Društvo

Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić zahvalio je svima koji su mu pružili podr&scaron;ku nakon prijetnji koje su mu upućene i poručio da "strah ne stanuje" na njegovoj adresi.
&bdquo;I moj život i moja smrt pripadaju gospodaru svjetova! Ja ne volim fa&scaron;iste, volim Crnu Goru i sve njene građane", poručio je Fejzić.
Islamska zajednica juče je saop&scaron;tila da su Fejziću upućene prijetnje i uvrede putem dru&scaron;tvenih mreža i da je o tome obavije&scaron;tena Uprava policije.

Fejzić: Ne volim fašiste, volim Crnu Goru i sve njene građane

"STRAH NE STANUJE NA MOJOJ ADRESI"

Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine izdalo je građevinsku dozvolu za izgradnju postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u zetskom naselju Botun, potvrđeno je "Vijestima".
Iz Glavnog grada su rekli da su dobili usmenu informaciju o tome, ali da im jo&scaron; nije stigao i zvančini dokument.
<div class="ads ">
<div id="protag-vij-w-a04"></div>
</div>
Na predlog resora Slavena Radunovića, Vlada Milojka Spajića ljetos je usvojila Prostorno-urbanistički plan Crne Gore koji, pored izgradnje postrojenja u Botunu, predviđa i izgradnju jo&scaron; jednog, sličnog, postrojenja u op&scaron;tini Zeta.
Izgradnji kolektora protive se mje&scaron;tani Botuna, Op&scaron;tina Zeta i Demokratska narodna partija Milana Kneževića, koji je zaprijetio da će predstavnici njegove stranke, ukoliko se krene s realizacijom projekta, &ldquo;sru&scaron;iti&rdquo; vlast u Podgorici. Oni tvrde da bi gradnja kolektora negativno uticala na životnu sredinu i zdravlje ljudi, a mje&scaron;tani su poručili da će svoje selo &ldquo;braniti jedinim čime raspolažu - svojim životima&rdquo;.

Ministarstvo izdalo građevinsku dozvolu za izgradnju kolektora u Botunu

IZ GLAVNOG GRADA SU REKLI DA SU DOBILI USMENU INFORMACIJU

Ministarstvo pravde dostavilo je reprezentativnim sindikatima predlog za prevazilaženje situacije u vezi sa obustavom rada dijela pravosudne administracije, koji uključuje pobolj&scaron;anje materijalnog položaja zaposlenih i zaključivanje granskog kolektivnog ugovora nakon usvajanja zakona o zaradama i drugim pravima zaposlenih u pravosuđu.
Iz Sindikata uprave i pravosuđa saop&scaron;tili su ranije da će, ukoliko poslodavac ne ispuni zahtjeve, od 29. oktobra zaposleni u sudskoj i tužilačkoj administraciji samoinicijativno organizovati dvosatnu obustavu rada.
Ministarstvo pravde saop&scaron;tio je danas da je dostavilo reprezentativnim sindikatima predlog za prevazilaženje situacije u vezi sa obustavom rada dijela pravosudne administracije, &ldquo;uz maksimalno uvažavanje predloga koji su dostavili socijalni partneri, a u skladu sa mogućnostima&rdquo;.
&ldquo;Predlog podrazumijeva ispunjenje dijela zahtjeva za bolji materijalni status zaposlenih u pravosudnoj administaciji, formiranje radne grupe za izradu zakona o zaradama i drugim pravima zaposlenih u pravosudnoj administraciji i zaključivanje granskog kolektivnog ugovora, nakon usvajanja pomenutog zakona&rdquo;, naveli su iz Ministarstva na Fejsbuku, a prenosi agencija Mina.
Iz tog resora su kazali da su uvjereni da će socijalni partneri ponuđeno rje&scaron;enje razmotriti, i prihvatiti, te da će na taj način i navedeni problemi biti okončani.
&ldquo;Ministarstvo pravde potvrđuje svoju spremnost na nastavak socijalnog dijaloga uz međusobno uvažavanje i zajedničko djelovanje u cilju unaprjeđenja položaja zaposlenih u pravosudnoj administaciji i efikasnog funkcionisanja pravosuđa u Crnoj Gori&rdquo;, dodaje se u objavi.

