Društvo

Prije dvije noći, ljekari Urgentnog centra Kliničkog centra Crne Gore, pokazali su za&scaron;to je njihova profesija sinonim za požrtvovanost i humanost. U dramatičnoj noći, pred njima se odigrala prava borba za život bebe rođene prije vremena, u sedmom mjesecu trudnoće, u izuzetno te&scaron;kim uslovima.
Porođaj je započeo u automobilu ispred Urgentnog centra, a brzina i stručnost tima bile su ključne za spa&scaron;avanje života.
O ovom nesvakida&scaron;njem događaju TV Vijesti je razgovarala sa doktorkom Jelenom &Scaron;aletić, koja je te večeri bila dio tima.
&ldquo;Radila sam u hirur&scaron;koj ambulanti kada se ispred Urgentnog centra začuo panični poziv za pomoć,&rdquo; prisjeća se dr. &Scaron;aletić. &ldquo;Kada smo iza&scaron;li, žena se već porađala u automobilu. Porođaj je većim dijelom bio zavr&scaron;en, ali prava borba tek je slijedila &ndash; borba za život bebe rođene prije vremena, u noći kada su temperature bile jako niske, &scaron;to je dodatno ugrozilo stanje djeteta.&rdquo;
Te noći, u Urgentnom centru dežuralo je pet ljekara, ali u spasavanju života djeteta uključio se čitav tim &ndash; od ljekara do medicinskih sestara.
&ldquo;Posebno bih istakla na&scaron;e sestre, koje su nosile ogroman dio posla na svojim leđima. Kada smo procijenili stanje bebe, shvatili smo da je potrebna kardio-pulmonalna reanimacija. To je bio najteži dio &ndash; držati u rukama život koji traje tek nekoliko minuta i poku&scaron;ati ga održati. Ogroman je to izazov i stres,&rdquo; kaže doktorka.
Napori tima na kraju su urodili plodom. Beba je iz Urgentnog centra iza&scaron;la sa uspostavljenim srčanim radom, a trenutak kada je čuo prvi plač ostat će duboko urezan u sjećanje svih prisutnih.
&ldquo;Iako će beba trebati medicinsku podr&scaron;ku u narednom periodu, od samog početka pokazala je da je veliki borac. Nadamo se najboljem,&rdquo; dodala je dr. &Scaron;aletić.
Upitana kako se nosi s emocionalnim izazovima ovakvih situacija, doktorka &Scaron;aletić je istakla:
&ldquo;Stra&scaron;no je i predivno kada se sve zavr&scaron;i kako treba. To je čar na&scaron;e profesije &ndash; mogućnost da nekom spasite život. Tokom samog rada emocije moraju biti isključene, ali kada sve prođe, suočite se sa njihovom punoćom. Posebno kada se radi o djeci, osjećaj je neopisiv.&rdquo;
Ova noć bila je podsjetnik na humanost i hrabrost ljekara, kao i na važnost timskog rada u najtežim trenucima.

