skrininga omogućava rano otkrivanje bolesti i smanjenje smrtnosti.
Žujović: Rano otkrivanje raka debelog crijeva je ključno za uspje&scaron;no liječenje
Sa tim je saglasan op&scaron;ti i abdominalni hirurg dr Janko Žujović, koji za Portal RTCG-a poručuje da rano otkrivanje raka debelog crijeva značajno povećava &scaron;ansu za izliječenje, &scaron;to je, kako ističe, ključni razlog za učestvovanje u skrining programima.
Doktor kaže da se kolorektalni karcinom (rak debelog crijeva i rektuma) klasifikuje prema stadijumima na osnovu veličine tumora, dubine invazije zida crijeva, prisustva metastaza u limfnim čvorovima i udaljenih organa.
"&Scaron;anse za potpunim izliječenjem u ranim stadijumima bolesti (0, I, II) su mnogo veće i one iznose od 75 do 100%, često bez potrebe za hemoterapijom. Dok u kasnim stadijumima bolesti, kada se verifikuje prisustvo tumorskih ćelija u limfnim čvorovima ili kad postoje metastaze u drugim organima &scaron;ansa za preživljavanje uz adekvatno liječenje (hirurgija, hemoterapija, imunoterapija) je značajno manja i iznosi 50-65% za III stadijum i 10-15% za IV stadijum", naglasio je dr.
&Scaron;to se tiče hirur&scaron;kih zahvata na debelom crijevu i rektumu, one obuhvataju različite procedure, od uklanjanja polipa do resekcija dijelova crijeva, kaže dr.
"Prateći savremene trendove u hirurgiji debelog crijeva i rektuma, od 2019. godine kada je uradjena prva laparoskopska operacija tumora debelog crijeva, ova vrsta hirurgije je postala dio standardne prakse u KCCG", rekao je dr.
Ističe da minimalno invazivna hirurgija omogućava manje rezove, kraći boravak u bolnici i brži postoperativni oporavak pacijenata, a samim tim, nagla&scaron;ava dr, doprinosi pobolj&scaron;avaju ishoda liječenja.
Oporavak nakon operacije raka debelog crijeva zavisi od tipa zahvata, prisustva komplikacija i op&scaron;teg zdravstvenog stanja pacijenta, kaže dr.
Ističe da uz pravilan postoperativni tretman i rehabilitaciju, većina pacijenata može voditi kvalitetan i normalan život nakon oporavka.
Žujović kaže da uslijed nedostatka Registra za maligna oboljenja, nije moguće utvrditi ukupan broj oboljelih tj. prevalenciju ovog oboljenja, kao ni broj novooboljelih tj. incidenciju za pojedina maligna oboljenja.
"Ne postoje konkretni statistički podaci o broju pacijenata u Crnoj Gori koji se javljaju s uznapredovalim stadijumom karcinoma debelog crijeva", ističe Žujović.
Premda, op&scaron;te je poznato da u mnogim zemljama, uključujući i Crnu Goru, značajan broj pacijenata dolazi kod ljekara tek u poodmakloj fazi bolesti, &scaron;to, ističe dr, smanjuje &scaron;anse za uspje&scaron;no liječenje.
"Faktori koji doprinose kasnoj dijagnozi su nedostatak simptoma u ranim fazama, nedovoljna svijest o važnosti preventivnih pregleda i ograničen pristup zdravstvenim uslugama (u nekim područjima može postojati otežan pristup specijalističkim pregledima)", naglasio je dr.
Preporuke za pobolj&scaron;anje ranog otkrivanja, nagla&scaron;ava dr, su adekvatna edukacija stanovni&scaron;tva, odnosno povećanje svijesti o simptomima i važnosti ranog otkrivanja, zatim unapređenje nacionalnih skrining program i pobolj&scaron;anje dostupnosti zdravstvenih usluga.
"Osigurati da svi građani imaju pristup preventivnim pregledima i dijagnostici, jer rano otkrivanje raka debelog crijeva je ključno za uspje&scaron;no liječenje i povećanje stope preživljavanja", zaključio je dr.

