Društvo

Tri osobe koje su ranjene u pucnjavi na Cetinju, koje se liječe u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG), uspje&scaron;no se oporavljaju dok je četvrta, čije je stanje bilo kritično i neizvjesno, od danas pokazuje znake oporavka, saop&scaron;tili su iz te zdravstevene ustanove
Podsjetili su da je od prijema pacijenata i operacija pro&scaron;lo pet dana.
Navode i da je Ministarstvo zdravlja danas aktiviralo i SOS liniju za psiholo&scaron;ku podr&scaron;ku svima kojima je potrebna nakog tragičnog događaja na Cetinju.
&ldquo;Telefonska linija je uspostavljena zahvaljujući angažmanu Klinike za psihijatriju KCCG i Udruženja psihologa, uz tehničku podr&scaron;ku Telekoma, koji je za ovu namjenu odobrio broj 1555 i omogućio da pozivi iz svih mreža budu besplatni&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Kako je saop&scaron;teno, na pozive građana kojima je potreban savjet i psiholo&scaron;ka podr&scaron;ka odgovaraće skoro 40 profesionalaca.

KCCG: Pacijent sa Cetinja koji je bio u kritičnom stanju pokazuje znake oporavka

TROJE SE USPJEŠNO OPORAVLJA

SOS telefonska linija za psiholo&scaron;ku pomoć i podr&scaron;ku svima kojima je potrebna nakog tragičnog događaja na Cetinju, kao &scaron;to je i najavilo Ministarstvo zdravlja, od danas je aktivna.
Telefonska linija, kako je navedeno, uspostavljena je zahvaljujući angažmanu Klinike za psihijatriju Kliničkog centra Cvrne Gore i Udruženja psihologa, uz tehničku podr&scaron;ku Telekoma, koji je za ovu namjenu odobrio broj 1555 i &nbsp;omogućio da pozivi iz svih mreža budu besplatni.
Na pozive građana kojima je potreban savjet i psiholo&scaron;ka podr&scaron;ka odgovaraće skoro 40 profesionalaca, saop&scaron;tili su iz Ministarstva.
"Svjesni da je porodicama, kao i svima onima koji su na bilo koji način bili sudionici događaja na Cetinju, neophodna psiholo&scaron;ka podr&scaron;ka, novoformirana Radna grupa, kojom koordini&scaron;e Ministarstvo zdravlja, u saradnji sa udruženjima psihijatara i psihologa Crne Gore odmah je organizovala timove za psiholo&scaron;ku podr&scaron;ku. Timovi su raspolaganju svim građanima i građankama Cetinja svakoga dana od 07h do 19h. U slučaju potrebe da je pomoć potrebno pružiti i nakon navedenog perioda zdravstvene ustanove &nbsp;sa Cetinja će organizovati sanitarni prevoz prema Kliničkom centru Crne Gore, gdje mogu da razgovaraju sa dežurnim ljekarima", navode iz Ministarstva zdravlja.
Sada je, uspostavljanjem i telefonske linije, na broj 1555, obezbijeđeno da svi kojima je potrebna psiholo&scaron;ka podr&scaron;ka, u svakom trenutku pomoć mogu da potraže od stručnih osoba, poručuju iz Ministarstva.
"Ministarstvo zdravlja i ovom prilikom poziva sve građane koji imaju potrebu, da potraže stručnu pomoć i na taj način lak&scaron;e prebrode traume i prevaziđu stanje koje je kod njih izazvala stravična tragedija", navode u saop&scaron;tenju.

Od danas aktivna SOS linija za psihološku podršku

SAOPŠTENO IZ MINISTARSTVA ZDRAVLJA

Pravoslavni vjernici danas slave Badnji dan, koji najavljuje hri&scaron;ćanski praznik Božić.
Badnji dan je dobio ime po badnjaku koji se, prema drevnom običaju, sa prvim sutonom, unosi u dom uz poseban ritual. Badnjak je mlado hrastovo ili cerovo drvo.
Badnje veče je porodični praznik kada se ukućani okupljaju oko obavezno posne trpeze.
Badnji dan i veče 6. januara slave sve pravoslavne crkve i vjernici koji po&scaron;tuju Julijanski kalendar &ndash; Ruska pravoslavna crkva, Jerusalimska patrijar&scaron;ija, Sveta Gora, starokalendarci u Grčkoj i egipatski Kopti.

