Društvo

Tokom pro&scaron;le godine je formirano ukupno 1.877 predmeta povezanih sa nasiljem u porodici ili u porodičnoj zajednici, pokazuju podaci iz drugog Izvje&scaron;taja o realizaciji aktivnosti iz Akcionog plana za poglavlje 23. To nam govori da se Crna Gora suočava sa ogromnim porastom prijavljenih slučajeva nasilja u porodici, a izvr&scaron;na direktorica NVO Sistem, Neda Radović, za Portal RTCG ističe da ovi podaci moraju probuditi ne samo institucije, već i cijelo dru&scaron;tvo.
Poređenja radi, u krivičnom postupku je evidentiran porast od 24,2 odsto u odnosu na 2024. godinu, dok je u prekr&scaron;ajnom postupku situacija jo&scaron; drastičnija, broj zahtjeva porastao je čak 8,22 puta (sa 71 u 2024. na 584 u 2025. godini).
Na kraju 2025. evidentirano je 8.282 nerije&scaron;enih starih predmeta, &scaron;to je porast u odnosu na prethodni period zbog velikog broja predmeta prenijetih iz 2024. godine. Konstatuje se da je broj nerije&scaron;enih predmeta u 2025. godini porastao, zbog većeg broja nerije&scaron;enih predmeta koji su prenijeti iz 2024. godine.
Nasilje nije dovoljno sankcionisano
"Veliki broj prijavljenih slučajeva nasilja u porodici predstavlja ozbiljan sistemski alarm. Ovaj podatak, sa jedne strane, ukazuje na to da su žene danas ohrabrenije, informisanije i osnaženije da prepoznaju nasilje i da ga prijave, &scaron;to je važan iskorak u odnosu na raniji period kada je nasilje često bilo prikrivano kroz 'porodične vrijednosti', tradiciju ili transgeneracijske obrasce trpljenja", navodi Radović.
Međutim, upozorava da visoka brojka ne znači nužno da nasilja ima vi&scaron;e, već da se ono vi&scaron;e prijavljuje, ali i dalje nedovoljno tretira.
"Na terenu i dalje bilježimo značajan broj neprijavljenih slučajeva, upravo zbog nedovoljnog povjerenja u institucije sistema. Smatramo da nasilja nije nužno vi&scaron;e nego ranije, ali je danas vidljivije, a i dalje, međutim, nedovoljno sankcionisano i adekvatno tretirano", obja&scaron;njava ona.
Izvje&scaron;taj otkriva zabrinjavajuću praksu u postupanju ako uzmemo u obzir podatak da čak 15 odsto slučajeva nije ni bilo kvalifikovano do momenta dostavljanja izvje&scaron;taja.
Za Radović je to jasan pokazatelj propusta.
"Nekvalifikovanje djela često znači blaže sankcije ili izostanak adekvatnih mjera, čime se &scaron;alje poruka nekažnjivosti i dodatno obeshrabruju žrtve. Nedopustivo je da se nasilje u porodici sankcioni&scaron;e kroz prekr&scaron;ajne postupke. Takav pristup ne samo da umanjuje težinu djela, već dodatno utiče na psiholo&scaron;ko stanje žrtve i istovremeno može djelovati kao ohrabrenje za počinioce. U praksi smo vi&scaron;e puta svjedočili situacijama u kojima je nasilje tretirano kao prekr&scaron;aj, da bi kasnije eskaliralo u najteže oblike, uključujući i femicid", upozorava direktorica NVO Sistem.
