Društvo

Na Javni poziv za zapo&scaron;ljavanje policijskih službenika danas do 15 sati prijavilo se 547 kandidata, saop&scaron;tio je ministar unutra&scaron;njih poslova Danilo &Scaron;aranović. On je kazao da izuzetno dobar odziv pokazuje da mladi ljudi u Crnoj Gori prepoznaju vrijednost i važnost policijske profesije, razumiju njenu odgovornost i žele biti dio sistema koji svakodnevno brine o bezbjednosti i pravnom poretku zemlje. On je pozvao sve one koji razmi&scaron;ljaju o toj profesiji da ne propuste priliku, jer je za prijavu ostalo jo&scaron; &scaron;est dana. "Policijski službenik nije samo oslonac dru&scaron;tva &ndash; on je za&scaron;titnik zakona i neko ko svojim radom gradi povjerenje građana i doprinosi jačanju stabilnosti i sigurnosti Crne Gore", poručio je, između ostalog &Scaron;aranović.

Do danas prijavljeno 547 kandidata za policijske službenike

SAOPŠTIO MINISTAR UNUTRAŠNJIH POSLOVA

Na inicijativu Ministarstva prosvjete nauke i inovacija, a u saradnji sa Mrežom Savjeta roditelja u NVU Udruženje Roditelji, Vlada Crne Gore je na dana&scaron;njoj sjednici donijela Zaključke kojima se obezbjeđuju finansijska sredstva za potrebe angažovanja za&scaron;titara u obrazovno-vaspitnim ustanovama u Crnoj Gori.
"Planiranom aktivno&scaron;ću je predviđeno da sve &scaron;kole u gradskim sredinama (42 srednje i 65 osnovnih &scaron;kola) i koje pohađa značajan broj učenika, a u kojima postoji rizik od ugrožavanja &scaron;kolske imovine, kao i rizik po bezbjednost zaposlenih i učenika koji pohađaju nastavu, angažuju fizičko obezbjeđenje - za&scaron;titare i to u periodu od 15. februara do kraja &scaron;kolske godine kako bi se osigurao veći nivo bezbjednosti u obrazovno-vaspitnim ustanovama", navodi se u saop&scaron;tenju.
Kako dalje navode u saop&scaron;tenju, preduzimajući navedene aktivnosti, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija i Vlada Crne Gore konkretnim mjerama pokazuju odlučnost u namjeri da se stane na kraj nasilju u &scaron;kolama, kao i da se slučajevi koji su u posljednje vrijeme zadesili ne samo na&scaron;u državu, već i region i cijeli svijet, a tiču se tragičnih događaja u &scaron;kolama i &scaron;kolskim dvori&scaron;tima i na ovaj način preveniraju.
"Ministarstvo prosvjete nauke i inovacija je u prethodnom periodu obezbijedilo sredstva za postavljanje video nadzora u svim obrazovno- vaspitnim ustanovama u Crnoj Gori, a intenziviran je i rad na prevenciji svih oblika nasilja kroz intenzivnu edukaciju i realizaciju različitih projektnih aktivnosti koje se sprovode u saradnji sa medjunarodnim organizacijama, državnim institucijama i nevladinim sektorom",&nbsp; zaključeno je u saop&scaron;tenju.