Ministarstvo pravde predložilo rješenje za unapređenje položaja zaposlenih u pravosudnoj administraciji

PREDLOG DOSTAVLJEN REPREZENTATIVNIM SINDIKATIMA

Od nadležnih institucija Crne Gore tražimo da nosioci iseljeničkih knjižica imaju pravo ulaska bez vize, da se ta mjera primijeni hitno i tokom privremenog viznog režima, da se za&scaron;tite na&scaron;e porodične i kulturne veze, kao i da se uspostavi zvanični mehanizam dijaloga i saradnje, saop&scaron;teno je iz&nbsp;Udruženje iseljenika iz Crne Gore u Turskoj (Balikesir- Burhanije).
Saop&scaron;tenje prenosimo integralno:
&ldquo;Mi smo potomci ljudi koji su prije mnogo decenija napustili crnogorske planine, ravnice i gradove i doselili se u Republiku Tursku. Iako danas živimo u Turskoj, na&scaron;i korijeni, na&scaron;a sjećanja i na&scaron;e srce su u Crnoj Gori.
Za nas Crna Gora nije samo država &ndash; ona je ognji&scaron;te na&scaron;ih predaka, amanet na&scaron;ih djedova, ali i zemlja u kojoj počivaju na&scaron;i najmiliji. Volimo sve ljude Crne Gore: Crnogorce, Bo&scaron;njake, Turke, Albance, Srbe, Hrvate i sve druge naciolne i etničke skupine. Bez obzira na vjeru, jezik, naciju ili pripadnost - svaki sin i kćer Crne Gore je na&scaron; brat i sestra.
Privremena obustava bezviznog režima koja je uvedena od strane crnogorske Vlade za državljane Republike Turske je vijest koja nas nije obradovala. Potomci iseljenika iz Crne Gore koji žive u Turskoj će morati da traže vizu prilikom ulaska u svoju matičnu zemlju.
Ovo nije samo pitanje putovanja. Ovo je pitanje porodice, identiteta i duboke povezanosti sa Crnom Gorom. Crna Gora nam je dala iseljeničke kartice i time poručila: &bdquo;Vi ste na&scaron;a djeca i dio na&scaron;eg naroda.&ldquo;

Zato pitamo da li je u redu da se sada otežava povratak vlastitoj djeci na ognji&scaron;te njihovih predaka? Na&scaron; zahtjev nije privilegija - na&scaron; zahtjev je priznavanje pripadnosti i prirodnog prava.
Od nadležnih institucija Crne Gore tražimo: da nosioci iseljeničkih knjižica imaju pravo ulaska bez vize, da se ta mjera primijeni hitno i tokom privremenog viznog režima, da se za&scaron;tite na&scaron;e porodične i kulturne veze, kao i da se uspostavi zvanični mehanizam dijaloga i saradnje.
U Turskoj postoji između pet i &scaron;est hiljada nosilaca iseljeničkih kartica. To su ljudi koji su najbolji ambasadori Crne Gore &scaron;irom Turske.
Izolovani incidenti i pogre&scaron;na tumačenja ne smiju naru&scaron;iti prijateljstvo izmedju naroda Turske i Crne Gore. Mi smo zajednica koja promovi&scaron;e Crnu Goru, dovodi investitore, čuva kulturu i tradiciju. Do sada smo Crnoj Gori doprinosili i nastavićemo to da činimo. Mi smo narod dvije domovine i jednog srca.
Crna Gora je na&scaron;a prađedovina, i povratak u zemlju predaka je prirodno, istorijsko i ljudsko pravo. Nastavićemo da radimo za jačanje prijateljstva, po&scaron;tovanja i saradnje između na&scaron;e dvije države".

Udruženje iseljenika iz Crne Gore u Turskoj: Nosioci iseljeničkih knjižica da imaju pravo ulaska bez vize

"NAŠ ZAHTJEV NIJE PRIVILEGIJA"

Povodom Dana Republike Turske, most Milenijum večeras sija u boji turske zastave, objavljeno je na zvaničnoj FB stranici Glavnog grada.&nbsp;
<div class="storyFull fix ">
Dan Republike Turske obilježava se 29. oktobra.&nbsp;
<iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FglavnigradPg%2Fposts%2Fpfbid02uLw297n7NubUoP27hcNPMLFmiXGcVZp1aJggWkZPJcdUBhmN36mReM4FtF7KFbLil&amp;show_text=true&amp;width=500" width="500" height="556" frameborder="0" scrolling="no" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
<div class="clear-fix">&nbsp;</div>
</div>
<div id="mediaListContainerDesktop"></div>
<div class="appFollowWrapper">
<div class="downloadAppWrapper">&nbsp;</div>
</div>

