Društvo

Podgorica bi do kraja ove godine trebalo da dobije Regionalni krizni centar za podr&scaron;ku žrtvama seksualnog nasilja, uključujući posebne organizacione jedinice za djecu po Barnahus modelu i odrasle žrtve. Za tu namjenu planirana je adaptacija dijela objekta nekada&scaron;nje Klinike za psihijatriju Kliničkog centra Crne Gore, čija je vrijednost procijenjena na oko 400.000 eura, navodi se u Informaciji koju je razmatrala Vlada.
Crna Gora je kroz međunarodne obaveze, ali i pregovarački proces sa Evropskom unijom EU, preuzela obavezu uspostavljanja regionalnih kriznih centara za za&scaron;titu žrtava seksualnog nasilja. Formiranje centra u Podgorici jedan je od uslova koje država treba da ispuni do kraja godine, pi&scaron;e CdM.
Kako se navodi u informaciji Vlade, tokom analize raspoloživih kapaciteta u državnom vlasni&scaron;tvu kao najpogodniji prostor prepoznata je zgrada biv&scaron;e Klinike za psihijatriju Kliničkog centra Crne Gore KCCG.
&bdquo;S obzirom da se radi o objektu u državnoj svojini, koji je već bio predmet međuinstitucionalnog ustupanja, te imajući u vidu prioritetnost realizacije obaveza Crne Gore u oblasti za&scaron;tite djece i žrtava seksualnog nasilja, ocijenjeno je da predmetni prostor može predstavljati osnov za uspostavljanje Kriznog centra u Podgorici&ldquo;, nagla&scaron;ava se u dokumentu.
Objekat, koji je ranije djelimično ustupljen Muzeju savremene umjetnosti Crne Gore za potrebe depoa i skladi&scaron;ta, nalazi se u veoma lo&scaron;em građevinskom stanju i zahtijeva značajna ulaganja.
&bdquo;Iz raspoložive dokumentacije proizilazi da se objekat nalazi u stanju koje zahtijeva ulaganja u građevinsku sanaciju, adaptaciju i opremanje kako bi mogao biti stavljen u funkciju i kori&scaron;ćen u skladu sa važećim standardima&ldquo;, ističe se u informaciji.
Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije iskazalo je potrebu za obezbjeđivanjem prostora od oko 400 kvadrata za rad buduće ustanove, ali je analizom utvrđeno da će za potrebe centra biti adaptirano približno 620 kvadratnih metara.
&bdquo;Analizom funkcionalne organizacije objekta utvrđeno je da je za potrebe uspostavljanja Regionalnog kriznog centra za podr&scaron;ku žrtvama seksualnog nasilja predviđena adaptacija dijela objekta povr&scaron;ine približno 620 m&sup2;, &scaron;to u potpunosti odgovara programskim i funkcionalnim zahtjevima budućeg centra. Preliminarna procjena vrijednosti radova na adaptaciji i opremanju prostora iznosi približno 400.000 eura, a konačna vrijednost biće definisana kroz izradu tehničke dokumentacije&ldquo;, navodi se u dokumentu.
Ističe se da je prednost budućeg centra činjenica da će biti smje&scaron;ten unutar kompleksa Kliničkog centra Crne Gore, &scaron;to će omogućiti brži pristup zdravstvenim uslugama i efikasniju saradnju svih institucija uključenih u sistem za&scaron;tite žrtava seksualnog nasilja.
Sanaciju i adaptaciju prostora realizovaće Ministarstvo javnih radova, a sredstva će biti obezbijeđena iz postojećih budžetskih programa, u zavisnosti od raspoloživih finansijskih mogućnosti.