Statistika pokazuje da je u 2025. godini podnijeto ukupno 692 optuženja u krivičnom postupku, dok je protiv 462 lica odbačena krivična prijava
Komentari&scaron;ući izvje&scaron;taj, Radović ocjenjuje da se kaznena politika mora hitno mijenjati.
"Kaznena politika mora biti stroža i dosljedno primijenjena. Ne smijemo zanemariti činjenicu da u sistemu odlučuju ljudi, te da nedovoljna senzibilisanost i razumijevanje rodno zasnovanog nasilja mogu dovesti do pogre&scaron;ne kvalifikacije djela i neadekvatnog postupanja. Smatramo da je neophodno hitno unaprijediti praksu, jasno definisati femicid kao posebno krivično djelo i obezbijediti da se nasilje dosljedno tretira kroz krivično-pravni okvir", nagla&scaron;ava Radović.
Kao važan korak u ovom pravcu, Vrhovni sud je u decembru 2025. godine donio nove smjernice za izricanje krivičnih sankcija u predmetima seksualnog i rodno zasnovanog nasilja.
Djeca kao "tihi svjedoci"
Izvje&scaron;taj pokazuje da je tokom 2025. godine procesuirano i 28 maloljetnika zbog nasilja u porodici, a Radović upozorava na dugoročne posljedice po najmlađe.
"Poseban fokus mora biti na djeci koja odrastaju u porodicama gdje je prisutno nasilje. Ona su često tihi svjedoci i sekundarne žrtve, ali i u riziku da kasnije reprodukuju iste obrasce pona&scaron;anja. Ukoliko želimo dru&scaron;tvo bez nasilja, moramo se ozbiljnije baviti porodicama u krizi", kazala je ona.
Dodaje da institucije moraju vjerovati žrtvama te da je upravo žrtva ta koja najče&scaron;će najbolje poznaje svog nasilnika.
"U momentu kada izrazi strah za svoju bezbjednost, institucije su dužne da reaguju pravovremeno, ozbiljno i bez umanjivanja rizika", kategorična je Radović.
Prema izvje&scaron;taju, 86 odsto žrtava je saslu&scaron;ano u roku od 48 sati, ali Radović podvlači da se represivne mjere moraju pratiti i rehabilitacijom počinilaca kako bi se spriječio povratak nasilju.
NVO Sistem posjeduje licencu za pružanje usluge smje&scaron;taja &ndash; skloni&scaron;ta za žrtve rodno zasnovanog nasilja.
"Želimo jasno poručiti da su vrata na&scaron;eg servisa otvorena za svaku ženu i svaku osobu koja trpi nasilje. Na raspolaganju su im bezbjedan smje&scaron;taj, stručna psihosocijalna podr&scaron;ka i pomoć. Niko ne mora da prolazi kroz nasilje sam i važno je da svaka osoba zna da postoji mjesto gdje može potražiti za&scaron;titu, razumijevanje i podr&scaron;ku", zaključuje Radović.
U izvje&scaron;taju su uočeni i problemi koji se odnose na prostorne kapacitete, pa je istaknuto da iako su sredstva od 500.000 eura bila opredijeljena, pitanje smje&scaron;taja Suda za prekr&scaron;aje u Budvi (odjeljenje u Kotoru) i dalje nije rije&scaron;eno, dok Vi&scaron;i sud u Podgorici i dalje radi u neadekvatnim uslovima.

