Društvo

Uprkos stručnim analizama koje tvrde da Sistem za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda (SPOV) neće imati &scaron;tetnog uticaja na životnu sredinu, mje&scaron;tani Botuna i čitave Zete poručuju &ndash; &bdquo;ne, po cijenu života&ldquo;.
S jedne strane, izgradnja ovog objekta uslov je za ispunjavanje obaveza iz Poglavlja 27 i zadržavanje kursa ka članstvu u Evropskoj uniji. U slučaju obustave projekta, Glavni grad bi izgubio grant EU, a suočava se i sa prijetnjom od&scaron;tete od preko 100 miliona eura ukoliko uskoro ne počne izgradnju kolektora, ali i dobiti ,,žuti karton&ldquo; iz Brisela zbog neispunjavanja ekolo&scaron;kih mjerila. Sa druge strane, Botunjani poručuju da su prevareni, da im je nametnut projekat, da ih niko nije konsultovao, i da neće dozvoliti da se, kako kažu, &bdquo;septička jama gradi u njihovom dvori&scaron;tu&ldquo;. Grant EU za ovaj projekat je 33 miliona eura i važi samo do kraja godine.
Direktiva EU
A ono &scaron;to struka kaže jeste da izgradnja novog Sistema za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda (SPOV) u Podgorici neće imati negativan uticaj na životnu sredinu &ndash; pokazuje Elaborat o procjeni uticaja koji je urađen u skladu sa zakonima Crne Gore i direktivama Evropske unije. Naprotiv, kako je navedeno, novi sistem donosi vi&scaron;estruke koristi: od smanjenja zagađenja vodotokova, preko energetske efikasnosti, do za&scaron;tite vazduha i zemlji&scaron;ta.
- Novi SPOV će u potpunosti zamijeniti zastarjelo postrojenje iz 1970-ih koje vi&scaron;e ne ispunjava ekolo&scaron;ke i tehničke standarde. Projekat koristi zatvoreni sistem preči&scaron;ćavanja, bez ispu&scaron;tanja &scaron;tetnih materija u prirodne recipijente - navodi se u dokumentu.
Sistem je projektovan tako da elimini&scaron;e sve potencijalne izvore zagađenja. Otpadna voda će biti u potpunosti tretirana, a umjesto ispu&scaron;tanja u Moraču &ndash; kao &scaron;to se de&scaron;avalo u pro&scaron;losti &ndash; preči&scaron;ćena voda će zadovoljavati najvi&scaron;e standarde EU. Poseban fokus stavljen je na kontrolu mirisa i gasova, gdje su predviđeni digestori zatvorenog tipa, gas-tight komore i energetsko iskori&scaron;ćenje proizvedenog metana.
Takođe, novi objekat biće izolovan od okolnih stambenih zona, a svi izvori buke (pumpne stanice, kompresori, agregati) biće smje&scaron;teni unutar zatvorenih tehničkih jedinica.
Lokacija na kojoj se gradi SPOV udaljena je od za&scaron;tićenih prirodnih područja i nema kontakt sa zonama visokog biodiverziteta. Elaborat je precizno mapirao sve moguće uticaje i zaključio da ne postoji direktna ni indirektna prijetnja po floru i faunu. Projektom su predviđene i posebne mjere u slučaju vanrednih situacija &ndash; uključujući havarije, požare i eventualne mehaničke kvarove.
Ekolo&scaron;ki napredak
Implementacijom ovog sistema Podgorica dobija na ekolo&scaron;kom kredibilitetu. Novi SPOV je jedan od kapitalnih infrastrukturnih projekata koji Podgoricu približava evropskim standardima u oblasti za&scaron;tite voda, vazduha i životne sredine.
- Ovaj sistem će omogućiti značajno smanjenje azota, fosfora i biohemijske potro&scaron;nje kiseonika u tretiranim vodama, &scaron;to direktno doprinosi očuvanju rijeka, podzemnih voda i urbanog ekosistema - navodi se u dokumentu.
Međutim mje&scaron;tani Botuna ostaju pri stavu da neće dozvoliti da postrojenje za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda bude izgrađeno na planiranoj parceli u Botunu te da će taj prostor, ako treba, i životima braniti.
