Društvo

Usljed jakog vjetra, danas se fasada sa zgrade u centru Podgorice sru&scaron;ila, a njeni djelovi su rasuti po ulici.
Podsjetimo, prekjuče u Ulici Slobode, na parkingu jednog solitera, palo je veliko parče fasade, o&scaron;tetiv&scaron;i nekoliko parkiranih vozila.
Srećom, u trenutku incidenta na tom mjestu nije bilo prolaznika.

Podgorica: Srušila se fasada sa zgrade

U CENTRU GRADA

Saobraćaj na putu Berane - Bijelo Polje, kroz tunel Tifran, uspostvaljen je nakon &scaron;to je ra&scaron;či&scaron;ćen put, uklonjen odron i odrađeni radovi na stabilizaciji kosine, saop&scaron;teno je iz Uprave za saobraćaj.
Na toj dionici puta u toku je rekonstrukcija magistranog puta M-2, dionica Poda-Berane.
&bdquo;Zbog radova na putu Berane - Ribarevine do kraja januara biće na snazi privremena obustava saobraćaja za sve vrste vozila od osam do 11 sati i od 14 sati do 16 sati i 30 minua&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Podsjećaju da je rekonstrukcija puta Lepenac - Ribarevine - Poda - Berane počela je 31. jula 2023. godine, a radovi će, kako su rekli iz Uprave za saobraćaj, biti zavr&scaron;eni sredinom ljeta.
Vrijednost radova je 35,7 miliona eura, bez poreza na dodatu vrijednost, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju Uprave.

Otvoren put Berane - Bijelo Polje kroz tunel Tifran

SAOPŠTENO IZ UPRAVE ZA SAORAĆAJ

Crna Gora će za 25 godina imati oko 100 hiljada stanovnika manje, pokazale su projekcije sajta World Population review, a prenosi portal RTCG.
To znači da će u na&scaron;oj državi 2050. živjeti 533 hiljade građana, &scaron;to je ogromni gubitak u odnosu na sada&scaron;njih 638 hiljada stanovnika.
Crna Gora trenutno doživljava opadanje stanovni&scaron;tva koje se naizmjenično mijenja sa stagnirajućim rastom.
Ti podaci dostupni su na sajtu worldpopulationreview.com.
Kako pi&scaron;e taj sajt, procijenjena populacija od 621.000 u 2014. upoređuje se sa 625.000 stanovnika prije tri godine i 620.000 u 2003. godini.
Stanovni&scaron;tvo zemlje jedva da se promijenilo od kasnih 1980-ih.
I rezultati popisa u Crnoj Gori za 2023. pokazuju da je, nažalost, popis ogolio tradicionalne demografske probleme sa kojima se Crna Gora suočava.
Na prethodnom popisu iz 2011. godine takvu statistiku imale samo Plužine, dok je danas imaju Gusinje, Andrijevica, Kola&scaron;in, Mojkovac, &Scaron;avnik, Žabljak, Plužine, Pljevlja i Cetinje.
Konačni rezultati Popisa stanovni&scaron;tva u Crnoj Gori, sprovedenog krajem 2023. godine, pokazali su da u Crnoj Gori ima 623.633 stanovnika, &scaron;to je 0,6 odsto vi&scaron;e nego na posljednjem popisu 2011. godine.
Prema podacima Monstata, djeca do pet godina čine 6,9 odsto populacije, djeca od &scaron;est do 14 godina 11,2 odsto, dok djece od 15 do 18 godina ima 4,6 odsto, &scaron;to čini svega 22,7 odsto stanovni&scaron;tva.
Posmatrajući po op&scaron;tinama, stanovni&scaron;tvo Plužina je u prosjeku najstarije sa 47,32 godine, a Rožaja najmlađe sa prosjekom 35,83 godina.
Posmatrajući prema starosnim grupama, djeca starosti od 0-5 godina, koja predstavljaju pred&scaron;kolski uzrast čine 6,85% od ukupnog stanovni&scaron;tva. Osnovno-&scaron;kolskog uzrasta, starosti od 6-14 godina, ima 11,18%, dok srednjo&scaron;kolskog uzrasta, starosti od 15-18 godina, ima 4,63% u ukupnom stanovni&scaron;tvu, podaci su Monstata.
Stanovni&scaron;tvo od 0 do 14 godina starosti čini 18,03% od ukupnog stanovni&scaron;tva. Radno sposobno stanovni&scaron;tvo (od 15-64 godine) čini 65,13%, dok stanovni&scaron;tva sa 65 i vi&scaron;e ima 16,84%. Punoljetno stanovni&scaron;tvo čini 78,45% ukupnog stanovni&scaron;tva.

