Društvo

Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine izdalo je građevinsku dozvolu za izgradnju postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u zetskom naselju Botun, potvrđeno je "Vijestima".
Iz Glavnog grada su rekli da su dobili usmenu informaciju o tome, ali da im jo&scaron; nije stigao i zvančini dokument.
<div class="ads ">
<div id="protag-vij-w-a04"></div>
</div>
Na predlog resora Slavena Radunovića, Vlada Milojka Spajića ljetos je usvojila Prostorno-urbanistički plan Crne Gore koji, pored izgradnje postrojenja u Botunu, predviđa i izgradnju jo&scaron; jednog, sličnog, postrojenja u op&scaron;tini Zeta.
Izgradnji kolektora protive se mje&scaron;tani Botuna, Op&scaron;tina Zeta i Demokratska narodna partija Milana Kneževića, koji je zaprijetio da će predstavnici njegove stranke, ukoliko se krene s realizacijom projekta, &ldquo;sru&scaron;iti&rdquo; vlast u Podgorici. Oni tvrde da bi gradnja kolektora negativno uticala na životnu sredinu i zdravlje ljudi, a mje&scaron;tani su poručili da će svoje selo &ldquo;braniti jedinim čime raspolažu - svojim životima&rdquo;.

Ministarstvo izdalo građevinsku dozvolu za izgradnju kolektora u Botunu

IZ GLAVNOG GRADA SU REKLI DA SU DOBILI USMENU INFORMACIJU

Ministarstvo pravde dostavilo je reprezentativnim sindikatima predlog za prevazilaženje situacije u vezi sa obustavom rada dijela pravosudne administracije, koji uključuje pobolj&scaron;anje materijalnog položaja zaposlenih i zaključivanje granskog kolektivnog ugovora nakon usvajanja zakona o zaradama i drugim pravima zaposlenih u pravosuđu.
Iz Sindikata uprave i pravosuđa saop&scaron;tili su ranije da će, ukoliko poslodavac ne ispuni zahtjeve, od 29. oktobra zaposleni u sudskoj i tužilačkoj administraciji samoinicijativno organizovati dvosatnu obustavu rada.
Ministarstvo pravde saop&scaron;tio je danas da je dostavilo reprezentativnim sindikatima predlog za prevazilaženje situacije u vezi sa obustavom rada dijela pravosudne administracije, &ldquo;uz maksimalno uvažavanje predloga koji su dostavili socijalni partneri, a u skladu sa mogućnostima&rdquo;.
&ldquo;Predlog podrazumijeva ispunjenje dijela zahtjeva za bolji materijalni status zaposlenih u pravosudnoj administaciji, formiranje radne grupe za izradu zakona o zaradama i drugim pravima zaposlenih u pravosudnoj administraciji i zaključivanje granskog kolektivnog ugovora, nakon usvajanja pomenutog zakona&rdquo;, naveli su iz Ministarstva na Fejsbuku, a prenosi agencija Mina.
Iz tog resora su kazali da su uvjereni da će socijalni partneri ponuđeno rje&scaron;enje razmotriti, i prihvatiti, te da će na taj način i navedeni problemi biti okončani.
&ldquo;Ministarstvo pravde potvrđuje svoju spremnost na nastavak socijalnog dijaloga uz međusobno uvažavanje i zajedničko djelovanje u cilju unaprjeđenja položaja zaposlenih u pravosudnoj administaciji i efikasnog funkcionisanja pravosuđa u Crnoj Gori&rdquo;, dodaje se u objavi.

Ministarstvo pravde predložilo rješenje za unapređenje položaja zaposlenih u pravosudnoj administraciji

PREDLOG DOSTAVLJEN REPREZENTATIVNIM SINDIKATIMA

U Crnoj Gori danas će biti umjereno do potpuno oblačno, uz uslove tek ponegdje za kratkotrajno slabu ki&scaron;u, prvenstveno na jugozapadu. 
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti južnih smjerova, mjestimično umjeren do pojačan, na udare ponegdje jak, prvenstveno na sjeveru. 
Jutarnja temperatura&nbsp; nula do 13, najvi&scaron;a dnevna od deset do 21 stepen.