Ljekari Urgentnog centra spasili život prijevremeno rođene bebe

NOĆ KOJA JE BILA PODSJETNIK NA HUMANOST LJEKARA, ALI I NA VAŽNOST TIMSKOG RADA U NAJTEŽIM TRENUCIMA

Veting zahtijeva promjenu Ustava i niza pratećih zakonskih tekstova, &scaron;to je ekstremno osjetljv vanredni postupak koji se mora krajnje znalački i objektivno razbistriti sa vi&scaron;e aspekata, smatra Boris Bastijančić, profesor na Fakultetu pravnih nauka Univerziteta Donja Gorica i savjetnik biv&scaron;eg predsjednika Mila Đukanovića za ustavni sistem i pravna pitanja.
U razgovoru za Pobjedu Bastijančić poja&scaron;njava da ti aspekti uključuju niz pitanja poput toga ko će ga sprovoditi, u kojem obimu i periodu, da li će biti povjeren domaćoj ili međunarodnoj pravnoj pameti ili njihovoj kombinaciji u određenoj srazmjeri i po kojem mjerilima će biti odabrana.
&ldquo;Da li će za to biti fomirana eksterna tijela ili ad hoc organi? Da li će se stremiti reizboru svih sudija ili (manje) detaljnoj kontroli, provjeri i procjeni njihovog etičkog, profesionalnog i finansijskog integriteta, po različitim kriterijumima poput ličnosti, rezultata rada, odgovornosti, imovnog stanja, stila života, socijalnih kontakata&rdquo;, naveo je Bastijančić, ističući da bi bilo važno i vremenski odrediti &bdquo;od kog vremenskog kamena međa&scaron;a tome pristupiti&ldquo;.
&ldquo;Od obnove nezavisnosti, u posljednjih 15, 10 ili pet godina ili tokom cijele karijere svakog sudije&rdquo;, zapitao se Bastijančić.
Dodaje i da postoji jo&scaron; niz pitanja na koja bi bilo važno odgovoriti ukoliko se odluči sprovesti veting, a da se ne izgubi postojeća funkcionalnost u pravosuđu.
&ldquo;Svako pitanje je ba&scaron; neophodno imati u vidu i potanko razmotriti, jer tako slojevit i zahtjevan dru&scaron;tveni i institucionalni zahvat mora biti precizno pravno regulisan, nepristrasno izveden u pratnji najvi&scaron;eg stepena profesionalne, kolegijalne i ljudske pažnje, zrelosti i o&scaron;troumnosti&rdquo;, kazao je Bastijačnić uz opasku da je riječ o prevelikom ulogu da bi se smjela dozvoliti najsitnija improvizacija i stihija u odlučivanju o karijerama, ljudskim i sudbinama porodica sudija.
Na pitanje da prokomentari&scaron;e činjenicu da je pravosuđe u posljednje vrijeme često na meti javnih kritika među kojima su i političari, Bastijančić kaže da ona doprinosi njegovom pobolj&scaron;anju, da je dozvoljena i poželjna kao vid dru&scaron;tvene kontrole, ali da nerijetko svjedočimo olako izrečenim grubim opaskama o radu sudova i sudija i da je često, posrijedi ipak nepromi&scaron;ljena negativna generalizacija.
&ldquo;Kritika mora biti ozbiljna i odmjerena i zasnovana na provjerenim činjenicama, da se ne bi pretvorila u svoju suprotnost. Kritičko preispitivanje sudskih odluka i njenih dometa mora postojati, ali ono bi trebalo i moralo biti analitičko, profesionalno i precizno, a nikako povr&scaron;no, jednostrano i uz nametanje gotovih stavova. Stalno komentarisanje jednih te istih odluka, pristrasno komentarisanje činjenica i pravnih instituta koje laici najče&scaron;će ne razumiju, neistinito prikazivanje podataka i napadi na ličnost sudija sigurno nisu odgovarajući način kvalifikovanja njihovog rada. Tako se nepoželjno može uticati na nezavisnost i samostalnost sudija u smislu da oslu&scaron;kuju koje će posljedice isprovocirati određena odluka u javnom mnjenju. To može da podriva nezavisnost i samostalnost jer sudija nije li&scaron;en različitih indoktrinacija sa strane&rdquo;, smatra Bastijančić.
Prema njegovim riječima, kritika koja dolazi od najvi&scaron;ih državnih zvaničnika nikada nije dobra, ni korisna, kada u isti obruč stavlja one koje časno, savjesno i odgovorno obavljaju svoj posao, kojih je, kako tvrdi, neuporedivo vi&scaron;e od onih koji kvare utisak i kao lo&scaron;i primjeri opredjeljujuće doprinose nepoželjnoj percepciji u javnosti.
&ldquo;Najlak&scaron;e je danas kritikovati rad u institucionalnom dvori&scaron;tu drugog, dok se rad i stanje stvari u svojem namjerno ne vidi ili vje&scaron;tom manipulacijom zaobilazi. Ne može nikako biti zdravom razumu prihvatljivo da neko kritikuje rad sudova, a da se u instituciji na čijem je čelu flagrantno oglu&scaron;i o po&scaron;tovanje sudske presude donesene po bilo kojem predmetu&rdquo;, istakao je Bastijančić uz opasku da će biti interesantno vidjeti da li će, kada i u kojoj mjeri i formi, državnotužilačka organizacija iskazati svoje viđenje &bdquo;tako besprizornog pravnopolitičkog izgredni&scaron;tva&ldquo;.
Kada je riječ o uspostavljanju vladavine prava i izgradnji stabilnih i autoritativnih institucija Bastijančić smatra da je najvažnije odgovoriti na pitanja postojanja i rada istinski nezavisnih, samostalnih, odgovornih i efikasnih sudova, jer bez njih, kako kaže, nema valjane afirmacije i za&scaron;tite ljudskih prava, pravne države, niti vladavine prava.
Navodi i da su ustavne garancije vladavine prava, temeljnih ljudskih sloboda i prava, ma koliko bile brojne, sadržajne i sveobuhvatne, samo iluzija, ako sud i sudije nisu u mogućnosti kompetentno, nepristrasno primjenjivati Ustav, potvrđene i objavljene međunarodne ugovore i zakone, te efikasno za&scaron;tititi subjekte čija su prava povrijeđena, ograničena ili ugrožena.
&ldquo;Pravda se uspostavlja pravednim sudskim odlukama u konkretnoj pravnoj stvari i zakonitim radom drugih organa državne vlasti, a ne samim postojanjem pravnih akata i proklamacija&rdquo;, dodao je Bastijančić.
On je podsjetio da su u tom smislu, do sada ostvareni brojni pozitivni i osjetni rezultati, ponegdje i vi&scaron;e u ekspeditivnosti nego u kvalitetu, ali i da nas čeka jo&scaron; velikih izazova.