MPNI: Škole dobijaju zaštitare od 15. februara

ODLUČENO NA SJEDNICI VLADE

Iz Uprave policije upozorili su sve korisnike interneta na clickbait kampanje koje se pojavljuju na lažnim portalima, a koriste vizuelni identitet poznatih portala za informisanje.
"Prethodnih dana registrovali smo veći broj ogla&scaron;avanja, tzv. Advertisements, koje se pojavljuju na lažnim portalima, a koriste vizuelni identitet poznatih za informisanje, na kojima su uz upotrebu tehnologije vje&scaron;tačke inteligencije od&nbsp; nepoznatog lica generisane lažne vijesti i navodne objave javnih ličnosti iz Crne Gore, a koje, sprovo&eth;enjem tzv. Clickbait kampanje u konačnom imaju za cilj upućivanje korisnika dru&scaron;tvenih mreža na druge web stranice, saop&scaron;tili su iz Uprave policije.
Kako dalje obja&scaron;njavaju, clickbait kampanje s lažnim vijestima i dezinformacijama koriste senzacionalističke naslove, objave i privlačne fotografije kako bi zainteresovale korisnike da kliknu na njih, često vodeći ih na web stranice sa neprovjerenim ili potpuno lažnim sadržajem.
"Clickbait kampanje sa lažnim vijestima mogu ozbiljno ugrožavati javno mnjenje, naru&scaron;iti povjerenje u medije i dru&scaron;tvene platforme, te čak imati &scaron;tetne posljedice po mentalno zdravlje korisnika", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju policije.
Iz Uprave policije apeluju na sve korisnike interneta da budu oprezni i da provjere izvore informacija prije nego &scaron;to im povjeruju.
"Kao zajednica, imamo odgovornost da udružimo snage u borbi protiv &scaron;irenja clickbait kampanja s lažnim vijestima i da zajedno promovi&scaron;emo tačne i pouzdane informacije. Samo na taj način možemo očuvati integritet javnog prostora i osigurati da na&scaron;e dru&scaron;tvo napreduje na temeljima istinitih i provjerenih informacija", naveli su u saop&scaron;tenju.&nbsp;

Uprava policije upozorila na clickbait kampanje s lažnim vijestima i informacijama

"KORISTE VIZUELNI IDENTITET POZNATIH PORTALA ZA INFORMISANJE"

Selo Negobratina, smje&scaron;teno na četrdeset kilometara od Bijelog Polja, danas je mjesto gdje ti&scaron;ina vlada, a ljudski glasovi se rijetko čuju. U ovom gotovo napu&scaron;tenom kraju, na koritskoj visoravni gdje zime stižu rano, a proljeća kasne, stoji zgrada područnog odjeljenja osnovne &scaron;kole &bdquo;Milomir Đalović&ldquo;. U njenim zidovima, koje vrijeme polako nagriza, svakodnevno odjekuje samo jedan dječji glas.
&Scaron;estogodi&scaron;nja Hana Sijarić jedini je đak ove &scaron;kole, a njen učitelj Rifat Beganović, prijatelj i vodič kroz prve korake obrazovanja. Oni zajedno prkose zaboravu, ti&scaron;ini i surovim uslovima koji su od ovog kraja otjerali na desetine porodica.
&bdquo;Preko trideset porodica se iselilo iz ovog sela,&ldquo; kaže učitelj Rifat, koji već deset godina ima samo po jednog učenika.
&bdquo;Roditelji su suočeni sa te&scaron;kim zimskim uslovima, neoči&scaron;ćenim putevima i lo&scaron;om infrastrukturom. To ih tjera da potraže bolji život negdje drugo.&ldquo;
Jedan đak, jedan prijatelj
Hana svakog dana dolazi u &scaron;kolu, gdje je pored tople furune čeka njen učitelj. Dani su ispunjeni učenjem, razgovorima i međusobnim povjerenjem.
&bdquo;Malo pi&scaron;emo, malo učimo, i pričamo&ldquo;, kaže Hana, sa osmijehom koji odaje njenu skromnu, ali vedru prirodu.
Rifat Beganović već tri decenije predaje u rodnom selu. Ispričao je kako se samoća uvukla u prostranstva koritske visoravni.
Najteže je zimi, kada snijeg zavije puteve, a kretanje postane gotovo nemoguće. Do matične &scaron;kole, gdje učenici iz područnog odjeljenja nastavljaju &scaron;kolovanje od petog razreda, vodi 10 kilometara duga staza.
&bdquo;Prevoz je vrlo te&scaron;ko obezbijediti&ldquo;, obja&scaron;njava Milko Đalović, direktor osnovne &scaron;kole &bdquo;Milomir Đalović&ldquo;.
&bdquo;Zamislite dijete koje mora da pređe 5,5 kilometara u jednom pravcu kroz ovakve uslove", kazao je on.&nbsp;
Zvono koje donosi ti&scaron;inu
Za razliku od drugih &scaron;kola, gdje zvono označava odmor i donosi smijeh i igru među đacima, u ovoj &scaron;koli taj trenutak je ti&scaron;ina koju dijele učitelj i njegov jedini đak.
Pauze između časova koriste za igru i po koji slatki&scaron; koji donese učitelj ili nastavnica engleskog jezika koja dolazi jednom nedjeljno. Hana se raduje odlasku u &scaron;kolu, ali priznaje da joj ponekad nedostaje dru&scaron;tvo vr&scaron;njaka.
Njena mlađa sestra povremeno joj pravi dru&scaron;tvo u &scaron;koli, ali prava radost za Hanu je odlazak u grad, jer kako kaže, tada joj mama i tata kupe poneku sitnicu.
I dok Hana sanja o velikom svijetu, učitelj Rifat sa zebnjom razmi&scaron;lja o sljedećoj godini. Hoće li ostati bez ijednog đaka?
&bdquo;Ovo nije samo priča o &scaron;koli i jednom đaku&ldquo;, kaže Beganović, "ovo je priča o zaboravu i nebrizi. Ako se ni&scaron;ta ne promijeni, posljednji glasovi ovih krajeva mogli bi zauvijek utihnuti&ldquo;
Pusto&scaron; sela Negobratina, lo&scaron;i putevi i &scaron;kole sa samo jednim đakom najbolji su podsjetnik na to koliko je važno posvetiti pažnju onima koji i dalje žive i rade u najudaljenijim dijelovima zemlje a koji su, očigledno, zaboravljeni od onih kojima je moralna i poslovna obaveza da o njima brinu.
&nbsp;