Danas oblačno, ponegdje moguća kiša

DO 21 STEPEN

Od nadležnih institucija Crne Gore tražimo da nosioci iseljeničkih knjižica imaju pravo ulaska bez vize, da se ta mjera primijeni hitno i tokom privremenog viznog režima, da se za&scaron;tite na&scaron;e porodične i kulturne veze, kao i da se uspostavi zvanični mehanizam dijaloga i saradnje, saop&scaron;teno je iz&nbsp;Udruženje iseljenika iz Crne Gore u Turskoj (Balikesir- Burhanije).
Saop&scaron;tenje prenosimo integralno:
&ldquo;Mi smo potomci ljudi koji su prije mnogo decenija napustili crnogorske planine, ravnice i gradove i doselili se u Republiku Tursku. Iako danas živimo u Turskoj, na&scaron;i korijeni, na&scaron;a sjećanja i na&scaron;e srce su u Crnoj Gori.
Za nas Crna Gora nije samo država &ndash; ona je ognji&scaron;te na&scaron;ih predaka, amanet na&scaron;ih djedova, ali i zemlja u kojoj počivaju na&scaron;i najmiliji. Volimo sve ljude Crne Gore: Crnogorce, Bo&scaron;njake, Turke, Albance, Srbe, Hrvate i sve druge naciolne i etničke skupine. Bez obzira na vjeru, jezik, naciju ili pripadnost - svaki sin i kćer Crne Gore je na&scaron; brat i sestra.
Privremena obustava bezviznog režima koja je uvedena od strane crnogorske Vlade za državljane Republike Turske je vijest koja nas nije obradovala. Potomci iseljenika iz Crne Gore koji žive u Turskoj će morati da traže vizu prilikom ulaska u svoju matičnu zemlju.
Ovo nije samo pitanje putovanja. Ovo je pitanje porodice, identiteta i duboke povezanosti sa Crnom Gorom. Crna Gora nam je dala iseljeničke kartice i time poručila: &bdquo;Vi ste na&scaron;a djeca i dio na&scaron;eg naroda.&ldquo;

Zato pitamo da li je u redu da se sada otežava povratak vlastitoj djeci na ognji&scaron;te njihovih predaka? Na&scaron; zahtjev nije privilegija - na&scaron; zahtjev je priznavanje pripadnosti i prirodnog prava.
Od nadležnih institucija Crne Gore tražimo: da nosioci iseljeničkih knjižica imaju pravo ulaska bez vize, da se ta mjera primijeni hitno i tokom privremenog viznog režima, da se za&scaron;tite na&scaron;e porodične i kulturne veze, kao i da se uspostavi zvanični mehanizam dijaloga i saradnje.
U Turskoj postoji između pet i &scaron;est hiljada nosilaca iseljeničkih kartica. To su ljudi koji su najbolji ambasadori Crne Gore &scaron;irom Turske.
Izolovani incidenti i pogre&scaron;na tumačenja ne smiju naru&scaron;iti prijateljstvo izmedju naroda Turske i Crne Gore. Mi smo zajednica koja promovi&scaron;e Crnu Goru, dovodi investitore, čuva kulturu i tradiciju. Do sada smo Crnoj Gori doprinosili i nastavićemo to da činimo. Mi smo narod dvije domovine i jednog srca.
Crna Gora je na&scaron;a prađedovina, i povratak u zemlju predaka je prirodno, istorijsko i ljudsko pravo. Nastavićemo da radimo za jačanje prijateljstva, po&scaron;tovanja i saradnje između na&scaron;e dvije države".

Udruženje iseljenika iz Crne Gore u Turskoj: Nosioci iseljeničkih knjižica da imaju pravo ulaska bez vize

"NAŠ ZAHTJEV NIJE PRIVILEGIJA"

Povodom Dana Republike Turske, most Milenijum večeras sija u boji turske zastave, objavljeno je na zvaničnoj FB stranici Glavnog grada.&nbsp;
<div class="storyFull fix ">
Dan Republike Turske obilježava se 29. oktobra.&nbsp;
<iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FglavnigradPg%2Fposts%2Fpfbid02uLw297n7NubUoP27hcNPMLFmiXGcVZp1aJggWkZPJcdUBhmN36mReM4FtF7KFbLil&amp;show_text=true&amp;width=500" width="500" height="556" frameborder="0" scrolling="no" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
<div class="clear-fix">&nbsp;</div>
</div>
<div id="mediaListContainerDesktop"></div>
<div class="appFollowWrapper">
<div class="downloadAppWrapper">&nbsp;</div>
</div>