Ipak, navodi i da krajnji željeni rezultat, da preovlada povjerenje građana u sudove i njihov rad, jo&scaron; nije dosegnut.
&ldquo;Novi poduhvati su neophodni. Kvalitet pravde je cilj sam po sebi, uz njegovanje principa jednakog postupanja u jednakim stvarima zarad ujednačavanja sudske prakse i obezbjeđivanja pravne sigurnosti&rdquo;, kazao je Bastijančić.
Na pitanje kako obezbijediti nezavisnost sudstva od nelegalnih i nelegitimih uticaja izvr&scaron;ne i zakonodavne vlasti, Bastijančić odgovara da Ustav Crne Gore od 2007. godine upravo to i obezbjeđuje kroz svoje osnovne odredbe.
&ldquo;Za&scaron;tita nezavisnosti bez odgovornosti dovodi do nemogućnosti kontrole i ocjene sudija, njihovih odluka i ukupnog rada, njihovih saradnika, a to može dovesti i dovodilo je do grubih propusta i izigravanja pravnih normi. Nezavisnost sudije znači njegovo pravo da samostalno i bez pritiska donosi odluku, ali i dužnost da tu odluku obrazloži i odgovara za nju. Dakle, nezavisnost i samostalnost sudija ne podrazumijeva neodgovornost i nedodirljivost&rdquo;, kategoričan je Bastijančić.
U istom cilju, kako kaže, inovacijama se mora usavr&scaron;iti postupak i metod spoznaje karaktera, kandidata za sudije, ali i sudija u toku trajanja njihovog mandata.
&ldquo;Sve u cilju izbora one ličnosti koja će sudsku funkciju vr&scaron;iti zaista nezavisno i nepristrasno, &scaron;to se može obezbijediti i postići samo ako se za sudije biraju oni koji u sebi objedinjavaju visokostručno pravničko znanje koje ih čini sposobnim za kvalitetnu primjenu domaćeg i evropskog prava, ali i čvrstine ljudskosti, pravdoljubivosti, istinoljubivosti, moralnih i etičkih vrlina, pravničke i &scaron;ire kulture. Sudija sa ovakvim karakterom i kvalitetima, garancija je da će odlučivati nezavisno i nepristrasno i bez ustanovljenih pravnih garancija, kao &scaron;to sa drugačijim karakterom može suditi i presuđivati pod upitnim uticajem, sve i ako se povećaju pravne garancije nezavisnosti u najvi&scaron;em danas poznatom obimu&rdquo;, kazao je on.
Bastijančić smatra da se sudijska funkcija katkad instrumentalizuje, dok je njen socijalni rejting oslabio, o čemu najbolje govori alarmantan podatak da crnogorskim sudovima danas nedostaje znatan broja sudija skoro na svim nivoima, s izglednom zebnjom da će taj broj i dalje da raste.
&ldquo;Politički, medijski i drugi uticaji nekada znaju i da nadvladaju diktat savjesti i struke, pa sporna postupanja u određenom slučajevima ne predstavljaju eksces već unaprijed osmi&scaron;ljen scenarij koji snažno uzburka ne samo domaću, nego i međunarodnu stručnu i zainteresovanu javnost direktno &scaron;teteći ugledu na&scaron;e države i dru&scaron;tva. Takav je svjež primjer penzionisanja sutkinje Ustavnog suda Crne Gore mimo prethodno ispunjenih nasu&scaron;nih ustavnih pretpostavki, jasno zapisanih u članu 154, stav 3 najvi&scaron;eg crnogoskog pravnog akta, a vrlo lako sagledivih i odredivih iole funkcionalno pismenom pravniku i to nakon prostog prvog čitanja&rdquo;, ukazao je Bastijančić.
Upozorava i da su različita tendenciozna i ogrnuta sirovom politikom tumačenja jasnih ustavnih normi od strane najvažnijih državnih organa, &bdquo;tempirana bomba u temeljima na&scaron;e zajedničke kuće kojoj svakog dana sve vi&scaron;e nepovratno prijeti razgradnja državne fizionimije i individualnosti&ldquo;.
&ldquo;Ako se ovako nastavi sve će se manje moći, s opravdanog i ozbiljnog razloga, o Crnoj Gori govoriti kao o državi u pravom smislu te riječi. Dok Ustav i zakoni važe, valja im se pokoravati kakvi god da su. Bili najbolji ili najgori, oni se moraju striktno primjenjivati&rdquo;, upozorio je Bastijančić.
S druge strane, on kaže i da je neosporno pravo, a donekle i obaveza, svakog pojedinca da uvidi i argumentovano kritikuje sadržinu pozitivnih, ali nepravednih zakona, da im poriču važenje i zahtijevaju njihove izmjene i dopune ili dono&scaron;enje novih čim prije to bude moguće.
&ldquo;Naročito u slučaju kad zakonsko pravo u nepodno&scaron;ljivoj mjeri protivrječi pravdi. Jer primjenom zakona koji sadrže &bdquo;zakonsko nepravo&ldquo; kr&scaron;e se ljudska prava, i kao takvi moraju odstupiti pred pravdom, nadzakonskim pravom. Nepostojanje ili nedovoljno po&scaron;tovanje principa vladavine prava povlači odsustvo realnih mogućnosti da se jedno dru&scaron;tvo svestrano, stalno i stabilno razvija&rdquo;, kazao je Bastijančić.
Postavljanje pitanja odgovornosti nosilaca vlasti mora, kako kaže, biti omogućeno u svakom trenutku, a rezultati njihovih (ne)predvidivih djelatnosti podložni podvrgavanju objektivnoj kontroli i subjektivnoj odgovornosti.
&ldquo;Na jedan op&scaron;ti način rečeno, država je svojstvena samo onoj političkoj zajednici koja počiva na stabilnim i razvijenim institucijama. Nikako na pojedincima vlastodr&scaron;cima, ni na njihovoj (samo)volji i fiktivnom legitimitetu, nego na vladavini pravnih normi&rdquo;, kazao je Bastijančić.
Sudovi u poziciji između čekića i nakovnja
Bastijančić je podsjetio i na, kako je naveo, aktuelnu frapantnu pravnu koliziju između Zakona o radu i Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, koji neujednačeno tretiraju ostvarivanje prava za odlazak u starosnu penziju.
&ldquo;U takvom nestabilnom ambijentu ne ostavlja se previ&scaron;e mjesta za snažne institucije, samim tim ni za sudove i sudijske karaktere koji su često bili i jesu, slobodnije rečeno, u poziciji između čekića i nakovnja i na vjetrometini nemilosrdnih sukobljavanja ogoljenih interesa političkih elita koje zarad utilitarističkog čuvanja svojih busija u biračkome tijelu, s umi&scaron;ljajem ili bez njega, strmoglavljuju pravni poredak i mutiraju institucionalni okvir države&rdquo;, naveo je Bastijančić.