Projekcije: Crna Gora će 2050. imati 100 hiljada stanovnika manje

PODACI SA SAJTA WORLD POPULATION REVIEW

Nakon tragedije na Cetinju 1. januara, kada je ubijeno 13 osoba, među kojima i dvoje djece, veliki broj građana Crne Gore zatražio je psiholo&scaron;ku pomoć.
Prema podacima Ministarstva zdravlja, za prva četiri dana rada SOS linije registrovano je ukupno oko 365 poziva prema broju 1555, &scaron;to, kako kažu, jasno upućuje na to građani prepoznaju značaj ovog servisa. U tom resoru su istakli da će prvi dan u drugom polugodi&scaron;tu biti posvećen razgovorima psihologa i razrednih starje&scaron;ina sa učenicima u cetinjskim &scaron;kolama.
"Neki od poziva bili su i na čekanju, pa molimo građane za strpljenje. Dnevno se realizuje preko 20 intervencija i do sada registrujemo ukupno preko 60 sati ukupnog trajanja razgovora. Pozovi dolaze iz svih krajeva zemlje, a najče&scaron;će iz centralne regije", kazali su Danu iz Ministarstva zdravlja.
Na pitanje da li su građanima Cetinja dostupni psiholozi i psihijatri u Domu zdravlja i Op&scaron;toj bolnici, odnosno koliko njih je trenutno na raspolaganju u ambulantama u prijestonici, iz ministarstva kažu da je Cetinjanima trenutno na raspolaganju oko 40 stručnjaka, dok je u toku izrada plana za budući period.
U Dom zdravlja bez uputa, poziv na broj 067242702
Dom zdravlja Cetinje će i ove sedmice pružati psiholo&scaron;ko-psihijatrijsku podr&scaron;ku građanima u dvije smjene. U prvoj smjeni, od 7 do 15 časova, radiće dr Ana Đuranović i psiholog iz Doma zdravlja Marija Peri&scaron;ić. U drugoj smjeni ordiniraće psihijatri i klinički psiholozi, u periodu od 15 od 19 časova.
"U slučaju pojave potrebe za pružanjem pomoći nakon 19 časova, Dom zdravlja Cetinje će organizovati transport u Klinički centar Crne Gore u Podgorici. Nagla&scaron;avamo da za stručnu pomoć nijesu neophodni uputi, potrebno je samo kontaktirati broj 067/242&ndash;702, koji je namijenjen za tu svrhu. Sve neophodne informacije na navedenom broju pružaće medicinska sestra Ljiljana Kapisoda", navode iz cetinjskog Doma zdravlja.
"Ispomoć psihijatrijsko-psiholo&scaron;koj službi na Cetnju pruža ukupno oko 40 psihijatara i psihologa u ambulantnom radu, u dvije smjene, koji zajedno sa cetinjskim kolegama pružaju usluge u Domu zdravlja svakog dana od 7 do 19 časova. Ovaj vid pomoći i podr&scaron;ke građanima Cetinja i Domu zdravlja Cetinje nastaviće se na isti način i tokom ove sedmice, dok je u toku izrada planova o daljem tempu i modalitetima pružanja pomoć",&nbsp; ističu iz resora kojim rukovodi Vojislav &Scaron;imun.
Upitani o najavljenoj psiholo&scaron;koj pomoći za učenike i nastavnike u &scaron;kolama u prijestonici, ističu da je obezbijeđena podr&scaron;ka nastavnicima, koja će se pružati s ciljem da se lak&scaron;e prevaziđe stres, da prepoznaju promjene pona&scaron;anja kod učenika i da znaju kako da im pomognu. Kako su dodali, nastavnici će raditi i samoprocjene svojih osjećanja i stepena stresa. Kako su ukazali, nastavnička uloga je i inače stresna, tako da je u pitanju program koji je već realizovan u &scaron;kolama.
"Na početku polugođa, prvi dan &scaron;kole i prvi časovi biće rezervisani za razgovor psihologa i razrednih starje&scaron;ina s učenicima. Podr&scaron;ka će biti u svim &scaron;kolama u Crnoj Gori gdje rade psiholozi. Ove aktivnosti će se odvijati u &scaron;kolama, a obezbijeđena je i individualna podr&scaron;ka učenicima, nastavnicima i roditeljima", saop&scaron;tili su iz Ministarstva zdravlja.