Milenijum u boji turske zastave

POVODOM DANA REPUBLIKE TURSKE

Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera odbilo je žalbu mje&scaron;tana Botuna na elaborat o procjeni uticaja životne sredine koji je radila Agencija za za&scaron;titu životne sredine za gradnju postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda.
Očekuje se da i Op&scaron;tina Zeta od Ministarstva dobije odgovor na njihovu žalbu na isti elaborat. Radi se dakle, o dva odvojena žalbena procesa.
 Pravno veću težinu ima žalba Op&scaron;tine Zeta jer se ona vezuje za proces izdavanja građevinske dozvole koji je u toku. 
U ime mje&scaron;tana žalbu je predao Slavko Vukčević koji je, između ostalog, naveo da je tendenciozno i namjerno lo&scaron;e urađen dio studije koji se odnosi na kumulativni uticaj kroz ignorisanje postojećeg stanja zagađenja, selektivnu analizu kumulativnih uticaja i umanjenje uticaja na ljude i naselja, kao i da su povrijeđene Direktive o otpadu, Direktive o industrijskim emisijama, te da su povrijeđena i osnovna prava iz Arhuske konvencije koja nalaže uče&scaron;će javnosti u odlučivanju. 
U žalbi mje&scaron;tana navodi se i da je prije svega potrebno sanirati crveni mulj, pa te onda planirati nova postrojenja, kao i da je potrebno da se uradi nova satudija uz uvažavanje stvarnih kumulativnih uticaja i pava javnosti da učestvuje u odlučivanju. 
Iz Ministarstva ekologije rečeno je da je prvostepeni organ pravilno i zakonito postupio, te da je žalba neosnovana. Oni su naveli i da su ispo&scaron;tovane odredbe Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu koja se tiče postupka davanja saglasnosti na elaborat, odnosno uče&scaron;ća javnosti u postupku odlučivanja. 
Ministarstvo navodi i da je cjelokupni postupak procjene uticaja na životnu sredinu prvostepeni organ sproveo u potpunosti u skladu s odredbama Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu, a odluka je donesena na zakonit i pravno valjan način.

Ministarstvo ekologije odbilo žalbu mještana Botuna, kolektor neće narušiti životnu sredinu

OČEKUJE SE DA I OPŠTINA ZETA OD MINISTARSTVA DOBIJE ODGOVOR NA NJIHOVU ŽALBU

Protesti u Podgorici u utorak popirimili su razmjere masovnog izražavanja pojave koja se u najboljem slučaju može definisati kao rasizam, ocijenili su iz Institucije Za&scaron;titnika ljudskih prava i sloboda, upozoravajući da će te pojave imati nesagledive posljedice za cijelu Crnu Goru kao dru&scaron;tvo i državu.
Iz Institucije Za&scaron;titnika su, konstatujući da nijesu prihvaćeni brojni apeli za smirivanje tenzija nakon ranjavanja mladića na Zabjelu, poručili da je potrebno zaustaviti rasističku histeriju.
"Jo&scaron; jednom ističemo da su životi i zdravlje svakoga ko boravi u Crnoj Gori najveći državni interes, a borba protiv svih oblika kriminaliteta jedan od načina kako se taj cilj ostvaruje", navodi se u saop&scaron;tenju Ombudsmana.
Oni su podsjetili da pravo na slobodu okupljanja jeste način slobodnog izražavanja stavova u demokratskom dru&scaron;tvu, ali da scene kojima smo sinoć svjedočili prijete da diskredituju sve ono za &scaron;ta bi građansko dru&scaron;tvo trebalo da se zalaže.
"Protiv negativnih dru&scaron;tvenih pojava, u koje spada i nasilje, ne može se boriti nasiljem, već snagom države i njenih institucija", naglasili su iz Institucije Za&scaron;titnika.
Kako su dodali, evidentno je da su sinoćni protesti popirimili razmjere masovnog izražavanja pojave, koja se u najboljem slučaju može definisati kao rasizam.
"U njima je učestvovao veliki broj mladih ljudi koji tek treba da daju svoj doprinos izgradnji države i dru&scaron;tva", navodi se u saop&scaron;tenju, prenosi agencija Mina.
Iz Insititucije Za&scaron;titnika su poručili da svako generalizovanje i/ili povezivanje bilo koje nacije ili etničke grupe sa najgorim i najlak&scaron;im oblicima nasilja i nasilnicima u zajednici ili na znatno &scaron;irem nivou jeste rasizam, već u samom korijenu opisa takve pojave.
"A da ne govorimo o tome da se u odnosu na sve državljane Turske najavljivalo ili pozivalo na nasilje i protjerivanje", kaže se u saop&scaron;tenju.
Dodaje se da je to nedopustivo iz najmanje dva razloga.
"Prvo, zbog rasnog profilisanja cijele nacije kao kriminogene, i drugo, &scaron;to će ove pojave imati nesagledive posljedice - ne na pojedinu etničku grupu ili zajednicu - već na cijelu Crnu Goru kao dru&scaron;tvo i državu", upozorili su iz Institucije Za&scaron;titnika.
U saop&scaron;tenju Ombudsmana navodi se da će slike koje su po&scaron;le u javnost sigurno biti iskori&scaron;tene da se država okarakteri&scaron;e kao ksenofobna, a možda i rizična za strance koji u nju dolaze, u njoj žive ili u njoj obavljaju djelatnost.
"Uz sve ovo podsjećanje da smo zbog sličnih stvari već platili danak događajima koji su se desili u Danilovgradu mnogo godina unazad, ali i nekim de&scaron;avanjima koja su zabilježena na sportskim priredbama u Crnoj Gori", pojasnili su iz Institucije Za&scaron;titnika.
Kako su dodali, ukoliko nam je zaista stalo do ugleda države i nas koji za nju vezujemo svoju budućnost ova histerija mora odmah prestati.
"A sigurno je da sve poruke ka državi i njenom aparatu mogu biti upućene na bitno drugačiji i ni&scaron;ta manje efikasan način, kako to priliči građanskom dru&scaron;tvu", zaključuje se u saop&scaron;tenju.