Bastijančić: Dok Ustav i zakoni važe, valja im se pokoravati kakvi god da su

OCJENA PROFESORA NA FPN UNIVERZITETA DONJA GORICA I SAVJETNIK BIVŠEG PREDSJEDNIKA ZA USTAVNI SISTEM I PRAVNA PITANJA

U posljednje tri godine osnovna socijalna pomoć u Crnoj Gori porasla je manje od 20 eura po osobi, pokazuju podaci Ministarstva socijalnog staranja dostavljeni Radiju Slobodna Evropa (RSE).
Za to vrijeme minimalne plate su prosječno porasle oko 300 posto (sa 225 na 600 eura) koliko su uvećane i najniže penzije ( sa 150 na 450 eura).
Mjesečni iznos socijalne pomoći, koja se službeno naziva 'materijalno obezbjeđenje porodice' za jednu osobu iznosi 90 eura, za dvočlanu porodicu 108, četvoročlanu 153 a za porodice sa pet i vi&scaron;e članova 171 eura.
Ti iznosi su tri puta manji od 'linije siroma&scaron;tva', koju je izračunala državna Uprava za statistiku Monstat a koja je za jednu osobu 280 eura a za četvoročlanu porodicu 590 eura.
Svi koji mjesečno imaju ispod tog iznosa su u kategoriji siroma&scaron;nih.
Na pitanje RSE o ciljevima socijalne pomoći, iz Ministarstva navode da se po zakonu ona dodjeljuje kako bi se "obezbijedio minimum egzistencije".
"Materijalno obezbjeđenje je osnov za ostvarivanje i drugih prava, tako da se navedeni iznosi ne mogu uzimati kao jedina njihova primanja. Ako imaju djecu, dodatak iznosi 57 eura po djetetu, a tu je i jednokratna novčana pomoć ...".
Život četvoročlane porodice sa 266 eura
- Kirija nam je 200 eura a socijalno i dječiji dodatak ukupno 266. Kad račune platimo ne ostaje nam ni za osnovne namirnice - kaže za RSE Mirjana (40) iz Nik&scaron;ića, čije je prezime poznato redakciji.
Izračunala je &scaron;ta može da kupi za porodicu kada plati rentu.
- Tačno hljeb i po i litar varenike (slatko mlijeko) dnevno, puta 30 dana. Ako kupim sir da im pravim poparu, kako ću platiti struju? A gdje im je voće, meso, povrće i sve ostalo? - kaže Mirjana.
Najteže joj pada kaže, kada djeci, od 12 i sedam godina, "nema ni pa&scaron;tetu da kupi ".
Za ovu nik&scaron;ićku porodicu socijalna pomoć je jedini izvor prihoda, jer Mirjanin suprug zbog bolesti "nije sposoban za rad".
Prema njenim riječima, te&scaron;ku situaciju im otežava i &scaron;to za supruga mora kupovati neke ljekove koji nijesu na listi besplatnih.
- Užas i sramota da je ovolika socijala i pomoć za najugroženije, kako da preživimo. Znam da radom ne doprinosimo državi, ali svako može da se razboli i da mu se desi da je nesposoban... Ali moja porodica za godinu primi koliko poslanik ili ministar za mjesec dana - kaže Mirjana.
Prosječna plata poslanika u Skup&scaron;tini ili ministra u Vladi je veća od 1.800 eura.
Ona bi, kaže, radila bilo &scaron;ta da prehrani djecu, ali mora da njeguje bolesnog muža, koji je sa nepunih 47 godina već imao dva infarkta.
"Stalno smo po hitnoj i bolnicama. Te&scaron;ko se snalazimo, rodbina pomaže da nekako preguramo mjesec. I onda opet, sve ispočetka od socijalnog do socijalnog. O djeci da ne pričam, &scaron;ta im sve fali".
&Scaron;ta o visini socijalne pomoći kaže Brisel
Na pitanje RSE da li Crna Gora sa ovakvim iznosima socijalnih davanja ispunjava kriterijume Evropske unije (EU), iz Ministarstva kažu da oni ne postoje već da postoje "samo preporuke".
S druge strane, RSE je u Evropskoj komisiji rečeno da Brisel od Crne Gore "očekuje rad na rje&scaron;avanju ključnih principa Evropskog stuba socijalnih prava.
EU je taj stub definisala kroz 20 načela koje bi svaka država članica trebala da ispuni kako bi svima osigurala dobar posao i ostala prava.
Jedno od njih je "sva djeca imaju pravo na za&scaron;titu od siroma&scaron;tva, dobru njegu i obrazovanje", dok odrasli imaju pravo na osnovne stvari potrebne za život.
- Oni koji nemaju posao imaju pravo na naknadu za nezaposlene u iznosu koji će im priu&scaron;titi osnovne stvari za život. Osobe koje sebi ne mogu priu&scaron;titi osnovne usluge imaju pravo na dodatnu pomoć Vlade - pi&scaron;e u načelima EU.
Evropski zvaničnik je naglasio da se Crna Gora obavezala da će "ubrzati reformu sistema socijalne i dječije za&scaron;tite":
"Radi efikasnijeg i transparentnijeg kori&scaron;ćenja javnih sredstava, u kontekstu reformske agende u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan".
Zvaničnik podsjeća na Izvje&scaron;taj Evropske komisije o napretku u kome je konstatovan "određeni napredak" u odnosu na preporuke iz 2023. u Poglavlju 19, koje se tiče socijalnih politika.
&Scaron;ta će preduzeti Vlada
U Ministarstvu socijalnog staranja su svjesni da ključna socijalna pomoć nije dovoljna da obezbijedi egzistenciju onima kojima je potrebna.
"Nesporno je da utvrđeni iznosi nisu u tom smislu dovoljni, ali nisu i druga primanja kao &scaron;to su penzije lična primanja i sl."
Na pitanje RSE &scaron;ta će Ministarstvo preduzeti za najsiroma&scaron;nije, čija su godi&scaron;nja primanja manja od jedne ministarske plate, navode da će preispitati visinu naknada.
Naime, u 2025. je planirano dono&scaron;enje novog Zakona o socijalnoj i dječjoj za&scaron;titi, kada će, navodi Ministarstvo, "nastojati da se ova oblast unaprijedi".
O siroma&scaron;nim
Nema preciznih podataka koliko građana Crne Gore živi u siroma&scaron;tvu.
Nadležni o tome imaju različite podatke. Za Ministarstvo socijalnog staranja u kategoriji siroma&scaron;nih su lica koja primaju 'materijalno obezbjeđenje porodice':
"Nema drugih parametara za utvrđivanje koliko građana živi u siroma&scaron;tvu, osim uslova za ostvarivanje tog prava koje propisuje Zakon o socijalnoj i dječjoj za&scaron;titi".
- To socijalno davanje dobija 17.584 pojedinca od kojih oko 10.000 djece - navodi Ministarstvo.
Dodaju da neki vid socijalne pomoći prima 276.000 građana
Navode da Monstat ima podatke o broju siroma&scaron;nih u Crnoj Gori.
Ankete o dohotku i uslovima životakoju je Monstat sproveo 2023. pokazuje da u Crnoj Gori u riziku od siroma&scaron;tva živi, 124.000 građana odnosno jedna petina stanovni&scaron;tva.
<article class="bg-bg">
<div>
<div id="st-cont" class="container-fluid ui-article-body ui-article__body--regular p-rel z-10">
<div id="article-body" class="merriweather word-break has-drop-cap">
U Crnoj Gori živi 623.000 stanovnika .
</div>
</div>
</div>
</article>
<div class="banner-wrapper d-flex j-center mb-md">&nbsp;</div>
<div class="p-rel" style="margin: 0px; box-sizing: border-box; padding: 0px; position: relative; color: #000000; font-family: Rubik, sans-serif; font-size: medium; font-style: normal; font-variant-ligatures: normal; font-variant-caps: normal; font-weight: 400; letter-spacing: normal; orphans: 2; text-align: start; text-indent: 0px; text-transform: none; widows: 2; word-spacing: 0px; -webkit-text-stroke-width: 0px; white-space: normal; text-decoration-thickness: initial; text-decoration-style: initial; text-decoration-color: initial;">
<div class="container merriweather text-antracite p-rel z-100" style="margin: 0px auto; box-sizing: border-box; padding: 0px 10px; color: #282828; font-family: Merriweather, serif; width: 81rem; max-width: 81rem; position: relative; z-index: 100;">
<div class="row">
<div class="col-xs-16 col-xs-offset-0 col-sm-10 col-sm-offset-3 col-md-8 col-md-offset-4 col-lg-8 col-lg-offset-4 col-xlg-8 col-xlg-offset-4">
<div class="ui-article__tags">
<div>&nbsp;</div>
</div>
</div>
</div>
</div>
</div>

