Društvo

U Crnoj Gori, od februara ove godine, kada je počeo program transplantacije matičnih ćelija ko&scaron;tane srži, urađeno je &scaron;est tih medicinskih procedura i svi pacijenti su dobro, saop&scaron;tila je hematolo&scaron;kinja u Kliničkom centru dr Ivana Miketić.
"Postoje dvije vrste transplantacija matičnih ćelija hematopoeze, a to su autologe i alogene. Mi za sada radimo samo autologe, &scaron;to znači da pacijent sam sebi donira matične ćelije koje su obrađene i zdrave i kao takve mu se vraćaju.
Kod alogenih transplantacija potreban je donor kao davalac matičnih ćelija. Autologe se rade pacijenatima sa limfomom i multiplim mijelomom, dok se analognim podvrgavaju oboljeli sa dijagnozom - akutna leukemija.
Uradili smo, kao &scaron;to sam pomenula, &scaron;est autologih transplantacija. Imamo minimum toliko pacijenata koji su u pripremi. Dva imaju limfom, a ostali su sa multiplim mijelomom. To je druga hematolo&scaron;ka maligna bolest koja zahtijeva u svojoj terapiji autologu transplantaciju", navela je dr Miketić za Radio Crne Gore.
Obja&scaron;njava da se taj vid liječenja primjenjuje kod mlađih od 65 godina. Međutim, te granice i u svijetu, i kod nas, već su se pomjerile.
"Transplantiraju se i bolesnici od 70 godina, a u nekim zemljama i nekoliko godina stariji. Inače, presađivanje ko&scaron;tane srži obavlja se kada ljekovi nijesu dali rezultat. To je obično prva, druga, nekada i treća linija hemioterapije ili kombinacija sa imunoterapijom. Kada ne dovedu do remisije ,odnosno nestanka bolesti, tada je neophodno pacijenta pripremiti za autologu transplantaciju", ukazala je dr Miketić.
&Scaron;to se tiče alogenih transplantacija, u toku su pripreme.
Planirana je i izgradnja novog Centra za hematologiju.
"Sada pacijente &scaron;aljemo na liječenje u druge ustanove van Crne Gore, najče&scaron;će u Tursku, u Istanbul, kao i u Beograd, uglavnom na VMA. Do sada smo godi&scaron;nje upućivali oko 20 pacijenata. Međutim, kako smo kod nas uveli taj vid liječenja, broj je značajno smanjen. Naravno, radimo na tome da se u budućnosti, u na&scaron;em Centru, zbrinjavaju svi pacijenti," izjavila je Radiju Crne Gore dr Miketić.
Istakla je da je transplantacija jedan izuzetno komplikovan proces koji zahtijeva veliki timski rad.
"Centar za hematologiju ne bi mogao da funkcioni&scaron;e bez Zavoda za transfuziju krvi, gdje se obrađuju, testiraju i čuvaju matične ćelije. U tom dijelu, svakako je najveću odgovornost ima Zavod. Briga o pacijentu je, naravno, posao hematologa. Ali, bez timskog rada, proces transplantacije ne bi mogao da funkcionise," ukazala je dr Ivana Miketić.

Urađeno šest transplantacija matičnih ćelija koštane srži

SAOPŠTILA HEMATOLOŠKINJA U KLINIČKOM CENTRU CRNE GORE

&nbsp;U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano i toplo.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, poslijepodne i tokom noći se očekuje mjestimično umjerena oblačnost.
Na sjeveru ujutru po kotlinama ponegdje kratkotrajna magla.
Vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura &scaron;est do 19, najvi&scaron;a dnevna 21 do 31 stepen.

Danas pretežno sunčano i toplo

DO 31 STEPEN

Podgorički Vodovod predao je Ministarstvu prostornog planiranja i urbanizma zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za izgradnju postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u Botunu, saop&scaron;tio je direktor tog preduzeća Aleksandar Ni&scaron;avić.
Ni&scaron;avić je Televiziji Vijesti rekao da je predat kompletan zahjtve sa pratećom dokumentacijom, uključujući i elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu, koji je bio posljednji korak u pripremi za dobijanje dozvole.
Naveo je i da očekuje odgovor Ministarstva u zakonskom roku od 30 dana, a nada se i bržem rje&scaron;enju s obzirom na raniju podr&scaron;ku resornog ministra Slavena Radunovića i premijera Milojka Spajića.
Ministarstvo je, kaže, potvrdilo prijem dokumentacije i najavilo postupanje u skladu sa zakonom.

