Društvo

Mjesto boravka pro&scaron;le godine promijenilo je 3.457 stanovnika Crne Gore. Većinu čine žene sa 56 odsto ili 1.936, dok mu&scaron;karci čine 44 odsto od ukupnog broja, odnosno 1.521 stanovnika.
Pozitivan migracioni saldo je zabilježen u 10 op&scaron;tina &ndash; Bar, Budva, Danilovgrad, Herceg Novi, Kotor, Podgorica, Tivat, Tuzi, Ulcinj i Zeta.
Razlika između doseljenih i odseljenih stanovnika najveća je u Podgorici i iznosi 555. To pokazuju podaci o unutra&scaron;njim migracijama koje je objavila Uprava za statistiku &ndash; Monstat.
U sjevernom regionu je evidentiran negativan migracioni saldo &ndash; iznosi 818 lica. Pozitivan je zabilježen u ostala dva regiona, s tim &scaron;to je on veći u primorskom i iznosi 460 lica, dok u sredi&scaron;njem regionu iznosi 358 lica.
NEGATIVNI TRENDOVI
Protekle godine sjeverni region je napustilo ukupno 1.163 građana, a u tamo&scaron;nje op&scaron;tine doselilo se svega 345 osoba. Nijedan grad ne bilježi pozitivan saldo. Najbliži nuli je Plav, koji bilježi relativno mali gubitak, ali i dalje ostaje u &bdquo;minusu&ldquo; za 37 stanovnika (doselilo se osam, a odselilo 45 lica). Glavno odredi&scaron;te za stanovnike sjevera i dalje je Podgorica, u koju se odselilo čak 608 osoba, &scaron;to čini vi&scaron;e od polovine ukupnog broja onih koji su krenuli ka jugu. Nakon glavnog grada, najprivlačnije su primorske op&scaron;tine, predvođene Budvom, gdje je novi dom potražilo 175 građana, te Barom sa 89 doseljenika sa sjevera. Nik&scaron;ić je za dom odabralo 68 osoba iz sjevernih krajeva, dok su Tuzi postale nova adresa za njih 37.
Kao karakterističan primjer negativnog trenda izdvaja se Bijelo Polje, koje je napustilo 284 građana, a doselilo se tek 123, &scaron;to ovu op&scaron;tinu stavlja u vrh liste po gubitku stanovni&scaron;tva. Slična sudbina prati i Berane sa 202 odseljena i Pljevlja sa 168. Kada je riječ o onima koji su se doselili na sjever, najveći broj dolazaka zabilježen je iz Podgorice, odakle je u sjeverne op&scaron;tine pre&scaron;lo 92 građana. Znatan broj doseljenika stigao je i iz Bara (32) i Nik&scaron;ića (25).
CENTRALNI REGION
Centralni dio Crne Gore (Podgorica, Nik&scaron;ić, Cetinje, Danilovgrad, Tuzi i Zeta) potvrdio je status ključne migracione adrese. Taj region je tokom pro&scaron;le godine primio čak 1.711 novih stanovnika, dok ga je napustilo 1.353 građana. Iako je region u ukupnom plusu, taj rast dominantno generi&scaron;e Glavni grad &ndash; pozitivni saldo iznosi 555 stanovnika. Dok se u Podgoricu doselilo rekordnih 1.251 lice, iz nje se odselilo njih 696, uglavnom prema Zeti i primorskim centrima.