Stara zgrada Psihijatrije KCCG dobija novu namjenu: Centar za podršku žrtvama seksualnog nasilja

DO KRAJA GODINE

Poznati proizvođač organskig žitarica Avdul Adrović iz Petnjice sačuvao je u Banci gena u Podgorici vi&scaron;e raznih autentičnih sjemena, među kojim se izdvaja sjeme p&scaron;enice čije je porijeklo staro sto dvadeset godina.
On je Portalu RTCG kazao da to sjeme koje je obnavljanjem sačuvano do danas, jo&scaron; koristi na svojim zasadima i od njega proizvodi bra&scaron;no za komercijalnu upotrebu.
&ldquo;Ne radi se o tome da to sjeme vrijedi nutritivno vi&scaron;e od nekog novijeg sjemena, ali sam činjenica da datira iz vremena kada apsolutno nije bilo nikavih hemijskih preparata, daje mu posebnu draž. Domaći hljeb od bra&scaron;na tog sjemena ima za mene vrijednost kao da je ne znam &scaron;ta u pitanju&rdquo;, kazao je Avdul.
On obja&scaron;njava da sa stanovi&scaron;ta genetike i oplemenjivanja, najveća vrijednost takvog materijala nije u starosti, već u činjenici da je autohtonog porijekla, održavan kroz mnoge generacije u lokalnim uslovima Bihora, nastao prije intenzivne upotrebe mineralnih đubriva i pesticida, vjerovatno nosilac rijetkih gena za adaptaciju na planinske uslove, siroma&scaron;nija zemlji&scaron;ta i lokalne bolesti.
&ldquo;Bihor je specifično područje sa nadmorskim visinama od približno 850 do 1600 metara, gdje su se usjevi decenijama prilagođavali hladnijim noćima, kraćoj vegetaciji i skromnijim uslovima proizvodnje. Upravo takve osobine danas zanimaju oplemenjivače zbog klimatskih promjena&rdquo;, kaže ovaj poljoprivredni proizvođač.
Prema njegovim riječima sjeme se čuva u Banci gena u Podgorici, ali se &scaron;alje u Sloveniju radi umnožavanja.
&ldquo;U naučnim krugovima, jedna dobro dokumentovana lokalna p&scaron;enica iz Bihora može imati veću dugoročnu vrijednost za oplemenjivanje nego mnoge moderne sorte visokog prinosa, jer predstavlja izvor gena koji se vi&scaron;e ne nalaze u savremenom genetskom fondu. Naravno, stvarna vrijednost bi se mogla precizno procijeniti tek nakon genetske analize&rdquo;, kazao je Adrović.
Banke gena na Balkanu čuvaju desetine hiljada uzoraka biljnih genetskih resursa. Među njima su hiljade lokalnih populacija žitarica koje potiču s kraja 19. i početka 20. vijeka. Ukupno se na Balkanu vjerovatno čuvaju hiljade lokalnih populacija žitarica čije porijeklo seže vi&scaron;e od 100 godina unazad.
U Zapadnoj Evropi su ti brojevi mnogo veći, a najveće kolekcije se čuvaju u Njemačkoj, Holandiji, Francuskoj i nordijskim zemljama. Sjemena starih sorti žitarica ima, dakle, mnogo, ali ih je malo sa dokumentovanim porijeklom poput onog koje je sačuvao poljoprivrednik iz Vrbice. Zbog toga vrsta iz Vrbice može biti mnogo zanimljivija istraživačima nego neka anonimna stara sorta iz velike kolekcije. Njen značaj proizlazi iz kombinacije starosti, lokalne adaptacije na Bihor, kontinuiranog uzgoja, poznatog porijekla.