Više od 1.800 slučajeva nasilja u porodici tokom prošle godine, broj prekršaja porastao osam puta

POKAZUJU PODACI IZ IZVJEŠTAJA O REALIZACIJI AKTIVNOSTI IZ AKCIONOG PLANA ZA POGLAVLJE 23

Pred Odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje pokrenuta je inicijativa da država majkama po rođenju djeteta uplaćuje pet godina radnog staža, bez obzira na to da li su zaposlene ili ne. Inicijativu je podnijela Slobodanka Krgović, navodeći da bi se na taj način država odužila majkama za doprinos dru&scaron;tvu i demografskom razvoju. Ipak, predsjednik Zakonodavnog odbora Dragan Bojović smatra da je prije dono&scaron;enja te odluke neophodno sagledati njenu finansijsku održivost.
Kako bi se majkama olak&scaron;ao odlazak u penziju i doprinijelo njihovom dostojanstvenijem životu, Slobodanka Krgović traži da država majkama po rođenju djeteta uplaćuje pet godina radnog staža, bez obzira na to da li su zaposlene ili ne.
"Smatram da država i na&scaron;i zakoni veoma veoma malo ili skoro nimalo valorizuju i cijene zalaganje i trud majki i njihov doprinos dru&scaron;tvu. To bi značilo svim majkama, ne samo onim majkama koje ne rade koje su se isključivo posvetile djeci, već i onima koje su zaposlene. Značilo bi i očevima i svima onima koji preuzmu odgajanje djeteta", kazala je Krgović.
Važno je uvoditi mjere koje će ići u prilog demografskom razvoju i povećanju nataliteta, jer se na tom planu država suočava sa strate&scaron;kim izazovima.
Ali, da je prije dono&scaron;enja odluke neophodno sagledati njenu finansijsku održivost, naglasio je predsjednik Zakonodavnog odbora Dragan Bojović.
"Ideja da država majkama po rođenju djeteta plaća pet godina radnog staža svakako zaslužuje ozbiljnu analizu, ali prije dono&scaron;enja takve odluke potrebno je sagledati i njenu finansijsku održivost, usklađeno sa postojećim sistemom socijalnih i penzionih politika, kao i moguće dugoročne posljedice", rekao je Bojović.
Komentar građana na inicijativu: &bdquo;Ideja je zanimljiva jer poku&scaron;ava da pomogne roditeljima i prepozna važnost podizanja djece, svakako ima dru&scaron;tveni značaj. Sa druge strane, mislim da je veoma važno dobro analizirati koliko je to finansijski održivo i da li je pravedno prema svima, naročito prema onima koji nemaju djecu";
"Inicijativu u potpunosti podržavam. Država mora snažno da stane svojim zakonskim rje&scaron;enjima i za politike osnaživanja i ohrabrivanja žena da se ostvare kao majke i zaslužuju punu pažnju države";
"Inicijativu u svakom slučaju potpuno podržavam. Prvenstveno iz razloga &scaron;to smatram da je odgoj, podizanje i vaspitanje djece jedan od najtežih i najodgovornijih poslova, ako želimo da svoju djecu izvedemo na pravi put&ldquo;, komentari su građana.