Nik&scaron;ić, uprkos tome &scaron;to je primio 159 novih stanovnika, bilježi odliv od 286. Zanimljiv je i trend u Zeti i Tuzima. U Tuzi se doselilo 138 građana, od čega najvi&scaron;e iz Podgorice (49) i Bara (10), dok se iz te op&scaron;tine odselilo 73 stanovnika (najvi&scaron;e u Podgoricu &ndash; 49). S druge strane, u Zetu se doselilo 114 lica, od čega 80 iz Podgorice, dok se iz Zete odselilo 95 građana.
Kada je riječ o smjeru kretanja, građani centralne regije najče&scaron;će su za novo mjesto boravka birali Budvu (106 osoba) i Bar (62 osobe), dok se u taj region dolazi iz gotovo svih krajeva države, a najvi&scaron;e sa sjevera &ndash; samo iz Bijelog Polja i Berana se doselilo vi&scaron;e od 200 ljudi.
PRIMORJE MAGNET
Primorski region (Bar, Budva, Herceg Novi, Kotor, Tivat i Ulcinj) i dalje je najpoželjnija destinacija za unutra&scaron;nje migrante, odmah nakon Podgorice. Na obalu se doselilo ukupno 1.341 lice, dok je ovaj region napustilo njih 881, ostvarujući pozitivan saldo od 460 novih stanovnika. U tom dijelu države titulu najatraktivnijeg grada nosi Budva. U &bdquo;metropolu turizma&ldquo; se doselilo 344 osobe, dok su je napustila 220 građanina, &scaron;to je stavlja na vrh liste po privlačnosti na jugu. Odmah uz nju je Bar, koji bilježi 428 dolazaka i 191 odlazak. Specifičnost primorja je Kotor, koji uprkos velikom broju dolazaka (198), ima i znatan broj odlazaka (166).
Najveći broj novih stanovnika na primorje stiže sa sjevera države (posebno iz Bijelog Polja i Berana) i iz Nik&scaron;ića, odakle je put mora pro&scaron;le godine krenulo skoro 100 građana. Građani primorja, kada se sele, najče&scaron;će odlučuju za Podgoricu ili susjedne primorske op&scaron;tine, dok su odlasci prema sjeveru zemlje na nivou statističke gre&scaron;ke. Tako je od ukupno 881 osobe koja je napustila primorski region, svega njih 32 je za novu adresu izabralo neku od trinaest sjevernih op&scaron;tina. Čak i u tim rijetkim slučajevima, kretanje je strogo usmjereno ka centrima, pa je tako vi&scaron;e od 80 odsto ovih migranata zavr&scaron;ilo u Bijelom Polju i Beranama.
Iz Bara je put sjevera krenulo 13 građana, od kojih je većina &ndash; sedam, odselila u Bijelo Polje, dok su ostali birali Berane, Rožaje, Plav i Mojkovac. Sličan trend bilježi i Budva, koju je u korist sjevernih krajeva napustilo 11 stanovnika, dominantno birajući Bijelo Polje i Berane, dok su se iz Kotora put istih gradova i Plava odselile svega četiri osobe. Iz Herceg Novog su zabilježena samo dva odlaska i to oba u Bijelo Polje, dok je iz Tivta svega jedna osoba promijenila adresu &ndash; odselila u Berane.
Ulcinj, inače ima skroman migracioni plus (saldo +12) &ndash; u taj grad se doselilo 61 lice, dok je iz njega odselilo 49. Kada su mijenjali adresu, Ulcinjani su se najče&scaron;će selili u susjedni Bar (18 lica) i Podgoricu (15 lica), dok su ostali odlasci bili usmjereni ka drugim primorskim centrima. Nijedan građanin Ulcinja nije odselio u neku od op&scaron;tina na sjeveru Crne Gore.