Godišnja 'socijala' za ugrožene porodice manja od mjesečne ministarske plate

NEMA PRECIZNIH PODATAKA KOLIKO GRAĐANA CRNE GORE ŽIVI U SIROMAŠTVU

Pravoslavni vjernici u Crnoj Gori danas slave Božić.
Prema drevnom vjerovanju i običaju, Božić se smatra veselim porodičnim praznikom.
Hri&scaron;ćani tradicionalno vjeruju da bi tog dana svi koji su tokom godine bili u svađi, trebalo da se izmire i oproste jedni drugima uvrede.
Prema običaju, kod pravoslavaca na Božić u kuću rano ujutro dolazi polaznik, po pravilu mu&scaron;karac, koji čestita praznik i poželi sreću, napredak i zdravlje domaćinovom domu.
Božić se slavi tri dana.

Danas je Božić

SLAVI SE TRI DANA

Tri osobe koje su ranjene u pucnjavi na Cetinju, koje se liječe u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG), uspje&scaron;no se oporavljaju dok je četvrta, čije je stanje bilo kritično i neizvjesno, od danas pokazuje znake oporavka, saop&scaron;tili su iz te zdravstevene ustanove
Podsjetili su da je od prijema pacijenata i operacija pro&scaron;lo pet dana.
Navode i da je Ministarstvo zdravlja danas aktiviralo i SOS liniju za psiholo&scaron;ku podr&scaron;ku svima kojima je potrebna nakog tragičnog događaja na Cetinju.
&ldquo;Telefonska linija je uspostavljena zahvaljujući angažmanu Klinike za psihijatriju KCCG i Udruženja psihologa, uz tehničku podr&scaron;ku Telekoma, koji je za ovu namjenu odobrio broj 1555 i omogućio da pozivi iz svih mreža budu besplatni&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Kako je saop&scaron;teno, na pozive građana kojima je potreban savjet i psiholo&scaron;ka podr&scaron;ka odgovaraće skoro 40 profesionalaca.

KCCG: Pacijent sa Cetinja koji je bio u kritičnom stanju pokazuje znake oporavka

TROJE SE USPJEŠNO OPORAVLJA

SOS telefonska linija za psiholo&scaron;ku pomoć i podr&scaron;ku svima kojima je potrebna nakog tragičnog događaja na Cetinju, kao &scaron;to je i najavilo Ministarstvo zdravlja, od danas je aktivna.
Telefonska linija, kako je navedeno, uspostavljena je zahvaljujući angažmanu Klinike za psihijatriju Kliničkog centra Cvrne Gore i Udruženja psihologa, uz tehničku podr&scaron;ku Telekoma, koji je za ovu namjenu odobrio broj 1555 i &nbsp;omogućio da pozivi iz svih mreža budu besplatni.
Na pozive građana kojima je potreban savjet i psiholo&scaron;ka podr&scaron;ka odgovaraće skoro 40 profesionalaca, saop&scaron;tili su iz Ministarstva.
"Svjesni da je porodicama, kao i svima onima koji su na bilo koji način bili sudionici događaja na Cetinju, neophodna psiholo&scaron;ka podr&scaron;ka, novoformirana Radna grupa, kojom koordini&scaron;e Ministarstvo zdravlja, u saradnji sa udruženjima psihijatara i psihologa Crne Gore odmah je organizovala timove za psiholo&scaron;ku podr&scaron;ku. Timovi su raspolaganju svim građanima i građankama Cetinja svakoga dana od 07h do 19h. U slučaju potrebe da je pomoć potrebno pružiti i nakon navedenog perioda zdravstvene ustanove &nbsp;sa Cetinja će organizovati sanitarni prevoz prema Kliničkom centru Crne Gore, gdje mogu da razgovaraju sa dežurnim ljekarima", navode iz Ministarstva zdravlja.
Sada je, uspostavljanjem i telefonske linije, na broj 1555, obezbijeđeno da svi kojima je potrebna psiholo&scaron;ka podr&scaron;ka, u svakom trenutku pomoć mogu da potraže od stručnih osoba, poručuju iz Ministarstva.
"Ministarstvo zdravlja i ovom prilikom poziva sve građane koji imaju potrebu, da potraže stručnu pomoć i na taj način lak&scaron;e prebrode traume i prevaziđu stanje koje je kod njih izazvala stravična tragedija", navode u saop&scaron;tenju.