U evropskim okvirima postoje vjerovatno hiljade starih populacija žitarica starijih od 100 godina, ali samo manji broj ima tako jasno praćeno porijeklo i kontinuitet održavanja na istom području. Upravo takvi materijali često postaju predmet posebnih genetskih istraživanja i programa očuvanja.
Adrović priča da prije oko 120 godina nije postojala moderna hemijska za&scaron;tita sjemena kakvu danas poznajemo, ali das u poljoprivrednici koristili različite tradicionalne metode - birali su najzdravije i najkrupnije zrno za sjetvu, sjeme su su&scaron;ili i čuvali na suvim, prozračnim mjestima, koristili su pepeo, kreč, so ili biljne preparate za smanjenje napada &scaron;tetočina i gljivica, primjenjivali su smjenu usjeva kako bi smanjili bolesti u zemlji&scaron;tu.
Sintetisani fungicidi, insekticidi i tretmani sjemena kakvi su danas standardni pojavili su se uglavnom tokom 20. vijeka, naročito nakon 1940-ih i 1950-ih godina. Zbog toga su stare lokalne sorte, poput onih koje su se održale u Bihoru, prolazile kroz dugotrajan proces prirodne i seljačke selekcije bez oslanjanja na savremenu hemijsku za&scaron;titu.
Upravo zato su takve sorte danas zanimljive genetičarima i oplemenjivačima. One predstavljaju &ldquo;genetsku arhivu&rdquo; iz perioda prije intenzivne upotrebe pesticida, mineralnih đubriva i modernih oplemenjivačkih programa.
Portal RTCG je pisao ranije o tome kako je Avdul Adrović sačuvao organska sjemena starih vrsta žitarica koja se čuvaju u Banci gena u Podgorici.
Ta sjemena naslijedio je od svojih đedova i prađedova, kada nije bilo nikakve hemije i kada se oralo ralom i konjima.
Ovaj poljoprivrednik skreće, međutim, pažnju na to da je proizvodnja organske hrane jako skupa, i kada nema stimulacija proizvođači često odustanu.
Crna Gora je pro&scaron;le godine usvojila &bdquo;Strategiju za razvoj organske proizvodnje 2025 do 2029&ldquo; koja predviđa porast broja organskih proizvođača u Crnoj Gori, ali ostaje da se vidi na koji način će država stimulisati tu vrstu proizvodnje.
&bdquo;Dobro bi bilo da sada vidimo kako će država primijeniti u praksi strategiju za organsku proizvodnju u naredne četiri godine i da li će se uslovi za bavljenje tom vrstom proizvodnje bolje stimulisati. Uslove imamo, imamo jo&scaron; uvijek dosta zemlji&scaron;ta koje nije hemijski tretirano, imamo dosta organskih sjemena u Banci gena u Podgorici i to treba iskoristiti&ldquo;, kaže Avdul.
Ne samo ovaj, već i mnogi drugi proizvođači organske hrane smatraju da potražnja za njihovim proizvodima raste kako na domaćem trži&scaron;tu, tako i na trži&scaron;tu Evropske unije.