Danas je Badnji dan

VJERNICI KOJI POŠTUJU JULIJANSKI KALENDAR

Ombudsman Sini&scaron;a Bjeković za Portal RTCG ističe da tragični događaj na Cetinju ima vi&scaron;edimenzionalan karakter, kako po pitanju uzroka, tako i po pitanju posljedica i da je nasilje i dalje često preovlađujući način rje&scaron;avanja konflikta u na&scaron;em dru&scaron;tvu. Mentalno zdravlje pojedinaca se ne poklanja dovoljna pažnja, a ozbiljan problem je dostupnost oružja, posebno na crnom trži&scaron;tu.
Kako navodi Bjeković, različite krize i krizne situacije na "vi&scaron;im nivoima dru&scaron;tva" dodatno su stvorile tenzije, koje se neminovno prelivaju na ostale segmente dru&scaron;tva.
"Ako se na takvo stanje ne reaguje u dugom periodu ili se reaguje neadekvatno ili jo&scaron; gore - ako takvo stanje nailazi na podr&scaron;ku, pa makar ona bila ograničena i vi&scaron;e verbalne prirode, to onda postaje i uobičajeni standard pona&scaron;anja u kriznim situacijama i ozbiljan problem. Umjesto suočavanja sa na&scaron;om 'bolesnom' stvarno&scaron;ću kod nas je to po pravilu signal za dodatno pogor&scaron;avanje ionako te&scaron;ke 'kliničke slike' dru&scaron;tva, odnosno produbljenja podjela i &scaron;irenju konflikta", navodi Za&scaron;titnik.
Dodaje da kada kaže mentalno stanje dru&scaron;tva, onda misli i na mentalno zdravlje pojedinaca, čemu se definitivno ne poklanja dovoljna pažnja. Ono je zapravo toliko zapostavljeno da traži promptne odgovore - institucionalne primarno, a onda i kadrovske i materijalne resurse.
"Kakvo je stanje, koliko visoko rizičnih osoba nema odgovarajući psihijatrijski tretman, kako se prate već uočeni rizici i koliko ima koordinacije kad je u pitanju kontrolisani pristup u tretmanu ovih osoba...? Sve su to pitanja koja duboko zadiru u mentalne probleme sa kojima se suočava ne mali broj ljudi u Crnoj Gori. Naravno, nijesu svi slučajevi prioritetno orijentisani na institucionalno zbrinjavanje ili trenutno rje&scaron;enje problema, ali se mora ići ka eliminaciji sada već evidentnog nedostatka u rje&scaron;avanju akutnih problema u tretmanu onih koji traže blagovremenu i efikasnu reakciju i ponajprije smanjenje rizika na minimum", smatra Bjeković.
Ozbiljan problem koji je ponovo, s razlogom, aktuelizovan ovom tragedijom, kako ističe Bjeković, je dostupnost oružja, posebno na crnom trži&scaron;tu.
"Uzalud je intervencija u zakonodavnoj i pravosudnoj sferi ako nema informacija i aktivnosti koje služe preventivnom i pravovremenom djelovanju. I opet se vraćamo na postojeći zakonodavni okvir, jer nije samo on problem. Zakon je bio i do sada relativno povoljan za suzbijanje pojava držanja i no&scaron;enja oružja na javnom mjestu, ali tamo se najmanje nosilo tzv. legalno oružje. Posljedice ovih pojava svakako su katastrofalne za uže okruženje (porodice, rodbinu, susjedstvo, pa i čitave gradove), ali na &scaron;irem planu to treba da dovede do homogenizacije dru&scaron;tva u eliminaciji ove katastrofalne pojave i jo&scaron; vi&scaron;e do jačanja svijesti o tome koliko takva pojava ko&scaron;ta u ljudskom i materijalnom potencijalu ovako male zemlje", nagla&scaron;ava Bjeković.
Dodaje da je valjda jasno da se ovde mora javiti jačanje dru&scaron;tvene kohezije kao odgovor na nesigurno i visokorizično okruženje. To naravno ne isključuje odgovornost, ali za takvo &scaron;to treba efikasno i bez odlaganja pristupiti utvrđivanju odgovornosti, a tek nakon toga povući konsekvence i izvući pouke, na bazi objektivnih indikatora.
"Uža zajednica na mjestu događanja mora biti uvjerena da ostatak dru&scaron;tva stoji uz nju, da nije sama ni u bolu, ni u očekivanjima, ni u odgovorima na sva pitanja koja je opterećuju. To je najmanje &scaron;to dugujemo žrtvama da makar po tome njihova tragedija ne ostane uzaludna i bez na&scaron;e jedinstvene empatije, solidarnosti i podr&scaron;ke onima koji su najvi&scaron;e izgubili. Cetinje nije samo na&scaron;a država, na&scaron;a istorija i na&scaron;a tradicija, Cetinje je postalo ispit na&scaron;e ljudskosti", zaključio je Bjeković.
Bjeković je pored osvrta na događaj u Prijestonici za Portal RTCG odgovorio i na nakoliko pitanja o stanju ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori. &nbsp;
Kako ocjenjujete stanje ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori?
Bjeković: Nije lako u uslovima isključivosti, netolerancije, podjela i tenzija podvući liniju demarkacije između po&scaron;tovanja i nepo&scaron;tovanja ljudskih prava u takvim okolnostima. Često kori&scaron;tena sintagma da nije bilo masovnog i sistemskog kr&scaron;enje ljudskih prava može se upotrijebiti kao &scaron;to je to uobičajen slučaj u zemljama sa sličnom dru&scaron;tvenom, političkom i ekonomskom situacijom. Ali da li je obični građanin zadovoljan svim onim &scaron;to se oko njega de&scaron;ava &ndash; mislim da nije. Brojni su primjeri nasilja, fizičkog, verbalnog, emocionalnog, koji upozoravaju da je dru&scaron;tvena podloga za ostvarivanje ljudskih prava problem, a ne nikako ljudska prava sama po sebi. Isto tako, treba biti po&scaron;ten, prvenstveno prema sebi, pa konstatovati da se retrogradne, esktremne i &scaron;tetne navike vraćaju u foramma za koje smo mislili da su odavno prevaziđene.