Nakon &scaron;to je gradonačelnik Podgorice Sa&scaron;a Mujovićizjavio da očekuje da će se postrojenje za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda ipak graditi na planiranoj lokaciji u Botunu, mje&scaron;tani su juče poručili da to neće dozovliti. Projekat, koji uključuje izgradnju glavnog kolektora, tretman kanalizacionog mulja i spalionicu otpada, izazvao je zabrinutost zbog potencijalnog ugrožavanja životne sredine i zdravlja lokalnog stanovni&scaron;tva. Smatraju da je Botun već ekolo&scaron;ki opterećen zbog blizine Kombinata aluminijuma i drugih zagađivača, te da bi novo postrojenje dodatno pogor&scaron;alo situaciju.
- Mi znamo da nemamo saveznika u Glavnom gradu, ali građani Podgorice treba da znaju da mi nećemo dozvoliti da se postrojenje za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda gradi u Botunu. Nije uobičajeno da se septička jama gradi u tuđem dvori&scaron;tu, a Glavni grad hoće septičku jamu u tuđem dvori&scaron;tu. Mi smo iskoristili sve mogućnosti od samog početka, tri puta smo potpisivali peticije i provjeravali mi&scaron;ljenje mje&scaron;tana Botuna, jesu li i dalje protiv. Svaki građanin je potpisao peticiju da je protiv gradnje Postrojenja na toj lokaciji. Svim institucijama smo poslali to, kao i predstavnicima Evropske unije u Crnoj Gori &ndash; poručio je jedan od predstavnika mje&scaron;tana Botuna Slavko Vukčević.
Nagla&scaron;ava da nijesu Botunjani krivi &scaron;to je Glavni grad prevario Vladu da nema protivljenja mje&scaron;tana, kada je to na Vladi pro&scaron;lo.
- Nijesmo krivi &scaron;to su slagali Evropsku banku i kazali da je prva kuća udaljena kilometer, kao i Evropsku uniju da sve ide po planu. Nijesmo mi krivi &scaron;to su do&scaron;li u ovakvu situaciju&hellip; Nećemo im dozvoliti da grade, po cijenu života, nijesmo sami, u ovom trenutku uz nas je čitava Zeta&hellip; Izaći ćemo, blokiraćemo radove. Mi drugoga izbora nemamo, ovo je ozbiljna tema i trebalo je o njoj da misle na vrijeme. Sigurno se postrojenje neće graditi na toj lokaciji &ndash; poručio je Vukčević, uz podsjećanje na ekolo&scaron;ki problem koji im je napravio bazen crvenog mulja i KAP-a.
Reagovali su i iz koalicije Za budućnost Zete koji se jo&scaron; nadaju da se kolektor u Botunu neće graditi.
- Spremni smo da pružimo svaki vid otpora i da zaustavimo bilo čiji suludi naum da tako ne&scaron;to učini na teritoriji na&scaron;e op&scaron;tine. Vidimo da je gradonačelnik Podgorice Sa&scaron;a Mujović rekao da je izgradnja kolektora najbliža lokaciji u Botunu, a mi poručujemo Mujoviću da će ga želja biti da ma&scaron;ine zagaze metar unutar zetske op&scaron;tine. Koliko nas sjećanje služi Mujović je pro&scaron;le godine Botunjanima obećao da se neće raditi kolektor nakon &scaron;to je čuo životne priče mje&scaron;tana, e sad jedva čekamo da ga vidimo ponovo u Botunu da im obja&scaron;njava kako će se ipak graditi - poručili su oni.
Postojeći kolektor na granici izdržljivosti, prijeti ekolo&scaron;kom katastrofom
Gotovo 50 godina nakon izgradnje, ključni elementi postojećeg Postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda (PPOV) u Podgorici &ndash; primarni i sekundarni digestor &ndash; nalaze se na granici konstruktivne izdržljivosti. Stručna komisija, koju je imenovalo krajem pro&scaron;le godine preduzeće Vodovod i kanalizacija d. o. o. Podgorica, upozorila je u svom op&scaron;irnom tehničkom izvje&scaron;taju da je neophodna hitna sanacija i dodatno ojačanje ovih objekata, kao i uvođenje stalnog sistema osmatranja.
- Objekat je projektovan za eksploataciju od najvi&scaron;e 10 godina nakon sanacije. Danas, 17 godina kasnije, digestori su i dalje u upotrebi, a konstrukcija nije redovno osmatrana kako je bilo predviđeno - upozorava Komisija u izvje&scaron;taju.
Tokom posljednjeg pregleda u novembru 2024. zabilježena su brojna o&scaron;tećenja &ndash; od mrežastih i radijalnih pukotina na krovnim pločama, preko dotrajale hidroizolacije i korozije armature, do prodora vode i prisustva kalcifikacije duž zidova. Posebno zabrinjavaju &bdquo;&scaron;pijuni&ldquo; postavljeni u betonu &ndash; mjerni reperi koji sada pokazuju nove pukotine, a nije poznato u kom momentu su ta o&scaron;tećenja nastala jer nijesu praćena izvje&scaron;tajima.