Dok se sjever prazni, Budva i Podgorica ne prestaju da rastu

PROŠLE GODINE MJESTO BORAVKA PROMIJENILO JE 3.457 STANOVNIKA

Penzioneri ne traže da vode spoljnu ili unutra&scaron;nju politiku, niti ekonomiju, ali traže da primaju zarađene penzije u visini dovoljnih za dostojanstven život, a ne kao do sada da su vi&scaron;e gladni nego siti, poručio je Svetozar Čabarkapa, predsjednik Pokreta penzionera iz Bijelog Polja.
On je najavio novi protest penzionera za mjesec dana ukoliko Vlada ne bude reagovala na njihove zahtjeve.
- Blokiraćemo cijelu Crnu Goru &nbsp;i organizovati skupove ispred Vlade i Skup&scaron;tine jer ovako nećemo i ne možemo da živimo- kazao je Čabarkapa.
Penzioneri zahtijevaju da minimalna penzija bude u visini 80 odsto minimalne zarade, a ostale da se povećaju proporcionalno. Traže i da ubuduće budu četiri umjesto tri usklađivanja, socijalne kartone, posebne dodatke na penzije, &scaron;iru listu ljekova, te veći broj njihovih predstavnika u Fondu penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO).

Protest u Bijelom Polju; Čabarkapa: Penzioneri više gladni nego siti, tražimo primanja dostojna čovjeka

"UKOLIKO VLADA NE BUDE REAGOVALA NA NAŠE ZAHTJEVE, BLOKIRAĆEMO CIJELU CRNU GORU"

Podgorica je prva crnogorska op&scaron;tina koja je sa Vi&scaron;im sudom potpisala sporazum o dru&scaron;tveno korisnom radu za maloljetne učinioce krivičnih djela. Kako su objasnili iz Glavnog grada, stručna služba Vi&scaron;eg suda predlaže gdje će maloljetnik izvr&scaron;avati kaznu, prenosi RTCG.
Nevladina organizacija Juventas pozdravlja potpisivanje sporazuma ističući pozitivne primjere u praksi.
Maloljetnici kojima je izrečena kazna dru&scaron;tveno-korisnog ili humanitarnog rada moći će da je odsluže u 23 preduzeća i ustanove Glavnog grada, među kojima su Gradska čistoća, Zelenilo, Putevi, Tržnice i pijace, Sportski objekti, Parking servis, Deponija, Radio-televizija Podgorica, kao i javne ustanove KIC &ldquo;Budo Tomović&rdquo;, Gradsko pozori&scaron;te i Narodna biblioteka &ldquo;Radosav Ljumović&rdquo;.
Kako su saop&scaron;tili iz Glavnog grada, stručna služba Vi&scaron;eg suda predlaže gdje će maloljetnik izvr&scaron;avati kaznu.
&ldquo;Maloljetna osoba dužna je da se javi dru&scaron;tvu ili ustanovi naznačenoj u rje&scaron;enju o izvr&scaron;enju, s tim da u skladu sa zakonom maloljetnik može raditi najduže 120 sati u periodu do &scaron;est mjeseci koliko može trajati ova posebna obaveza, ali tako da rad ne ometa &scaron;kolovanje ili zaposlenje maloljetnika&rdquo;, ukazano je.
U najvećem broju slučajeva ta mjera izricaće se za lak&scaron;e oblike delinkvencije.
Prema riječima gradonačelnika Podgorice Sa&scaron;e Mujovića, sve to ima vaspitni i preventivni karakter.
&ldquo;Nama je to velika olak&scaron;ica, a može biti i velika pomoć, a takođe i tim mladim ljudima put i proces njihove resocializacije&rdquo;, kaže on.
Iz nevladinog sektora pozdravljaju sporazum i ukazuju da dru&scaron;tveno koristan rad postiže odgovornost i doprinosi zajednici, a mladima daje &scaron;ansu za rehabilitaciju umjesto stigmatizacije.
Juventas vi&scaron;e od deset godina sarađuje sa Vi&scaron;im sudom, a Marija Ružić Stojović kaže da su rezultati vidljivi kod mladih koji su kaznu odradili u toj organizaciji.
&ldquo;Nemamo podatke da je bilo ko od njih počinio ponovo neko krivično djelo i smatramo ovu mjeru kao jako korisnu i preventivnu jer je nekako sveobuhvatna i pruža mladim ljudima bezbjedno, sigurno okruženje, neosuđujuće na prvom mjestu, čuva njihovu privatnost. Mogu da nađu podr&scaron;ku, razumijevanje. Oni se nalaze u jednom razvojnom, izazovnom periodu kada nije ba&scaron; lako pristupiti svakoj mladoj osobi koja se nađe u situaciji kao počinilac krivičnog djela&rdquo;, kaže Ružić Stojović
Ovo je prvi sporazum potpisan između Vi&scaron;eg suda i neke crnogorske op&scaron;tine, čime se otvara prostor za novu praksu saradnje između pravosudnih institucija i lokalnih samouprava, a sve u cilju podr&scaron;ke mladima i prevencije ponavljanja krivičnih djela.