Adrović njeguje sjeme pšenice staro 120 godina

U BANCI GENA U PODGORICI  SAČUVAO VIŠE RAZNIH AUTENTIČNIH SJEMENA

Stanari i učesnici u saobraćaju svakodnevno se suočavaju sa ozbiljnim problemom nepropisnog parkiranja u Ulici Avda Međedovića i na Bulevaru Pera Ćetkovića u Podgorici. Vozila se redovno ostavljaju na kolovoznoj traci i ispred izlaza sa parking prostora, čime se onemogućava nesmetan izlazak drugih automobila i ugrožava bezbjednost svih učesnika u saobraćaju.
Na fotografijama sa terena koje je dostavio čitalac Pobjede, vidi se da parkirana vozila zauzimaju dio saobraćajnice i blokiraju pristup parking mjestima, zbog čega stanari često ne mogu da izađu sa parkinga bez dodatnih manevrisanja ili čekanja da se vlasnici vozila pojave.
Ovaj problem, kažu, traje duži vremenski period i ponavlja se svakodnevno, uprkos brojnim upozorenjima građana.
Zbog toga je o svemu obavije&scaron;tena Komunalna inspekcija, od koje se očekuje hitna reakcija i pojačana kontrola na toj lokaciji.
Građani apeluju na nadležne službe da preduzmu konkretne mjere kako bi se spriječilo dalje nepropisno parkiranje, osiguralo normalno funkcionisanje saobraćaja i za&scaron;titilo pravo stanara na nesmetan pristup parking prostoru.
-Nije prihvatljivo da zbog neodgovornosti pojedinaca svakodnevno ispa&scaron;taju desetine stanara i vozača. Nesavjesni vozači svakodnevno ostavljaju automobile duž cijele ulice. Ovim kvartom svakodnevno odjekuju sirene iz automobila. Prijavili smo Komunalnoj inspekciji, kazali su nam da imaju danas puno prijava, te da će "pauk" doći čim budu slobodni - poručuju građani.
Ističu da nesavjesni vozači redovno sjede u obližnjem kafiću i piju kafu, obavljaju trgovinu u obližnjim prodavnicama, dok im automobil stoji na "sva četiri".
-Mi smo taoci bahatih vozača. Očekujemo da nadležni organi dosljedno primjenjuju propise i sankcioni&scaron;u prekr&scaron;ioce - naveli su.