Primarni digestor, koji je konstantno pod većim hidrostatičkim i hemijskim opterećenjem (kisela sredina, toplotni &scaron;okovi, metan), u mnogo je gorem stanju nego sekundarni. Komisija navodi da se primarni rezervoar često puni do samog vrha, iako je projektom bilo predviđeno da se puni najvi&scaron;e do metar ispod krova.
Komisija preporučuje hitno izradu novog projekta sanacije i ojačanja, bez obzira na budući status PPOV-a. Podgoričko postrojenje za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda je locirano u seizmički aktivnom području i, prema izvje&scaron;taju, u konstrukcijskom smislu &bdquo;funkcioni&scaron;e izvan planirane trajnosti&ldquo;.
Svako o&scaron;tećenje konstrukcije na digestorima može dovesti do curenja kontaminiranog materijala, problema u sanitarnom sistemu grada i naru&scaron;avanja javnog zdravlja.
Otpadne vode Podgorica: Kvalitet vode rijeke Morače znatno naru&scaron;en iznad i ispod uliva otpadnih voda
Kvalitet vode rijeke Morače u Podgorici znatno je naru&scaron;en, pokazala je analiza na dvije lokacije - iznad i ispod uliva otpadnih voda postojećeg postrojenja za preči&scaron;ćavanje.
Kako je saop&scaron;teno iz preduzeća Vodovod i kanalizacija Podgorica , analizu je u julu uradio Sektor za hidrologiju i kvalitet voda Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore, na zahtjev preduzeća Vodovoda i kanalizacija Podgorica.
- Nalazi pokazuju da voda ne odgovara propisanom statusu i da je njen kvalitet znatno naru&scaron;en na oba mjerna mjesta: iznad uliva otpadnih voda postrojenja (iznad pje&scaron;ačkog mosta) i ispod uliva (iznad mosta Nik&scaron;ićkog puta). Prema nalazima stručnjaka, voda ispod uliva ima sivo-žutu boju, izražene neprijatne mirise, prisustvo pjene, skrame, suspendovanih čestica i otpada, dok je hemijska analiza ukazala na prekoračenja graničnih vrijednosti za ključne parametre kao &scaron;to su biolo&scaron;ka potro&scaron;nja kiseonika, ukupni organski ugljenik, azotni i fosforni spojevi - navodi se u saop&scaron;tenju.
Dodaju i da je u komentaru analize navedeno da rezultati ukazuju na jasno naru&scaron;en kvalitet vode ispod uliva postojećeg Postrojenja za preči&scaron;ćavane otpadnih voda.
- Vrijednosti pojedinih parametara su vi&scaron;estruko iznad dozvoljenih, a vizuelna i hemijska svojstva vode dodatno potvrđuju prisustvo zagađivača. Na vode Morače utiču ulivne otpadne vode Gradskog kolektora i opterećuju njen kvalitet i izvode ga iz zahtijevanog dobrog statusa, ali i u gornjem dijelu ima uticaja i udara zagađenja &scaron;to pokazuju povi&scaron;eni sadržaji amonijaka i nitrita - navodi se u dijelu komentara analize.
Iz preduzeća Vodovod i kanalizacija Podgorice nagla&scaron;avaju da su ovi nalazi jo&scaron; jedan dokaz koliki je značaj izgradnje novog sistema za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda, koji će na ekolo&scaron;ki prihvatljiv način rije&scaron;iti problem prikupljanja i tretiranja otpadnih voda i pobolj&scaron;ati op&scaron;te uslove, kvalitet života i zdravlje građana Podgorice.
- Projekat će doprinijeti očuvanju životne sredine na &scaron;irem području. Jedna od njegovih značajnih dimenzija je za&scaron;tita režima podzemnih voda Zetske ravnice, a samim tim očuvanje postojećih vodoizvori&scaron;ta na teritoriji Glavnog grada, kao i smanjenje rizika od njihovog zagađenja. Za&scaron;titom Morače i njenih pritoka, &scaron;titi se i Skadarsko jezero kao najveća akumulacija vode za piće, Nacionalni park Skadarsko jezero, kao i postojeće vodoizvori&scaron;te Bolje sestre i buduće vodoizvori&scaron;te Karuč - poručeno je iz podgoričkog Vodovoda iz kog su kazali i da je brza reakcija nadležnih institucija neophodna.