Za četiri dana putem SOS linije psihologu se obratilo 365 građana

PODACI MINISTARSTVA ZDRAVLJA

TikTok omiljena je dru&scaron;tvena mreža među mladima, ali sve veći izazov za roditelje. Pored toga &scaron;to nudi kreativne sadržaje i zabavu, očigledan je porast uznemirujućih video snimaka u kojima se vide nasilje i prijetnje. Sve to dodatno zabrinjava kada znamo da su njeni korisnici i najmlađi. Sudski vje&scaron;tak Marko Lakić, u razgovoru za Portal RTCG, upozorio je da nijedno dijete mlađe od 13 godina ne bi smjelo da koristi TikTok.
S obzirom na to da veliki broj korisnika TikTok-a čine djeca i adolescenti, postavlja se pitanje u kojoj mjeri nasilni sadržaji utiču na njihov mentalni i emocionalni razvoj. Iako ova platforma ulaže napore da suzbije ovakve sadržaje, oni su sve zastupljeniji, a granica između kreativnosti i opasnosti sve je tanja.
Negativni uticaj TikTok-a odrazio se nedavno u Albaniji.
Nakon &scaron;to je dječak izbo nožem i usmrtio četrnaestogodi&scaron;njaka, na ovoj dru&scaron;tvenoj mreži kružili su snimci na kojima su se maloljetnici izjasnili za ubistvo. Objavljena je i fotografija počinioca, koji je uhap&scaron;en, na kojoj se vidi rana koju je zadobio na ruci. Albanske vlasti su odlučile da blokiraju TikTok nakon tragičnog događaja, zbog zabrinutosti za sigurnost djece.
Lakić: Uvesti kazne za roditelje, povećati bezbjednost djece
Trenutni zakonski okviri koji reguli&scaron;u bezbjednost djece na internetu, smatra sudski vje&scaron;tak Marko Lakić, nijesu dobri. Ukazuje da roditelji snose određenu vrstu odgovornosti, pa bi zato trebalo uvesti kazne za njih ukoliko izostane reakcija.
&ldquo;U cilju bezbjednosti na&scaron;e djece, neophodno bi bilo da poradimo na tom polju. Pritom bi definitivno trebalo uvesti kazne za roditelje koji dozvoljavaju kori&scaron;ćenje sadržaja djeci koja nisu dostigla uzrast na koji je neki sadržaj ograničen&rdquo;, kazao je Lakić.
Upozorava da nijedno dijete mlađe od 13 godina ne bi smjelo da koristi TikTok.
&ldquo;U nekim državama je to ograničenje na 18 godina. Postavlja se pitanje da li bi se i te strože mjere po&scaron;tovale? Smatram da ne bi&rdquo;, ukazuje Lakić.
Pejaković: Nasilni sadržaji utiču na mentalno zdravlje mladih
Psiholo&scaron;kinja Adriana Pejaković, u razgovoru za Portal RTCG, kazala je da preplavljenost nasiljem i ekstremnim nasilnim sadržajem može ozbiljno da ugrozi i naru&scaron;i mentalno zdravlje mladih.
&ldquo;Može uticati na njihovo pona&scaron;anje, empatiju i sposobnost dono&scaron;enja odgovarajućih odluka. Ukoliko su djeca preplavljena takvim sadržajima mogu postati povi&scaron;eno anksiozna, depresivna ali i ići u pravcu antisocijalnog pona&scaron;anja ili poremećaja pona&scaron;anja i ličnosti-u ekstremnim slučajevima&rdquo;, istakla je ona.
Dru&scaron;tvene mreže, ističe Pejaković, mogu biti kanal za &scaron;irenje nasilnih sadržaja.