Milenijum u boji turske zastave

POVODOM DANA REPUBLIKE TURSKE

Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera odbilo je žalbu mje&scaron;tana Botuna na elaborat o procjeni uticaja životne sredine koji je radila Agencija za za&scaron;titu životne sredine za gradnju postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda.
Očekuje se da i Op&scaron;tina Zeta od Ministarstva dobije odgovor na njihovu žalbu na isti elaborat. Radi se dakle, o dva odvojena žalbena procesa.
 Pravno veću težinu ima žalba Op&scaron;tine Zeta jer se ona vezuje za proces izdavanja građevinske dozvole koji je u toku. 
U ime mje&scaron;tana žalbu je predao Slavko Vukčević koji je, između ostalog, naveo da je tendenciozno i namjerno lo&scaron;e urađen dio studije koji se odnosi na kumulativni uticaj kroz ignorisanje postojećeg stanja zagađenja, selektivnu analizu kumulativnih uticaja i umanjenje uticaja na ljude i naselja, kao i da su povrijeđene Direktive o otpadu, Direktive o industrijskim emisijama, te da su povrijeđena i osnovna prava iz Arhuske konvencije koja nalaže uče&scaron;će javnosti u odlučivanju. 
U žalbi mje&scaron;tana navodi se i da je prije svega potrebno sanirati crveni mulj, pa te onda planirati nova postrojenja, kao i da je potrebno da se uradi nova satudija uz uvažavanje stvarnih kumulativnih uticaja i pava javnosti da učestvuje u odlučivanju. 
Iz Ministarstva ekologije rečeno je da je prvostepeni organ pravilno i zakonito postupio, te da je žalba neosnovana. Oni su naveli i da su ispo&scaron;tovane odredbe Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu koja se tiče postupka davanja saglasnosti na elaborat, odnosno uče&scaron;ća javnosti u postupku odlučivanja. 
Ministarstvo navodi i da je cjelokupni postupak procjene uticaja na životnu sredinu prvostepeni organ sproveo u potpunosti u skladu s odredbama Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu, a odluka je donesena na zakonit i pravno valjan način.

Ministarstvo ekologije odbilo žalbu mještana Botuna, kolektor neće narušiti životnu sredinu

OČEKUJE SE DA I OPŠTINA ZETA OD MINISTARSTVA DOBIJE ODGOVOR NA NJIHOVU ŽALBU

Protesti u Podgorici u utorak popirimili su razmjere masovnog izražavanja pojave koja se u najboljem slučaju može definisati kao rasizam, ocijenili su iz Institucije Za&scaron;titnika ljudskih prava i sloboda, upozoravajući da će te pojave imati nesagledive posljedice za cijelu Crnu Goru kao dru&scaron;tvo i državu.
Iz Institucije Za&scaron;titnika su, konstatujući da nijesu prihvaćeni brojni apeli za smirivanje tenzija nakon ranjavanja mladića na Zabjelu, poručili da je potrebno zaustaviti rasističku histeriju.
"Jo&scaron; jednom ističemo da su životi i zdravlje svakoga ko boravi u Crnoj Gori najveći državni interes, a borba protiv svih oblika kriminaliteta jedan od načina kako se taj cilj ostvaruje", navodi se u saop&scaron;tenju Ombudsmana.
Oni su podsjetili da pravo na slobodu okupljanja jeste način slobodnog izražavanja stavova u demokratskom dru&scaron;tvu, ali da scene kojima smo sinoć svjedočili prijete da diskredituju sve ono za &scaron;ta bi građansko dru&scaron;tvo trebalo da se zalaže.
"Protiv negativnih dru&scaron;tvenih pojava, u koje spada i nasilje, ne može se boriti nasiljem, već snagom države i njenih institucija", naglasili su iz Institucije Za&scaron;titnika.
Kako su dodali, evidentno je da su sinoćni protesti popirimili razmjere masovnog izražavanja pojave, koja se u najboljem slučaju može definisati kao rasizam.
"U njima je učestvovao veliki broj mladih ljudi koji tek treba da daju svoj doprinos izgradnji države i dru&scaron;tva", navodi se u saop&scaron;tenju, prenosi agencija Mina.
Iz Insititucije Za&scaron;titnika su poručili da svako generalizovanje i/ili povezivanje bilo koje nacije ili etničke grupe sa najgorim i najlak&scaron;im oblicima nasilja i nasilnicima u zajednici ili na znatno &scaron;irem nivou jeste rasizam, već u samom korijenu opisa takve pojave.
"A da ne govorimo o tome da se u odnosu na sve državljane Turske najavljivalo ili pozivalo na nasilje i protjerivanje", kaže se u saop&scaron;tenju.
Dodaje se da je to nedopustivo iz najmanje dva razloga.
"Prvo, zbog rasnog profilisanja cijele nacije kao kriminogene, i drugo, &scaron;to će ove pojave imati nesagledive posljedice - ne na pojedinu etničku grupu ili zajednicu - već na cijelu Crnu Goru kao dru&scaron;tvo i državu", upozorili su iz Institucije Za&scaron;titnika.
U saop&scaron;tenju Ombudsmana navodi se da će slike koje su po&scaron;le u javnost sigurno biti iskori&scaron;tene da se država okarakteri&scaron;e kao ksenofobna, a možda i rizična za strance koji u nju dolaze, u njoj žive ili u njoj obavljaju djelatnost.
"Uz sve ovo podsjećanje da smo zbog sličnih stvari već platili danak događajima koji su se desili u Danilovgradu mnogo godina unazad, ali i nekim de&scaron;avanjima koja su zabilježena na sportskim priredbama u Crnoj Gori", pojasnili su iz Institucije Za&scaron;titnika.
Kako su dodali, ukoliko nam je zaista stalo do ugleda države i nas koji za nju vezujemo svoju budućnost ova histerija mora odmah prestati.
"A sigurno je da sve poruke ka državi i njenom aparatu mogu biti upućene na bitno drugačiji i ni&scaron;ta manje efikasan način, kako to priliči građanskom dru&scaron;tvu", zaključuje se u saop&scaron;tenju.