Ukoliko gradnja kolektora ne počne do kraja godine Crna Gora će platiti odštetu od sto miliona eura

I ,,ŽUTI KARTON“ IZ BRISELA ZBOG NEISPUNJAVANJA EKOLOŠKIH MJERILA.

Inspekcija za kulturna dobra Ministarstva kulture i medija (MKM) naložila je uklanjanje spomenika Pavlu Đuri&scaron;iću koji je postavljen u beranskom selu Gornje Zastro, najkasnije u toku od tri dana, saop&scaron;teno je iz tog Vladinog resora.
Navodi se da je rje&scaron;enje lično uručeno predsjedniku Op&scaron;tine Berane, Đolu Lutovcu, koji je označen kao odgovorna osoba za izvr&scaron;enje.&nbsp;
"Subjekat nadzora je dužan da o preduzetim mjerama pisano obavijesti Inspekciju za za&scaron;titu kulturnih dobara u roku od dva dana od isteka roka koji je predviđen za otklanjanje nepravilnosti", kaže se u saop&scaron;tenju.
Iz MKM su poručili da postavljanje nelegalnog spomen-obilježja Đuri&scaron;iću u selu Gornje Zaostro predstavlja direktno kr&scaron;enje zakona i grubo naru&scaron;avanje temelja savremene, građanske i antifa&scaron;ističke Crne Gore.&nbsp;

Inspekcija naložila da se spomenik Đurišiću ukloni najkasnije za tri dana

RJEŠENJE LIČNO URUČENO PREDSJEDNIKU OPŠTINE BERANE

Gradonačelnik Podgorice Sa&scaron;a Mujović saop&scaron;tio je da nema mogućnosti za promjenu planirane lokacije za izgradnju kolektora.&nbsp;
&ldquo;Dobili smo jasan signal od strane na&scaron;ih evropskih partnera i od strane KfW banke da svaka nova lokacija, svaka promjena lokacije zahtjeva dodatno vrijeme i dodatne analize &scaron;to je tačno, a mi vremena nemamo. Nama su raspoloživa sredstva do kraja decembra 2025, takođe imamo tu želju i op&scaron;ti konsenzus o tome da 2028. godine želimo i treba da budemo dio EU, da bismo zatvorili pregovaračko poglavlje 27. godine. Mi moramo vrlo urgentno djelovati, tako da prosto nemamo velikog prostora za manevar i nemamo mogućnosti da mijenjamo tu lokaciju&rdquo;, rekao je Mujović za TVCG.
Izgradnja kolektora u Botunu ponovo izaziva tenzije. Nakon &scaron;to su iz koalicije &ldquo;Za budućnost Zete&rdquo; poručili da se to može desiti samo ukoliko se uhapsi 16.000 ljudi iz Zete, te da su spremni za svaki vid otpora, Mujović poziva na jedinstvo kada je u pitanju projekat od nacionalnog značaja.
&ldquo;Bilo kakve zapaljive političke izjave nisu dobrodo&scaron;le, nego naprotiv, ovo je vrijeme i projekat koji nas poziva da budemo vrlo razumni&rdquo;, poručuje gradonačelnik Podgorice.&nbsp;
Iako, obja&scaron;njava Mujović, postoji alternativna lokacija u okviru Kombinata aluminijuma, promjena bi značila vi&scaron;emilionske gubitke, ali i ka&scaron;njenje u pristupu Evropskoj uniji.
&nbsp;
&nbsp;

Mujović: Nema mogućnosti za promjenu lokacije za kolektor

"UGROZILI BI EVROPSKI PUT CRNE GORE I UZROKOVALI VIŠEMILIONSKE GUBITKE"