S druge strane, ljudska prava se najče&scaron;će vide samo sa jedne strane paravana, a kad je u pitanju drugi i drugačiji problem je vi&scaron;e nego očito na&scaron;e pojedinačno i grupno poimanje stvarnosti. Kuda to sve vodi, pogotovo ako priznamo da nas vi&scaron;e razdvaja mržnja nego &scaron;to nas spaja zajednička perspektiva, nije te&scaron;ko odgonetnuti, a pitanje koje nas sigurno sve muči - nakoga manje, nekoga vi&scaron;e &ndash; do kada. Do kada se iz duboko ukorijenjenih predrasuda i nacionalnih i svih drugih rovova ne vidi bolje sjutra, do kada su na&scaron;a prava iznad prava svih drugih...Kad bi na to pitanje barem poku&scaron;ali dati odgovor, možda bi bilo dovoljno da i ljudska prava krenu jo&scaron; vi&scaron;e i jo&scaron; bolje naprijed.
Brojni napadi na novinare nerije&scaron;eni? Kako do rezultata?
Bjeković: Napadi na novinare nijesu samo puka sila primijenjena prema ljudima. Ima tu ne&scaron;to mnogo vi&scaron;e. Ja mislim da se to de&scaron;ava pred strahom od istine. Ona svakako mora biti sadržana u medijskom izvje&scaron;tavanju, u tolikoj količini informacija koje će kad tad ogoliti istinu. Ako se toga pla&scaron;ite razumljivo je da će vas strah natjerati da uradite ne&scaron;to &scaron;to nije ni racionalno ni dobro. Možda će to stanje nekima dati snagu, ali ako se ne kontroli&scaron;e i ne spriječi nasilje, do istine se nikad ni neće doći.
Ponekad je to toliko vidljivo da samo sila, fizička ili psihička može promijeniti i dezavuisati istinu. Jo&scaron; jedan alat koji novinari mogu da koriste, a to nije uvijek slučaj, je međusobna medijska solidarnost, odbrana integriteta profesije, a po prirodi stvari ojačana profesionalizmom i nepristajanjem na najgore u novinarstvu. Nerje&scaron;avanje slučajeva napada na novinare obeshrabruje profesiju i ustupa mjesto neprijateljima javne riječi i istine. Do rezultata se može doći jačim bezbjednosnim i pravosudnim odgovorom, ali i radom istraživačkog novinarstva.
Etnička distanca u Crnoj Gori, da li je nivo smanjen u godini za nama?&nbsp;
Bjeković: Neka istraživanja kažu da je etnička distanca manja nego ranije. Sasvim je moguće. Ali da li nas u to uvjerava stvarnost? Zbog toga kažem i da je najmanja, ako postoji nije dobro i ne smije se zanemariti. Ovo tim prije zato &scaron;to se &bdquo;požar&ldquo; javi u bizarnim situacijama, ponekad daleko od ove na&scaron;e stvarnosti i prelije kao lava iz žari&scaron;ta u na&scaron;e okruženje. Jačanje homogenosti nacije, jačanje dru&scaron;tvene kohezije, tolerancija i kultura dijaloga, to su putevi izlaska iz krize, ali i bedem od mržnji, podjela i isključivosti prema drugom i drugačijem.
Kako ocjenjujete stanje u crnogorskim zatvorima? Da li je bilo ozbiljnijih pomaka?
Bjeković: U crnogorskim zatvorima postoji niz problema: od materijalnih uslova, bezbjednosti, nedostatka kadra, zdravstvene za&scaron;tite u zatvorima, prenatrpanosti kapaciteta. Mora se priznati da menadžment ovih institucija za sada izdražava sve izazove i da su posebno u posljednje vrijeme pojačali za&scaron;titu od torture. No, ako se ne&scaron;to sistemski ne promijeni i ne nađu bolja rje&scaron;enja od sada&scaron;njih, situacija će se izvjesno pogor&scaron;ati. To se posebno odnosi na međunarodne standarde koje smo dužni da pratimo i primjenjujemo.
Kako vidite sve če&scaron;će incidente u crnogorskim &scaron;kolama? Koje odgovore država treba da preduzme?
Bjeković: Incidenti u &scaron;kolama su postali vidljiviji nego ranije, a bitna karakteristika je nevjerovatna surovost u tim okr&scaron;ajima. Osim toga, evidentan je op&scaron;ti trend nedostatka empatije za žrtve nasilja, pa se ponekad stiče utisak po reakcijama iz javnosti da žrtva postaje meta, a nasilje se pra&scaron;ta i brzo zaboravlja. Mislim da generalno nedostaje svijest o tome da vr&scaron;njačko nasilje nije nikakav &bdquo;incident&ldquo; već prekr&scaron;aj ili krivično djelo mjereno očima odsraslih.
Ako za djecu tražimo razumijevanje kao za odrasle osobe, onda se pogotovo u ovakvim situacijama od njih mora tražiti odgovornost. Možda ne tako rigidna ili o&scaron;tra kao za odrasle, ali oni moraju da shvate da se radi o deliktu, a ne &bdquo;incidentu&ldquo;. Isto se odnosi na roditelje. Umjesto opravdanja, oni treba da shvate da se radi o deliktnom pona&scaron;anju koje, ako se na procesuira na adekvatana način i ne tretira na adekvatan način, lako može postati navika i životni stil.