Ombudsman: Zaustaviti rasističku histeriju

"PROTIV NEGATIVNIH DRUŠTVENIH POJAVA, NE MOŽE SE BORITI NASILJEM"

Procjenjuje se da u na&scaron;oj zemlji godi&scaron;nje 1.000 do 1.200 osoba doživi moždani udar, kazala je povodom 29. oktobra Svjetskog dana borbe protiv te te&scaron;ke neurolo&scaron;ke bolesti direktorica Klinike za neurologiju Kliničkog centra i predsjednica Crnogorskog udruženja za moždani udar dr Sandra Vujović.
"Nažalost, i smrtnost je visoka. Procijenjeno je da je na nivou 2024. godine bila oko 20%. Akutni moždani udar je prvo stanje hitnosti. U 85% slučajeva nastaje kao posljedica začepljenja krvnog suda i to je ishemijski moždani udar. Hemoragijski je uzrokovan pucanjem krvnog suda. Izuzetno je važno prepoznati simptome moždanog udara i pacijenta hitno dovesti u bolnicu, u kojoj je dostupan neurolog", nagla&scaron;ava Vujović.
Kako je naglasila u emisiji Link na Radiju Crne Gore, najče&scaron;ći simptomi su oduzetost ruke ili noge, naglo nastali gubitak govora, asimetrija lica. U principu, bilo koji naglo nastali gubitak neurolo&scaron;ke funkcije je razlog da se oboljeli odmah javi neurologu.
To je, kaže, jako bitno, jer su dostupne terapije čija uspje&scaron;nost zavisi od toga je li pacijent na vrijeme doveden u zdravstvenu ustanovu. 
Dr Vujović ističe da je najbolji lijek za moždani udar prevencija.
"Korekcija vaskularnih faktora rizika je od ogromnog značaja. U prvom redu, to je regulacija krvnog pritiska. Neophodno je pažljivo ga mjeriti i po potrebi mijenjati terapiju. Drugo, korekcija hiperglikemije, kao i masnoća.
Ne treba dugo čekati na uključivanje terapije koja je specifična za spu&scaron;tanje, posebno tih lo&scaron;ih masti u krvi. Potrebno je i liječiti atrijalnu fibrilaciju, vrstu aritmije koja povećava rizik od moždanog udara. Potom je važno promijeniti način života. Savjetuje se apsolutni prestanak konzumiranja duvana. Isto tako i alkohola ili ga makar smanjiti na minimum, recimo neke tri do četiri jedinice nedjeljno", istakla je dr Vujović.
Podsjeća da je jako bitna i ishrana. Za prevenciju moždanog udara preporučuje se mediteranski tip ishrane.
"To podrazumijeva &scaron;to vi&scaron;e svježeg povrća, &scaron;to vi&scaron;e ribe, maslinovog ulja, kao i svih namirnica koje sadrže visoki procenat omega tri nezasićenih masnih kisjelina. Pored toga, treba izbjegavati mesne prerađevine i visoko koncentrovane ugljene hidrate. I ono &scaron;to nikome u ishrani nije potrebno, jeste dosoljavanje hrane, koje je direktno povezano sa povećanjem krvnog pritiska, a time i sa većom učestalo&scaron;ću moždanog udara. Veoma je važno obratiti pažnju na redovan san, san od &scaron;est do osam sati u toku dana, ali i redovan odmor. I fizička aktivnost je prijeko potrebna. Dobro je imati &scaron;to vi&scaron;e aktivnosti sa porodicom, sa prijateljima. Preporučuje se 45 minuta do sat, minimum tri puta nedjeljno", nagla&scaron;ava Vujović.
