Društvo

Ekolo&scaron;ki problemi rje&scaron;avaju se uz dobru volju, strožu kaznenu politiku i efikasnu međuinstitucionalnu saradnju, poručio je ambasador Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler, dodajući da kampanja &bdquo;Čuvaj da te čuva&ldquo; objedinjava volju, znanje i odgovornost.
Satler je to rekao na otvaranju konferencije povodom pokretanja nacionalne kampanje za&scaron;tite životne sredine &bdquo;Čuvaj da te čuva&ldquo;, koja je razvijena uz podr&scaron;ku EU i sprovodiće je &scaron;iroka koalicija ključnih državnih i lokalnih institucija, partnera iz akademske zajednice i civilnog sektora, dru&scaron;tveno odgovornih kompanija i medija.
On je istakao da u Crnoj Gori, na Svjetski dan životne sredine, sa ponosom pokreću veliku Nacionalnu kampanju za&scaron;tite životne sredine.
Prema riječima Satlera, kada se dobra volja i dobre namjere ujedine, nema tog ekolo&scaron;kog problema koji se ne može rije&scaron;iti.
&bdquo;Za uspjeh će biti neophodne i neke nepopularne odluke, poput strogih kazni za ekolo&scaron;ke prekr&scaron;aje i eko-kriminal. Biće potrebne i efikasne institucije i odgovorni mediji da, ne samo osvijetle slučajeve zagađenja i pozovu na odgovornost, već da informi&scaron;u i edukuju o opasnostima zagađenja i značaju zdrave životne sredine&ldquo;, rekao je Satler.
On je istakao da će biti potrebna odgovornost građana da ukažu na slučajeve zagađenja i daju primjer kako se &scaron;titi i čuva priroda.
Satler je zahvalio partnerima koji učestvuju u kampanji, među kojima su Fudbalski savez i mlada matematičarka Itana i njeni roditelji, navodeći da je ta djevojčica "srce" kampanje.
Satler je zahvalio i premijeru Milojku Spajiću i njegovom timu na posvećenosti ciljevima kampanje, Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS), Eko fondu, lokalnim vlastima i pravosudnim organima.
On je istakao da kampanja ne pripada samo jednoj instituciji, već je rezultat zajedničkog rada i odlučnosti &ldquo;Koalicije voljnih&rdquo; &ndash; ključnih državnih i lokalnih institucija, akademske zajednice, civilnog dru&scaron;tva, odgovornih kompanija, aktivista, medija, evropskih i međunarodnih partnera.
&bdquo;Okupila nas je zabrinutost za goruće ekolo&scaron;ke probleme i uvjerenje da kroz zajedničku akciju, odgovornost i lični doprinos možemo rije&scaron;iti i one najteže&ldquo;, kazao je Satler i poručio da vjeruje da će &bdquo;Koalicija voljnih&ldquo; rasti i da će joj se pridruživati sve vi&scaron;e organizacija, kampanija i građana.
Premijer Milojko Spajić podsjetio je da je zvanično Crna Gora prva ekolo&scaron;ka država na svijetu, navodeći da je to možda jedina odluka iz 90-ih koja je bila dobra.
&bdquo;Nažalost, između te titule i dana&scaron;nje realnosti, stoji veliki jaz. Za nama su decenije, od usvajanja žabljačke deklaracije, u kojima smo imali vremena za sve, sem za očuvanje vrijednosti koja je na&scaron; najveći resurs i potencijal&ldquo;, istakao je Spajić.
Kako je naveo, čvrsto su rije&scaron;eni da ispune obećanja, da država usvoji evropske standarde, implementira napredne zakone i mijenja prakse.
&bdquo;Čas je da ispunimo dva velika obećanja i ostvarimo generacijski san o ekolo&scaron;koj Crnoj Gori kao članici EU već od 2028. godine&ldquo;, rekao je Spajić.
On je istakao da već preduzimaju mjere, među kojima je uklanjanje divljih deponija i osiguravanje &bdquo;da se vi&scaron;e ne vraćaju&ldquo;, kroz nadzor, table upozorenja i o&scaron;tre kazne.
&bdquo;Čistimo prirodu od starih automobilskih guma. Uskoro stiže specijalna ma&scaron;ina koja će te opasne ostatke pretvarati u sirovinu spremnu za izvoz&ldquo;, rekao je Spajić i dodao da smanjuju i upotrebu plastičnih kesa, nastavljaju sa izmjenama propisa i uvode održive alternative.
On je naglasio da poo&scaron;travaju borbu protiv eko-kriminala i da vi&scaron;e neće biti nekažnjenog zagađivanja, bespravne eksploatacije, ni skrivanja iza birokratskih rupa.
Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić na panelu &bdquo;Zajednička misija: Zajedno za čistiju Crnu Goru&ldquo;, rekao je da je kampanja &bdquo;Čuvaj da te čuva&ldquo; mali, ali vrlo značajan korak.
On je najavio da će monitoring u MERS-u, ali i ostalim institucijama u kojim taj resor vr&scaron;i nadzor, ubuduće biti snažniji, navodeći da veting ne bi podrazumijevao revan&scaron;ističko pristupanje problemu i najavljujući osnaživanje administrativnih kapaciteta.
Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jak&scaron;ić Stojanović kazala je da je raduje &scaron;to vi&scaron;e nema govora ni o jednom poglavlju bez uključivanja resora obrazovanja.
&bdquo;To znači da nijedna promjena u dru&scaron;tvu nije moguća i neće biti adekvatno sprovedena ako ne uđemo u obrazovni sistem&ldquo;, rekla je Jak&scaron;ić Stojanović.
Ona je kazala da je analiza nastavnih planova i programa pokazala da nedostaju teme koje se odnose na za&scaron;titu životne sredine i održivi razvoj i da su definisali Strategiju obrazovanja do 2035. godine u kojoj su prepoznali prioritete, među kojima su održivi razvoj i za&scaron;tita životne sredine.
Gradonačelnik Podgorice Sa&scaron;a Mujović rekao je da se aktivnosti i progres u poglavlju 27 de&scaron;avaju na lokalnom nivou.
&bdquo;De&scaron;avaju se stvari na lokalnom nivou, ali kao direktna refleksija djelovanja na državnom nivou. Ako nema te sinergije, priča o uspjehu je nemoguća&ldquo;, kazao je Mujović.
On je istakao da Uprava za inspekcijske poslove Glavnog grada treba da bude bolja, da im je potrebna ekolo&scaron;ka inspekcija pod ingerencijom Glavnog grada ili efikasnija postojeća, kao i video nadzor kako bi se izborili sa počiniocima nedjela.
Izvr&scaron;ni direktor podgoričke Deponije Aleksandar Božović kazao je da su zavr&scaron;ili tender za nabavku ma&scaron;ine sa kojom će regulisati otpadne gume, kako bi ih plasirali na inostrana trži&scaron;ta.
&bdquo;Sredstva nijesu mala za nabavku takve ma&scaron;ine, ko&scaron;ta blizu milion EUR, ali postoji velika podr&scaron;ka Vlade i Glavnog grada&ldquo;, rekao je Božović i dodao da je otpad resurs, a deponije mogući generator razvoja.
Predsjednik Odbora direktora kompanije Voli Dragan Bokan najavio je da će danas na Upravnom odboru donijeti odluku o odvajanju ozbiljnijih sredstava za finansiranje ove kampanje.
On je istakao da Voli može dosta uticati na građane, jer u prodavnicama tog lanca dnevno prođe preko 100 hiljada ljudi, pa je mjesto gdje se mogu slati poruke građanima ili mijenjati svijest, najavljujući mjere odvajanja otpada u maloprodajnim objektima.
Otvarajući panel, direktorka Centra za klimatske promjene Univerziteta Donja Gorica Ivana Vojinović, rekla je da rezultati istraživanja sprovedenog uoči kampanje pokazuju da dominira ocjena prosječnosti rada instutucija koje se bave za&scaron;titom životne sredine.
Kako je navela, građani su, prema istraživanju, zabrinuti zbog stanja životne sredine i voljni da učestvuju u procesima ali da često ne znaju kako, kao i da su spremni da mijenjaju navike, ali da ne vide liderstvo.