Pred poslanicima inicijativa za pet godina radnog staža majkama

BEZ OBZIRA NA TO DA LI SU ZAPOSLENE ILI NE

U Crnoj Gori danas će biti umjereno do potpuno oblačno.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, prijepodne će padavine oslabiti, a u većem dijelu države i prestati.&nbsp;
Vjetar će biti povremeno umjeren do pojačan, na udare ponegdje i jak, sjeveroistočni i istočni.&nbsp;
Jutarnja temperatura minus dva do 11, najvi&scaron;a dnevna dva do 18 stepeni.

Danas umjereno do potpuno oblačno, do 18 stepeni

VREMENSKA PROGNOZA

Ustavni sud nije donio odluku o ustavnosti niti o neustavnosti Zakona o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata, pri čemu će predmet, kako je saop&scaron;teno, biti ponovo razmatran nakon izbora nedostajućih sudija.
&ldquo;Glasanje je okončano rezultatom 3:3, pa predlog sudije izvjestioca nije dobio Ustavom potrebnu većinu od četiri glasa. U skladu sa tim, predmet će ponovo biti razmatran nakon izbora nedostajućih sudija, ili i ranije ukoliko neki od sudija promijeni svoj stav&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju Ustavnog suda. &nbsp;
Iz Ustavnog suda su reagovali radi, kako su rekli, tačnog informisanja javnosti o sjednici Ustavnog suda na kojoj su razmatrane inicijative za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Zakona.
&ldquo;U takvoj situaciji, svako predstavljanje ovakvog glasanja kao potvrde ustavnosti nije utemeljeno na činjenicama i prejudicira odluku u ovom predmetu&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Ustavni sud je, kako se dodaje, u vi&scaron;e navrata dosljedno ukazivao da je samo kompletan sastav Suda garancija da će odluka uvijek biti donijeta u svim predmetima.&nbsp;
&ldquo;Podsjećamo, za predlog sudije izvjestioca da se pokrene postupak ocjene ustavnosti Zakona o potvrđivanju Sporazuma sa Emiratima glasale su dvije sutkinje i jedan sudija, dok je protiv pokretanja postupka glasalo dvoje sudija i jedna sutkinja&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Sudije koje su glasale za pokretanje postupka smatrale su da je Zakon o potvrđivanju Sporazuma sa Emiratima trebao biti donijet dvotrećinskom većinom jer reguli&scaron;e imovinska prava stranaca, te da bi u suprotnom Skup&scaron;tina mogla da donosi i druge međunarodne ugovore prostom većinom iako se njima reguli&scaron;u pitanja koja zahtijevaju kvalifikovanu većinu, poput izbornih prava, koja mogu uključivati regulisanje pitanja dvojnog državljanstva.&nbsp;
&ldquo;Sudije su naglasile da međunarodni ugovor ima primat nad domaćim zakonima, pa se samim tim mora cijeniti sa aspekta ustavnih načela vladavine prava, jedinstva pravnog poretka i pravne sigurnosti, a posebno imajući u obzir da Sporazum jo&scaron; nije stupio na pravnu snagu i da ne može proizvesti posljedice po Crnu Goru po međunarodnom pravu&rdquo;, rekli su iz Ustavnog suda.&nbsp;
Po pitanju Zakona o potvrđivanju NATO Sporazuma, sudije su smatrale da nije riječ o istoj ustavnopravnoj situaciji, imajući u vidu da je riječ o multilateralnom ugovoru, ne pokreće pitanja osnovnih načela na kojima počiva Ustav, niti stvara obavezu dono&scaron;enja posebnih zakona i preduzimanja aktivnosti u cilju njegove implementacije čime ne pokreće ni pitanje pravne sigurnosti. &nbsp;
Sudije koje su glasale protiv pokretanja postupka zauzele su stavove da Ustavni sud, u konkretnom slučaju, nije nadležan da cijeni materijalnu sadržinu Zakona kojim se potvrđuje međunarodni sporazum, da se predmetnim Zakonom ne dovodi u pitanje skup&scaron;tinska većina kojom je odlučeno o potvrđivanju Sporazuma, te da ovim Sporazumom nijesu dovedena u pitanje imovinska prava stranaca koja bi zahtijevala dvotrećinsku podr&scaron;ku.&nbsp;
&ldquo;Sudije su navele i da na&scaron; Ustav ne prepoznaje prethodnu kontrolu ocjene ustavnosti, već samo naknadnu kontrole formalne ustavnosti zakona. Dodatno, stav je bio i da bi se time ponovo otvorilo pitanje saglasnosti sa Ustavom Zakona o potvrđivanju Sporazuma sa Sjevernoatlantskom alijansom (NATO), imajući u vidu da je ratifikovan glasovima 46 poslanika iako Ustav za upotrebu vojske Crne Gore u međunarodnim snagama propisuje dvotrećinsku većinu u prvom krugu glasanja&rdquo;, rekli su iz Ustavnog suda.
Zakon kojim je potvrđen Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata usvojen je u Skup&scaron;tini 3. juna pro&scaron;le godine u ponovnom glasanju, dok su inicijative za ocjenu ustavnosti podnijete Ustavnom sudu 23. juna i 30. jula pro&scaron;le godine.
Radi se o međunarodnom ugovoru za koji podnosioci inicijativa, odbornik u Skup&scaron;tini Op&scaron;tine (SO) Budva, Đorđe Zenović i NVO Centar za za&scaron;titu i proučavanje ptica, tvrde da je usvojen suprotno Ustavu i da može proizvesti ozbiljne posljedice po interese države, &scaron;to Vlada Crne Gore kao potpisnica Sporazuma negira.&nbsp;
Ustavni sud je u ovom predmetu održao javnu raspravu 15. decembra pro&scaron;le godine, koja je uživo emitovana na internetu i prenosile su je dvije televizije sa nacionalnom frekvencijom.&nbsp;
Na javnoj raspravi svoja mi&scaron;ljenja su iznijeli profesor ustavnog prava i biv&scaron;i predsjednik Ustavnog suda Mladen Vukčević, profesori ustavnog prava Đorđe Garda&scaron;ević iz Zagreba i Vladimir Đurić iz Beograda, profesor međunarodnog javnog prava i biv&scaron;i sudija Evropskog suda za ljudska prava Neboj&scaron;a Vučinić, profesor međunarodnog privatnog prava Vladimir Čolović iz Beograda i profesorica međunarodnog privatnog i ekolo&scaron;kog prava Maja Kostić Mandić iz Podgorice.&nbsp;

Ustavni sud: Sporazum sa UAE nijesmo proglasili ni ustavnim ni neustavnim, ponovo će se razmatrati

"PREDSTAVLJANJE ODLUKE KAO POTVRDU USTAVNOSTI JE NEUTEMELJENO"