Ombudsman: Zaustaviti rasističku histeriju

"PROTIV NEGATIVNIH DRUŠTVENIH POJAVA, NE MOŽE SE BORITI NASILJEM"

Procjenjuje se da u na&scaron;oj zemlji godi&scaron;nje 1.000 do 1.200 osoba doživi moždani udar, kazala je povodom 29. oktobra Svjetskog dana borbe protiv te te&scaron;ke neurolo&scaron;ke bolesti direktorica Klinike za neurologiju Kliničkog centra i predsjednica Crnogorskog udruženja za moždani udar dr Sandra Vujović.
"Nažalost, i smrtnost je visoka. Procijenjeno je da je na nivou 2024. godine bila oko 20%. Akutni moždani udar je prvo stanje hitnosti. U 85% slučajeva nastaje kao posljedica začepljenja krvnog suda i to je ishemijski moždani udar. Hemoragijski je uzrokovan pucanjem krvnog suda. Izuzetno je važno prepoznati simptome moždanog udara i pacijenta hitno dovesti u bolnicu, u kojoj je dostupan neurolog", nagla&scaron;ava Vujović.
Kako je naglasila u emisiji Link na Radiju Crne Gore, najče&scaron;ći simptomi su oduzetost ruke ili noge, naglo nastali gubitak govora, asimetrija lica. U principu, bilo koji naglo nastali gubitak neurolo&scaron;ke funkcije je razlog da se oboljeli odmah javi neurologu.
To je, kaže, jako bitno, jer su dostupne terapije čija uspje&scaron;nost zavisi od toga je li pacijent na vrijeme doveden u zdravstvenu ustanovu. 
Dr Vujović ističe da je najbolji lijek za moždani udar prevencija.
"Korekcija vaskularnih faktora rizika je od ogromnog značaja. U prvom redu, to je regulacija krvnog pritiska. Neophodno je pažljivo ga mjeriti i po potrebi mijenjati terapiju. Drugo, korekcija hiperglikemije, kao i masnoća.
Ne treba dugo čekati na uključivanje terapije koja je specifična za spu&scaron;tanje, posebno tih lo&scaron;ih masti u krvi. Potrebno je i liječiti atrijalnu fibrilaciju, vrstu aritmije koja povećava rizik od moždanog udara. Potom je važno promijeniti način života. Savjetuje se apsolutni prestanak konzumiranja duvana. Isto tako i alkohola ili ga makar smanjiti na minimum, recimo neke tri do četiri jedinice nedjeljno", istakla je dr Vujović.
Podsjeća da je jako bitna i ishrana. Za prevenciju moždanog udara preporučuje se mediteranski tip ishrane.
"To podrazumijeva &scaron;to vi&scaron;e svježeg povrća, &scaron;to vi&scaron;e ribe, maslinovog ulja, kao i svih namirnica koje sadrže visoki procenat omega tri nezasićenih masnih kisjelina. Pored toga, treba izbjegavati mesne prerađevine i visoko koncentrovane ugljene hidrate. I ono &scaron;to nikome u ishrani nije potrebno, jeste dosoljavanje hrane, koje je direktno povezano sa povećanjem krvnog pritiska, a time i sa većom učestalo&scaron;ću moždanog udara. Veoma je važno obratiti pažnju na redovan san, san od &scaron;est do osam sati u toku dana, ali i redovan odmor. I fizička aktivnost je prijeko potrebna. Dobro je imati &scaron;to vi&scaron;e aktivnosti sa porodicom, sa prijateljima. Preporučuje se 45 minuta do sat, minimum tri puta nedjeljno", nagla&scaron;ava Vujović.