Danas je, kako je objavljeno na portalu Pobjeda, u selu Gornje Zaostro kod Berana postavljen spomenik Pavlu Đuri&scaron;iću, četničkom komandantu iz Drugog svjetskog rata, poznatom po saradnji sa okupatorima i masakrima nad civilima.&nbsp;
Ministarka kulture i medija Tamara Vujović potvrdila je Anteni M da je inspektorka na terenu u selu Gornje Zaostro utvrdila da je do&scaron;lo do kr&scaron;enja Zakona &nbsp;i dala nalog Op&scaron;tini Berane da se spomenik Pavlu Đuri&scaron;iću ukloni.
Iz Ministarstva kulture prethodno su kazali da su danas obavije&scaron;teni o postavljenom spomeniku, a da prethodno nijesu dali nikakvu saglasnost za podizanje spomenika, i da su tim povodom poslali inspekciju da izađe na lice mjesta.
&nbsp;

Vujović: Izdat nalog da se ukloni spomenik Pavlu Đurišiću

POTVRDILA MINISTARKA KULTURE I MEDIJA

Bez najave institucijama i mimo zakonom propisanih procedura, u selu Gornje Zaostro kod Berana danas je postavljen spomenik Pavlu Đuri&scaron;iću, četničkom komandantu iz Drugog svjetskog rata, poznatom po saradnji sa okupatorima i masakrima nad civilima, pi&scaron;e Pobjeda.&nbsp;
Bronzana statua u prirodnoj veličini, montirana na betonski postament, otkrivena je u neposrednoj blizini mjesta gdje se održava sabor uz prisustvo mje&scaron;tana i po&scaron;tovalaca četničkog pokreta.
Postavljanje ovog spomenika uslijedilo je tik pred 8. avgust, datum koji se u ovom selu već godinama poku&scaron;ava iskoristiti za rehabilitaciju ideologije poražene 1945.&nbsp;
Iako jo&scaron; bez natpisa i bez zvanične potvrde ko stoji iza njegove izrade i finansiranja, jasno je da se radi o planskom činu sa jasnom političkom porukom, pi&scaron;e Pobjeda.&nbsp;
Pavle Đuri&scaron;ić je bio jedan od najozlogla&scaron;enijih četničkih komandanata u Crnoj Gori i &scaron;irem regionu.

Postavljen spomenik Pavlu Đurišiću u Gornjem ZaostruPostavljen spomenik Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru

BIO JEDAN OD NAJOZLOGLAŠENIJIH ČETNIČKIH KOMANDANATA U CRNOJ GORI I ŠIREM REGIONU

Kvalitet vode rijeke Morače u Podgorici značajno je naru&scaron;en, pokazala je analiza na dvije lokacije - iznad i ispod uliva otpadnih voda postojećeg postrojenja za preči&scaron;ćavanje.
Kako je saop&scaron;teno iz preduzeća Otpadne vode Podgorica, analizu je u julu uradio Sektor za hidrologiju i kvalitet voda Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore, na zahtjev Vodovoda i kanalizacija Podgorica.
Nalazi, kako je saop&scaron;teno, pokazuju da voda ne odgovara propisanom statusu i da je njen kvalitet značajno naru&scaron;en na oba mjerna mjesta: iznad uliva otpadnih voda postrojenja (iznad pje&scaron;ačkog mosta) i ispod uliva (iznad mosta Nik&scaron;ićkog puta).
&nbsp;"Voda ispod uliva ima sivo-žutu boju, izražene neprijatne mirise, prisustvo pjene, skrame, suspendovanih čestica i otpada, dok je hemijska analiza ukazala na prekoračenja graničnih vrijednosti za ključne parametre kao &scaron;to su biolo&scaron;ka potro&scaron;nja kiseonika, ukupni organski ugljenik, azotni i fosforni spojevi", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.&nbsp;
Rezultati, kako navode, ukazuju na jasno naru&scaron;en kvalitet vode ispod uliva postojećeg Postrojenja za preči&scaron;ćavane otpadnih voda.
"Vrijednosti pojedinih parametara su vi&scaron;estruko iznad dozvoljenih, a vizuelna i hemijska svojstva vode dodatno potvrđuju prisustvo zagađivača. Na vode Morače utiču ulivne otpadne voda Gradskog kolektora i opterećuju njen kvalitet i izvode ga iz zahtijevanog dobrog statusa, ali i u gornjem dijelu ima uticaja i udara zagađenja &scaron;to pokazuju povi&scaron;eni sadržaji amonijaka i nitrita&ldquo; navodi se u analizi.
Iz Vodovoda i kanalizacija Podgorice poručuju da su upravo ovi nalazi jo&scaron; jedan dokaz koliki je značaj izgradnje novog sistema za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda, koji će na ekolo&scaron;ki prihvatljiv način rije&scaron;iti problem prikupljanja i tretiranja otpadnih voda i pobolj&scaron;ati op&scaron;te uslove, kvalitet života i zdravlje građana Podgorice.
&bdquo;Kao preduzeće koje upravlja ključnom gradskom infrastrukturom u ovom domenu, osjećamo odgovornost da ukažemo koliko je trenutno stanje neodrživo".
Morača je, upozoravaju, već sada pod ozbiljnim pritiskom, a svaki dan bez rje&scaron;enja i novog postrojenja dodatno ugrožava i životnu sredinu i zdravlje ljudi.
"Projekat će doprinijeti očuvanju životne sredine na &scaron;irem području. Jedna od njegovih značajnih dimenzija je za&scaron;tita režima podzemnih voda zetske ravnice, a samim tim očuvanje postojećih vodoizvori&scaron;ta na teritoriji Glavnog grada, kao i smanjenje rizika od njihovog zagađenja.
Za&scaron;titom Morače i njenih pritoka, &scaron;titi se o Skadarsko jezero kao najveću akumulaciju vode za piće, Nacionalni park Skadarsko jezero, kao i postojeće vodoizvori&scaron;te Bolje sestre i buduće vodoizvori&scaron;te Karuč&ldquo; navode&nbsp; iz podgoričkog Vodovoda, uz zaključak da je brza reakcija nadležnih institucija neophodna.