Satler: Ekološki problemi se rješavaju voljom, pravilima i partnerstvom

POKRENUTA NACIONALNA KAMPANJA ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE „ČUVAJ DA TE ČUVA“

Vlada Crne Gore na predlog Ministarstva zdravlja(MZD) usvojila je novu Listu ljekova, koja donosi značajne izmjene i dopune sa ciljem unapređenja zdravstvenog sistema i pobolj&scaron;anja dostupnosti i kvaliteta zdravstvene za&scaron;tite za sve građane, saop&scaron;teno je iz Ministarstva zdravlja.
"U skladu sa najnovijim medicinskim standardima i potrebama pacijenata, na Listu su uvr&scaron;tena tri nova lijeka koja pro&scaron;iruju mogućnosti liječenja za onkolo&scaron;ke pacijente u terapiji hroničnog bola, za pacijente sa hroničnom bole&scaron;ću bubrega i te&scaron;kom astmom", navedeno je u saop&scaron;tenju.
Osim toga, dodatno je uključeno 48 generičkih ljekova, čime se povećava izbor pristupačnih i efikasnih terapijskih opcija, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju MZD.
"Pro&scaron;irena je indikacija za jedan lijek, &scaron;to omogućava njegovu primjenu u &scaron;irem spektru karcinoma pluća, čime se unapređuje individualizacija i kvalitet terapije.
Imjene predstavljaju značajan korak u razvoju i modernizaciji crnogorskog zdravstvenog sistema, reflektujući posvećenost Vlade unapređenju zdravlja stanovni&scaron;tva i efikasnoj upotrebi resursa", poručuju u saop&scaron;tenju.
Ministarstvo zdravlja, kako zaključuju, ostaje posvećeno kontinuiranom praćenju potreba pacijenata i zdravstvenih institucija, kako bi se kroz pravovremene i stručne odluke osigurala najbolja moguća zdravstvena za&scaron;tita za sve građane.