Vodovod predao zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za izgradnju postrojenja u Botunu

POTVRDIO DIREKTOR TOG PREDUZEĆA

Ministarstvo zdravlja, u saradnji sa Kliničkim centrom Crne Gore (KCCG) i drugim zdravstvenim ustanovama, uz podr&scaron;ku Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), započelo je projekat uspostavljanja centralnog radiolo&scaron;kog sistema.
Kako je saop&scaron;teno iz Ministarstva zdravlja, cilj projekta je uspostavljanje jedinstvenog informacionog sistema za čuvanje i razmjenu digitalnih radiolo&scaron;kih i drugih medicinskih slika na nivou cijele Crne Gore.
"Time se stvaraju uslovi za brže, sigurnije i kvalitetnije postavljanje dijagnoza, kao i unapređenje zdravstvene za&scaron;tite za sve građane", kaže se u saop&scaron;tenju.
Navodi se da će pacijenti ubuduće imati jednostavniji pristup svojim radiolo&scaron;kim snimcima, putem nacionalnog portala ili izabranog ljekara, bez potrebe za fizičkim preuzimanjem CD-ova ili filmova.
"Novi sistem elimini&scaron;e nepotrebno ponavljanje snimanja i dodatno izlaganje zračenju, dok omogućava da nalaze istovremeno tumači vi&scaron;e specijalista", kazali su iz Ministarstva zdravlja.
Iz tog Vladinog resora su istakli da će digitalno čuvanje podataka, uz dodatnu za&scaron;titu, donijeti i veću sigurnost za pacijenate.
Za zdravstvene radnike, kako su pojasnili iz Ministarstva, to znači bržu i precizniju dijagnostiku uz dostupnost naprednih modula za analizu snimaka, bez obzira na to u kojoj se ustanovi ili op&scaron;tini nalaze.
"Radiolo&scaron;ki nalazi biće objedinjeni i dostupni u realnom vremenu, čime se olak&scaron;ava saradnja među specijalistima kroz teleradiologiju", navodi se u saop&scaron;tenju.
Kako su kazali iz Ministarstva, projekat otvara mogućnost i za &scaron;iri razvoj digitalne medicine &ndash; poput digitalne patologije sa telepatologijom, gdje se uzorci tkiva digitalizuju i očitavaju na daljinu, ili digitalne oftalmologije sa teleoftalmologijom, koja doprinosi prevenciji i ranom otkrivanju bolesti poput glaukoma ili dijabetične retinopatije.
"Sistem stvara pretpostavke za unapređenje nacionalnih programa skrininga, posebno u oblasti raka dojke", kaže se u saop&scaron;tenju, a prenosi agencija Mina.
Ta sveobuhvatna platforma biće, kako je saop&scaron;teno, osnova za dalja nadograđivanja i uvođenje savremenih tehnologija, uključujući alate zasnovane na vje&scaron;tačkoj inteligenciji.
"Implementacija centralnog radiolo&scaron;kog sistema doprinosi racionalnijem kori&scaron;ćenju resursa i smanjenju tro&scaron;kova, dok pacijentima i ljekarima donosi kvalitetniju, sigurniju i efikasniju zdravstvenu za&scaron;titu", zaključuje se u saop&scaron;tenju.