Korisno je &scaron;to vi&scaron;e sprovoditi aerobne aktivnosti i ukoliko je moguće, upražnjavati ih u prirodi.
Radinović: Mehanička trombektomija na raspolaganju pacijentima 24 sata
Načelnik Odjeljenja interventne radiologije dr Darko Radinović obja&scaron;njava da je mehanička trombektomija jedan od načina liječenja moždanog udara.
Riječ je o revolucionarnoj metodi koja je endovaskularna i minimalno invazivna. Ukoliko se primijeni na vrijeme, pacijenti koji dožive moždani udar uzrokovan začepljenjem velikog krvnog suda, imaju &scaron;ansu da se oporave.
"Mehanička trombektomija se najče&scaron;će radi pod lokalnom anestezijom, rjeđe u op&scaron;toj anesteziji. Ova procedura ima jako visok procenat uspje&scaron;nosti, &scaron;to se tiče rekanalizacije, to jest otvaranja krvnih sudova, koje ide i do 90%. Izvodi se poput kateterizacije srca, dakle, punkcijom butne arterije. Rijetko se koristi neki drugi pristup. Zatim se kateterskim sistemom i na&scaron;im interventnim žicama dolazi do mjesta gdje je arterija začepljena i uz pomoć određenih uređaja, vr&scaron;i se ekstrakcija tromba.Tromb se vadi bilo aspiracijom (usisavanjem), bilo uz upotrebu stenta. Moguće su i određene komplikacije, ali benefit je daleko veći u odnosu na rizik koji nosi sama intervencija", objasnio je dr Radinović.
Navodi da su u Kliničkom centru pro&scaron;le godine urađene 53 mehaničke trombektomije, &scaron;to je najveći broj od 2018. kada je počela primjena te intervencije.
"Najmlađi pacijent je imao 17 godina, a najstariji 93 godine. Sve to obavlja multidisciplinarni tim. U sali su, pored ljekara, i na&scaron;e desne ruke - rendgen tehničari i intrumentari. Naravno, najvažnija prva instanca je neurolog u Urgentnom centru, koji prvi pregleda pacijenta i upućuje ga dalje na dijagnostiku, na skener. Zatim radiolog postavlja dijagnozu. Slijedi konsultacija i dogovor neurologa i interventnog radiologa, da li je taj pacijent kandidat za mehaničku trombektomiju ukoliko je u pitanju veliki krvni sud. Ako je riječ o zapu&scaron;enju manjeg krvnog suda, onda se daje trombolitička terapija, ali, i ona se primjenjuje samo u određenim situacijama", naglasio je dr Radinović.
Posebno je značajno &scaron;to je mehanička trombektomija usluga koja je pacijentima u Crnoj Gori dostupna 24 sata, 365 dana u godini. To je, prema riječima dr Radinovića, veliki uspjeh za ovako mali centar, jer u nekim mnogo većim centrima, to nije praksa.

Vujović: U Crnoj Gori godišnje 1.000 do 1.200 osoba doživi moždani udar, smrtost velika- oko 20 odsto

SAOPŠTILA DIREKTORICA KLINIKE ZA NEUROLOGIJU KLINIČKOG CENTRA

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru, tokom jutra, po kotlinama magla ili povećana niska oblačnost.
Vjetar slab do umjeren, južni, krajem dana i tokom noći mjestimično umjeren do pojačan.
Jutarnja temperatura od minus dva do deset, najvi&scaron;a dnevna 12 do 22 stepena.