Osuđeni maloljetnici služiće kaznu u 23 preduzeća

U NAJVEĆEM BROJU SLUČAJEVA TA MJERA IZRICAĆE SE ZA LAKŠE OBLIKE DELINKVENCIJE

&nbsp;U Crnoj Gori danas će biti umjereno do potpuno oblačno, mjestimično sa ki&scaron;om, a u planinama na sjeveru i slabim snijegom.&nbsp;
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u većini predjela padavine se očekuju u drugom dijelu dana, a na primorju su moguće i u ranim jutarnjim satima i prijepodne.&nbsp;
Vjetar će biti slab do umjeren promjenljivog smjera.&nbsp;
Jutarnja temperatura od minus tri do deset, najvi&scaron;a dnevna od četiri do 18 stepeni.

Oblačno, mjestimično kiša, snijeg na sjeveru

DO 18 STEPENI

Izmjena Ustava po kojoj bi se zakoni koje predsjednik države vrati na ponovno odlučivanje Skup&scaron;tini morali usvajati kvalifikovanom većinom, ne bi dovela do rje&scaron;enja, već bi naru&scaron;ila balans između &scaron;efa države i parlamenta, smatra advokat Milo&scaron; Vukčević.
Inicijativu za tu promjenu Ustava najavio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na konferenciji za novinare održanoj 18. marta.
Vukčević je Radio Televiziji Crne Gore rekao da najvi&scaron;i pravni akt sa razlogom jasno propisuje koji se zakoni donose prostom, a koji kvalifikovanom većinom.
On smatra da bi takva izmjena Ustava otežala, čak i dovela do blokade dono&scaron;enja samih zakona, jer najvi&scaron;i pravni akt ne propisuje tek tako da je za neke zakone potrebna prosta, a za neke kvalifikovana većina.
"Smatram da bi jedno ovako rje&scaron;enje na neki način doprinijelo i blokadi dono&scaron;enja samih zakona", rekao je Vukčević, prenosi Portal RTCG.
Takvo rje&scaron;enje bi, prema riječima Vukčevića, i&scaron;lo vi&scaron;e u korist predsjednika države, odnosno naru&scaron;ilo bi balans koji postoji između predsjednika i Skup&scaron;tine.
On je dodao da nije dobro da se najvi&scaron;i pravni akt mijenja tako brzo i često kao &scaron;to se mijenjaju zakoni.
"Ni zakone ne treba mijenjati brzo i često, a kamoli Ustav. Dakle, smatram da svakodnevni predlozi za izmjenu Ustava nijesu opravdani, nijesu u interesu crnogorskog i političkog i pravnog sistema", naveo je Vukčević.
Nekada&scaron;nji kandidat za sudiju Ustavnog suda Alija Beganović smatra da ni postojeća situacija nije dobra, jer se vraćanje zakona Skup&scaron;tini bez ponovne rasprave i bez bilo kakve izmjene pretvara u puku formalnost.
Stoga rje&scaron;enje vidi u postojanju nekog mehanizma kontrole.
"Ako predsjednik ne proglasi zakon i parlamentu ga vrati ponovo na odlučivanje, bukvalno se taj zakon ponovo usvoji. To ne vodi pravnoj sigurnosti, naročito ne nama koji hoćemo da uđemo u Evropsku uniju", rekao je Beganović.

Vukčević: Izmjena Ustava mogla bi blokirati donošenje zakona

NAJAVLJENA IZMJENA PO KOJOJ BI SE ZAKONI KOJE PREDSJEDNIK DRŽAVE VRATI NA PONOVNO ODLUČIVANJE USVAJALE KVALIFIKOVANOM VEĆINOM

U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima i uglavnom suvo vrijeme.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren promjenljivog smjera.&nbsp;
Jutarnja temperatura minus pet do deset, najvi&scaron;a dnevna četiri do 18 stepeni.