Radiološki snimci i nalazi biće dostupni na jednom mjestu

ZAPOČET PROJEKAT USPOSTAVLJANJA CENTRALNOG RADIOLOŠKOG SISTEMA

Problemi u oblasti mentalnog zdravlja postaju sve vidljiviji, a pitanja koja su dugo bila zanemarivana burno su i strahotno isplivala na povr&scaron;inu nakon dva masovna zločina na Cetinju, uz sve če&scaron;će svakodnevne slučajeve različitih oblika nasilja - porodičnog, maloljetničkog, vr&scaron;njačkog, pa čak i u saobraćaju. O toj slici dru&scaron;tva i realnom stanju mentalnog zdravlja, kao i problemima koji se ne rje&scaron;avaju, Pobjeda je razgovarala sa specijalistom psihijatrije, mr sc. bioetike dr Teom Dakić, načelnicom Odjeljenja dnevne bolnice Klinike za psihijatriju Kliničkog centra Crne Gore.
Ona ističe da ova slika pokazuje da se kao dru&scaron;tvo suočavamo sa dubokim izazovima i krizom u oblasti mentalnog zdravlja.&nbsp;
- Ti izazovi nijesu izolovani, i ta kriza ne postoji u vakuumu, već je to dio jedne &scaron;ire slike različitih isprepletenih dru&scaron;tvenih problema. Problem nije samo u pojedincima, nego u dru&scaron;tvenom i institucionalnom okviru koji nasilje i krizu mentalnog zdravlja ne sprečava, već često dodatno pogor&scaron;ava. Pojave koje opisujete, masovni i pojedinačni zločini i porast različitih oblika nasilja, dakle, samo su najočigledniji simptomi bolesti i krize dru&scaron;tva u kojem živimo &ndash; smatra dr Dakić.
Da li sistem institucija ima adekvatan odgovor na ovu krizu ili se sve svodi na pisanje strategija, planove i &bdquo;birokratsku&ldquo; borbu?
DAKIĆ: Mentalno zdravlje možda jeste postalo važna tema, ali ono &scaron;to zabrinjava jeste da država, iako često deklarativno ističe da je mentalno zdravlje &bdquo;prioritet&ldquo;, zapravo ne ulaže ni resurse ni kapacitete u njegovo unapređenje.&nbsp;
Činjenica je da Crna Gora od pro&scaron;le godine ima prvu modernu instituciju za mentalno zdravlje u vidu nove Klinike za psihijatriju Kliničkog centra Crne Gore, i da su usluge građanima u tom smislu značajno unaprijeđene, ali mentalno zdravlje nije i ne može biti svedeno na zdravstveni sistem, ono se ne gradi u ordinacijama i klinikama, već u svakodnevnom životu, i proizvod je složene interakcije determinanti zdravlja &ndash; od ekonomskih, socijalnih i kulturnih faktora, preko obrazovanja i zaposlenja, pa sve do sigurnosti, pravde i jednakosti u dru&scaron;tvu.
Ako ljudi žive u siroma&scaron;tvu, nesigurnosti, diskriminaciji i bez povjerenja u institucije, te&scaron;ko je očekivati stabilno mentalno zdravlje, bez obzira na klinike, stručnjake ili terapije koje nudimo. To potvrđuje i Maslovljeva hijerarhija potreba &ndash; tek kada su osnovne potrebe poput sigurnosti, stabilnosti, pripadnosti i samopo&scaron;tovanja zadovoljene, možemo govoriti o mentalnoj dobrobiti. Kada toga nema, iluzorno je misliti da će mentalno zdravlje pojedinaca ili zajednice ostati očuvano, bez obzira na sve psihijatare i psihologe. &nbsp;
Misliti da mentalno zdravlje postoji izolovano, van uticaja &scaron;ireg socioekonomskog i političkog okruženja, ne samo da je pogre&scaron;no, nego i neozbiljno i neodgovorno, i da budem direktna - nepametno.
Usvojen je u maju Program za za&scaron;titu i unapređenje mentalnog zdravlja u Crnoj Gori za period 2025&ndash;2026, sa Akcionim planom. &nbsp;&Scaron;to je dosad urađeno, koliko se zaista radi?
DAKIĆ: Program i Akcioni plan jesu važan iskorak, ali iako su formalno usvojeni, u praksi nijesmo odmakli dalje od toga, niti su planirane aktivnosti započete u predviđenim rokovima, a bližimo se već kraju 2025. godine.
Aktivno sam učestvovala u radnoj grupi za izradu, a potom naimenovana i u radnu grupu za praćenje sprovođenja ovog Programa za unapređenje mentalnog zdravlja u Crnoj Gori 2025&ndash;2026. godine, sa Akcionim planom 2025&ndash;2026. godine.
Uprkos vi&scaron;estrukim upitima ka Ministarstvu zdravlja, koje sam ispred radne grupe za praćenje sprovođenja programa upućivala do sada, kako bismo dobili podatke o eventualno obezbijeđenim sredstvima i realizaciji ovog plana i programa, do danas nam nije odgovoreno ni na jedan dopis.
To nije samo pitanje izostanka formalne pristojnosti ove institucije, već i pitanje neodgovornosti i ozbiljan problem &ndash; jer dok čekamo odgovore, prolaze rokovi iz Akcionog plana, a aktivnosti koje su bile planirane nijesu ni započete.
Čini mi se da to jasno govori da sredstva nijesu obezbijeđena ili da se aktivnosti koje se odnose na mentalno zdravlje ne smatraju dovoljno važnim da bi se na&scaron;a država njima bavila. Ako znamo da bez mentalnog zdravlja nema ni op&scaron;teg zdravlja, ali ni produktivnog ni stabilnog dru&scaron;tva &ndash; &scaron;to to može biti važniji prioritet za državu, a da zaslužuje ulaganje, dok za mentalno zdravlje nema sredstava?