Korisno je &scaron;to vi&scaron;e sprovoditi aerobne aktivnosti i ukoliko je moguće, upražnjavati ih u prirodi.
Radinović: Mehanička trombektomija na raspolaganju pacijentima 24 sata
Načelnik Odjeljenja interventne radiologije dr Darko Radinović obja&scaron;njava da je mehanička trombektomija jedan od načina liječenja moždanog udara.
Riječ je o revolucionarnoj metodi koja je endovaskularna i minimalno invazivna. Ukoliko se primijeni na vrijeme, pacijenti koji dožive moždani udar uzrokovan začepljenjem velikog krvnog suda, imaju &scaron;ansu da se oporave.
"Mehanička trombektomija se najče&scaron;će radi pod lokalnom anestezijom, rjeđe u op&scaron;toj anesteziji. Ova procedura ima jako visok procenat uspje&scaron;nosti, &scaron;to se tiče rekanalizacije, to jest otvaranja krvnih sudova, koje ide i do 90%. Izvodi se poput kateterizacije srca, dakle, punkcijom butne arterije. Rijetko se koristi neki drugi pristup. Zatim se kateterskim sistemom i na&scaron;im interventnim žicama dolazi do mjesta gdje je arterija začepljena i uz pomoć određenih uređaja, vr&scaron;i se ekstrakcija tromba.Tromb se vadi bilo aspiracijom (usisavanjem), bilo uz upotrebu stenta. Moguće su i određene komplikacije, ali benefit je daleko veći u odnosu na rizik koji nosi sama intervencija", objasnio je dr Radinović.
Navodi da su u Kliničkom centru pro&scaron;le godine urađene 53 mehaničke trombektomije, &scaron;to je najveći broj od 2018. kada je počela primjena te intervencije.
"Najmlađi pacijent je imao 17 godina, a najstariji 93 godine. Sve to obavlja multidisciplinarni tim. U sali su, pored ljekara, i na&scaron;e desne ruke - rendgen tehničari i intrumentari. Naravno, najvažnija prva instanca je neurolog u Urgentnom centru, koji prvi pregleda pacijenta i upućuje ga dalje na dijagnostiku, na skener. Zatim radiolog postavlja dijagnozu. Slijedi konsultacija i dogovor neurologa i interventnog radiologa, da li je taj pacijent kandidat za mehaničku trombektomiju ukoliko je u pitanju veliki krvni sud. Ako je riječ o zapu&scaron;enju manjeg krvnog suda, onda se daje trombolitička terapija, ali, i ona se primjenjuje samo u određenim situacijama", naglasio je dr Radinović.
Posebno je značajno &scaron;to je mehanička trombektomija usluga koja je pacijentima u Crnoj Gori dostupna 24 sata, 365 dana u godini. To je, prema riječima dr Radinovića, veliki uspjeh za ovako mali centar, jer u nekim mnogo većim centrima, to nije praksa.

Vujović: U Crnoj Gori godišnje 1.000 do 1.200 osoba doživi moždani udar, smrtost velika- oko 20 odsto

SAOPŠTILA DIREKTORICA KLINIKE ZA NEUROLOGIJU KLINIČKOG CENTRA

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru, tokom jutra, po kotlinama magla ili povećana niska oblačnost.
Vjetar slab do umjeren, južni, krajem dana i tokom noći mjestimično umjeren do pojačan.
Jutarnja temperatura od minus dva do deset, najvi&scaron;a dnevna 12 do 22 stepena.