Danas oblačno sa sunčanim intervalima, do 18 stepeni

VREMENSKA PROGNOZA

Odziv građana na skrining program za rano otkrivanje raka debelog crijeva znatno je veći u odnosu na prethodne godine, ali je i dalje ispod željenog nivoa, kazali su iz Instituta za javno zdravlje (IJZ), poručujući da pravovremena dijagnoza značajno povećava &scaron;anse za potpuno izlječenje.
Iz IJZ-a su rekli da je rak debelog crijeva jedna od rijetkih malignih bolesti koja se može spriječiti ili otkriti u veoma ranoj fazi, kada je liječenje mnogo uspje&scaron;nije.&nbsp;
&bdquo;Skrining testovi su jednostavni i bezbolni, a mogu spasiti život. Zato je važno da se građani, posebno oni stariji od 50 godina, odazovu pozivima na skrining i redovno obavljaju preventivne preglede&ldquo;, kazali su iz IJZ-a u intervjuu agenciji Mina.
Iz te zdravstvene ustanove su poručili da briga o zdravlju i redovni preventivni pregledi predstavljaju najefikasniji način da se ta bolest otkrije na vrijeme i uspje&scaron;no liječi.&nbsp;
&bdquo;Pravovremena dijagnoza značajno povećava &scaron;anse za potpuno izlječenje&ldquo;, istakli su iz Instituta.
Na pitanje da li su zadovoljni odzivom građana i njihovim uče&scaron;ćem u organizovanom skrining programu raka debelog crijeva, iz IJZ-a su odgovorili da je odziv znatno veći u odnosu na prethodne godine, ali i dalje ispod željenog nivoa.&nbsp;
&bdquo;Razlozi su različiti, od nedovoljne informisanosti građana, straha od pregleda i dijagnoze, pa do organizacionih izazova u sistemu. Upravo zato kontinuirano radimo na kampanjama podizanja svijesti o značaju preventivnih pregleda i ranog otkrivanja bolesti&ldquo;, dodali su iz Instituta.
Oni su kazali da se u najvećem broju slučajeva skriningom otkrivaju premaligne promjene &ndash; polipi i adenomi, koji se mogu ukloniti prije nego &scaron;to prerastu u karcinom.
&bdquo;Konačni zbirni podaci za 2024. i pro&scaron;lu godinu, nakon zavr&scaron;ene analize i objedinjavanja podataka, pokazuju da je zahvaljujući uče&scaron;ću u organizovanom skrining programu raka debelog crijeva u Crnoj Gori otkriveno 119 premalignih lezija i 16 karcinoma kod osoba koje nijesu imale simptome bolesti&ldquo;, &nbsp;naveli su iz IJZ.
Oni su rekli da je tokom ove godine, za prva dva mjeseca sprovođenja programa, otkriveno osam premalignih lezija i jedan karcinom kod osoba bez simptoma raka debelog crijeva.
Upitani kakvi su trendovi u obolijevanju u Crnoj Gori i da li broj slučajeva raka debelog crijeva raste, opada ili stagnira u posljednjih pet godina, iz Instituta su kazali da oni u velikoj mjeri prate globalne i evropske trendove.&nbsp;
&bdquo;U zemljama sa razvijenim skrining programima bilježi se pad smrtnosti, jer se bolest otkriva u ranoj fazi, &scaron;to ukazuje na potrebu jačanja preventivnih aktivnosti i većeg obuhvata skriningom. Stručnjaci nagla&scaron;avaju da se prednosti skrining programa u smanjenju smrtnosti najče&scaron;će vide tek nakon dužeg perioda njegove kontinuirane primjene&ldquo;, naveli su iz IJZ-a.
Govoreći o najvažnijim faktorima rizika za nastanak raka debelog crijeva, oni su kazali da nakon 50. godine života značajno raste rizik, kao i da veći rizik imaju osobe čiji su bliski srodnici imali tu bolest ili polipe.
Kako su rekli iz IJZ-a, u faktore rizika spadaju i polipi, ishrana bogata prerađenim mesom, a siroma&scaron;na vlaknima, voćem i povrćem, nedovoljna fizička aktivnost, prekomjerna tjelesna težina i gojaznost, pu&scaron;enje, konzumacija alkohola, ali i hronične upalne bolesti crijeva, kao &scaron;to su ulcerozni kolitis i Kronova bolest.
Oni su istakli da promjene u načinu života mogu značajno smanjiti rizik od nastanka te bolesti.
&bdquo;Brojna istraživanja navode da se 40 odsto slučajeva malignih bolesti može spriječiti primjenom zdravih životnih navika i preventivnih mjera, uključujući pravilnu ishranu, fizičku aktivnost, prestanak pu&scaron;enja i redovne preventivne preglede&ldquo;, dodali su iz Instituta.
Upitani &scaron;ta je najveći problem u borbi protiv raka debelog crijeva u Crnoj Gori danas, oni su kazali da su jedan od najvećih izazova nepovoljne životne navike koje povećavaju rizik od nastanka bolesti, a to se odnosi na nezdravu ishranu bogatu prerađenim mesom, a siroma&scaron;nu vlaknima, voćem i povrćem, nedovoljnu fizičku aktivnost, gojaznost, pu&scaron;enje, kao i konzumaciju alkohola.&nbsp;
Iz te zdravstvene ustanove su rekli da, pored toga, značajan problem predstavlja i kasno javljanje ljekaru i nedovoljan obuhvat skrining programom, zbog čega se veliki broj pacijenata i dalje otkriva u uznapredovaloj fazi bolesti, kada je liječenje složenije i ishodi su lo&scaron;iji.&nbsp;
Kako su kazali, prema posljednjim dostupnim procjenama Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC) za 2022. godinu, u Crnoj Gori je te godine registrovano oko 260 novih slučajeva raka debelog crijeva, dok je oko 160 osoba umrlo od te bolesti.&nbsp;
&bdquo;Rak debelog crijeva spada među najče&scaron;će maligne bolesti u na&scaron;oj zemlji, po učestalosti je treći najče&scaron;ći karcinom, dok je po smrtnosti drugi uzrok smrti od malignih bolesti. Incidencija je veća kod mu&scaron;karaca, kod kojih je 2022. zabilježeno oko 158 novih slučajeva, dok su kod žena registrovana oko 102 slučaja obolijevanja&ldquo;, naveli su iz IJZ-a.