Kod svih uginulih koka nosilja koje su dvije komercijane farme iz Bijelog Polja samoinicijativno bacile na deponiju u tom gradu potvrđena je zaraza ptičijim gripom, saop&scaron;tio je koordinator za suzbijanje ptičijeg gripa pri Upravi za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Milan Rogo&scaron;ić.
Takođe, saop&scaron;tio je da imamo nekoliko novih slučajeva u Plavu. Prema njegovim riječima, za sada nemamo potvrđeno obolijevanje kod ljudi, pi&scaron;e Portal RTCG.
Nakon prvih slučajeva ptičijeg gripa u Nik&scaron;iću i Bijelom Polju, pojavili su se novi i u Plavu.
"Imamo nekoliko novih slučajeva. Jedan se pojavio i u op&scaron;tini Plav, tu imamo jedno aktivno žari&scaron;te, jedno manje seosko gazdinstvo na kojem je do&scaron;lo do uginuća svih jedinki u veoma kratkom periodu &scaron;to je karakteristika ove bolesti i prva sumnja da se ona pojavila", kazao je Rogo&scaron;ić.
Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, prethodnih dana dobila je informaciju o masovnim uginućima živine na dvije fizički veoma bliske komercijalne farme živine u Bijelom Polju. Prema navodima Ministarstva poljoprivrede, farme nijesu obavijestile najbližu veterinarsku ambulantu ili veterinarskog inspektora o promijenjenom zdravstvenom stanju, odnosno uginućima na njihovim farmama, &scaron;to je njihova zakonska obaveza. Takođe su samoinicijativno izvr&scaron;ile uklanjanje živine iz objekata.
"Imamo potvrde u odnosu dvije komercijalne farme u Bijelom Polju koje su mimo procedura i prijave na bolest uklonile živinu sa farme na deponiju Bijelo Polje &scaron;to je predato policiji i tužila&scaron;tvu u Bijelom Polju na postupanje. Po nalogu tužila&scaron;tva, izvr&scaron;eno je otkopavanje tog materijala sa deponije i uzorkovanje za laboratorijske analize . U svim uzorcima jepotvrđeno postojanje ptičijeg gripa", kazao je on.
Prema informacijama Uprave za bezbjednost hrane, od ptičijeg gripa na tim farmama je uginulo oko 10.000 koka nosilja.
"Ali s obzirom na to da je predmet predat tužila&scaron;tvu i oni raspolažu detaljima, u pitanju komercijalni proizvođači, tako da je u pitanju oko 10.000 jedinki", rekao je Rogo&scaron;ić.

Potvrđen ptičiji grip kod oko 10.000 uginulih koka nosilja sa farmi u Bijelom Polju

EVIDENTIRANO NEKOLIKO NOVIH SLUČAJEVA U PLAVU

Eko park Blace, koji se nalazi nadomak centra Nik&scaron;ića, za posjetioce je otvoren prije dva dana, ali ga nijesu posjetili ljubitelji prirode već vandali, pi&scaron;e RTNK.
Ekipa RTNK na tom lokalitetu jutros je zatekla ružan prizor, zapaljenu klupu, razbacano smeće.
Prema pisanju tog medija, nered su očigledno napravili tokom prethodnog dana, jer su volonteri i članovi Dru&scaron;tva mladih ekologa Nik&scaron;ića u Blacama boravili u nedjelju kada su sredili izleti&scaron;te i popravili sav mobilijar.
Blace su volonterskom akcijom, koja je inače tradicionalna, pripremili za boravak onih koji vole prirodu.
Nepoznatim počiniocima nije bilo dovoljno &scaron;to su zapalili klupu i razbacali smeće, koje su ostavili, već su i polomili i crijep na krovnoj konstrukciji objekta gdje je ro&scaron;tilj.