Jedna škola, jedan učitelj i jedan đak: Šestogodišnja Hana jedina učenica u selu Negobratina

SELO JE SMJEŠTENO NA ČETRDESET KILOMETARA OD BIJELOG POLJA

Klinički centar, &scaron;kole, vrtići i Uprava za državnu imovinu nijesu platili decembarsku fakturu za utro&scaron;enu vodu, jer nije usvojen državni budžet, pa resorna ministarstva nijesu u mogućnosti da im prebace novac kako bi izmirili obaveze prema nama, saop&scaron;tio je za &bdquo;Dan&ldquo; Aleksandar Ni&scaron;avić, direktor Vodovoda.
Ni&scaron;avić navodi da je ukupan iznos koji duguju ove institucije za potro&scaron;enu vodu u decembru oko 60.000 eura.
"Ono &scaron;to značajnije utiče na likvidnost preduzeća u periodu do usvajanja budžeta je nemogućnost naplate cjelokupnih potraživanja. Sada imamo inače redovne plati&scaron;e među kojima su - Klinički centar Crne Gore, Uprava za državnu imovinu, sve javne ustanove - &scaron;kole i vrtići koji nijesu platili vodu. Nismo u mogućnosti da od njih naplatimo poslednju fakturu, a u pitanju su značajni prilivi koji nam omogućavaju redovno poslovanje", rekao je Ni&scaron;avić.
Decembarska faktura ovim institucijama je, kako kaže direktor Vodovoda, poslata na naplatu početkom januara.
"Rok za izmirenje fakture je 15 dana. Iz ustanova smo obavije&scaron;teni da nisu u mogućnosti da nam proslijede sredstva jer su iz resorsnih ministarstava dobili informaciju da im se u toku januara neće prebacivati novčana sredstva jer nije usvojen državni budžet. Klinički centar je jedan od najredovnijih plati&scaron;a u poslednjih nekoliko mjeseci i ne znam &scaron;ta je bitnije da ima ova ustanova ako nije voda. Tražio sam da mi sve ove institucije u pismenoj formi dostave to izja&scaron;njenje kako bi mogli da imamo taj dokument", naveo je direktor Vodovoda.
Kako je ostao jo&scaron; jedan dan do kraja januara, a državnog budžeta jo&scaron; nema, Ni&scaron;avić navodi da postoji mogućnost ukoliko se on ne usvoji brzih dana da ove institucije ne plate ni januarsku fakturu. U tom slučaju, kako navodi direktor Vodovoda, postoji mogućnost blokade računa neplati&scaron;ama.
"Bićemo prinuđeni da blokiramo državne firme, da se preko blokada računa naplaćujemo. Ako nemaju novca da plate račun za vodu i da nabave materijal, ne znam kako funkcioni&scaron;u. Nije mi logično da se ne opredijele sredstva za te ključne institucije, jedna dvanaestina kako je i predviđeno privremenim finansiranjem", rekao je Aleksandar Ni&scaron;avić.
On je dodao da će gledati da isforsiraju naplatu iz drugih izvora kako bi premostili taj dio i obezbijedili uredno funkcionisanje preduzeća.
Zakočeni i infrastrukturni projekti
Neusvajanje državnog budžeta odraziće se i na &scaron;irenje vodovodne mreže na seoskom području, jer je dio sredstava obezbjeđuje Ministarstvo poljoprivrede.
"Imamo infrastrukturne projekte koji podrazumijevaju &scaron;irenje vodovodne mreže na seoskom području. Za dio tih projekata predvićena su sredstva Glavnog grada i Ministarstva poljoprivrede. Te projekte nije moguće realizovati sve dok se ne usvoje budžeti, kako gradski tako i državni", naveo je Ni&scaron;avić.