Saobraćajni haos na Starom aerodromu, građani traže hitnu reakciju nadležnih: ,,Ne možemo da izađemo sa parkinga"

O SVEMU OBAVIJEŠTENA KOMUNALNA INSPEKCIJA

Baranin Milić &Scaron;arović, koji plovi na kruzeru &bdquo;Carnival Celebration&ldquo; spasio je od smrti jednogodi&scaron;nje dijete i dobio titulu &bdquo;Heroj kompanije&ldquo;.
Brod je prije nekoliko dana bio na putu ka Majamiju, a Milić je u velikom restoranu odmarao nakon smjene, kada je do njega dotrčala radnica.
&ldquo;Sjeo sam da večeram, kad je do&scaron;la radnica sva uzrujana i rekla da se ne&scaron;to stra&scaron;no de&scaron;ava. Potrčao sam i vidio gomilu ljudi koji su okruživali malu djevojčicu &scaron;to nije davala znakove života. Bila je očigledno u besvjesnom stanju i vidio sam da je udaraju od iza, po leđima, pa sam pretpostavio da se gu&scaron;i. Instiktivno sam skočio, shvativ&scaron;i da niko ne primjenjuje taj Heimlichov manevar pritiskanja između grudnog ko&scaron;a i stomaka. Uzeo sam je, iako nisam znao da li je živa, i rizikovao sam ba&scaron; mnogo jer bih, da mi je ostala u rukama, uni&scaron;tio i karijeru i život, ni&scaron;ta me ne bi spasilo. Ali, presudilo je ono roditeljsko u meni, počeo sam da &lsquo;pumpam&rsquo; polako. U jednom trenu osjetio sam da se grči, da se nekako vraća i nastavio. Roditelji su plakali i molili da nastavim, da ne prestajem&rdquo;, govori za Bar Info i Radio Bar sa Atlantskog okeana Milić &Scaron;arović.
Ističe da je sve bilo &ldquo;kao u filmu&rdquo;, i da ne zna koliko je trajalo.
&ldquo;Možda minut, ne vjerujem da bi vi&scaron;e izdržala bez kiseonika, ali je meni to bila vječnost. Nastavio sam i samo je malena u jednom trenutku izbacila iz sebe grozd kojeg je progutala. Počela je da di&scaron;e, a ja sam samo sjeo, potpuno sam bio&hellip; Nakon nekog vremena je do&scaron;ao doktor, konstatovao da je dijete u redu, meni veće nagrade ni priznanja nije trebalo&rdquo;, kaže Milić.
A priznanje je, ipak stiglo. Dobio je plaketu za &ldquo;heroja kompanije&rdquo;. Od iste kompanije koja ga je pro&scaron;le godine proglasila za &ldquo;najboljeg lidera&ldquo;.
&bdquo;Bilo je mnogo priznanja na poslovnom i privatnom planu, ali dobiti &lsquo;HERO&rsquo; odlikovanje, nakon &scaron;to sam na brodu spasio djevojčicu od 11 mjeseci od skoro sigurne smrti, za mene je najveći podvig u karijeri&ldquo;, zaključuje Baranin Milić &Scaron;arović, jedan od glavnih menadžera restorana na brodu &bdquo;Carnival Celebration&ldquo;.