Bjeković: Dostupnost oružja, posebno na crnom tržištu, ozbiljan problem

OCJENJUJE OMBUDSMAN

U Crnoj Gori danas će biti umjereno do potpuno oblačno, osim na krajnjem sjeveru, mjestimično moguća slaba ki&scaron;a koja će tokom noći ne&scaron;to pojačati. Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar mjestimično umjeren do jak južni. Najvi&scaron;a dnevna temperatura od četiri do 15 stepeni.

Oblačno, do 15 stepeni

VREMENSKA PROGNOZA

Nakon protesta na Cetinju organizovan je, u 19 sati i 30 minuta, protest ispred zgrade Ministarstva unutra&scaron;njih poslova u Podgorici gdje su građani sa 12 minuta ti&scaron;ine odali počast stradalima na Cetinju i zatražili smjenu čelnih ljudi bezbjednosnog sektora.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/PTXfSEplx_U?t=12s" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
Okupljeni građani ispred MUP-a transparentima poručuju: "Kad po igračkama krv pada bijes vlada", "Raspad sistema opasnost za sve", "Bečiću, &Scaron;aranoviću, &Scaron;ćepanoviću ajte polako" , "Tuga, revolt, bijes, nema nazad", Ruke su vam krvave!
Građani su im i skandiranjem zatražili ostavke, a u jednom trenutku skandirali su "Vučiću- Bečiću".&nbsp;
Organizatori protesta su neformalna grupa studenata "Kamo sjutra", koji su kazali da iza njih ne stoji nijedna politička partija i da nije posrijedi politički,već građanski skup. Oni su nedavno objavili spisak zahtjeva za čelnike bezbjednosnog sektora.
U prvom zahtjevu zatražena je ostavka ministra unutra&scaron;nih poslova Danila &Scaron;aranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića.
"Ostavka je moralni čin i simboličan gest koji vraća povjerenje građana u vlast i kojom se pokazuje spremnost da se preuzme odgovornost", navode organizatori protesta.
Oni poručuju da su nesposobnost da se obezbijedi sigurnost građana i propusti za preuzimanje odgovarajućih mjera razlog zbog kojeg traže odgovornost za gubitak života.
"Potrebno je da ubuduće bezbjednosni sektor ne bude partijski plijen već resor koji vode stručnjaci", navedeno je u obrazloženju zahtjeva.
Među ključnim zahtjevima okupljenih ispred MUP-a su i zahtjev za demilitarilizacija dru&scaron;tva, odnosno oduzimanje i uni&scaron;tavanje ilegalnog i skrivenog oružja.
Traže i revidiranje dodijeljenih dozvola za posjedovanje oružja kroz policijsku provjeru onih koji posjeduju oružje i kroz ozbiljne, a ne samo fomalne, psihijatrijske i druge ljekarske i psiholo&scaron;ke preglede na godi&scaron;njem nivou.
Na spisku zahtjeva je i progla&scaron;enje moratorijuma na izdavanje dozvola za posjedovanje oružja do izmjene Zakona o oružju, onemogućavanje zakonite kupovine oružja bez prethodne dozvole za držanje oružja, kao i poo&scaron;travanje uslova za posjedovanje lovačkog oružja i jača kontrola streljačkih klubova koji građanima izdaju članske karte i fiktivne potvrde samo da bi lak&scaron;e dobili dozvolu za no&scaron;enje oružja.