Od danas aktivna SOS linija za psihološku podršku

SAOPŠTENO IZ MINISTARSTVA ZDRAVLJA

Ombudsman Sini&scaron;a Bjeković za Portal RTCG ističe da tragični događaj na Cetinju ima vi&scaron;edimenzionalan karakter, kako po pitanju uzroka, tako i po pitanju posljedica i da je nasilje i dalje često preovlađujući način rje&scaron;avanja konflikta u na&scaron;em dru&scaron;tvu. Mentalno zdravlje pojedinaca se ne poklanja dovoljna pažnja, a ozbiljan problem je dostupnost oružja, posebno na crnom trži&scaron;tu.
Kako navodi Bjeković, različite krize i krizne situacije na "vi&scaron;im nivoima dru&scaron;tva" dodatno su stvorile tenzije, koje se neminovno prelivaju na ostale segmente dru&scaron;tva.
"Ako se na takvo stanje ne reaguje u dugom periodu ili se reaguje neadekvatno ili jo&scaron; gore - ako takvo stanje nailazi na podr&scaron;ku, pa makar ona bila ograničena i vi&scaron;e verbalne prirode, to onda postaje i uobičajeni standard pona&scaron;anja u kriznim situacijama i ozbiljan problem. Umjesto suočavanja sa na&scaron;om 'bolesnom' stvarno&scaron;ću kod nas je to po pravilu signal za dodatno pogor&scaron;avanje ionako te&scaron;ke 'kliničke slike' dru&scaron;tva, odnosno produbljenja podjela i &scaron;irenju konflikta", navodi Za&scaron;titnik.
Dodaje da kada kaže mentalno stanje dru&scaron;tva, onda misli i na mentalno zdravlje pojedinaca, čemu se definitivno ne poklanja dovoljna pažnja. Ono je zapravo toliko zapostavljeno da traži promptne odgovore - institucionalne primarno, a onda i kadrovske i materijalne resurse.
"Kakvo je stanje, koliko visoko rizičnih osoba nema odgovarajući psihijatrijski tretman, kako se prate već uočeni rizici i koliko ima koordinacije kad je u pitanju kontrolisani pristup u tretmanu ovih osoba...? Sve su to pitanja koja duboko zadiru u mentalne probleme sa kojima se suočava ne mali broj ljudi u Crnoj Gori. Naravno, nijesu svi slučajevi prioritetno orijentisani na institucionalno zbrinjavanje ili trenutno rje&scaron;enje problema, ali se mora ići ka eliminaciji sada već evidentnog nedostatka u rje&scaron;avanju akutnih problema u tretmanu onih koji traže blagovremenu i efikasnu reakciju i ponajprije smanjenje rizika na minimum", smatra Bjeković.
Ozbiljan problem koji je ponovo, s razlogom, aktuelizovan ovom tragedijom, kako ističe Bjeković, je dostupnost oružja, posebno na crnom trži&scaron;tu.
"Uzalud je intervencija u zakonodavnoj i pravosudnoj sferi ako nema informacija i aktivnosti koje služe preventivnom i pravovremenom djelovanju. I opet se vraćamo na postojeći zakonodavni okvir, jer nije samo on problem. Zakon je bio i do sada relativno povoljan za suzbijanje pojava držanja i no&scaron;enja oružja na javnom mjestu, ali tamo se najmanje nosilo tzv. legalno oružje. Posljedice ovih pojava svakako su katastrofalne za uže okruženje (porodice, rodbinu, susjedstvo, pa i čitave gradove), ali na &scaron;irem planu to treba da dovede do homogenizacije dru&scaron;tva u eliminaciji ove katastrofalne pojave i jo&scaron; vi&scaron;e do jačanja svijesti o tome koliko takva pojava ko&scaron;ta u ljudskom i materijalnom potencijalu ovako male zemlje", nagla&scaron;ava Bjeković.
Dodaje da je valjda jasno da se ovde mora javiti jačanje dru&scaron;tvene kohezije kao odgovor na nesigurno i visokorizično okruženje. To naravno ne isključuje odgovornost, ali za takvo &scaron;to treba efikasno i bez odlaganja pristupiti utvrđivanju odgovornosti, a tek nakon toga povući konsekvence i izvući pouke, na bazi objektivnih indikatora.
"Uža zajednica na mjestu događanja mora biti uvjerena da ostatak dru&scaron;tva stoji uz nju, da nije sama ni u bolu, ni u očekivanjima, ni u odgovorima na sva pitanja koja je opterećuju. To je najmanje &scaron;to dugujemo žrtvama da makar po tome njihova tragedija ne ostane uzaludna i bez na&scaron;e jedinstvene empatije, solidarnosti i podr&scaron;ke onima koji su najvi&scaron;e izgubili. Cetinje nije samo na&scaron;a država, na&scaron;a istorija i na&scaron;a tradicija, Cetinje je postalo ispit na&scaron;e ljudskosti", zaključio je Bjeković.
Bjeković je pored osvrta na događaj u Prijestonici za Portal RTCG odgovorio i na nakoliko pitanja o stanju ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori. &nbsp;
Kako ocjenjujete stanje ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori?
Bjeković: Nije lako u uslovima isključivosti, netolerancije, podjela i tenzija podvući liniju demarkacije između po&scaron;tovanja i nepo&scaron;tovanja ljudskih prava u takvim okolnostima. Često kori&scaron;tena sintagma da nije bilo masovnog i sistemskog kr&scaron;enje ljudskih prava može se upotrijebiti kao &scaron;to je to uobičajen slučaj u zemljama sa sličnom dru&scaron;tvenom, političkom i ekonomskom situacijom. Ali da li je obični građanin zadovoljan svim onim &scaron;to se oko njega de&scaron;ava &ndash; mislim da nije. Brojni su primjeri nasilja, fizičkog, verbalnog, emocionalnog, koji upozoravaju da je dru&scaron;tvena podloga za ostvarivanje ljudskih prava problem, a ne nikako ljudska prava sama po sebi. Isto tako, treba biti po&scaron;ten, prvenstveno prema sebi, pa konstatovati da se retrogradne, esktremne i &scaron;tetne navike vraćaju u foramma za koje smo mislili da su odavno prevaziđene.