MZD: Dostupni novi ljekovi za onkološke, pacijente sa hroničnom bolešću bubrega i teškom astmom

USVOJENA NOVA LISTA LJEKOVA

Državna sekretarka u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija Dragana Babović kazala je na sjednici Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport da je broj podnijetih zahtjeva radi zapo&scaron;ljavanja u Crnoj Gori iz godinu u godinu sve veći. Naglasila je da je Ministarstvo od 2023. godine do danas podnijelo 89 krivičnih prijava zbog sumnje u falsifikovane obrazovne isprave.
Prema podacima Zavoda za statistiku Crne Gore u Crnoj Gori u 2023. godini bilo je 3.084 studenta na osnovu studija na ustanovama visokog obrazovanja.
&ldquo;Ukoliko se ova informacija uporedi sa podatkom ENIC Centra za 2023. godinu priznato je ukupno 1.648 diploma iz regiona i dolazi se do zaključka da procenat priznatih inostranih diploma iz regiona iznosi 53,43 odsto u odnosu na broj diploma izdatih u Crnoj Gori tokom 2023. godine. To su zvanični podaci Monstata&rdquo;, istakla je Babović.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija je, kako je naglasila Babović, prekinulo postupak za priznavanje obrazovnih isprava za 60 osoba iz srednje &scaron;kole Tutin u Republici Srbiji zbog toga &scaron;to je toj &scaron;koli zabranjen rad.
Naglasila je da su obustavili priznavanje obrazovnih isprava sa &scaron;est fakulteta iz Bosne i Hercegovine.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija u 2023. podnijelo je nadležnom tužila&scaron;tvu ukupno 28 krivičnih prijava zbog sumnje u falsifikovanje obrazovnih isprava. Dok je u 2024. godini podnijeto 38 krivičnih prijava.
Početkom 2025. do danas podnijete su, kako je Babović istakla, 23 krivične prijave zbog sumnje u falsifikovane obrazovne isprave.
Babović je naglasila da se predloženim amandmanom koji podrazumijeva formiranje posebnog Radnog tijela za potrebe izrade analize stanja u oblasti priznavanja inostarnih obrazovnih isprava, izjednačavanje kvalifikacija biće omogućena za&scaron;tita javnog interesa, unaprijeđuje pravna sigurnost i integritet u toku priznavanja inostranih obrazovanih isprava.
Istakla je da će se predloženim amandmanom doprinijeti unapređenju mehanizmima za&scaron;ite trži&scaron;te rada i oblasti obrazovanja u Crnoj Gori.

Babović: Zbog lažnih diploma podnijeto 89 krivičnih prijava

OD 2023. DO DANAS

Neradni dani za zaposlene islamske vjeroispovjesti, radi svetkovanja Kurban bajrama, su petak, subota i nedjelja, saop&scaron;teno je iz Ministarstva rada, zapo&scaron;ljavanja i socijalnog dijaloga.
"Na osnovu Zakona o svetkovanju vjerskih praznika, vjernici islamske vjeroispovjesti imaju pravo na plaćeno odsustvo, radi svetkovanja vjerskog praznika - Kurban bajrama i to: petak 6. jun, subota 7. jun i nedjelja 8. jun&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju Ministarstva.

Tri slobodna dana povodom Kurban bajrama

SAOPŠTENO IZ MINISTARSTVA RADA

&nbsp;U Crnoj Gori danas će biti sunčano, sa najvi&scaron;om dnevnom temperaturom do 33 stepena. Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti uglavnom slab, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura osam do 19, najvi&scaron;a dnevna od 24 do 33 stepena.