Podgorica: Građani zatražili ostavke, skandirali: "Ruke su vam krvave"

PROTEST ISPRED MUP-A

Vi&scaron;e stotina građana okupilo se večeras kod spomenika Lovćenska vila na Cetinju kako bi odali počast žrtvama nedavnog masakra koji se dogodio u Prijestonici, prenosi agencija Mina.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/LuosCn93e5I" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
Cetinjanin Aco Martinović ubio je 1. januara 12 svojih sugrađana, među kojima i dvoje djece, nakon čega je izvr&scaron;io samoubistvo.
Građani su večeras, sa 12 minuta &scaron;utnje, odali počast ubijenima i zapalili svijeće, a drugovi stradalih dječaka, četrnaestogodi&scaron;njeg Vukana i devetogodi&scaron;njeg Jovana Vuletića, organizovali su bakljadu u njihovu čast, prenosi portal E TV.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/ZKA1Nv8aHbw" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
Okupljanje je organizovala neformalna grupa studenata &bdquo;Kamo sjutra?&ldquo;, a za 19 sati i 30 minuta zakazan je protest u Podgorici sa kojeg će, kako je najavljeno, biti zatražene ostavke ministra unutra&scaron;njih poslova Danila &Scaron;aranovića i potpredsjednika Vlade Alekse Bečića.

Na Cetinju 12 minuta šutnje za 12 žrtava masakra, baklje u plamenu za Jovana i Vukana