Baranin Milić Šarović spasio od smrti jednogodišnju djevojčicu na brodu

DOBIO TITULU „HEROJ KOMPANIJE“

Za&scaron;titnik ljudskih prava i sloboda utvrdio je da je Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova MUP povrijedilo pravo jednog policijskog službenika na dobru upravu i pravnu sigurnost, jer godinama nije odlučilo o njegovom zahtjevu za obračun staža sa uvećanim trajanjem, niti je moglo da utvrdi ko je i na osnovu čega izvr&scaron;io promjene u službenim evidencijama.
U postupku koji je vođen po pritužbi policijskog službenika raspoređenog na kriminalističko-obavje&scaron;tajne poslove, Za&scaron;titnik je konstatovao da je podnosilac jo&scaron; u maju 2024. godine tražio obračun beneficiranog staža, nakon čega je slao urgencije i dodatna obraćanja, ali da o njegovim zahtjevima nikada nije donijeta formalna odluka.
U mi&scaron;ljenju se nagla&scaron;ava da je zabrinjavajuće &scaron;to je u postupku po zahtjevu za slobodan pristup informacijama utvrđeno da MUP ne posjeduje rje&scaron;enje kojim je službeniku ukinuto pravo na staž sa uvećanim trajanjem.
&bdquo;U izja&scaron;njenju dostavljenom Za&scaron;titniku, organ nije bio u mogućnosti da navede ko je, kada i na osnovu kojeg akta izvr&scaron;io izmjene u evidencijama koje se odnose na ostvarivanje predmetnog prava. Time Ministarstvo nije moglo identifikovati ni službeno lice koje je izvr&scaron;ilo promjenu, ni akt, niti pravni osnov na osnovu kojeg je do&scaron;lo do izmjene statusa podnosioca&ldquo;, pi&scaron;e u mi&scaron;ljenju.
Za&scaron;titnik upozorava da takva situacija nije spojiva sa osnovnim principima pravne sigurnosti i vladavine prava.
&bdquo;U demokratskom dru&scaron;tvu zasnovanom na vladavini prava nije prihvatljivo da se položaj pojedinca mijenja bez mogućnosti da se utvrdi ko je donio odluku, kada je odluka donijeta i na osnovu kojih pravnih i činjeničnih razloga&ldquo;, ističe se u dokumentu.
Iz MUP-a su, ističe se u mi&scaron;ljenju, saop&scaron;tili da službenik koji trenutno obrađuje predmetne kadrovske poslove nema saznanja ko je izvr&scaron;io promjene u evidencijama, dok je pregledom obrazaca M4 utvrđeno da za pojedine godine nijesu evidentirani niti uplaćivani doprinosi po osnovu staža sa uvećanim trajanjem.
Za&scaron;titnik je ocijenio da nedostatke u vođenju evidencija i sistemu unutra&scaron;nje kontrole ne smije snositi građanin koji traži za&scaron;titu svojih prava.
&bdquo;Neodlučivanje nadležnog organa onemogućava podnosioca pritužbe da koristi zakonom predviđena pravna sredstva, čime se faktički uskraćuje njegovo pravo na pristup sudu&ldquo;, pi&scaron;e u mi&scaron;ljenju.
Iako nije mogao sa sigurno&scaron;ću da utvrdi postojanje diskriminacije, Za&scaron;titnik je ukazao da MUP nije pružio jasno i uvjerljivo obja&scaron;njenje zbog čega bi službenik bio drugačije tretiran od drugih osoba koje obavljaju iste ili uporedive poslove.
Zbog utvrđenih propusta, Ombudsman je preporučio Ministarstvu unutra&scaron;njih poslova da provjeri tačnost i potpunost podataka u službenim evidencijama, utvrdi razloge zbog kojih pojedini periodi nijesu evidentirani kao beneficirani staž i, ukoliko se utvrde nepravilnosti, preduzme mjere za njihovo otklanjanje.
MUP je, takođe, dobio preporuku da bez odgađanja donese upravni akt kojim će odlučiti o zahtjevu policijskog službenika za priznavanje staža sa uvećanim trajanjem, uz jasno obrazloženje pravnih i činjeničnih razloga.
Ministarstvo je obavezano da u roku od 30 dana od prijema mi&scaron;ljenja dostavi izvje&scaron;taj o mjerama koje je preduzelo radi realizacije preporuka Za&scaron;titnika.