Ako zdravlje građana Crne Gore nije prioritet, a očigledno nije, zaista se moramo upitati &ndash; &scaron;ta jeste? I svaki poku&scaron;aj da se nađe odgovor na to pitanje bio bi pogre&scaron;an, jer nijedna politika, projekat ili investicija ne može biti važnija od zdravlja i života ljudi.
Ako i&scaron;ta dobro misli svojim građanima, država mora da pokaže da je ovaj dokument vi&scaron;e od formalnog papira i da su planirane aktivnosti zaista prioritet. Mentalno zdravlje ne može da čeka, niti se može unaprijediti samo dobrim namjerama &ndash; potrebni su resursi, koordinacija i akcija.&nbsp;
Kada govorite o resursima, koordinaciji i akciji, da li je i u ovoj oblasti, kao i u drugim problem statistika, odnosno nepostojanje podataka na osnovu kojih se problem mjeri, i na kraju rje&scaron;ava?
DAKIĆ: Podsjetiću da u Crnoj Gori nemamo ni osnovne podatke &ndash; ne znamo prevalencu, incidencu niti ishode poremećaja mentalnog zdravlja. Nemamo ni jasnu strategiju prevencije suicida, iako smo po stopi samoubistava gotovo dvostruko iznad evropskog prosjeka. Dakle, Crna Gora ne zna ni gdje je trenutno, ni &scaron;to zapravo želi da postigne u oblasti unapređenja mentalnog zdravlja, niti u deklarativno postavljene programe ulaže novac, &scaron;to stvara osjećaj da se stvari rade stihijski, bez jasnih ciljeva i mjerljivih rezultata &ndash; a tako nema ozbiljnog napretka.
Nakon kriznih situacija, kao &scaron;to su bila masovna ubistva ili požari, stručnjaci poku&scaron;avaju da pomognu i odgovore na potrebe zajednice i onih koji su aktivni učesnici?
DAKIĆ: Nažalost, u praksi se pokazuje da je sistem nespreman za odgovor na krizne situacije. Stručnjaci se mobili&scaron;u, ulažu napore i u okviru svojih mogućnosti odgovaraju na ove situacije na najbolje moguće načine, ali bez jasne organizacije i koordinisanog odgovora, ti napori ostaju parcijalni i imaju ograničen domet.
Upravo u skladu sa nedavnim krizama i katastrofama u Crnoj Gori, ali i u skladu sa temom ovogodi&scaron;njeg Svjetskog dana mentalnog zdravlja koja nagla&scaron;ava neophodnost bavljenja mentalnim zdravljem u krizama i drugim hitnim situacijama, u okviru pomenutog programa su planirane ciljane i aktivnosti kako bi se adekvatno odgovorilo na potrebe pogođenih zajednica i službi koje prve izlaze na teren i interveni&scaron;u u ovakvim situacijama. &nbsp;
Da je država zaista ozbiljno shvatila mentalno zdravlje, do sada bismo imali boji odgovor i realizovane aktivnosti poput formiranog tima za krizne situacije koji bi se bavio komunikacijom i pružanjem psiholo&scaron;ke prve pomoći, programa za psihosocijalne intervencije u krizama i katastrofama i javne funkcionere obučene za komunikaciju ovim situacijama.
Sve je to već predviđeno Programom za unapređenje mentalnog zdravlja, i trebalo je da bude sprovedeno jo&scaron; od drugog kvartala ove godine. Ali ni&scaron;ta od toga nije realizovano.
Zbog toga, svaki put kad se desi tragedija, iznova ulazimo u krizu nespremni, improvizujemo i ostavljamo zajednice bez dugoročne podr&scaron;ke, &scaron;to samo produbljuje nepovjerenje u sistem i kolektivnu traumu.
Upravo zato je važno da promijenimo pristup i pokažemo da kao dru&scaron;tvo i država možemo da odgovorimo na izazove, da učimo iz tragedija, da gradimo otporniji sistem i da kao zajednica budemo snažniji, solidarniji i spremniji da za&scaron;titimo svakog građanina.
U mi&scaron;ljenju Ombudsmana povodom zločina na Medovini navedeno je da policajci nijesu pro&scaron;li obuke koje bi im omogućile da adekvatno postupe u kriznim situacijama, niti da se nose sa njima. Koliko je to važno?
 DAKIĆ: To je od presudne važnosti. Prvi odgovor u kriznim situacijama često određuje tok događaja i razmjere posljedica. Ako policajci nijesu obučeni da postupaju u kriznim situacijama, rizikujemo ne samo da reakcija bude pogre&scaron;na i da dovede do tragičnih posljedica i žrtava koje su se mogle izbjeći, već i da sami policajci postanu žrtve sekundarne traumatizacije i sagorijevanja.
Dakle, odsustvo obuka nije samo profesionalni propust, već je to i ozbiljan rizik za sve one na kojima je najveći teret kriznih situacija, u kojima ne samo da reaguju, nego nose i poseban teret doživljenog.
Upravo policija, vojska, zdravstvo, vatrogasci i svi &bdquo;first responderi&ldquo; moraju biti obučeni ne samo za tehničke intervencije, već i za kriznu komunikaciju i pružanje psiholo&scaron;ke prve pomoći. Ako oni nemaju znanje i podr&scaron;ku, rizikujemo neadekvatne reakcije koje mogu dodatno ugroziti i žrtve i samu zajednicu.