ODALI POČAST STRADALIMA

Nakon zločina koji se dogodio prvog dana Nove godine na Cetinju, zvaničnici su kazali da je policija kod počinioca Aca Martinovića prepoznala antisocijalno pona&scaron;anje, da je inicirano bolničko liječenje, propisana odgovarajuća terapija, ali da nije upućen u specijalizovanu instituciju. Takvo saop&scaron;tavanje informacija je otvorilo pitanje važnosti očuvanja mentalnog zdravlja, ali i tretmana.
Pitanje stigme i srama zbog toga &scaron;to se neko ne osjeća dobro i traženja pomoći na vrijeme je iskrslo kao važno, jer nakon tragedija možemo samo da govorimo o tome &scaron;to možemo da uradimo da se stanje popravi. Tumačenja i psiholo&scaron;ke procjene Martinovićevog čina je na sebe preuzela laička javnost, a određeni dio zvaničnika je pozvao na odgovornost i građane koji bi trebalo da prijavljuju one za koje misle da imaju određenih problema.
Specijalista medicinske psihologije u Kliničkom centru Crne Gore Mina Gazivoda, koja je i dio tima koji će pružati psiholo&scaron;ko-psihijatrijsku pomoć porodicama žrtava na Cetinju, u intervjuu za Pobjedu istakla je da je važno da se u ovim trenucima suzdržimo od pau&scaron;alnog i povr&scaron;nog tumačenja, neprofesionalnog analiziranja stepena očuvanosti ili naru&scaron;enosti nečijeg mentalnog zdravlja ili potrebe za liječenjem, a sve to na osnovu informacija koje se saop&scaron;tavaju medijima, jer to nije i ne smije biti njihova svrha. Ističe da se takvim izjavama dodatno stigmatizuju pacijenti, te da se može dogoditi da i oni koji imaju namjeru da potraže pomoć - od toga odustanu.&nbsp;
"Potreba za liječenjem ili tretmanom ne znači hronično niti trajno naru&scaron;eno mentalno zdravlje, niti implicira bilo &scaron;to o potencijalnim simptomima ili pona&scaron;anju date osobe. Izjavama poput ovih, dodatno stigmatizujemo na&scaron;e pacijente, udaljavamo ljude od toga da potraže pomoć iz straha da će i sami biti okarakterisani kao potencijalno opasni, emocionalno nestabilni ili skloni impulsivnom pona&scaron;anju. A sve i da jesu, to apsolutno ne znači da su nužno agresivni ili nasilni. Naprotiv, sva relevatna istraživanja potvrđuju da su psihijatrijski pacijenti najče&scaron;će žrtve, a ne agresori, kao i da u izuzetno rijetkim situacijama i najče&scaron;će u svrhu samoodbrane mogu ispoljiti agresivno pona&scaron;anje prema drugima.
Takođe, sva psihijatrijska stanja, od akutnih do hroničnih, danas se vrlo uspje&scaron;no tretiraju, a naročito kada se sa tretmanom počne pravovremeno. Psihoterapijski tretman, posebno u inicijalnim fazama bolesti, kada simptomatologija nije potrajala toliko dugo da bi ozbiljno ugrozila i onesposobila funkcionisanje osobe, daje veoma dobre rezultate i bez medikamenata".
&nbsp;Dakle, važno je na vrijeme potražiti pomoć jer se tako prevenira i dugotrajno liječenje, ali i neki problemi se mogu rije&scaron;iti brže, nego &scaron;to se misli u trenucima kada se ne osjećamo dobro i možda beznadežno.&nbsp;
GAZIVODA: Važno je da ljudi znaju da dolazak kod stručnjaka iz oblasti mentalnog zdravlja ne znači nužno i medikaciju, niti dugogodi&scaron;nji tretman. Neka stanja je moguće vrlo efikasno rje&scaron;avati i sanirati već samo nakon nekoliko savjetodavnih razgovora. Naravno, za neka stanja je potrebno vi&scaron;e vremena i različitih resursa, ali su doslovno sva stanja podložna liječenju, a u najvećem procentu slučajeva vrlo uspje&scaron;no. Naravno, za dobre rezultate liječenja od značaja su brojni faktori podr&scaron;ke, kako unutar same ličnosti poput psiholo&scaron;ke zrelosti, mehanizama odbrane, stepena rezilijentnosti, tako naravno i spolja&scaron;njih faktora &ndash; podr&scaron;ke i resursa sistema.
&nbsp;Da li na&scaron; zdravstveni sistem ima kapaciteta da odgovori potrebama građana? Imamo li dovoljno psihologa i psihijatara.&nbsp;
GAZIVODA: Imamo dovoljno snage, volje i motiva da prevladamo eventualni nedostatak u brojkama. Vjerujem da je to ono najvažnije. Empatija i solidarnost su ispiti na kojima nikada nijesmo pali. Kako kroz istoriju, tako i danas. Struka se veoma brzo konsolidovala, organizovala pa i za vrijeme kovid krize među prvima ponudila brojne servise pomoći i podr&scaron;ke. Već prekjuče, profesionalci su ponudili sve raspoložive ljudske, organizacione, tehničke, prostorne i druge kapacitete i resurse u cilju pružanja &scaron;to brže i efikasnije podr&scaron;ke svima kojima je potrebna. Brojne aktivnosti će tek uslijediti, budući da aktivno i promtno radimo na kreiranju dugoročne strategije reagovanja u kriznim stanjima poput ovog.
Imamo li dovoljno centara za mentalno zdravlje i koliko je važna njihova uloga?&nbsp;
GAZIVODA: Većina domova zdravlja na teritoriji države ima centre za mentalno zdravlje u kojima su zaposleni psihijatri, psiholozi i socijalni radnici. U stanjima krize, potreba za stručnim licima uvijek nadma&scaron;uje raspoložive resurse jer je potreba za podr&scaron;kom daleko veća nego u redovnim danima. Ipak, dobra organizacija i međusobna ispomoć, koju kolege jedni drugima pružaju u ovakvim situacijama, na kraju uvijek uspije da odgovori potrebama onih kojima je podr&scaron;ka potrebna.