Danas pretežno sunčano, do 22 stepena

VREMENSKA PROGNOZA

Država Crna Gora mora da za&scaron;titi ličnu i imovinsku sigurnost svih građana, uključujući i strance s privremenim ili stalnim boravkom, poručio je biv&scaron;i pomoćnik direktora Uprave policije Nikola Janju&scaron;ević gostujući u centralnoj informativnoj emisiji "24 Sata" na Televiziji E.
Prema njegovim riječima, da su osobe koje su učestvovale u ranjavanju Podgoričanina bile uhap&scaron;ene, vjerovatno ne bi do&scaron;lo do eskalacije na ulicama Podgorice. Korijen nereda, kako je istakao, može se pronaći i u neprocesuiranim krivičnim prijavama protiv navijača iz 2023. godine, koji su skandirali: &bdquo;Nož, žica, Srebrenica&ldquo;.
&bdquo;Da su tada ta lica sankcionisana prema Krivičnom zakoniku Crne Gore, izazivanje vjerske i nacionalne mržnje, do ovoga danas ne bi do&scaron;lo. Drugi događaj je prekid projekcije filma na albanskom jeziku, a niko nije procesuiran. E, sad nam se de&scaron;ava sve ovo! Nadležne institucije su ćutale, nijesu procesuirale odgovorna lica, zato se sad de&scaron;ava ovo &scaron;to nam se de&scaron;ava. Mene ovo asocira na 'Noć dugih noževa' 1934. i 'Kristalnu noć' 1938. u Njemačkoj, ali za sada nema tragičnih posljedica, a ovakva de&scaron;avanja crnogorsko dru&scaron;tvo i država ne smiju da podcijene&ldquo;, rekao je Janju&scaron;ević.
Govoreći o Zakonu o strancima, Janju&scaron;ević je ukazao na član 8 koji propisuje mjere zabrane ulaska u Crnu Goru stranim državljanima. Pojedini ministri su najavili izmjene zakona, ali, prema njegovim riječima, ne i primjenu postojećih odredbi.
&bdquo;Imamo 13.000 turskih državljana u Crnoj Gori. Većina su po&scaron;teni ljudi koji vole državu i biće lojalni. Da li ima kriminalaca? Ima, ali nadležni inspektori i sektor granične policije trebali su spriječiti ulazak problematičnih lica. Za&scaron;to to nije urađeno &ndash; njihov propust je, a sada se bavimo posljedicama. Stigmatizujemo čitav narod, krivica mora biti sa imenom i prezimenom, pojedinačna, a ne kolektivna&ldquo;, poručio je Janju&scaron;ević.
Janju&scaron;ević je podsjetio i na vi&scaron;egodi&scaron;nju saradnju Uprave policije sa Turskom, posebno kroz projekte TIKA, koji su uključivali preko 500 projekata u zdravstvu, obrazovanju, poljoprivredi i sektoru bezbjednosti.
Dodao je da statistički najvi&scaron;e krivičnih djela u Crnoj Gori čine građani Srbije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Rusije i Ukrajine, a tek potom Turske.
&bdquo;Mene ovo asocira na povratak devedesetih, ne samo u Crnoj Gori nego i na Balkanu. U Sloveniji smo nedavno imali ubistvo u Novom Mestu, a ministri pravde i unutra&scaron;njih poslova podnijeli su ostavke. &Scaron;ta treba da se desi u Crnoj Gori? Rukovodioci sektora bezbjednosti ne osjećaju apsolutno nikakvu odgovornost za stanje bezbjednosti u zemlji&ldquo;, zaključio je Janju&scaron;ević.

Janjušević: Rukovodioci sektora bezbjednosti ne osjećaju nikakvu odgovornost za stanje bezbjednosti u Crnoj Gori

"MENE OVO ASOCIRA NA POVRATAK DEVEDESETIH"

Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić zahvalio je svima koji su mu pružili podr&scaron;ku nakon prijetnji koje su mu upućene i poručio da "strah ne stanuje" na njegovoj adresi.
&bdquo;I moj život i moja smrt pripadaju gospodaru svjetova! Ja ne volim fa&scaron;iste, volim Crnu Goru i sve njene građane", poručio je Fejzić.
Islamska zajednica juče je saop&scaron;tila da su Fejziću upućene prijetnje i uvrede putem dru&scaron;tvenih mreža i da je o tome obavije&scaron;tena Uprava policije.

Fejzić: Ne volim fašiste, volim Crnu Goru i sve njene građane