U zemljama sa razvijenim sistemima javnog mentalnog zdravlja ovakve obuke su standard, jer se zna da se kriza i katastrofa ne zavr&scaron;avaju kada se ugasi požar, zavr&scaron;i policijska intervencija, ili inicijalno zbrinu povrijeđeni i ugroženi &ndash; tek tada počinje priča o posljedicama po mentalno zdravlje, koje su dokazano veće i dalekosežnije od posljedica po fizičko zdravlje zajednice u takvim situacijama.
Dodatno zabrinjava &scaron;to reakcije institucija na krize često izostaju ili su posve neadekvatne &ndash; isuvi&scaron;e formalne, neempatične, i bez jasne brige za žrtve i zajednicu.
To smo imali prilike da vidimo i nakon dva masovna ubistva na Cetinju, kao i nedavno nakon požara, kada državni zvaničnici nijesu pokazali ni spremnost ni kompetentnost za kriznu komunikaciju &ndash; često su se davale kontradiktorne ili neprimjerene izjave, koje su samo povećavale nepovjerenje u institucije i produbljivale ranije traume.&nbsp;
Crna Gora je i dalje u vrhu evropske tabele po broju samoubistava. Znamo li uzrok?
DAKIĆ: Suicid je, po definiciji, vi&scaron;eslojan fenomen &ndash; uzroci se nikada ne mogu svesti na jedan faktor, već na splet individualnih, psiholo&scaron;kih, porodičnih, ekonomskih i dru&scaron;tvenih okolnosti. Ali ono &scaron;to znamo jeste da se suicid može prevenirati. Podatak da smo gotovo dvostruko iznad evropskog prosjeka po stopi samoubistava nije samo medicinska činjenica, već i dru&scaron;tveno-politička poruka.
Ona govori da kao država nemamo jasne ciljeve, planove ni mjere u oblasti prevencije suicida. Dok druge zemlje razvijaju nacionalne strategije, mi o suicidu ćutimo ili ga tretiramo samo kroz prizmu pojedinačnih tragedija.
Nažalost, Crna Gora nema strategiju za prevenciju suicida, nema sistematske podatke o prevalenci, načinima i ishodima poku&scaron;aja suicida, niti razvijene usluge podr&scaron;ke u zajednici. To jasno govori da se ovom problemu ne prilazi strate&scaron;ki, iako su posljedice po dru&scaron;tvo ogromne.
To je neodgovorno i opasno, jer svako samoubistvo dalekosežno utiče na porodice i zajednice, ali i cjelokupno dru&scaron;tvo.&nbsp;
Tema obilježavanja Svjetskog dana prevencije suicida za period 2024&ndash;2026. je &bdquo;Promijenimo narativ&ldquo;. To znači da moramo iz kulture stigme i ćutanja preći u kulturu razgovora i podr&scaron;ke. Samoubistvo nije znak slabosti, već izraz velike patnje, a razgovor o suicidalnim mislima i suicidu kao problem ne povećava rizike, već naprotiv, otvara put ka podr&scaron;ci i oporavku.
Govorili smo o slabostima, nedostacima sistema. Koje su dobre stvari koje moramo istaći, ima li prostora za kulturu njege mentalnog zdravlja, ne&scaron;to &scaron;to nam uliva nadu da istrajemo u ovoj borbi? &nbsp;
DAKIĆ: Uprkos svim slabostima sistema, važno je istaći i da postoje inicijative koje pokazuju da se napredak može napraviti kada postoje vizija i volja. Već narednog mjeseca, imaćemo dva veoma važna događaja, koji su odlični primjeri toga da se može kad se hoće.
Klinički centar Crne Gore, u saradnji sa kompanijom CrossMedia, pokreće nacionalnu inicijativu &bdquo;Hajde da pričamo&ldquo;. Ova inicijativa predstavlja sveobuhvatan i inovativan pristup unapređenju mentalnog zdravlja u Crnoj Gori, na način &scaron;to će građanima pružiti jedinstveni servis sa korisnim informacijama, savjetima, edukativnim sadržajima i kontaktima za psiholo&scaron;ku pomoć, na jednom mjestu.
Su&scaron;tina inicijative je u poruci da mentalno zdravlje jeste prioritet i da je traženje pomoći znak snage i hrabrosti, a ne slabosti. &bdquo;Hajde da pričamo&ldquo; predstavlja primjer kako se kroz partnerski rad i kreativne pristupe može mijenjati dru&scaron;tvena kultura &ndash; od ćutanja i stigme ka otvorenosti, povjerenju, prihvatanju i zajedničkoj brizi za dobrobit svih.
Jo&scaron; jedan dobar primjer je Festival mentalnog zdravlja, koji okuplja građane, stručnjake i institucije &scaron;irom Crne Gore, i obrađuje teme koje se tiču svih nas. Ovogodi&scaron;nja tema je &bdquo;Gradimo vrijednosti&ldquo;, &scaron;to pokazuje da mentalno zdravlje nije samo pitanje liječenja, već i izgradnje dru&scaron;tva koje počiva na povjerenju, solidarnosti i nenasilju. Festival je prilika da se o mentalnom zdravlju govori otvoreno, kreativno i afirmativno &ndash; kao o resursu zajednice, a ne samo o individualnom problemu.
Ove inicijative &scaron;alju jasnu poruku da se u Crnoj Gori može graditi nova kultura mentalnog zdravlja &ndash; kultura razgovora umjesto ćutanja, kultura solidarnosti i razumijevanja umjesto stigme, prevencije umjesto improvizacije. One su dokaz da promjena jeste moguća, i da građani žele i očekuju bolje. U kojoj mjeri će država odgovoriti na potrebe građana i zaista prioritetizovati na&scaron;e mentalno zdravlje, ostaje da čekamo i nadamo se najboljem.&nbsp;