I danas sunčano, do 33 stepena

VREMENSKA PROGNOZA

Saobraćaj na putu Berane-Kola&scaron;in, preko Lubnica, biće obustavljen sjutra u vremenskim intervalima od 10:30 do 12 sati i od 13 do 15 sati , saop&scaron;teno je iz Uprave za saobraćaj.
Kako je navedeno, obustava saobraćaja odnosi se na sve kategorije vozila, zbog provjere instalacija u tunelu Klisura, u cilju povećanja nivoa bezbjednosti svih korisnika tunela.
&bdquo;Molimo građane koji planiraju da u srijedu koriste ovu saobraćajnicu da uzmu u obzir navedene termine obustave, a podsjećamo da mogu koristiti i putne pravce preko Ribarevina i Tre&scaron;njevika", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju Uprave.&nbsp;

Sjutra dvokratna obustava saobraćaja na putu Berane-Kolašin

SAOPŠTENO IZ UPRAVE ZA SAOBRAĆAJ

Jelena Perović i danas je poku&scaron;ala da uđe sa svojim pravnim zastupnikom Nikolom Martinovićem u Agenciju za sprečavanje korupcije (ASK), ali joj to nije omogućeno.
Upravni sud u petak poni&scaron;tio je odluku o njenom razrje&scaron;enju sa pozicije direktorice ASK i naredio dono&scaron;enje nove odluke.
Martinović u izjavi za Antenu M navodi da su ih kao i prethodna dva dana ispred Agencije zatekli isti ljudi i saop&scaron;tili su da ne može da se uđe.&nbsp;
"Mi smo poku&scaron;ali da uđemo u Agenciju i kada su se vrata otvorila napravili smo dva koraka, gdje je potom nastupilo ono &scaron;to sam najavio juče. Ja sam rekao da će postaviti mitraljesko gnijezdo. Mitraljesko gnijezdo nijesu postavili, ali nas je službenik Agencije fizički napao. Kakvu to sliku &scaron;alje o zaposlenima Agencije to treba da procijenite jer su to novinari snimili", poručuje Martinović.
On dodaje da je direktor Agencije poku&scaron;ao da obuzda službenika Bulata Bulatovića međutim, ističe Martinović, to nije imalo nikakvo uticaja na njega i on je primjenjujući fizičku silu, izgurao njega i Perović iz ASK-a.
"Sada imate i slikom golu silu u zadržavanju funkcija ASK-a. Ja se nadam da će poslije tih slika i scena neki od državnih organa preduzeti aktivnosti koje su im obaveza po pozitivnim propisima", istakao je advokat.
Na pitanje da li će i u narednim danima nastaviti da dolaze u ASK, Martinović je odgovorio:
"Poslije ovog fizičkog napada, ja mislim da vi&scaron;e nećemo dolaziti jer nema potrebe da izazivamo nasilje. Već ćemo se obratiti nadležnim organima, valjda neko u ovoj državi postoji ko će spriječiti nasilje, a moguće i da ne postoji. U sljedećih nekoliko dana vrlo jasno ćemo znati da li ova država sprječava nasilje ili ga podržava", ocjenjuje Martinović.

Martinović: Perović i danas onemogućeno da radi svoj posao, službenik ASK-a fizički nasrnuo na nas