IJZ: Odziv građana na skrining program raka debelog crijeva ispod željenog nivoa

"PRAVOVREMENA DIJAGNOZA ZNAČAJNO POVEĆAVA ŠANSE ZA POTPUNO IZLJEČENJE"

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti sunčano, poslijepodne ponegdje malo do umjereno oblačno, a na sjeveru potpuno oblačno i uglavnom suvo.&nbsp;
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će prijepodne biti mjestimično umjeren do pojačan sjeverni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura minus četiri do devet, najvi&scaron;a dnevna dva do 18 stepeni.

Na jugu sunčano, na sjeveru oblačno i uglavnom suvo

Fond penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) jednostrano je u ponedjeljak raskinuo ugovor o saradnji sa rehabilitacionim centrom &bdquo;Vilina Vlas&ldquo; u Vi&scaron;egradu, saop&scaron;teno je iz Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.
Odmah po saznanju za postojanje tog ugooora, pokrenute su procedure za njegovo preispitivanje i raskid, naglasili su iz Ministarstva.
"Pozdravljajmo odluku Upravnog odbora Fonda PIO kojom je ta saradnja okončana, čime je uvažena i inicijativa nevladinog sektora", pi&scaron;e saop&scaron;tenju.
Ističu da Ministarstvo i resorni ministar Damir Gutić nijesu učestvovali u zaključivanju tog ugovora, koji je uspostavljen 2016.&nbsp; niti su ranije raspolagali informacijama o njegovom &scaron;irem kontekstu.
"Ministarstvo će nastaviti aktivnosti usmjerene na suočavanje sa posljedicama ratova devedesetih i unaprjeđenje prava žrtava, kao dio svoje trajne ljudske i institucionalne odgovornosti", zaključeno je u saop&scaron;tenju.
Centar za građansko obrazovanje iz Crne Gore i Udruženje za dru&scaron;tvena istraživanja i komunikacije iz Bosne i Hercegovine uputili su 13. marta Fondu PIO inicijativu za raskid ugovora i povlačenje rehabilitacionog centra "Vilina Vlas" iz programa odmora i oporavka koji Fond nudi korisnicima prava na penziju po povoljnim uslovima.
"Fond PIO za odmor i oporavak ne smije nuditi objekat koji je tokom rata u BiH bio mjesto zatočenja, mučenja i sistematskog seksualnog nasilja nad nesrpskim stanovni&scaron;tvom", naveli su iz CGO, između ostalog, u inicijativi.