Ne zna se ko je mijenjao evidencije o beneficiranom stažu policajca

ZAŠTITNIK UTVRDIO PROPUSTE MUP-A

Djeca u Crnoj Gori mlađa od 13 godina neće moći da koriste digitalne platforme, a izuzeci će biti mogući jedino uz saglasnost roditelja, predviđa Predlog zakona o za&scaron;titi djece u digitalnom prostoru, koji je u skup&scaron;tinsku proceduru predala poslanica Slađana Kaluđerović (SNP).
Ukoliko crnogorski poslanici usvoje ovakav zakon, digitalne platforme moći će da koriste djeca dobi od 13 do 16 godina, ali isključivo uz saglasnost roditelja, dok su za kr&scaron;enja ovih zabrana za pravna lica (davaoce usluga digitalne platforme) predviđene kazne do 40.000 eura.&nbsp;
&ndash; Zabranjeno je omogućavanje pristupa i kori&scaron;ćenja digitalnih platformi djeci mlađoj od 13 godina. Davalac usluge digitalne platforme dužan je da preduzme odgovarajuće, efikasne i proporcijalne mjere za sprovođenje ove zabrane &ndash; navodi se u predlogu zakona, koji je u skup&scaron;tinsku proceduru predat 16. juna.
Izuzetno od te zabrane, djeci mlađoj od 13 godina može se omogućiti pristup i kori&scaron;ćenje digitalnih platformi koje su posebno namijenjene i prilagođene njihovom uzrastu i zrelosti, uz saglasnost roditelja/staratelja.
&ndash; Pružalac usluga digitalnih platformi dužan je da uspostavi i primjenjuje pouzdane sisteme za provjeru starosne dobi korisnika digitalnih platformi i sisteme za roditeljsku kontrolu. Samodeklaracija korisnika o starosnoj dobi ne smatra se pouzdanim sistemom za provjeru dobi korisnika &ndash; propisano je predloženim zakonom.
Nadzor nad sprovođenjem ovog zakona sprovodila bi Agencija za audio-vizuelne medijske usluge.
U kaznenim odredbama propisane su kazne od 1.000 do 40.000 eura za preduzetnike, pravna lica i davaoce usluge digitalne platforme ukoliko dozvole kori&scaron;ćenje digitalnih platformi djeci mlađoj od 13 godina, ukoliko omoguće pristup i ne preduzmu odgovarajuće, efikasne i proporcionalne mjere radi sprovođenja zabrane, ili taj pristup dozvole bez saglasnosti roditelja/staratelja.
U obrazloženju zakona navodi se da je potreba za posebnim zakonskim odgovorom u ovoj sferi potvrđena i najnovijim nalazima istraživanja Disrupting Harm in Montenegro: Nalazi o seksualnoj eksploataciji i seksualnom zlostavljanju djece putem tehnologije, koje su 2026. godine objavili ECPAT International, INTERPOL i UNICEF Innocenti, uz podr&scaron;ku Safe Online. Istraživanje je sprovedeno u Crnoj Gori između 2023. i 2025. godine, a pokazalo je da 99 odsto djece uzrasta od 12 do 17 godina u Crnoj Gori koristi internet, 91 odsto njih koristi dru&scaron;tvene mreže ili aplikacije za razmjenu poruka najmanje jednom sedmično, a 76 odsto djece igra onlajn igre najmanje jednom sedmično.
&ndash; Istraživanje je pokazalo da je 11 odsto djece koja koriste internet bilo izloženo najmanje jednom obliku seksualne eksploatacije i zlostavljanja putem tehnologije u periodu od jedne godine, &scaron;to se procjenjuje na oko 4.900 djece. Vi&scaron;e od 40 odsto djece koja su bila izložena ovim oblicima zlostavljanja doživjelo je vi&scaron;e od jednog oblika zlostavljanja, dok je istraživanjem evidentirano 214 slučajeva kod 106 djece &ndash; navodi se u obrazloženju zakona.
Kako se dodaje, to istraživanje je pokazalo da su dru&scaron;tvene mreže bile uključene u 82 odsto slučajeva seksualne eksploatacije i zlostavljanja djece putem tehnologije pri čemu su najče&scaron;će kori&scaron;ćene platforme bile Instagram, Fejsbuk, Snepčet i Vajber.
Zabrana gruminga
Prema predloženom zakonu, davalac usluge digitalne platforme dužan je da uspostavi i primjenjuje sisteme za za&scaron;titu djece od uznemiravanja, zlostavljanja, prijetnji, vr&scaron;njačkog nasilja, seksualnog uznemiravanja i drugog oblika neprimjerene, odnosno &scaron;tetne komunikacije ili interakcije sa drugim korisnicima.
&ndash; Zabranjeno je uspostavljanje ili poku&scaron;aj uspostavljanja kontakta sa djetetom putem digitalne platforme, kao i svaka druga radnja koja ima za cilj pripremu ili izvr&scaron;enje krivičnog djela protiv polne slobode nad djecom (gruming) &ndash; navodi se u predlogu zakona.