&ldquo;Povezanost između dru&scaron;tvenih mreža i nasilja postoji, pa sada imamo i online nasilje, govor mržnje na drustvenim mrežama i druge toksične sadržaje koji mogu uticati na mentalno zdravlje mladih&rdquo;, nagla&scaron;ava ona.
Pejaković ističe da su djeca podložna jakim stimulusima, sadržajima koji su viralni, a takođe imaju mehanizme kojima podražavaju ono &scaron;to vide i ukoliko je nasilje ono &scaron;to gledaju oni će ga podražavati.
&ldquo;To je znači da su djeca i mladi po prirodi nasilni već da na taj način često nastoje da budu bliski, prihvaćeni, prikriju sopstveni strah, pokažu se u grupi&rdquo;, obja&scaron;njava Pejaković.
Ona napominje da je važno da se sankcioni&scaron;e nasilje i pokaže djeci da ono ima svoje posljedice.
Važno je, poručuje ona, uložiti napore u edukaciju o odgovornom kori&scaron;ćenju interneta i vr&scaron;iti veći nadzor nad sadržajem kojem djeca pristupaju.
&ldquo;Zapitajmo se koje bi to sadržaje mi kao dru&scaron;tvo trebalo da omogućimo djeci da ne ulaze u ovakve rizike. Da li smo ih okružili agresijom na internetu, u medijskom prostoru? Da li imaju dovoljno dru&scaron;tvenog angažovanja kroz đačke parlamente i druge vidove ogla&scaron;avanja mladih? Da li im pružamo dobre uzore? Koliko smo mi zreli kao dru&scaron;tvo i pojedinci? Ovo su pitanja na koja moramo da odgovorimo prije nego okrivimo djecu. Jer poznato je da ukoliko djeca imaju podsticajno okruženje neće lako ulaziti u rizična pona&scaron;̣anja&rdquo;, poručuje Pejaković.
Anonimnost koja pruža korisnicima da se sakriju iza lažnih indenditeta olak&scaron;ava put ka postavljaju neprimjerenih sadržaja.
&ldquo;To je svakako veliki izazov u cilju identifikacije i procesuiranja počinioca određenih krivičnih djela, ali smatram da bi se ta pojava znatno smanjila kada bi prvo roditelji znali adekvatno da koriste sadržaj na internetu, a onda i djecu pravilno naučili&rdquo;, smatra Lakić.
Lažne identitete i određena skrivanja, dodaje Lakić, nikada nećemo moći da suzbijemo, ali uz adekvatnu edukaciju, znatno bi smanjili njihov negativni uticaj.
On kao rje&scaron;enje problema ne vidi u blokiranju TikTok-a ili bilo kojeg drugog servisa, već u tome da se oni koriste na pravi način.
&ldquo;Vi&scaron;e sam da se ti servisi koriste onako kako su i predviđeni (za starije od 13 godina). Sa druge strane smatram da treba mnogo vi&scaron;e edukacije i mnogo manje zata&scaron;kavanja i zloupotreba od strane nadležnih&rdquo;, poručuje Lakić.
Smatra da bi u obrazovnim institucijama vi&scaron;e pažnje trebalo povesti da se djeca nauče pravilnom kori&scaron;ćenju sadržaja na internetu.
Lakić zaključuje da TikTok i ostali servisi nisu u značajnoj mjeri povećali nasilje, ali su pogodno sredstvo da određene vrste nasilja vidi veći broj ljudi. Ukazuje na to da bi trebalo pojačati kaznenu politiku, povećati kazne i dosljedno primjenjivati sankcije za svaki vid nasilja.