Kvalitet vode Morače značajno narušen iznad i ispod uliva otpadnih voda: Voda ima sivo-žutu boju, izražene neprijatne mirise

ANALIZA ZHMS

Vi&scaron;e od 114.000 osoba nije obuhvaćeno posljednjim popisom stanovni&scaron;tva u Crnoj Gori, &scaron;to je vi&scaron;e od 18 odsto stanovnika.
To je rezultat istraživanja Dru&scaron;tva statističara i demografa (DSD) Crne Gore, prema kojem nije popisano vi&scaron;e od 62.000 crnogorskih državljana i skoro 52.000 stranaca.
Brojke su dobili upoređivanjem rezultata popisa i evidencije Ministarstva unutra&scaron;njih poslova (MUP).
Rezultati popisa sprovedenog krajem 2023. su objavljeni u oktobru 2024, kada je saop&scaron;teno da je u Crnoj Gori 623.633 stanovnika, od čega 46.878 stranih državljana.U Upravi za statistiku (Monstat), koja je sprovela popis, analizu DSD smatraju "svjesnim manipulisanjem podacima i kontekstima", sa ciljem "izazivanja nepovjerenja javnosti u zvaničnu statistiku".
Oni su za Radio Slobodna Evropa (RSE) naveli da "popis nije isto &scaron;to i administrativna evidencija", te da su "razlike među njima očekivane".
&Scaron;to kažu iz EurostataIz Eurostata (Kancelarije za statistiku Evropske unije) nijesu direktno odgovorili na upit RSE da li je u zemljama članicama uobičajeno da se rezultati popisa i registra policije toliko razlikuju i koji se limit nepodudarnosti može tolerisati.
Ali potvrđuju da se podaci u nekom registru mogu značajno razlikovati od rezultata popisa, po&scaron;to registri mogu imati gre&scaron;ke zbog mijenjanja prebivali&scaron;ta evidentiranih a koji su u registru i na dan popisa.
Dodaju i da zemlje EU za popise stanovni&scaron;tva koriste različite izvore podataka - tradicionalne, kombinovane, zasnovane na registrima...
"Nijedna zemlja EU se ne oslanja isključivo na jedan registar za popis. Umjesto toga, kombinuju vi&scaron;e registara, nakon čega slijedi proces 'či&scaron;ćenja', kako bi se dobili podaci koje dostavljaju Eurostatu", pi&scaron;e u odgovoru te institucije.
"Skoro petina nepopisanih - veliko odstupanje"
Iz struke upozoravaju da je riječ o značajnoj razlici u brojevima.
To &scaron;to nije popisana skoro petina stanovni&scaron;tva može imati ozbiljne posljedice po javne politike i planiranje, kaže za RSE demograf Miroslav Doderović:
"Ne mogu se voditi javne politike bez dobrih statističkih baza, jer ćemo stalno imati situaciju da ne operi&scaron;emo realnim podacima, nego pretpostavkama"Kaže da se radi o velikom odstupanju:
"Da je odstupanje jedan ili dva odsto, i to bi bilo značajno. To &scaron;to se približavamo otprilike 20 posto nepopisanih - u ekspertskom poimanju to je veliko odstupanje".
On poja&scaron;njava da je stanovni&scaron;tvo istovremeno 'proizvođač i potro&scaron;ač', te da nije isto ako se koristi podatak od 630.000 ili 750.000 stanovnika:
"Potpuno su drukčiji i ekonomski i finansijski rezultati, &scaron;to problematizuje sve rezultate koji se objavljuju. Treba poku&scaron;ati 'približiti' ta dva broja".
Nepopisani svaki deseti državljanin i svaki drugi stranac
U analizi DSD-a se navodi da je nepopisan svaki deseti crnogorski državljanim sa prebivali&scaron;tem i svaki drugi stranac sa odobrenim boravkom.
Navode da je na datum popisa u evidenciji MUP-a 781.772 lica imalo prebivali&scaron;te ili boravak u Crnoj Gori.Popisom je, dodaju, obuhvaćeno njih 673.203, od čega su 5.553 bili dvostruko popisani, stranci koji ne ispunjavaju kriterijum boravka ili druga lica.