JELENA PEROVIĆ I DANAS JE POKUŠALA DA UĐE SA PRAVNIM ZASTUPNIKOM U AGENCIJU ZA SPREČAVANJE KORUPCIJE

Crna Gora se nalazi u demografskoj krizi. Iako država nema zvanične mehanizme za prikupljanje podataka o spolja&scaron;njim migracijama, procjenjuje se da se između 2011. i 2023. godine iz zemlje iselilo oko 94.000 građana, odnosno prosječno su odlazile 22 osobe dnevno, saop&scaron;tio je tokom jučera&scaron;nje sjednice skup&scaron;tinskog Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje saop&scaron;tio ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić, pi&scaron;e Pobjeda.
Odbor je održao konsultativno saslu&scaron;anje na temu demografski trendovi i prirodni prira&scaron;taj u Crnoj Gori, te su predstavnici nadležnih institucija i poslanici polemisali o problemu prirodnog prira&scaron;taja, migracijama&hellip; Saglasili su se svi da ovo nije pitanje opozicije i vlasti, već svih aktera u dru&scaron;tvu i da treba hitno da se izradi strategija i pokrene primjena određenih mjera. Čuli su se komentari da na odluku mladih ljudi da napuste državu ne utiče pitanje finansija, već vi&scaron;e to &scaron;to nemaju pristup pravdi, jednakim uslovima za napredak.
ZABRINJAVAJUĆE STANJE
Sjednica je održana na inicijativu poslanika Borisa Mugo&scaron;e koji je negodovao &scaron;to nam je natalitet sve niži, da je sve manje mladih i da raste udio stare populacije preko 65 godina. Istakao je da je Crna Gora na pragu duboke demografske starosti i da je populacija koja ima vi&scaron;e od 80 godina dvostruko brojnija nego prije dvije decenije.
&ldquo;Prema proračunima nedostaje nam oko 30.000 mladih u odnosu na prethodni popis. To su alarmantni podaci rekao&rdquo;, je on.
Obrazložio je da su nam ekonomske ad hok mjere potrebne, ali da odluka da li će neko da ostane u Crnoj Gori ne zavisi od toga, već od dostupnosti obrazovne, zdravstvene i socijalne za&scaron;tite. Mugo&scaron;a je kazao da bilježimo diskriminaciju u mnogim oblastima, navodeći da mladi na sjeveru nemaju, na primjer, pristup mnogim uslugama. Pomenuo je da novca ima dovoljno da se raspodijeli kako treba, te je kritikovao &scaron;to oni najsiroma&scaron;niji primaju samo 90 eura materijalnog obezbjeđenja.
POVEĆAĆE MATERIJALNA DAVANJA
Ministar Gutić je najavio da će inicirati uvećanje tih primanja kroz novi zakon o socijalnoj i dječjoj za&scaron;titi. Naveo je da bi trebalo da se prepoznaju nove korisničke grupe, da trenutni iznosi nijesu dovoljni, te da treba da se razmotri njihovo povećanje. Ministar je kazao da će raditi na mjerama koje podstiču rađanje i sprečavaju iseljavanje mladih. On je saop&scaron;tio da je stopa rađanja djece u padu, te je ocijenio da kao država ne obezbjeđujemo ni prostu reprodukciju stanovni&scaron;tva i da je zbog toga do&scaron;lo do smanjivanja vrijednosti prirodnog prira&scaron;taja na nivou države.
&ldquo;Iako smo kao država u posljednje dvije godine zabilježili pozitivan prirodni prira&scaron;taj, broj rođene djece opominje da nema razloga za optimizam. Pro&scaron;le godine je zabilježen najmanji broj rođene djece otkad pratimo podatke vitalne statistike svega 6.964 djece&rdquo;, rekao je ministar.
Gutić je naglasio da je najnepovoljnija situacija na sjeveru, te da su tokom pro&scaron;le godine, osim Rožaja i Plava, sve op&scaron;tine su male negativan prirodni prira&scaron;taj.
&ldquo;Neke se suočavaju s tim problemom i duže od dvije decenije&rdquo;, kazao je on.
Gordana Radojević, iz NVO Dru&scaron;tvo statističara i demografa Crne Gore, prokomentarisala je da kao dru&scaron;tvo treba da napustimo pretpostavku da su ekonomski podsticaji jedini koji u kratkom roku mogu povećati prirodni prira&scaron;taj.
Navela je primjer da je u Pljevljima i Plužinama zarada mnogo iznad prosjeka na sjeveru, da je u Pljevljima i iznad nacionalnog prosjeka, ali da u tim op&scaron;tinama postoji demografska kriza. Radojević je iznijela podatak da je od 2020. do 2023. godine zabilježen odliv stanovni&scaron;tva iz Crne Gore, duplo veći nego u period 2015-2019. godinu. Kazala je da sve to znači da, i kada je bio visok ekonomski rast, to nije bilo dovoljno da se za&scaron;titi stanovni&scaron;tvo.