Danas pretežno sunčano, do 22 stepena

VREMENSKA PROGNOZA

Država Crna Gora mora da za&scaron;titi ličnu i imovinsku sigurnost svih građana, uključujući i strance s privremenim ili stalnim boravkom, poručio je biv&scaron;i pomoćnik direktora Uprave policije Nikola Janju&scaron;ević gostujući u centralnoj informativnoj emisiji "24 Sata" na Televiziji E.
Prema njegovim riječima, da su osobe koje su učestvovale u ranjavanju Podgoričanina bile uhap&scaron;ene, vjerovatno ne bi do&scaron;lo do eskalacije na ulicama Podgorice. Korijen nereda, kako je istakao, može se pronaći i u neprocesuiranim krivičnim prijavama protiv navijača iz 2023. godine, koji su skandirali: &bdquo;Nož, žica, Srebrenica&ldquo;.
&bdquo;Da su tada ta lica sankcionisana prema Krivičnom zakoniku Crne Gore, izazivanje vjerske i nacionalne mržnje, do ovoga danas ne bi do&scaron;lo. Drugi događaj je prekid projekcije filma na albanskom jeziku, a niko nije procesuiran. E, sad nam se de&scaron;ava sve ovo! Nadležne institucije su ćutale, nijesu procesuirale odgovorna lica, zato se sad de&scaron;ava ovo &scaron;to nam se de&scaron;ava. Mene ovo asocira na 'Noć dugih noževa' 1934. i 'Kristalnu noć' 1938. u Njemačkoj, ali za sada nema tragičnih posljedica, a ovakva de&scaron;avanja crnogorsko dru&scaron;tvo i država ne smiju da podcijene&ldquo;, rekao je Janju&scaron;ević.
Govoreći o Zakonu o strancima, Janju&scaron;ević je ukazao na član 8 koji propisuje mjere zabrane ulaska u Crnu Goru stranim državljanima. Pojedini ministri su najavili izmjene zakona, ali, prema njegovim riječima, ne i primjenu postojećih odredbi.
&bdquo;Imamo 13.000 turskih državljana u Crnoj Gori. Većina su po&scaron;teni ljudi koji vole državu i biće lojalni. Da li ima kriminalaca? Ima, ali nadležni inspektori i sektor granične policije trebali su spriječiti ulazak problematičnih lica. Za&scaron;to to nije urađeno &ndash; njihov propust je, a sada se bavimo posljedicama. Stigmatizujemo čitav narod, krivica mora biti sa imenom i prezimenom, pojedinačna, a ne kolektivna&ldquo;, poručio je Janju&scaron;ević.
Janju&scaron;ević je podsjetio i na vi&scaron;egodi&scaron;nju saradnju Uprave policije sa Turskom, posebno kroz projekte TIKA, koji su uključivali preko 500 projekata u zdravstvu, obrazovanju, poljoprivredi i sektoru bezbjednosti.
Dodao je da statistički najvi&scaron;e krivičnih djela u Crnoj Gori čine građani Srbije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Rusije i Ukrajine, a tek potom Turske.
&bdquo;Mene ovo asocira na povratak devedesetih, ne samo u Crnoj Gori nego i na Balkanu. U Sloveniji smo nedavno imali ubistvo u Novom Mestu, a ministri pravde i unutra&scaron;njih poslova podnijeli su ostavke. &Scaron;ta treba da se desi u Crnoj Gori? Rukovodioci sektora bezbjednosti ne osjećaju apsolutno nikakvu odgovornost za stanje bezbjednosti u zemlji&ldquo;, zaključio je Janju&scaron;ević.

Janjušević: Rukovodioci sektora bezbjednosti ne osjećaju nikakvu odgovornost za stanje bezbjednosti u Crnoj Gori

"MENE OVO ASOCIRA NA POVRATAK DEVEDESETIH"

U Crnoj Gori danas će biti umjereno do potpuno oblačno, uz uslove tek ponegdje za kratkotrajno slabu ki&scaron;u, prvenstveno na jugozapadu. 
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti južnih smjerova, mjestimično umjeren do pojačan, na udare ponegdje jak, prvenstveno na sjeveru. 
Jutarnja temperatura&nbsp; nula do 13, najvi&scaron;a dnevna od deset do 21 stepen.

Danas oblačno, ponegdje moguća kiša