"To znači da je vi&scaron;e od 114.000 osoba ostalo izvan demografske slike države, od čega su 62.566 državljani Crne Gore", kaže za RSE Gordana Radojević, predsjednica DSD i biv&scaron;a direktorica Monstata.
Među njima su, kaže, i oni koji imaju prebivali&scaron;te u Crnoj Gori, ali su fizički odsutni iz zemlje i nemaju člana domaćinstva koji bi mogao dati podatke u njihovo ime.
Tu spadaju, obja&scaron;njava, i osobe koje su u Crnoj Gori, ali koje popisivači nisu zatekli u stanu i oni koji nisu željeli učestvovati u popisu.Istraživanje je pokazalo i da je popisom obuhvaćeno samo polovina stranaca koji su registrovani u MUP-u.
U toj evidenciji je bilo blizu 99.000 stranih državljana sa legalnim boravkom, od čega je popisano manje od 49.000, navodi se u analizi DSD-a. Najdrastičniji podaci, kako se navodi, vezani su za državljane Rusije, Turske i Srbije.
Monstat: Neupitna validnost rezultata popisa
Popis je sproveden po međunarodnim metodolo&scaron;kim standardima, a razlike između njegovih rezultata i administrativnih evidencija su uobičajene i prihvaćene u statistici, kako u Crnoj Gori, tako i u državama EU.To je odgovor Uprave za statistiku (Monstat) na upit RSE - koliko podaci o nepopisanima utiču na validnost rezultata popisa.
O razlozima za preko 62.000 nepopisanih državljana sa prebivali&scaron;tem u Crnoj Gori, iz Monstata kažu da prijavljeno prebivali&scaron;te ne znači i stvarnu prisutnost stanovnika, niti nužno da imaju uobičajeno mjesto stanovanja u Crnoj Gori.
Slično je, kažu, i kada je riječ o razlozima nepopisivanja preko 50.000 stranaca.
Prema njihovim riječima, dozvola za boravak ne znači da je stranac fizički prisutan i nastanjen u Crnoj Gori, niti da tu planira boraviti najmanje godinu dana.
Iz Monstata navode i da je nesporno da u registrima ima vi&scaron;e stanovnika zbog neodjavljivanja emigranata ili drugih razloga, ali da registar MUP-a ne može biti "jedan na jedan" izvor podataka za popis.
"Registri su okvir za statistiku, a ne i demografsku realnost", kažu u Monstatu.I u Dru&scaron;tvu statističara i demografa potvrđuju da je uobičajeno da postoji postotak nepopisanog stanovni&scaron;tva, ali da, ukoliko on prevazilazi statistički važne procente, treba koristiti kombinovane metode da bi se do&scaron;lo do ažurne demografske slike.
Radojević navodi primjer Zavoda za statistiku Srbije, koji je nakon zavr&scaron;enog popisa 2022. godine ukrstio rezultate sa registrima MUP-a i ostalih institucija i utvrdio je da je u toj državi nepopisano oko 218.000 hiljada lica.
Uticaj statistike na javne politike
RSE je poslao upit Vladi kako popisna statistika utiče na njene politike i strategije u oblasti ekonomije i demografije, posebno s obzirom na broj nepopisanih.
Iz Vlade nijesu odgovorili.
Iz Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije su kazali da koriste podatke Monstata, ta da navedene razlike ne ometaju njihov rad.
"Naprotiv, one potvrđuju potrebu za dubljom analizom migracija i dinamike stanovni&scaron;tva, i dodatno nas podstiču na saradnju sa svim institucijama koje se bave prikupljanjem i obradom podataka", kažu iz Ministarstva.Poslednji podaci MUP-a iz jula 2025.pokazuju da u Crnoj Gori sa odobrenim boravkom živi preko 97.000 stranaca.
Najbrojniji među njima su državljani Srbije - oko 24.000, Rusije - oko 21.000 i Turske - oko 13.000.