U KCCG-u nema liste čekanja za operacije raka debelog crijeva

"RANO OTKRIVANJE  KLJUČNO ZA USPJEŠNO LIJEČENJE"

&nbsp;U Crnoj Gori danas će biti umjereno do potpuno oblačno, a povremeno će padati ki&scaron;a. Iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju saop&scaron;teno je da se u jugozapadnim predjelima očekuju pljuskovi sa grmljavinom i vi&scaron;e padavina. Očekuju se i periodi suvog vremena, naročito na krajnjem sjeveru i sjveroistoku. Vjetar južni, umjeren do jak, ponegdje na udare i veoma jak, poslijepodne ili krajem dana će oslabiti. Najvi&scaron;a dnevna temepratura devet do 19 stepeni.

Danas oblačno, povremeno kiša

DO 19 STEPENI

U Podgorici je, ispred zgrade Vlade, održan novi protest Sindikata uprave i pravosuđa.
Predsjednik Sindikata uprave i pravosuđa Crne Gore Nenad Rakočević kazao je da su se okupili da probaju da ubijede vlast da im mora omogućiti pravo na dostojanstven život, na dostojanstven rad.
"Ugroženi smo. Državna uprava i pravosuđe ili javna uprava danas je veoma socijalno ugrožena. Na&scaron; standard je toliko nizak da na&scaron;i radnici, zaposleni javne uprave, oni stigmatizovani, koji se svaki dan preko raznih, mogu reći i botova, provlače, dezinformacije, razne dezinformacije, da je zaposleni državni službenik onaj koji živi na kontu države ili da država uhlebljuje takve. Ne. Zaposleni javne uprave su najugroženija kategorija ne samo u Crnoj Gori, nego i regionu.
Mi ćemo se kroz i dalje na&scaron;e planove boriti i dalje da se ostvare sva ta na&scaron;a prava. Tražićemo ne samo od na&scaron;e izvr&scaron;ene vlasti ili odgovornih činilaca da ispune na&scaron;e zahtjeve koji su, vjerujte, potpuno podudarni sa izvje&scaron;tajem koji je Evropska komisija, odnosno Sigma, prezentovala Vladi sa svim o reformi javne uprave, o kvalitetu reformi javne uprave koja govori ili upućuje na jedan ogroman broj kritika, negativnih korotacija i preporuka &scaron;to govori da stanje u državnoj upravi nije na potrebnom nivou. Evropa nas opominje", kazao je Rakočević.
Iz Sindikata, su ranije saop&scaron;tili, da između ostalog, zahtijevaju uvećanje koeficijenata, pobolj&scaron;anje zakonskih propisa, sedmočasovno radno vrijeme, početak socijalnog dijaloga, ali i ostavku ministarke Naide Ni&scaron;ić.
Prvi protest Sindikata uprave i pravosuđa bio je organizovan 1. februara 2024. godine, podsjeća Rakočević, i od tada nije bilo odgovora Vlade Crne Gore. Vlada je, kako ocjenjuje, pasivna po svim pitanjima.
Pro&scaron;li protest održan je 6. marta.

Održan protest Sindikata uprave i pravosuđa, Rakočević poručio: Ugroženi smo

ISPRED VLADE

Ministar unutra&scaron;njih poslova Danilo &Scaron;aranović, uz mi&scaron;ljenje direktora Uprave policije Lazara &Scaron;ćepanovića suspendovao je jo&scaron; dva policijska službenika.
&ldquo;Zbog postojanja bezbjednosnih smetnji za dalji rad u smislu člana 162 Zakona o unutra&scaron;njim poslovima, ministar je donio rje&scaron;enja o suspenziji policijskih službenika Tamare Veljović i Veselina Bo&scaron;kovića, zbog teže povrede službene dužnosti, u smislu člana 173 stav 1 tačka 28 Zakona&rdquo;, navode iz MUP-a.

Šaranović suspendovao Tamaru Veljović i Veselina Boškovića