Direktor Vodovoda: Klinički centar, škole i vrtići nijesu platili račune za vodu

"BIĆEMO PRINUĐENI DA BLOKIRAMO DRŽAVNE FIRME"

Neformalna grupa studenata "Kamo Śutra?" organizovaće u petak na Cetinju odavanje počasti žrtvama tragedije u kojoj je u Prijestonici ubijeno 13 osoba.
Iz grupe "Kamo Śutra?" pozvali su građane da u petak, ispred spomenika Lovćenska vila na Cetinju, trinaestominutnom ti&scaron;inom odaju počast žrtvama zločina.
Kako je najavljeno, odavanje počasti će početi u 17 sati i 26 minuta.
&ldquo;Pozivamo vas da se pridružite odavanju počasti žrtvama uoči mjesec dana od zločina na Cetinju koji je duboko potresao Crnu Goru&rdquo;, navodi se u objavi grupe "Kamo Śutra?" na dru&scaron;tvenim mrežama.
Cetinjanin Aco Martinović ubio je 1. januara 12 osoba, među kojima dvoje djece i ranio četiri, od kojih je jedna preminula 9. januara u Kliničkom centru Crne Gore.

U petak odavanje počasti žrtvama zločina na Cetinju

U ORGANIZACIJI NEFORMALNE GRUPE STUDENATA "KAMO ŚUTRA?"