Fond PIO raskinuo ugovor sa centrom “Vilina vlas”

SAOPŠTENO IZ MINISTARSTVO SOCIJALNOG STARANJA, BRIGE O PORODICI I DEMOGRAFIJE

Zbog ujeda pasa lutalica, od početka godine do danas Op&scaron;tina Nik&scaron;ić isplatila je vi&scaron;e od 97 &nbsp;hiljada eura. Značajna količina novca izdvaja se i za kastriranje i čipovanje, kao i funkcionisanje skloni&scaron;ta. Da je neophodno sistemski djelovati smatraju u op&scaron;tinskom Sekretarijatu za finansije, a iz Komunalnog preduzeća poručuju da su preduzeli vi&scaron;e koraka u rje&scaron;avanju problema.
Cifra koju Op&scaron;tina Nik&scaron;ić isplaćuje građanima na račun od &scaron;tete koju pasa lutalica vrtoglavo raste od 2020. po tom osnovu iz lokalne kase izdvajalo se godi&scaron;nje od 285.000 do blizu 340.000 eura. Samo pro&scaron;le godine isplaćeno je preko pola miliona eura, a sekretarka op&scaron;tinskog Sekretarijata za finansije Tamara Jertić kaže da je cifra ogromna i za nepuna tri mjeseca ove godine.
&ldquo;Od prvog radnog dana u 2026. godini pa zaključno sa dana&scaron;njim danom je isplaćeno ne&scaron;to malo vi&scaron;e od 97.000 eura&rdquo;, kaže Jeftić.
Tro&scaron;kovi za pse lutalice ne zavr&scaron;avaju isplatom od &scaron;teta zbog ujeda. Op&scaron;tina za čipovanje i kastriranje pasa izdvaja godi&scaron;nje oko 14.000 eura, a komunalno preduzeće za funkcionisanje skloni&scaron;ta za ovu godinu planira tro&scaron;ak od blizu 117.000.&nbsp;
&ldquo;Sreća &scaron;to me za pantalone, pa mi je izdrao pantalone. I jednom na biciklu kad sam vozio isto tako, a inače da je neki ujed veći bio, ja bih to prijavio i tražio od&scaron;tetu&rdquo;, kaže jedan od građana Nik&scaron;ića.
Za njegovu sugrađanku problem jeste brojnost, ali ne opasnost koju potencijalno predstavljaju.
&ldquo;Vidim da ih dosta ima izjutra blizu autobuske stanice. Vjerovatno ljudima nije svejedno kad se kreću tako u čoporu, ali mislim da ne predstavljaju neku veliku opasnost. Nema strah&rdquo;, kaže ona.
U skloni&scaron;tima je smje&scaron;teno dvijestotine pasa i mjesta vi&scaron;e nema. Direktor komunalnog preduzeća Nemanja Vuković smatra da je jedno od rje&scaron;enja prostor slobodne zone, a drugo konačno ispitati navodne zloupotrebe koje nastaju, kako se sumnja, u sprezi pojedinih građana, ljekara i advokata, o čemu je obavijestio tužila&scaron;tvo, policiju i Ministarstvo zdravlja.
&ldquo;Definitivno postoji određeni stepen zloupotreba, postoji problem da se psi uu Nik&scaron;ić dovoze iz drugih op&scaron;tina. U tu svrhu sam inicirao i postavljanje video nadzora na svim javnim povr&scaron;inama i vjerujem da će se i ta inicijativa vrlo brzo efektuirati i da ćemo na taj način rije&scaron;iti, ne samo taj problem, nego i značajno podići bezbjednost svih građana&rdquo;, kazao je Vuković.
Od&scaron;tete koje Op&scaron;tina isplaćuje za ujede pasa iznose od 200 do vi&scaron;e od 20.000 eura.

Zbog ujeda pasa lutalica, od početka godine Opština Nikšić isplatila blizu 100.000 eura

ZA SAMO NEPUNA TRI MJESECA

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti pretežno sunčano ili malo do umjereno oblačno.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru će biti umjereno do potpuno oblačno, ponegdje sa slabim padavinama.
Vjetar mjestimično umjeren do jak, sjeverni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura&nbsp; minus jedan do 11, najvi&scaron;a dnevna tri do 18 stepeni.

Danas na jugu sunčano, na sjeveru oblačno sa padavinama