Dakić: Mentalno zdravlje deklarativno prioritet, država  ne ulaže ni resurse ni kapacitete u njegovo unapređenje

OCJENJUJE NAČELNICA ODJELJENJA DNEVNE BOLNICE KLINIKE ZA PSIHIJATRIJU KLINIČKOG CENTRA

U Crnoj Gori danas će biti sunčano.
Na sjeveru je ujutru u nižim predjelima ponegdje moguća kratkotrajna magla.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hirdometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti uglavnom slab, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura &scaron;est do 20, najvi&scaron;a dnevna 21 do 32 stepena.

Danas do 32 stepena

VREMENSKA PROGNOZA

Podaci iz godine u godinu pokazuju da u 13 op&scaron;tina na sjeveru Crne Gore 40 odsto stanovi&scaron;tva živi u riziku od siroma&scaron;tva.
Analitičari ukazuju da je ovako stanje dobrim dijelom uzrokovano neravnomjernim regionalnim razvojem Crne Gore i da je to dovelo da sjeverni region u proteklih 30 godina izgubi vi&scaron;e od 50.000 stanovnika. Sa takvom konstatacijom saglasni su i čelnici op&scaron;tina na sjeveru Crne Gore koji tvrde da regionalna razvojna politika u Crnoj Gori nije omogućila svim djelovima zemlje da ostvare svoj potencijal i iskoriste mogućnosti za održivi razvoj i bolji životni standard.
Predsjednik Op&scaron;tine Plav Nihad Canović na nedavno održanom Regionalnom poslovnom forumu 2025., na tribini "Sjever Crne Gore - nacionalni prioritet ili zaboravljeni region" kazao je da se mora konačno shvatiti da budućnost Crne Gore zavisi od toga koliki će stepen razvijenosti imati sjever države.
&ndash; Budućnost Crne Gore zavisi od razvoja sjevera &ndash; jer bez jakog sjevera nema ni jake države. Decentralizacija, jačanje lokalnih samouprava i ravnopravnija raspodjela resursa su ključni preduslovi da ljudi u ovim prostorima imaju jednake &scaron;anse i perspektive. Sjever ima ogroman potencijal u ljudima, prirodi i privredi i je to &scaron;ansa koju na&scaron;a zemlja ne smije propustiti. Jer samo kada sjever napreduje, Crna Gora može biti zaista jaka, pravedna i uspje&scaron;na zemlja &ndash; naglasio je Canović.
Indeks stepena razvijenosti op&scaron;tine Plav iznosi 47 procenta i svrstava je na dvadesetom mjestu po ovom osnovu u Crnoj Gori. Najmanji indeks razvijenosti ima op&scaron;tina Petnjica i to svega 27,5 odsto. Predsjednik ove op&scaron;tine Samir Agović smatra da država u cilju smanjivanja regionalnih razlika mora vi&scaron;e pažnje da posveti razvoju Bihora.
 &ndash;U zadnjih desetak godima realizovane su brojne značajne investicije u na&scaron;oj op&scaron;ini, od izgradnje puteva do stvaranja uslova za bolji život. Ali, svakako, to nije bilo dovoljno da Petnjica poprimi odgovarajući stepen razvijenosti. Na potezu je država koja mora vi&scaron;e sredstva da usmjerava za sveukupni napredak ovog kraja. Očito je da se moraju donositi posebne mjere u cilju približavanja sjeverenog regiona centralnom i južnom &ndash; kazao je Agović u izjavi za "Dan".
Op&scaron;tina Andrijevica je na pretposlednjem mjestu i bilježi indeks razvijenosti od 41, 65 odsto.Indeks razvijenosti op&scaron;tina Budva je skoro četiri puta veći, odnosno 156 odsto. Predsjednik Op&scaron;tine Željko Ćulafić ukazuje da je upravo zahvaljujući neravnomjernom regionalnom razvoju Andrijevica poslednjih decenija na&scaron;la u nezavidnom položaju i u vezi privrednih aktivnosti i kada je u pitanju iseljavanje lokalnog stanovni&scaron;tva.
&ndash; Zahvaljujući neravnomjernom regionalnom razvoju Crne Gore Andrijevica je poslednjih decenija počela da stagnira u brojnim oblastima. Tako je dovedena do jedne od najsiroma&scaron;nijih op&scaron;tina u Crnoj Gori, sa uga&scaron;enom privredom i sve izraženijim iseljavanjem stanovni&scaron;tva.
Sve se to de&scaron;avala iako je Andrijevica nekada brojala oko hiljadu radnika u privredi i bila centar brojnih de&scaron;avanja. Sa lokalnog nivoa dajemo maksimalne napore da Andrijevicu pokrenemo sa nezavidne razvojne tačke i u tom pravcu se postižu zavidni rezultati. Ali u svemu tome potrebna je veća pomoć Vlade i državnih organa kako bi, uz izgradnju auto - puta i drugih važnih saobraćajnica storili odgovarajući razvojni zamajac potreban da ovo područje krene napprijed &ndash; kazao je Ćulafić u izjavi za "Dan".
Statistika ukazuje da najnerazvijenije op&scaron;tine u Crnoj Gori: Plav, Gusinje, Andrijevica i Petnjica imaju znatno vi&scaron;e nezaposlenih nego zaposlenih i da je broj penzionera dvostruko veći od broja radno aktivnih građana. Takođe, podaci govore da se u ovim op&scaron;tinama godina bilježi znatno veći broj umrlih nego novorođenih.