Nikšić: U Eko parku Blace vandali zapalili klupu, razbacali smeće

NAKON ŠTO SU U NEDJELJU VOLONTERI SREDILI IZLETIŠTE I POPRAVILI SAV MOBILIJAR

Novim Zakonom o za&scaron;titi vazduha, koji je pripremila Vlada, predviđen je stroži sistem kontrole zagađenja, preciznije nadležnosti institucija i mjere za smanjenje emisija &scaron;tetnih materija, sa krajnjim ciljem postizanja nultog zagađenja i zdravije životne sredine u Crnoj Gori do 2050.
Predlog novog Zakona o za&scaron;titi vazduha uvodi sveobuhvatniji sistem upravljanja kvalitetom vazduha u Crnoj Gori, kroz preciznije definisane nadležnosti institucija, unaprijeđeni monitoring i niz mjera za smanjenje emisija &scaron;tetnih materija.
Kako se navodi u dokumentu, cilj zakona je postepeno unapređenje kvaliteta vazduha do nivoa koji vi&scaron;e neće predstavljati rizik po zdravlje ljudi, prirodne ekosisteme i biodiverzitet.
&bdquo;Ovim zakonom propisuju se nadležnosti i odgovornosti za za&scaron;titu vazduha, metode za procjenu kvaliteta vazduha, praćenje ambijentalnog vazduha, upravljanje kvalitetom vazduha, kao i mjere za izbjegavanje, sprečavanje i smanjenje zagađenja i njegovih &scaron;tetnih efekata na zdravlje ljudi i životnu sredinu&ldquo;, pi&scaron;e u predlogu zakona.
U dokumentu se ističe da je vazduh prirodna vrijednost i dobro u op&scaron;toj upotrebi koje uživa posebnu za&scaron;titu u Crnoj Gori. Zagađenje vazduha, kako je precizirano, može poticati iz stacionarnih izvora poput industrijskih postrojenja i tehnolo&scaron;kih procesa, ali i iz pokretnih izvora kao &scaron;to su motorna vozila, lokomotive, plovila i avioni.
&bdquo;Izvori zagađivanja moraju biti izgrađeni, opremljeni i održavani tako da ne ispu&scaron;taju zagađujuće materije iznad propisanih graničnih vrijednosti, odnosno u količinama koje mogu ugroziti zdravlje ljudi i životnu sredinu&ldquo;, precizira se u tekstu zakona.
Poseban fokus stavljen je na sistem monitoringa kvaliteta vazduha. Državna mreža mjernih stanica biće unaprijeđena, a kvalitet vazduha pratiće se kroz stalna mjerenja, modeliranje i dodatna indikativna mjerenja u zonama gdje postoji povećan rizik od zagađenja.
Predlog zakona takođe predviđa veću ulogu institucija.
&ldquo;Ministarstvo nadležno za za&scaron;titu životne sredine koordiniraće nacionalnu strategiju upravljanja kvalitetom vazduha i saradnju sa Evropskom komisijom, dok će Agencija za za&scaron;titu životne sredine biti zadužena za razmjenu podataka, informisanje javnosti i praćenje sprovođenja akcionih planova&rdquo;, poja&scaron;njeno je u dokumentu.
Centar za ekotoksikolo&scaron;ka istraživanja imaće glavnu ulogu u procjeni kvaliteta vazduha i održavanju državne mreže za monitoring.
Osim toga predviđeno je i uvođenje nacionalne strategije upravljanja kvalitetom vazduha, koja će definisati put ka postizanju nultog zagađenja i životne sredine bez toksičnih materija najkasnije do 2050.&nbsp;
Zakon precizira i obaveze za privredne subjekte čije aktivnosti mogu uticati na kvalitet vazduha.
&ldquo;Oni će morati da obezbijede tehničke mjere za smanjenje emisija, prate uticaj svojih aktivnosti i pribave dozvolu za emisiju zagađujućih materija&rdquo;, nagla&scaron;eno je u dokumentu.
U slučaju kr&scaron;enja propisa predviđene su i novčane kazne.
&ldquo;Za pravna lica kazne se kreću od 2.000 do 40.000 eura, dok odgovorna lica u preduzećima mogu biti kažnjena novčanom kaznom od 500 do 4.000 eura&rdquo;, ističe se u predlogu zakona.
Iz Vlade napominju i da zakon predviđa i veću transparentnost, pa će javnost imati pristup informacijama o kvalitetu vazduha, uključujući indeks kvaliteta vazduha koji će se redovno ažurirati i biti dostupan putem javnih platformi.
Osim toga, građani i organizacije civilnog dru&scaron;tva imaće pravo da pred nadležnim sudom ospore odluke ili postupke organa vlasti ukoliko smatraju da su prekr&scaron;ene odredbe zakona koje se odnose na za&scaron;titu vazduha.
&ldquo;Predloženo je i da novi zakon stupi na snagu osmog dana od objavljivanja u Službenom listu Crne Gore, čime bi prestao da važi važeći Zakon o za&scaron;titi vazduha iz 2010. godine&rdquo;, zaključeno je u dokumentu.

Kazne do 40.000 eura za zagađivače: Cilj nulto zagađenje i zdravija životna sredina do 2050.