S druge strane, ljudska prava se najče&scaron;će vide samo sa jedne strane paravana, a kad je u pitanju drugi i drugačiji problem je vi&scaron;e nego očito na&scaron;e pojedinačno i grupno poimanje stvarnosti. Kuda to sve vodi, pogotovo ako priznamo da nas vi&scaron;e razdvaja mržnja nego &scaron;to nas spaja zajednička perspektiva, nije te&scaron;ko odgonetnuti, a pitanje koje nas sigurno sve muči - nakoga manje, nekoga vi&scaron;e &ndash; do kada. Do kada se iz duboko ukorijenjenih predrasuda i nacionalnih i svih drugih rovova ne vidi bolje sjutra, do kada su na&scaron;a prava iznad prava svih drugih...Kad bi na to pitanje barem poku&scaron;ali dati odgovor, možda bi bilo dovoljno da i ljudska prava krenu jo&scaron; vi&scaron;e i jo&scaron; bolje naprijed.
Brojni napadi na novinare nerije&scaron;eni? Kako do rezultata?
Bjeković: Napadi na novinare nijesu samo puka sila primijenjena prema ljudima. Ima tu ne&scaron;to mnogo vi&scaron;e. Ja mislim da se to de&scaron;ava pred strahom od istine. Ona svakako mora biti sadržana u medijskom izvje&scaron;tavanju, u tolikoj količini informacija koje će kad tad ogoliti istinu. Ako se toga pla&scaron;ite razumljivo je da će vas strah natjerati da uradite ne&scaron;to &scaron;to nije ni racionalno ni dobro. Možda će to stanje nekima dati snagu, ali ako se ne kontroli&scaron;e i ne spriječi nasilje, do istine se nikad ni neće doći.
Ponekad je to toliko vidljivo da samo sila, fizička ili psihička može promijeniti i dezavuisati istinu. Jo&scaron; jedan alat koji novinari mogu da koriste, a to nije uvijek slučaj, je međusobna medijska solidarnost, odbrana integriteta profesije, a po prirodi stvari ojačana profesionalizmom i nepristajanjem na najgore u novinarstvu. Nerje&scaron;avanje slučajeva napada na novinare obeshrabruje profesiju i ustupa mjesto neprijateljima javne riječi i istine. Do rezultata se može doći jačim bezbjednosnim i pravosudnim odgovorom, ali i radom istraživačkog novinarstva.
Etnička distanca u Crnoj Gori, da li je nivo smanjen u godini za nama?&nbsp;
Bjeković: Neka istraživanja kažu da je etnička distanca manja nego ranije. Sasvim je moguće. Ali da li nas u to uvjerava stvarnost? Zbog toga kažem i da je najmanja, ako postoji nije dobro i ne smije se zanemariti. Ovo tim prije zato &scaron;to se &bdquo;požar&ldquo; javi u bizarnim situacijama, ponekad daleko od ove na&scaron;e stvarnosti i prelije kao lava iz žari&scaron;ta u na&scaron;e okruženje. Jačanje homogenosti nacije, jačanje dru&scaron;tvene kohezije, tolerancija i kultura dijaloga, to su putevi izlaska iz krize, ali i bedem od mržnji, podjela i isključivosti prema drugom i drugačijem.
Kako ocjenjujete stanje u crnogorskim zatvorima? Da li je bilo ozbiljnijih pomaka?
Bjeković: U crnogorskim zatvorima postoji niz problema: od materijalnih uslova, bezbjednosti, nedostatka kadra, zdravstvene za&scaron;tite u zatvorima, prenatrpanosti kapaciteta. Mora se priznati da menadžment ovih institucija za sada izdražava sve izazove i da su posebno u posljednje vrijeme pojačali za&scaron;titu od torture. No, ako se ne&scaron;to sistemski ne promijeni i ne nađu bolja rje&scaron;enja od sada&scaron;njih, situacija će se izvjesno pogor&scaron;ati. To se posebno odnosi na međunarodne standarde koje smo dužni da pratimo i primjenjujemo.
Kako vidite sve če&scaron;će incidente u crnogorskim &scaron;kolama? Koje odgovore država treba da preduzme?
Bjeković: Incidenti u &scaron;kolama su postali vidljiviji nego ranije, a bitna karakteristika je nevjerovatna surovost u tim okr&scaron;ajima. Osim toga, evidentan je op&scaron;ti trend nedostatka empatije za žrtve nasilja, pa se ponekad stiče utisak po reakcijama iz javnosti da žrtva postaje meta, a nasilje se pra&scaron;ta i brzo zaboravlja. Mislim da generalno nedostaje svijest o tome da vr&scaron;njačko nasilje nije nikakav &bdquo;incident&ldquo; već prekr&scaron;aj ili krivično djelo mjereno očima odsraslih.
Ako za djecu tražimo razumijevanje kao za odrasle osobe, onda se pogotovo u ovakvim situacijama od njih mora tražiti odgovornost. Možda ne tako rigidna ili o&scaron;tra kao za odrasle, ali oni moraju da shvate da se radi o deliktu, a ne &bdquo;incidentu&ldquo;. Isto se odnosi na roditelje. Umjesto opravdanja, oni treba da shvate da se radi o deliktnom pona&scaron;anju koje, ako se na procesuira na adekvatana način i ne tretira na adekvatan način, lako može postati navika i životni stil.