&ldquo;Istraživanja pokazuju da se traži pravna sigurnost, jednake &scaron;anse za napredovanje&rdquo;, navela je ona.
UKINUTI I SUDOVI
Ministar Gutić se tokom diskusije saglasio da je važan pristup pravdi, te je podsjetio na činjenicu da su u sjevernoj regiji ukinuti neki sudovi i da postoji opasnost da osnovni sudovi budu ukinuti. Ukazao je na važnost da se u državi obezbijedi jednak pristup institucijama kulture, sportskoj infrastrukturi.
&ldquo;Žalosno je &scaron;to danas pričamo i o nedostatku osnovne infrastrukture puteva&rdquo;, kazao je Gutić i dodao da se mora raditi na rje&scaron;avanju svih pitanja da se stanje popravi.
On je podsjetio na podatak da, prema popisu, u državi živi 623.633 stanovnika, &scaron;to je samo 0,6 odsto vi&scaron;e nego 2011. godine.
Konstatovao je da se sjever suočava sa dramatičnom depopulacijom, da je u posljednjih 12 godina broj stanovnika opao za 14,2 procenata, odnosno da je 25.247 ljudi napustilo ovaj region. Istakao je da danas sjever čini samo 24,5 procenata stanovni&scaron;tva i da se sve vi&scaron;e koncentri&scaron;u u glavnom gradu.
Ministar je prokomentarisao da, s druge strane, na primorju imamo drugačiju situaciju, gdje se bilježi rast stanovnika za oko deset procenata. Naveo je da su primorski gradovi postali prenatrpani.
Gutić je podsjetio da je u sjevernom regionu 1961. godine živjela skoro polovina stanovnika Crne Gore, a da danas živi svega četvrtina.
On je iznio podatak i da projekcije do 2030. godine ukazuju da će se nastaviti ovaj trend na sjeveru, pa se očekuje da će na sto mladih dolaziti čak 140 starih, &scaron;to dodatno pokazuje da je potrebno hitno donijeti strate&scaron;ke demografske politike.
Prema podacima UN, za 30 godina Crna Gora imaće 518.000 stanovnika, a 2100. biće 330.000 stanovnika. Ministar regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama Ernad Suljević je na sjednici rekao da treba svi da udružimo snage kako bismo rije&scaron;ili probleme, bez obzira ko dolazi iz koje partije. Istakao je da sjever zaostaje u svim segmentima i da treba da se ulaže u zapo&scaron;ljavanje, da se unaprijedi infrastruktura, smanji stopa rizika od siroma&scaron;tva.
Ministar sporta i mladih Dragoslav &Scaron;ćekić rekao je da treba u svakom dijelu Crne Gore da se stvore kvalitetni uslovi za život, da se kasni u tome, te da treba u ovu priču da se uključi i stručna javnost akademici CANU i Ekonomski fakultet od kojih bi se dobili stručni i vizionarski prijedlozi.
Ognjen Delić iz Ministarstva zdravlja je kazao da država ima dobru mrežu primarne za&scaron;tite i bolničkih ustanova, da se godi&scaron;nje rodi oko sedam hiljada beba, te da postoji i državni centar za medicinski potpomognutu oplodnju za koji se izdvaja 1.400.000 eura godi&scaron;nje. Rekao je da je pro&scaron;le godine ovu uslugu koristilo 716 žena.
Najvi&scaron;e je žena koje su rodile dvoje djece
Milena Vukotić iz Uprave za statistiku kazala je da, kada je riječ o procentu rađanja, prema posljednjem popisu, najveći je procenat žena koje su rodile dvoje djece 41 odsto, četvoro devet procenata, a petoro i vi&scaron;e samo pet procenata. Rožaje je op&scaron;tina sa najmlađim stanovni&scaron;tvom, a Plužine ima najstarije.
Vukotić je istakla da je zabrinjavajuća činjenica &scaron;to se devet op&scaron;tina nalazi u stadijumu najdublje demografske starosti, gdje je prosječna starost veća od 43 godine, a 2011. godine imali smo samo jednu op&scaron;tinu u ovom stadijumu.
Statistika pokazuje da je u Crnoj Gori, istorijski posmatrano, od 1961. do 2024. pozitivan prirodni prira&scaron;taj koji je u stalnom padu. Pro&scaron;le godine je zabilježeno da je u 16 od 25 op&scaron;tina bio negativan prirodni prira&scaron;taj. Najveći je u Pljevljima 219 stanovnika, na Cetinju 78, a najmanji u Gusinju četiri. Vukotić je ukazala na podatak, kada je riječ o unutra&scaron;njim migracijama, da je 14 op&scaron;tina od 25 imalo negativan migracioni saldo, dok je 2014. manje op&scaron;tina imalo negativni migracioni saldo 18.