NOVIM ZAKONOM O ZAŠTITI VAZDUHA

Vr&scaron;ilac dužnosti direktora Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) Du&scaron;an Drakić izjavio je da će se ponovo prijaviti na konkurs za direktora u punom mandatu bez obzira &scaron;to prethodnog puta nije izabran.
Drakić za RTCG navodi da po&scaron;tuje odluku Savjeta te da će nastaviti da vodi ovu Agenciju profesionalno. Ističe da ga ne obeshrabruje to &scaron;to prethodnog puta nije izabran.
"Moj dosada&scaron;nji rad i planovi daljeg razvoja koje sam iznio i na Savjetu daju mi pravo da se opet prijavim i da očekujem da idući izbor protekne bez ličnih simpatija i preferenci, a samo na osnovu integriteta i mjerljivih rezultata svakog od kandidata", kaže Drakić.&nbsp;
Podsjetimo, u četvrtak su tri člana Savjeta ASK-a glasala za Drakića, jedan član bio je uzdržan, a jedan protiv. Da bi kandidat bio izabran, potrebna su četiri glasa podr&scaron;ke. Savjet ASK-a prije četiri dana raspisao je novi konkurs za izbor direktora u punom mandatu.

Drakić: Ponovo ću se prijaviti za direktora Agencije za sprečavanje korupcije

ISTIČE DA GA NE OBESHRABRUJE TO ŠTO PRETHODNOG PUTA NIJE IZABRAN.

U Crnoj Gori danas će biti pretežno oblačno, povremeno sa ki&scaron;om, pljuskom i grmljavinom, a na sjeveru sa snijegom.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, prijepodne se ponegdje očekuje ki&scaron;a, a popodne povremeno ki&scaron;a, ponegdje pljusak i grmljavina.
U vi&scaron;im predjelima na sjeveru moguća je susnježica i snjeg.
Vjetar će biti slab do umjeren, ponegdje pojačan, tokom noći na udare i jak, sjeveroistočni i istočni.
Jutarnja temperatura nula do 12, najvi&scaron;a dnevna tri do 17 stepeni.

Danas oblačno sa kišom, na sjeveru moguć snijeg

DO 17 STEPENI

Novinarima i medijskim radnicima od danas je dostupna besplatna linija za prijavljivanje prijetnji, napada i drugih oblika ugrožavanja bezbjednosti, saop&scaron;tili su iz Sindikata medija (SMCG).
Kako je navedeno, medijski radnici ugrožavanje bezbjednosti mogu prijaviti na broj 080 000 222.
"Broj je na raspolaganju 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici, a uspostavljen je u okviru Međusektorske radne grupe za uspostavljanje mehanizma za bezbjednost novinara.
Pozvamo novinare i medijske radnike da koriste liniju u situacijama kada su izloženi prijetnjama, napadima ili drugim oblicima pritiska, kako bi nadležni mogli pravovremeno da reaguju i pruže potrebnu podr&scaron;ku", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Navodi se da je pokretanje te linije jedna od aktivnosti predviđenih Medijskom strategijom Crne Gore 2023&ndash;2027.
&nbsp;

Besplatna linija za medijske radnike za prijavljivanje napada i prijetnji

SAOPŠTENO IZ SINDIKATA MEDIJA

Kju groznica registrovana je na pet domaćinstava u Nik&scaron;iću i isto toliko u Danilovgradu. Oboljeli su konji, goveda, ovce i koze, &scaron;to jo&scaron; vi&scaron;e komplikuje situaciju. Koliko će bolest trajati, te&scaron;ko je procijeniti - poručuju iz Uprave za bezbjednost hrane i ponavljaju da pomno prate situaciju.
Kju groznica je zarazna bolest mnogih životinjskih vrsta. &nbsp;
Spada u grupu zoonoza, odnosno bolesti koje se sa životinja mogu prenijeti na ljude.
Prisutna je na svim kontinentima i endemična je u gotovo svim predjelima u kojima postoje životinje - rezervoari uzročnika.
Iako je pristuna u skoro svim zemljama Evrope, ne postoje propisani standardi za kontrolu ove bolesti.
Države, u zavisnosti od pojave bolesti, stepena opasnosti i procjene rizika, pojedinačno preduzimaju različite mjere za kontrolu i suzbijanje te bolesti.
&nbsp;

Kju groznica registrovana u Nikšiću i Danilovgradu