&nbsp;Svi svjedočimo tome da porodica i prijatelji često ne reaguju kada primijete da se neko suočava sa problemima. To se čini iz ,,najbolje namjere&ldquo;, ali i zbog osjećaja stida od okoline. Koji je najbolji put u tom slučaju, jer odlaganje pogor&scaron;ava problem?&nbsp;
&nbsp;Ne bih rekla da porodica i prijatelji ne reaguju. Naprotiv, upravo su oni na&scaron;i prvi i najveći saborci i najvažniji sistem podr&scaron;ke na putu ka izlječenju. Da li ipak bilježimo situacije u kojima takva reakcija izostaje, nažalost da, ali to je izuzetak, a ne pravilo. Takvi slučajevi bivaju komentarisani u zajednici, &scaron;to utiče na stigmatizaciju kako pojedinca, tako i porodice.
To sve dovodi do pasivizacije, povlačenja, čini ljude ranjivim i nespremnim da reaguju, održavajući ih u poziciji &bdquo;negativaca koji kriju svog bolesnog člana&ldquo;. Ne smijemo zaboraviti da svaka bolest, ne samo mentalna, ozbiljno utiče na čitav porodični sistem, remeti brojne oslonce, mijenja dinamiku, opterećuje sve članove na svim nivoima funkcionisanja. Ni&scaron;ta se u tom pogledu ne razlikuje ni porodica sa psihijatrijskim pacijentom. Treba razumjeti teret i borbu koje porodice oboljelih vode.
Osudom ne postižemo ni&scaron;ta, osim kontraefekta. Porodici treba pružiti podr&scaron;ku, ponuditi razumijevanje kroz saosjećanje i empatiju, i po uspostavljenom dobrom odnosu i povjerenju raditi na napu&scaron;tanju nezdravih, i postepenoj izgradnji zdravih mehanizama prevladavanja i življenja sa članom koji je obolio.&nbsp;
Kako pomoći osobi sa mentalnim problemima, s obzirom na to da je takvo liječenje dobrovoljno?
GAZIVODA: Liječenje osoba sa mentalnim oboljenima, ali i somatskim, moguće je samo ukoliko je osoba lično motivisana za isto. Jedina ustanova u na&scaron;oj državi u kojoj se vr&scaron;e prisilne hospitalizacije jeste Specijalna bolnica za psihijatriju ,,Dobrota&ldquo; u Kotoru. Ostale psihijatrijske institucije su otvorenog tipa i prijem pacijenta se vr&scaron;i uz njihov dobrovoljni pristanak. Istraživanja potvrđuju da su tada i rezultati i uspjeh liječenja najveći, jer je motivacija za liječenjem unutra&scaron;nja i kreće od slobodne volje osobe koja se liječi.
Ljekari nastoje da uspostave dobar kontakt i odnos povjerenja sa pacijentima, da im predoče rizike ali i benefite, te motivi&scaron;u pacijente da pristanu na hospitalni tretman, &scaron;to oni u najvećem procentu slučajeva i čine. Ukoliko osoba ipak odbije stacionalno liječenje, a nije opasna po sebe ili okolinu, nema indikacija za preduzimanje represivnih mjera.
Mislite li da bi edukacija, koja bi krenula možda već od vrtića ili &scaron;kola, mogla u neko dogledno vrijeme da promijeni svijest? Da li se razmi&scaron;ljalo o tome, ako već odrasli imaju drugačiji pristup koji je omeđen tradicionalnim dru&scaron;tvenim normama? Svjedoci smo porasta slučajeva nasilja svake vrste, od porodičnog do vr&scaron;njačkog, &scaron;to nam to govori?
GAZIVODA: Rana prevencija i edukacija su ključ, ali da bi dale efekta, moralo sa na njima raditi mnogo ranije. Ipak, pravo vrijeme je uvijek sada. Ne mogu reći da se u prethodnom periodu nijesu sprovodili brojni programi prevencije, edukacije, psiholo&scaron;kih radionica, kampanje, tribine, predavanja, obuka na svim nivoima &ndash; od obrazovnog, preko zdravstvenog do pravnog sistema, od obuke djece do odraslih, od usavr&scaron;avanja profesionalaca do obuke neprofesionalaca. Ali okolnosti govore da nije dovoljno. Moramo raditi vi&scaron;e, a ovo iz razloga &scaron;to je stepen agresije na globalnom planu na kritičnom nivou, pa svjedočimo eskalacijama brutalnog nasilja svakodnevno u gotovo svim djelovima planete.
&nbsp;&Scaron;to treba da nauči dru&scaron;tvo, ali i državni aparat iz ovakvih situacija?&nbsp;
GAZIVODA: Promjene se ne postižu rje&scaron;avanjem posljedica, niti se rezultati mogu ostvariti brzim rje&scaron;enima - jer ih nema. Moramo naučiti da reagujemo ovdje i sada, za tamo i onda. Sada se prave planovi za budućnost, a ne za ono &scaron;to se desilo juče. Takozvana brza rje&scaron;enja su guranje pod tepih i izbjegavanje odgovornosti. Moramo kao dru&scaron;tvo da se učimo planiranju, strpljenju, odlaganju zadovoljstava i marljivom radu na tome da nam bude bolje. To je odraz zrelosti, ali i odgovornosti. To je obaveza svih nas. I za to treba vremena, ne možemo krupne dru&scaron;tvene promjene očekivati preko noći.
Dakle, ponovo strpljenje i dalokosežno planiranje. Ali moramo početi. Da smo počeli prije dvije godine, već bismo mogli očekivati neke plodove tog rada. Ali hajde da počnemo danas sa strate&scaron;kim djelovanjem svih relevantnih dru&scaron;tvenih instanci i činilaca, kako bismo ubirali rezultate u narednom periodu, a nikako zbrajali neka nova tragična de&scaron;avanja.