Projekat stacionarnih radarskih sistema napravljen je krajem 2019. godine, tim je projektom bilo predviđeno da se na 72 lokacije u Crnoj Gori postave stacionirane kamere. Taj projekat je bio vrijednosti, otprilike, nekih dva i po miliona eura. Za&scaron;to to nije urađeno poslije te 2020. godine, za ovaj period od 4, 5 godina, meni nije jasno, to je pitanje za predstavnike izvr&scaron;ne vlasti - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, biv&scaron;i pomoćnik direktora Uprave policije Nikola Janju&scaron;ević.
Jedan ozbiljan sistem kao &scaron;to je sektor bezbjednosti, kaže Janju&scaron;ević, je veoma neozbiljan u slučaju slanja sms poruka svim građanima pa i penzionerima za prijem u policijsku službu, ako se zna da je ciljna populacija za te poslove od 18 do 30 godina.
Dodaje da je bezbjednost drumskog saobraćaja problem i na globalnom nivou, da po podacima SZO godi&scaron;nje u svijetu gine oko 1.300.000 ljudi, a najveći uzrok smrtnosti do 30 godina u svijetu, kako navodi, su posljedice saobraćajnih nezgoda.
- Imali smo, prije nekoliko dana, i pres konferenciju Uprave policije, gdje su pripadnici Odsjeka za bezbjednost u drumskom saobraćaju pri sektoru policije op&scaron;te nadležnosti, ocijenili stanje bezbjednosti drumskog saobraćaja u Crnoj Gori sa ocjenom nezadovoljava.
To je, nažalost, već treća godina uzastopno, jer postoje tri ključna kriterijuma da se ocijeni stanje bezbjednosti u drumskom saobraćaju u Crnoj Gori, to je broj saobraćajnih nezgoda, broj povrijeđenih lica, i ono &scaron;to je najbitnije, to je broj smrtno stradalih lica. Mi smo pro&scaron;le godine u Crnoj Gori imali 75 stradalih lica, pretpro&scaron;le godine 78, a prije tri godine 73, &scaron;to veoma veliki broj smrtno stradalih lica na populaciju od 650.000 stanovnika, koliko ima Crna Gora - istakao je Janju&scaron;ević.
Kada je do&scaron;ao na mjesto pomoćnika direktora Uprave policije 2010. godine, prisjeća se Janju&scaron;ević, done&scaron;ena je Nacionalna strategija za pobolj&scaron;anje bezbjednosti u drumskom saobraćaju u Crnoj Gori koju je donijela Vlada Crne Gore.
- Nekoliko godina prije te 2010. godine na putevima u Crnoj Gori je stradalo 122 lica, &scaron;to je zastra&scaron;ujući podatak. Mi smo tada donijeli jedan plan aktivnosti, na nivou Uprave policije, gdje sam ja sa svojim menadžmentom sektora policije op&scaron;te nadležnosti, preduzeo niz preventivno represivnih mjera, na nivou države, kako bi smanjili taj broj.
U toj nacionalnoj strategiji je involvirana preporuka Evropske komisije da se poku&scaron;a smanjiti do 2019. godine broj smrtno stradalih lica u saobraćaju na putevima u Crnoj Gori, na 10, i ispod 10 &nbsp;na 100.000 stanovnika. Podržala je Crna Gora tu preporuku Evropske komisije, i to smo već ostvarili 2011. godine, kada je na putevima u Crnoj Gori stradalo 58 lica, a već naredne 2012. godine je stradalo 46 lica, pa sad vi uporedite 122 i 46, koliko je to smanjenje, i to je najmanji broj smrtno stradalih lica od kada se vodi statistika u Upravi policije&rdquo; - podsjetio je Janju&scaron;ević.
Na dionici Podgorica Kola&scaron;in, u dijelu Platije, prisjeća se Janju&scaron;ević, 2013. godine je bilo 22 stradala lica, a od 2022. godine je otvoren autoput da bi se izbjegla ta dionica ali je ipak na tom putnom pravcu bilo desetine smrtno stradalih.
Govoreći projektu stacionarnih radarskih sistema, on je istakao da svi uporedni pokazatelji pokazuju da u zemljama, gdje su ugrađeni stacionarni radarski sistemi, do&scaron;lo je, kako je kazao, do značajnog smanjenja saobraćajnih nezgoda, i broja smrtno stradalih lica.&nbsp;
- Imamo takozvani skandinavski model, primarno u &Scaron;vedskoj, gdje su svi putni pravci pokriveni video nadzorom, i gdje je smrtnost na putevima smanjena na izuzetno mali nivo. Ti stacionarni radarski sistemi ne bi služili samo u svrhu bezbjednosti u drumskom saobraćaju, nego bi služili i za otkrivanja izvr&scaron;ioca nekih krivičnih djela.
Oni bi se mogli pomjerati, ne samo na te 72 lokacije kako su bile predviđene u tom prvom projektu, nego bi se mogli mijenjati i na neke druge lokacije. U zemljama regina jedino Crna Gora nema te stacionarne radarske sisteme, i &scaron;to je veoma bitno, svi pokazatelji zemalja regiona i Evropske unije su pokazali da se ti sistemi veoma brzo otplate, i na taj način bi se nadomjestio nedostatak policijskih službenika, i te kamere bi snimale prekr&scaron;aj i dolazile izvr&scaron;iocima tih prekr&scaron;aja na kućnu adresu prijave, a strani državljani bi na graničnim prelazima plaćali kazne za prekr&scaron;aje koje bi napravili - zaključio Janju&scaron;ević.