Bjeković: Dostupnost oružja, posebno na crnom tržištu, ozbiljan problem

OCJENJUJE OMBUDSMAN

U Crnoj Gori danas će biti umjereno do potpuno oblačno, osim na krajnjem sjeveru, mjestimično moguća slaba ki&scaron;a koja će tokom noći ne&scaron;to pojačati. Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar mjestimično umjeren do jak južni. Najvi&scaron;a dnevna temperatura od četiri do 15 stepeni.

Oblačno, do 15 stepeni

VREMENSKA PROGNOZA

Nakon protesta na Cetinju organizovan je, u 19 sati i 30 minuta, protest ispred zgrade Ministarstva unutra&scaron;njih poslova u Podgorici gdje su građani sa 12 minuta ti&scaron;ine odali počast stradalima na Cetinju i zatražili smjenu čelnih ljudi bezbjednosnog sektora.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/PTXfSEplx_U?t=12s" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
Okupljeni građani ispred MUP-a transparentima poručuju: "Kad po igračkama krv pada bijes vlada", "Raspad sistema opasnost za sve", "Bečiću, &Scaron;aranoviću, &Scaron;ćepanoviću ajte polako" , "Tuga, revolt, bijes, nema nazad", Ruke su vam krvave!
Građani su im i skandiranjem zatražili ostavke, a u jednom trenutku skandirali su "Vučiću- Bečiću".&nbsp;
Organizatori protesta su neformalna grupa studenata "Kamo sjutra", koji su kazali da iza njih ne stoji nijedna politička partija i da nije posrijedi politički,već građanski skup. Oni su nedavno objavili spisak zahtjeva za čelnike bezbjednosnog sektora.
U prvom zahtjevu zatražena je ostavka ministra unutra&scaron;nih poslova Danila &Scaron;aranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića.
"Ostavka je moralni čin i simboličan gest koji vraća povjerenje građana u vlast i kojom se pokazuje spremnost da se preuzme odgovornost", navode organizatori protesta.
Oni poručuju da su nesposobnost da se obezbijedi sigurnost građana i propusti za preuzimanje odgovarajućih mjera razlog zbog kojeg traže odgovornost za gubitak života.
"Potrebno je da ubuduće bezbjednosni sektor ne bude partijski plijen već resor koji vode stručnjaci", navedeno je u obrazloženju zahtjeva.
Među ključnim zahtjevima okupljenih ispred MUP-a su i zahtjev za demilitarilizacija dru&scaron;tva, odnosno oduzimanje i uni&scaron;tavanje ilegalnog i skrivenog oružja.
Traže i revidiranje dodijeljenih dozvola za posjedovanje oružja kroz policijsku provjeru onih koji posjeduju oružje i kroz ozbiljne, a ne samo fomalne, psihijatrijske i druge ljekarske i psiholo&scaron;ke preglede na godi&scaron;njem nivou.
Na spisku zahtjeva je i progla&scaron;enje moratorijuma na izdavanje dozvola za posjedovanje oružja do izmjene Zakona o oružju, onemogućavanje zakonite kupovine oružja bez prethodne dozvole za držanje oružja, kao i poo&scaron;travanje uslova za posjedovanje lovačkog oružja i jača kontrola streljačkih klubova koji građanima izdaju članske karte i fiktivne potvrde samo da bi lak&scaron;e dobili dozvolu za no&scaron;enje oružja.

Podgorica: Građani zatražili ostavke, skandirali: "Ruke su vam krvave"

PROTEST ISPRED MUP-A

Vi&scaron;e stotina građana okupilo se večeras kod spomenika Lovćenska vila na Cetinju kako bi odali počast žrtvama nedavnog masakra koji se dogodio u Prijestonici, prenosi agencija Mina.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/LuosCn93e5I" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
Cetinjanin Aco Martinović ubio je 1. januara 12 svojih sugrađana, među kojima i dvoje djece, nakon čega je izvr&scaron;io samoubistvo.
Građani su večeras, sa 12 minuta &scaron;utnje, odali počast ubijenima i zapalili svijeće, a drugovi stradalih dječaka, četrnaestogodi&scaron;njeg Vukana i devetogodi&scaron;njeg Jovana Vuletića, organizovali su bakljadu u njihovu čast, prenosi portal E TV.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/ZKA1Nv8aHbw" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
Okupljanje je organizovala neformalna grupa studenata &bdquo;Kamo sjutra?&ldquo;, a za 19 sati i 30 minuta zakazan je protest u Podgorici sa kojeg će, kako je najavljeno, biti zatražene ostavke ministra unutra&scaron;njih poslova Danila &Scaron;aranovića i potpredsjednika Vlade Alekse Bečića.

Na Cetinju 12 minuta šutnje za 12 žrtava masakra, baklje u plamenu za Jovana i Vukana

ODALI POČAST STRADALIMA

Pravoslavni vjernici danas slave Badnji dan, koji najavljuje hri&scaron;ćanski praznik Božić.
Badnji dan je dobio ime po badnjaku koji se, prema drevnom običaju, sa prvim sutonom, unosi u dom uz poseban ritual. Badnjak je mlado hrastovo ili cerovo drvo.
Badnje veče je porodični praznik kada se ukućani okupljaju oko obavezno posne trpeze.
Badnji dan i veče 6. januara slave sve pravoslavne crkve i vjernici koji po&scaron;tuju Julijanski kalendar &ndash; Ruska pravoslavna crkva, Jerusalimska patrijar&scaron;ija, Sveta Gora, starokalendarci u Grčkoj i egipatski Kopti.

Danas je Badnji dan