Alarmantni podaci: Između dva popisa Crnu Goru dnevno napuštale 22 osobe

DEMOGRAFSKA KRIZA

Nakon jučera&scaron;nje sjednice Anketnog odbora i svjedočenja dugogodi&scaron;njeg policijskog funkcionera Milana Paunovića saop&scaron;tenjem za javnost oglasila se porodica nekada&scaron;njeg ministra policije Vuka&scaron;ina Mara&scaron;a.
Saop&scaron;tenje prenosimo integralno:
"Kao porodica koja drži do vrijednosti na&scaron;eg tradicionalnog morala, zgroženi smo be&scaron;ča&scaron;ćem koje se bez imalo mjere i etičnosti obru&scaron;ilo na pokojnog Vuka&scaron;ina Mara&scaron;a.
Nije Vuka&scaron;in od onih ljudi koje je ikada bilo potrebno braniti, jer je on to najbolje radio sam &ndash; svojim moralom, čovjekoljubljem i patriotizmom. Ipak, brutalnosti koje su izrečene u Skup&scaron;tini Crne Gore obavezuju nas da podsjetimo crnogorsku javnost na ponos koji kao porodica osjećamo svakim dijelom njegovog života, potpuno svjesni značaja doprinosa koji je dao u obnovi Crne Gore u te&scaron;kim i izazovnim vremenima, kada je bilo neophodno sačuvati mir, stabilnost i dostojanstvo, ali i hrabro i beskompromisno stvarati čvrste temeljedržavne nezavisnosti.
To su vrijednosti koje je na&scaron; Vuka&scaron;in bezrezervno cijenio i slijedio, stavljajući ih ispred svega, pa često i porodice. Neizmjerna su nam satisfakcija brojni pozivi ljudske podr&scaron;ke njegovih kolega i prijatelja sa kojima je dijelio svaki trenutak svog života i karijere.
U godinama koje su za nama i u kojima je svojim životom i radom zavrijedio najveća državna i međunarodna priznanja, iluzorno je očekivati da nije bilo i ostalo onih koji su iz lične neobjektivnostii ostra&scaron;ćenosti osjećali želju da obezvrijede sjećanje na na&scaron;eg Vuka&scaron;ina. Naravno bezuspje&scaron;no!
Kada bismo mogli pitati njega, ne bi nam ostavio dilemu da li ima smisla sa takvima polemisati. Nećemo to činiti ni sada, duboko svjesni da je riječ o osobama koje nijesu vrijedne nikakvog razgovora, pogotovu ne o čovjeku koji je bio i ostao oličenje profesionalnih i ljudskih vrijednosti, koje oni i njima slični ničim nijesu u stanju da ugroze, a ni shvate.
Ima jedna misao koja nam se čini primjerenom i koja može biti poruka svima onima koji su ovih nekoliko dana poku&scaron;ali da naru&scaron;e na&scaron;e sjećanje na pokojnog Vuka&scaron;ina: Čovjek sam sebi za života ispisuje epitaf. Na na&scaron; veliki ponos, Vuka&scaron;in je u tome uspio".&nbsp;
&nbsp;