Više od 114.000 osoba nije obuhvaćeno popisom; Doderović: Ne mogu se voditi javne politike bez dobrih statističkih baza

"SKORO PETINA NEPOPISANIH - VELIKO ODSTUPANJE"

Na jugu Crne Gore danas će biti sunčano i toplo, a na sjeveru malo do umjereno oblačno sa sunčanim intervalima i uglavnom suvo.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru se, u jutarnjim satima, očekuje ponegdje povećana niska oblačnost.
Vjetar će biti slab do umjeren, u jutarnjim i noćnim satima ponegdje i pojačan, najče&scaron;će sjeverni.
Jutarnja temperatura deset do 24, a najvi&scaron;a dnevna 22 do 37 stepeni.

Danas do 37 stepeni

VREMENSKA PROGNOZA

U južnim predjelima Crne Gore danas će biti sunčano uz povremeno malu do umjerenu oblačnost, a na sjeveru promjenljivo oblačno, poslijepodne ponegdje sa kratkotrajno slabom ki&scaron;om.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, ponegdje i pojačan, sjeverni.
Jutarnja temperatura devet do 24, a najvi&scaron;a dnevna 18 do 34 stepena.

Danas na jugu sunčano, na sjeveru moguća kiša

DO 34 STEPENA

Crna Gora se i u 2025. suočava s nastavkom negativnih demografskih trendova. Prema najnovijim podacima Uprave za statistiku (MONSTAT), od 1. januara do 31. maja rođeno je 2.659 beba, dok je preminulo 2.675 osoba, &scaron;to znači da je prirodni prira&scaron;taj negativan i iznosi -16.
Od ukupnog broja novorođenih, 1.376 su dječaci, a 1.283 djevojčice. Istovremeno, preminulo je 1.353 mu&scaron;karaca i 1.322 žene.
Negativan prirodni prira&scaron;taj zabilježen je u čak 18 od 25 crnogorskih op&scaron;tina. Najteže stanje je u Pljevljima, gdje je zabilježen minus od čak 106, zatim u Nik&scaron;iću sa -64, te u Bijelom Polju sa -40. Ovo potvrđuje da se problemi depopulacije najvi&scaron;e osjećaju u sjevernim op&scaron;tinama.
S druge strane, u Crnoj Gori je u istom periodu sklopljeno 1.043 braka, dok su razvedena 279 braka, pi&scaron;e Dan.
Međutim, razvod braka nije zabilježen u čak 17 op&scaron;tina, među kojima su Andrijevica, Berane, Budva, Gusinje, Kola&scaron;in, Kotor, Mojkovac, Petnjica, Plav, Plužine, &Scaron;avnik, Tivat, Tuzi, Ulcinj, Zeta i Žabljak.

MONSTAT: Rođeno više dječaka nego djevojčica, negativan prirodni priraštaj

NASTAVAK NEGATIVNIH DEMOGRAFSKIH TRENDOVA

U Crnoj Gori danas će biti sunčano i veoma toplo.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera, na jugoistoku povremeno umjeren, na udare kratkotrajno pojačan, sjeverni.
Jutarnja temperatura deset do 26, a najvi&scaron;a dnevna 25 do 39 stepeni.

Danas do 39 stepeni