Gazivoda: Promjene se ne postižu rješavanjem posljedica

SPECIJALISTA MEDICINSKE PSIHOLOGIJE U KCCG, O DESTIGMATIZACIJI TRAŽENJA PSIHOLOŠKE POMOĆI

Neformalna grupa studenata &bdquo;Kamo sjutra?&ldquo; organizovaće danas proteste na Cetinju i u Podgorici, povodom tragedije u kojoj je 1. januara u Prijestonici ubijeno 12 osoba.
Organizatori su pozvali sve građane da danas u 17 sati i 26 minuta, ispred spomenika Lovćenska vila na Cetinju dvanaestominutnom ćutnjom odaju po&scaron;tu stradalima u nedavnom zločinu.
Oni su pozvali građane da se, nakon toga, u 19 sati i 30 minuta okupe ispred zgrade Ministarstva unutra&scaron;njih poslova (MUP) u Podgorici, odakle će uputiti zahtjeve toj instituciji.
Iz grupe &bdquo;Kamo sjutra&ldquo; su naglasili da taj kolektiv crnogorskih studenata nema veze sa bilo kojom političkom partijom i da proteste organizuju bez ikakvih partijskih upliva.
Oni su zatražili od političkih partija da sjutra to ispo&scaron;tuju i doprinesu da to ostanu građanski skupovi, bez ikakvih partijskih obilježja.
&ldquo;Kamo sjutra?&rdquo; je, kako su naveli, neformalna grupa studenata sa različitih crnogorskih fakulteta okupljena oko zajedničke potrebe za sigurnijim i boljim životom čitavog dru&scaron;tva.
Oni su podsjetili da su se prvi put okupili 26. decembra, kada su sa platoa ispred Pravnog fakulteta poslali podr&scaron;ku kolegama u Srbiji, a zatim se protestnom &scaron;etnjom pridružili protestu protiv seksualnog uznemiravanja u &scaron;kolama.
&bdquo;Nedavna de&scaron;avanja u Crnoj Gori dodatno su doprinijela da se građani ne osjećaju sigurno u svojoj državi&ldquo;, istakli su iz grupe &bdquo;Kamo sjutra?&ldquo;.
Oni su naglasili da su sloboda govora, kvalitetno obrazovanje, socijalna pravda, jednakost i bezbjednost u crnogorskom dru&scaron;tvu ozbiljno ugroženi.
&bdquo;Stoga, na&scaron; cilj je jasan &ndash; borba za demokratsko i bezbjedno dru&scaron;tvo, bez nasilja. Dru&scaron;tvo koje ne pristaje da ćuti i povinuje se, već jasno govori i djeluje u interesu svih građana&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Iz negormalne grupe &bdquo;Kamo sjutra&ldquo; najavili su da će danas objaviti i zahtjeve protesta.
&bdquo;Ako ne možete da budete na Cetinju u nedjelju u 17 sati i 26 minuta, odajte počast u va&scaron;im gradovima&ldquo;, dodaje se u saop&scaron;tenju.

Danas protesti na Cetinju i u Podgorici

ORGANIZATOR NEFORMALNA GRUPA STUDENATA „KAMO SJUTRA?“

U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo oblačno sa dužim sunčanim periodima.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru se prijepodne očekuje umjeren do jak mraz, a po kotlinama magla ili niska oblačnost.
Vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera, u vi&scaron;im planinskim predjelima na sjeveru ponegdje umjeren do pojačan, južni.
Jutarnja temperatura minus 13 do pet, a najvi&scaron;a dnevna od jedan do 14 stepeni.

Promjenljivo oblačno sa dužim sunčanim periodima

DO 14 STEPENI

Drugi dan je žaosti u Crnoj Gori zbog tragedije koja se dogodila na Cetinju 1.januara.
U pucnjavi na Cetinju ubijeno je 12 osoba, od čega dvoje djece.
Počinilac ubistava Cetinjanin Aco Martinović preminuo je tokom transporta ka Kliničkom centru Crne Gore (KCCG), nakon &scaron;to je pucao sebi u glavu.
U pucnjavi su te&scaron;ko povrijeđene četiri osobe, koje su hospitalizovane u KCCG.
Povodom tragičnog događaja koji se dogodio na Cetinju, Vlada je na hitnoj telefonskoj sjednici donijela Odluku da se 2, 3. i 4. januar proglase za Dane žalosti.

Crna Gora tuguje - danas je drugi dan žalosti