Porodica nekadašnjeg ministra policije: Zgroženi smo beščašćem koje se bez imalo mjere i etičnosti obrušilo na pokojnog Vukašina Maraša

REAGOVANJE NAKON JUČERAŠNJE SJEDNICE ANKETNOG ODBORA

Državna revizorska institucija Crne Gore (DRI) i Vrhovna revizorska institucija (VRI) Makedonije sprove&scaron;će paralelnu reviziju uspje&scaron;nosti skrininga raka grlića materice u svojim zemljama.
Razlog za ovakav poduhvat je visok procenat smrtnosti i obolijevanja od ovog raka, a posebno u Crnoj Gori, koja je u vrhu liste - i evropske i svjetske.
Pomoćnica glavnog državnog revizora Sjeverne Makedonije Sonja Kambovska ukazala je na činjenicu da su poražavajući podaci o porastu broja novooboljelih, te da se revizijama u zdravstvu daje veliki doprinos boljem funkcionisanju sistema.
Ona je ukazala na finansijsku i reviziju pravilnosti Klinike za onkologiju i radioterapiju u Sjevernoj Makedoniji, nakon koje je Javno tužila&scaron;tvo podiglo optužnice u slučaju &bdquo;Onkologija&ldquo; koje se tiču finansijskih zloupotreba i liječenja pacijenata.
Kambovska je kazala da je u Sjevernoj Makedoniji skrining na niskom nivou obuhvata, da je evidentan nedostatak kadra i opreme, ali i niska informisanost građana o programu koji je tamo&scaron;nje ministarstvo zdravlja počelo jo&scaron; 2010. godine.
Vrhovna državna revizija u Sjevernoj Makedoniji radiće i reviziju uspje&scaron;nosti skrining programa prevencije raka dojke, kakva je prije tri godine rađena u Crnoj Gori. Ta revizija je u na&scaron;oj zemlji dovela do toga da je od deset preporuka DRI tokom tri godine usvojeno osam, a dvije su u procesu realizacije.
Crnogorska DRI će uraditi reviziju kako bi ocijenila da li se praćenje i evaluacija nacionalnih programa sprovodi na odgovarajući način, kao i da li je ostvaren očekivani napredak u njihovom sprovođenju.
Preliminarna saznanja
Prema preliminarnim saznanjima DRI, postoje propusti u organizaciji aktivnosti koje su predviđene nacionalnim programima, kako u fazi koja je prethodila uvođenju skrininga, tako i u procesu njegovog operativnog sprovođenja, ali i nedosljednost po&scaron;tovanja kontinuiteta njegovog sprovođenja.
Preliminarna saznanja pokazuju i da se skrining u Crnoj Gori sprovodi na niskom obuhvatu stanovni&scaron;tva, da nema dovoljno kadra i opreme, da su raspoloživa sredstva ograničena i da postoji nedovoljna informisanost o programima prevencije u pojedinim regijama.
Na sastanku sa kolegama iz Makedonije, senator dr Branislav Radulović podsjetio je da Crna Gora ima najvi&scaron;u vrijednost u Evropi &ndash; 10,5 smrtnih slučajeva na 100.000 žena, prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije za 2020. godinu.
- Prema podacima Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC) za 2022. godinu, Crna Gora zauzima &scaron;esto mjesto po stopi smrtnosti od ove bolesti, iza Rumunije, Moldavije, Ukrajine, Litvanije i Rusije. Međutim, kada se posmatra dobno standardizovana stopa smrtnosti, Crna Gora ima najvi&scaron;u vrijednost u Evropi &ndash; 10,5 smrtnih slučajeva na 100.000 žena, prema procjenama SZO za 2020. godinu - rekao je Radulović.
Ova visoka stopa smrtnosti povezana je s niskim odzivom žena na preventivne preglede i skrining programe, &scaron;to dovodi do kasnog otkrivanja bolesti i smanjuje &scaron;anse za uspje&scaron;no liječenje.
U posljednje dvije godine Crna Gora je dobila HPV vakcine, koje su prva linija odbrane od raka grlića materice, jer je taj virus najče&scaron;ći uzročnik oboljenja. Primjena tih vakcina je u brojnim zemljama u kojima se koriste već petnaestak godina gotovo iskorijenila rak grlića materice koji je nastao zbog HPV-a.
Ipak, i pored snažne kampanje Instituta za javno zdravlje, te činjenice da su vakcine besplatne i &scaron;iroko dostupne - obuhvat vakcinacijom i dalje je nizak, &scaron;to je problem u Crnoj Gori kada je riječ i o drugim vakcinama.
Uspje&scaron;nost nacionalnih programa
Posljednji podaci koje država ima o broju oboljelih od raka grlića materice su iz 2013. godine i jedini su kojima Crna Gora zvanično raspolaže i koje DRI može da koristi. Ta činjenica dovodi do jo&scaron; jednog problema - registara oboljelih i nedostatka zvanične statistike, na osnovu koje se kreiraju zdravstvene politike.
Organizovan i centralizovan skrining program raka grlića materice počeo je kao pilot projekat u julu 2016. godine u Podgorici. Od februara 2018. godine skrining se sprovodi na nacionalnom nivou, a ciljnu grupu čine žene starosti od 25 do 60 godina.
Cilj ovog programa je da obuhvati vi&scaron;e od 50 odsto ciljne populacije tokom tri godine od početka programa, te da se smanji učestalost raka grlića materice za 50-60 odsto u periodu osam godina od početka sprovođenja programa.
Kada je riječ o mortalitetu, cilj Nacionalnog programa je da se smanji da 50 odsto u periodu od 10 godina od početka programa.
Prema preliminarnim saznanjima DRI, u Nacionalnom programu su uočeni nedostaci i problemi. Sistem nadzora nad malignim bolestima nedovoljno je razvijen (nedostaje nacionalni registar za rak), zbog čega ne postoje precizni podaci o obolijevanju za maligna oboljenja. Nedovoljno su razvijeni i organizovani multisektorski programi unapređenja zdravlja i prevencije malignih bolesti, kao i nacionalni programi zdravstvene edukacije građana, &scaron;to ima za posljedicu nedovoljnu informisanost građana o faktorima koji utiču na zdravlje i faktorima rizika za nastanak raka. Nijesu ustanovljene i implementirane nacionalne preporuke i nacionalni klinički vodiči za dijagnostiku i tretman najvažnijih malignih oboljenja, a primjetan je i nedostatak adekvatno obučenog kadra za oblast dijagnostike i tretmana pacijenata oboljelih od raka. Nedovoljno je razvijen informacioni sistem koji bi omogućavao odgovarajući monitoring i evaluaciju.
Po okončanju revizija, VRI i DRI će ih prezentovati u oba parlamenta. Cilj ove saradnje je upoređivanje metodologija i praksi, kako bi se &scaron;to bolje pratilo stanje u sistemu država koje boluju od sličnih boljki kada je u pitanju zdravstveni sistem i njegova organizacija
I skrining raka debelog crijeva pod lupom DRI
U Crnoj Gori će DRI, pored revizije uspje&scaron;nosti skrininga raka grlića materice, raditi i skrining raka debelog crijeva. Nacionalni program za rano otkrivanje raka debelog crijeva donesen je 2011. godine. Skrining je počeo 2013. u 14 op&scaron;tina, a naredne godine je dobio nacionalni nivo. Ciljna populacija su osobe oba pola starosti od 50 do 74 godine koje pozivaju timovi izabranog doktora za odrasle (ID).
Rizik od raka debelog crijeva raste nakon 40. godine života, tako da se CRC javlja 90 odsto kod osoba starijih od 50 godina.
Ciljevi ovog programa su da se smanji smrtnost od raka debelog crijeva za najmanje 15 odsto tokom pet godina od početka sprovođenja programa. Prema tom cilju, programom treba obuhvatiti 60 odsto pozvanih na testiranje kako bi se otkrio rak u ranom stadijumu bolesti, te na taj način pobolj&scaron;ati mogućnost izlječenja, kvalitet života i preživljavanje oboljelih.

Revizija će pokazati zbog čega Crna Gora prednjači po broju umrlih i oboljelih od kancera grlića materice

PREMA PRELIMINARNIM SAZNANJIMA DRI, POSTOJE PROPUSTI U ORGANIZACIJI AKTIVNOSTI KOJE SU PREDVIĐENE NACIONALNIM PROGRAMIMA

U Crnoj Gori danas će biti sunčano i toplo.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar uglavnom slab, promjenljiv.
Jutarnja temperatura od osam do 18, najvi&scaron;a dnevna od 24 do 33 stepena.

Danas do 33 stepena