U 13 opština na sjeveru raste rizik od siromaštva

NAJNERAZVIJENIJE OPŠTINE PLAV, GUSINJE, ANDRIJEVICA I PETNJICA

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija MPNI podržava inicijativu da se vrati institucija policajca u zajednici, rečeno je Pobjedi iz ovog resora kojim rukovodi ministarka Anđela Jak&scaron;ić Stojanović.
Od ove &scaron;kolske godine u obrazovnim ustanovama nijesu angažovani za&scaron;titari. Ta vrsta obezbjeđenja uvedena je u &scaron;kole od februara ove godine i funkcionisala je do kraja tog polugodi&scaron;ta, a sve kako bi se u &scaron;kolama smanjio stepen vr&scaron;najčkog nasilja. Pojedini direktori su komentarisali da je bilo kakvo rje&scaron;enje za&scaron;tite dobro, ali da su, ipak, stava da su policajci bolje rje&scaron;enje za uspostavljanje reda u obrazovnim ustanovama.
Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija podsjetili su da je na njihovu inicijativu, a u saradnji sa Mrežom Savjeta roditelja i NVU Udruženje Roditelji, od februara do juna uspostavljeno fizičko obezbjeđenje lica, objekata i imovine u obrazovno-vaspitnim ustanovama. Tada je procijenjeno da je angažman za&scaron;titara zbog specifičnosti situacije neophodan, ali iz ovog resora ističu da je to privremeno rje&scaron;enje do iznalaženja trajnog.
Iz resornog ministarstva podsjećaju da je Mreža savjeta roditelja pokrenula inicijativu sa ciljem vraćanja institucije policajca u zajednici &scaron;to je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija podržalo.
&ldquo;Imajući u vidu da se pomenuto pitanje ne nalazi u nadležnosti Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija očekujemo da će nadležno ministarstvo sagledati pomenutu inicijativu u skladu sa raspoloživim kapacitetima, a sve u cilju najboljeg interesa djece&rdquo;, rekli su oni.
Pobjeda čeka odgovore na pitanja o ovoj temi od Ministarstva unutra&scaron;njih poslova.
Alarm
Vi&scaron;a pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje Snežana Kaluđerović kazala je Pobjedi da bezbjednost djece mora biti apsolutni prioritet. Nijedno dijete, kako ističe Kaluđerović, ne smije ići u &scaron;kolu sa strahom od zlostavljanja.
&ldquo;Očito je da su nam trajno neophodni za&scaron;titari ili &scaron;kolski policajci u vrtićima i &scaron;kolama. Za&scaron;titari su pokazali da makar privremeno mogu uspostaviti red i osjećaj sigurnosti, ali to je minimum i uglavnom obezbjeđuje samo fizičku za&scaron;titu. Ipak, preko sto zabilježenih slučajeva vr&scaron;njačkog nasilja govore da ni za&scaron;titari nijesu dovoljni i da moramo imati jaču za&scaron;titu jer je alarmantan porast psihičkog nasilja, uključujući neprimjerene odnose nastavnika prema učenicima, koja pokazuju da privremena rje&scaron;enja nijesu dovoljna&rdquo;, rekla je Kaluđerović.
Ona dodaje da za&scaron;titari moraju biti psiho-fizički obučeni za brzo djelovanje i rad sa djecom.
&ldquo;Oni su neophodni u kontinuitetu dok bi &scaron;kolski policajac predstavljao jo&scaron; bolje sistemsko rje&scaron;enje sa &scaron;irim ovla&scaron;ćenjima i mogućno&scaron;ću da garantuje stvarnu sigurnost makar u gradskim &scaron;kolama sa velikim brojem učenika. Ministarstvo mora hitno reagovati i osigurati kontinuitet za&scaron;tite, privremene ili trajne svejedno, jer djeca zaslužuju &scaron;kolu bez straha i nasilja&rdquo;, poručuje Kaluđerović.
Mijenjaju propis
Radna grupa koju čine predstavnici Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, Ministarstva rada, zapo&scaron;ljavanja i socijalnog dijaloga, nastavnika, roditelja, Sindikata prosvjete, pedago&scaron;ko-psiholo&scaron;kih službi, direktora i za&scaron;titnika prava građanaintenzivno radi na izmjeni Pravilnika o izricanju vaspitnih mjera za učenike osnovnih &scaron;kola. Ovim pravilnikom, kako su obrazložili iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, jasno će se utvrditi oblici povreda učeničkih dužnosti uz povećanje odgovornosti roditelja, &scaron;kole i nadležnih institucija, kako bi svako od navedenih aktera, u okviru svojih nadležnosti, preduzeo odgovarajuće korake.