Janjušević: Od zemalja regiona jedino Crna Gora nema stacionirane radarske sisteme

UPOZORAVA BIVŠI POMOĆNIK DIREKTORA UPRAVE POLICIJE

Air Montenegro u saradnji sa Ministarstvom saobraćaja, od ove godine uvodi posebne cijene povratnih avio karata za studente do 26 godina i ljekare specijaliste, kazala je za Gradsku RTV PR menadžerka nacionalne avio kompanije Maja Bijelić. Ova inicijativa je osmi&scaron;ljena da olak&scaron;a mobilnost i pruži podr&scaron;ku mladima kroz posebne cijene avio karata za studente i specijalizante, saop&scaron;teno je iz avio kompanije Air Montenegro. Tako su za studente do 26 godina povratne karte do Beograda dostupne za 99 eura, do Ljubljane za 109 eura, do Rima za 123 eura, Ciriha i Istanbula za 189 eura.
&bdquo;Takođe imamo jo&scaron; jednu kategoriju, studente koji studiraju u Njemačkoj, Francuskoj i Turskoj. Studenti koji se &scaron;koluju u Njemačkoj, Francuskoj i Turskoj i oni imaju dodatno prilagođene tarife, pa do Istanbula kartu mogu uzeti za 169 eura, od Pariza i Frankfurta 189 eura. Takođe pomenuli smo i ljekare specijalizante i za njih su od januara posebne cijene, za Beograd 109 eura, Ljubljanu 129 eura&ldquo;, kazala je Bijelić.
Bijelić ističe da se planira pro&scaron;irenje akcije na jo&scaron; lokacija, te da se na ovom već predano radi.
&bdquo;Radićemo na pro&scaron;irivanju liste, sve u skladu sa redom letenja. U toku je definisanje čarter odnosno redovnog saobraćaja, javnost i studente tj. ljekare specijalizante ćemo blagovremeno obavje&scaron;tavati o novim destinacijama, onako kako budu i otvarane&ldquo;, poručila je Bijlelić.
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;

Bijelić: Posebne cijene povratnih avio karata za studente do 26 godina i ljekare specijalizante

SAOPŠTENO IZ NACIONALNE AVIO KOMPANIJE

U Crnoj Gori danas će biti umjereno do potpuno oblačno, povremeno sa ki&scaron;om.
Tokom dana u većem dijelu države očekuju se duži periodi suvog vremena.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura od dva do 13, najvi&scaron;a dnevna od sedam do 17 stepeni.

Danas oblačno, povremeno kiša

DO 17 STEPENI

U Crnoj Gori danas će biti umjereno do potpuno oblačno, u prvom dijelu dana ponegdje slaba ki&scaron;a.
U popodnevnim satima, a naročito krajem dana i tokom noći intenzivnije padavine, ki&scaron;a, mjestimično pljuskovi, ponegdje na jugu i grmljavina.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda hidrometeorologiju i seizmologiju, na krajnjem sjeveru i sjeveroistoku znatno manje padavina.
Vjetar mjestimično umjeren do pojačan, južni, na udare ponegdje i jak.
Jutarnja temperatura od tri do 14, najvi&scaron;a dnevna od sedam do 18 stepeni.

Danas oblačno, do 18 stepeni

VREMENSKA PROGNOZA

U Crnoj Gori danas će biti umjereno do pretežno oblačno, saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
Vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera, u jutarnjim satima ponegdje pojačan, istočni.
Jutarnja temperatura nula do deset, a najvi&scaron;a dnevna&nbsp; pet do 17 stepeni.

Danas oblačno sa kišom, do 17 stepeni