Stručnjaci upozoravaju: Djeca mlađa od 13 godina ne bi smjela da koriste TikTok

"UVESTI KAZNE ZA RODITELJE, POVEĆATI BEZBJEDNOST DJECE"

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti promjenljivo oblačno sa sunčanim periodima, a na sjeveru pretežno oblačno i uglavnom suvo.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti sjeverni i sjeveroistočni, umjeren do jak, na udare olujne jačine, a krajem dana će slabiti.
Jutarnja temperatura minus deset do pet, najvi&scaron;a dnevna &nbsp;minus sedam do 13 stepeni.

Danas oblačno, do 13 stepeni

VREMENSKA PROGNOZA

U Crnu Goru je od početka rata u Ukrajini, 24. februara 2022. godine, u&scaron;lo 293.414 osoba iz Ukrajine, a napustilo je 292,5 hiljada, saop&scaron;tili su iz Ministarstva unutra&scaron;njih poslova (MUP).
Kako je navedeno, od 6. januara ove godine do danas u Crnu Goru u&scaron;la 1.031 osoba iz Ukrajine, dok je u istom periodu napustilo 940 ljudi.
U tom periodu, kako su precizirali, 27 osoba iz Ukrajine podnijelo je zahtjev za odobravanje privremene za&scaron;tite.
&ldquo;Od početka primjene Odluke o privremenoj za&scaron;titi, 14. marta 2022.godine, do danas su podnijeta 13.034 zahtjeva za privremenu za&scaron;titu (7.941 žena i 5.093 mu&scaron;karaca), od kojih je odobreno ukupno 12.302 zahtjeva&rdquo;, navodi u saop&scaron;tenju.
Kako su precizirali, broj zahtjeva za produženje privremene za&scaron;tite u tom periodu 10.932, od čega su žene podnijele 6.786, a mu&scaron;karci 4.146 zahtjeva.
&ldquo;Broj zahjeva za produženje privremene za&scaron;tite u 2023. je 4.305, a odobreno je 4.299 zahtjeva, dok je pro&scaron;le godine podnijeto 6.587 zahtjeva za produženje privremene za&scaron;tite, od čega je 6.166 odobrenih, a za ostale je obrada u toku&rdquo;, saop&scaron;tili su iz MUP-a.

Od početka rata u Ukrajini u Crnu Goru ušlo više od 293 hiljade Ukrajinaca

PODACI MUP-A CRNE GORE

Vlada je juče na telefonskoj sjednici u skladu s presudom Upravnog suda Crne Gore od 21.11.2024. godine, konstatovala da Artan Kurti, počev od 13. januara 2025. godine nastavlja mandat generalnog inspektora u Agenciji za nacionalnu bezbjednost.
"S tim u vezi Vlada je donijela Rje&scaron;enje o razrje&scaron;enju generalnog inspektora u Agenciji za nacionalnu bezbjednost mr Predraga Burića i zadužila v.d. direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost da generalnom inspektoru Agencije za nacionalnu bezbjednost omogući obavljanje poslova u skladu sa Zakonom o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, a nakon dobijanja dozvole za pristup tajnim podacima", navodi se u saop&scaron;tenju Vlade.
Kako nadalje navode, Vlada je zadužila v.d. direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost da bez odgađanja Direkciji za za&scaron;titu tajnih podataka dostavi zahtjev za dobijanje dozvole za pristup tajnim podacima za Artana Kurtija, generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost.

Kurti od danas opet u ANB-u

ODLUKA VLADA

U Crnoj Gori danas će biti umjereno do potpuno oblačno, vjetrovito i hladno. Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, mjestimično su moguće slabe padvine. Vjetar sjeverni i sjeveroistočni, umjeren do jak, na udare olujne jačine. Najvi&scaron;a dnevna temperatura minus pet do deset stepeni.

I danas hladno i vjetrovito

VJETAR OLUJNE JAČINE

Jak sjeverni i sjeveroistočni vjetar pravi probleme tokom cijelog dana u glavnom gradu: na vi&scaron;e lokacija vjetar je polomio drveće, a u Ulici slobode pala je fasada sa solitera.
Službe Glavnog grada sanirale dio ograde mosta Braće Zlatičanin koji je o&scaron;tećen kada je jutros usljed jakog vjetra do&scaron;lo do obaranja stabla na dio te saobraćajnice.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://gradski.me/wp-content/smush-webp/2025/01/viber_image_2025-01-12_11-10-34-940-768x1024.jpg.webp" width="362" height="483" />
Foto: Gradski.me
Kako pi&scaron;e Gradski.me, službe Glavnog grada su na terenu i saniraju &scaron;tetu cijeli dan.

Pala fasada sa zgrade u Podgorici

U ULICI SLOBODE

Voda sa izvori&scaron;ta Mareza je ispravna za piće, saop&scaron;teno je iz podgoričkog Vodovoda.
&ldquo;Prema posljednjim rezultatima fizičko-hemijskih analiza vode sa izvori&scaron;ta Mareza, vrijednost mutnoće je pala ispod granične&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Prema rezultatima najnovijih analiza, svi parametri kvaliteta vode su, kako ističu, u zakonski propisanim granicama.
&ldquo;Voda sa česme je bezbjedna za upotrebu&rdquo;, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.

Voda sa Mareze ispravna za piće