Šta predviđa Predlog zakona o zaštiti djece u digitalnom prostoru: Bez društvenih mreža za mlađe od 13 godina

PREDLOG U SKUPŠTINSKU PROCEDURU PREDALA POSLANICA SNP-A

&nbsp;U južnim i centralnim predjelima Crne Gore sjutra će biti sunčano, uz povremeno malu do umjerenu oblačnost.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru će biti promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima i uglavnom suvo.
Povremeno će duvati umjeren do pojačan sjeverni vjetar.
Jutarnja temperatura devet do 23 stepena, najvi&scaron;a dnevna&nbsp; 21 do 35 stepena.

Danas do 35 stepeni

VREMENSKA PROGNOZA

Novi Zakon o sigurnosti plovidbe uvodi obavezan kontinuirani elektronski nadzor za privredne brodove i omogućava da se podaci iz AIS sistema, radara, kamera i GPS uređaja koriste kao dokaz u inspekcijskim i prekr&scaron;ajnim postupcima.
Predstavnik Ministarstva pomorstva Goran Idrizović kaže da je cilj efikasniji nadzor saobraćaja na moru, čak i uz manji broj inspektora, dok se tokom turističke sezone sprovode poo&scaron;trene mjere i precizno definisane zone plovidbe, uključujući posebna pravila u osjetljivim područjima poput Plave &scaron;pilje.
Novi Zakon o sigurnosti plovidbe na pravom je testu tokom ove turističke, ujedno i glavne nautičke sezone.
Novina je da su podaci iz elektronskog i video nadzora na&scaron;eg teritorijalnog mora definisani kao adekvatan dokaz, kaže kapetan Goran Idrizović, predstavnik Ministarstva pomorstva.
"Prvi put se omogućava elektronski nadzor pomorskog saobraćaja i to upotrebom AIS uređaja, GPS sistema, radara, kamera i drugih senzora koji su postavljeni na senzorskim stanicama, pri čemu se ti podaci mogu koristiti kao dokaz u inspekcijskim i prekr&scaron;ajnim postupcima", poručio je Filipović.
Brodovi koji su namijenjeni za privrednu djelatnost konstantno tokom plovidbe moraju imati aktivan uređaj za identifikaciju.
- Praktično svaki plovni objekat ostavlja elektronski trag i moguće je evidentirati sve elemente plovidbe, uključujući prekoračenje brzine, ulazak u zabranjene zone ili nepo&scaron;tovanje režima plovidbe, i to u situacijama kada inspektor nije fizički prisutan - kazao je on.
Donijet je novi Pravilnik o sigurnosti plovidbe, izvje&scaron;tavanju i upravljanju pomorskim saobraćajem.
- Pravilnikom su precizno definisane sigurne zone za kupače, ograničenja brzine, posebni režimi plovidbe u visokofrekventnim područjima poput Tjesnaca, Verige i Kumbora. Dakle, jedna velika novina je i to &scaron;to su posebno definisani plovni koridori za takozvanu bržu vožnju glisera i drugih plovnih objekata do brzine od 18 čvorova, i to u centralnim dijelovima Bokokotorskog zaliva, kako bi se te turističke ili putničke ture odvijale bez ugrožavanja kupača i ostalih učesnika u pomorskom saobraćaju - pojasnio je Filipović.
Kada je riječ o Plavoj &scaron;pilji, država je odlučna u stavu da kupači i motorna plovila u tom zatvorenom, osjetljivom ekosistemu ne mogu biti zajedno.
- Dakle, unutra&scaron;njost Plave &scaron;pilje je sada isključivo rezervisana za plovne objekte bez motornog pogona. Negdje smo toga elementarnog stava da kupači i propeleri ne idu zajedno - naveo je on.
Sigurnost kupača, turista i svih učesnika u pomorskom saobraćaju na moru i Skadarskom jezeru biće i ovoga ljeta apsolutni prioritet Ministarstva pomorstva, poručio je minulog vikenda resorni ministar Filip Radulović tokom kontrole u Plavoj &scaron;pilji.

Novi Zakon o sigurnosti plovidbe:  AIS, GPS i kamere postaju ključni dokaz na moru

PODACI SE MOGU KORISTITI KAO DOKAZ U INSPEKCIJSKIM I PREKRŠAJNIM POSTUPCIMA

U južnim predjelima Crne Gore danas će biti sunčano uz slab do umjeren razvoj dnevne oblačnosti, a u sjevernim i centralnim promjenljivo oblačno uz dosta sunčanih intervala.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, poslijepodne se u sjevernim i centralnim predjelima ponegdje očekuje kratkotrajna ki&scaron;a ili pljusak sa grmljavinom.
Jutarnja temperatura sedam do 20 stepeni, najvi&scaron;a dnevna 21 do 33 stepena.

Danas do 33 stepena

Pravnik &Scaron;abo Luboder povukao je kandidaturu na javni poziv za člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, saznaje Portal RTCG.
Luboder je kazao da kandidaturu povlači iz porodičnih razloga zbog čega ne može prisustvovati na saslu&scaron;anju ispred Odbora za političkiu sistem, pravosuđe i upravu.
Podsjećamo, sjednica Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu zakazana je za 11 sati.
Trebalo je da bude održano konsultativno saslu&scaron;anje Lubodera.
Takođe, na dnevnom redu je razmatranje Godi&scaron;njeg Izvje&scaron;taja o radu Sudskog savjeta i ukupnom stanju u sudstvu za 2025. godinu.

Luboder povukao kandidaturu za člana Sudskog savjeta

TREBALO DA BUDE ODRŽANO DANAS  NJEGOVO KONSULTATIVNO SASLUŠANJE

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano i toplo, a najvi&scaron;a dnevna temperatura iznosiće 35 stepeni.
Vjetar će biti mjestimično umjeren do pojačan, sjeverni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura deset do 24 stepena, najvi&scaron;a dnevna od 22 do 35 stepeni.

Sunčano, do 35 stepeni