&ldquo;Na redovnim sastancima sa rukovodiocima &scaron;kola i predstavncima pedago&scaron;ko-psiholo&scaron;kih službi analiziraju se podaci o vrstama i učestalosti nasilja i nagla&scaron;ena je potreba za preveniranjem i pravovremenim reagovanjem, kontinuiranim radom svih zaposlenih u ustanovi, značaju održavanja časa odjeljenjske zajednice i tematskih roditeijskih sastanaka&rdquo;, istakli su iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Iz ovog resora ističu da je urađeno jasno i precizno uputsvo sa koracima postupanja u slučaju pojave vr&scaron;njačkog nasilja koje je proslijeđeno svim obrazovno-vaspitnim ustanovama u državi. Ove procedure omogućavaju brzu i efikasnu reakciju, čime se dodatno osnažuje sigurnost učenika i stvara okruženje u kojem se svaki učenik osjeća za&scaron;tićeno.
&ldquo;Napominjemo da je vr&scaron;njačko nasilje problem kojim treba da se bavi cijelo dru&scaron;tvo, pa je shodno tome neophodna tijesna saradnja sa institucijama, prvenstveno sa policijom i centrima za socijalni rad, ali i sa roditeljima i učenicima&rdquo;, naveli su oni.
Dodaju da je nasilje u &scaron;kolama kompleksan problem koji zahtijeva sveobuhvatan pristup svih uključenih aktera, s obzirom na ozbiljne psihičke i emocionalne posljedice po one koji ga doživijavaju, njihove porodice, ali i one koji svjedoče nasilju. Razumjevanje različitih oblika nasilja, njihovih uzroka i posljedica, kao i implementacija preventivnih mjera, ključni su za stvaranje sigurnijeg okruženja za učenike. Uloga nastavnika, roditelja i zajednice je od su&scaron;tinskog značaja u borbi protiv nasilja u &scaron;kolama &ndash; poručili su iz ovog resora.
&ldquo;Pored edukativnih aspekata,&scaron;kole imaju video-nadzor kao i ograde u &scaron;kolskim dvori&scaron;tima, &scaron;to dodatno doprinosi bezbjednosti učenika&rdquo;, kazali su iz Ministarstva.
Proteklih dana na dru&scaron;tvenim mrežama objavljen je snimak brutalnog vr&scaron;njačkog nasilja koji je zabilježen u Baru. Trinaestogodi&scaron;njak je lak&scaron;e povrijeđen i ukazana mu je ljekarska pomoć u Op&scaron;toj bolnici u Baru, gdje su mu konstatovane lake tjelesne povrede. Na snimku se vide četiri dječaka i, sudeći prema glasu, snima ih ženska osoba.
Nakon kraće priče sa jednim dječakom, kako se vidi na snimku, drugi dječak ga udara pesnicom u glavu, a onda je nastavio da mu zadaje udarce. Dvojica dječaka sa strane gledaju, a jedan od njih drži cigaretu. Na snimku se čuje i smijeh ženske osobe koja, kako se pretpostavlja, snima tuču. Oba dječaka su pala na asfalt i dok je dječak poku&scaron;ao da se odbrani, prilazi mu neki treći dječak i udara ga u glavu. Dječak je nepomično ostao da leži.
Državna tužiteljka u Osnovnom državnom tužila&scaron;tvu u Baru izjasnila se da se protiv maloljetnika od 15 godina podnese krivična prijava. On se sumnjiči da je, na &scaron;tetu maloljetnog lica starog 13 godina, počinio krivično djelo nasilničko pona&scaron;anje. Nadležna tužiteljka se izjasnila da u radnjama roditelja, oca i majke D. Ć. i B.P., maloljetnika od 13 godina, koji je krivično neodgovoran zbog uzrasta, ima elemenata bića krivičnog djela zapu&scaron;tanje i zlostavljanje maloljetnog lica.
Prema evidenciji informacionog sistema crnogorskog obrazovanja u ovoj &scaron;kolskoj godini zabilježeno je vi&scaron;e od 90 slučajeva vr&scaron;njačkog nasilja.
Kroz projekte do sigurnijeg okruženja za đake
Iz Ministarstva ističu da kontinuirano rade na unapređenju obrazovnog sistema kroz projekte koji imaju za cilj stvaranje sigurnijeg i podržavajućeg okruženja za učenike. Jedan od ključnih projekata, kako navode, je &bdquo;&Scaron;kola bez nasilja&ldquo;, koji se sprovodi u svim &scaron;kolama s namjerom da se smanji nasilje među učenicima i promovi&scaron;e kultura nenasilja.
U saradnji sa Savjetom Evrope, započet je projekat &bdquo;Sprečavanje vr&scaron;njačkog nasilja u &scaron;kolama&ldquo; čije je finansiranje podržala Vlada Njemačke u iznosu od 500.000 eura. Cilj projekta je da podrži kreatore obrazovnih politika, institucije i profesionalce kako bi u praksi primjenili postojeći okvir politika za prevenciju uznemiravanja i vr&scaron;njačkog nasilja u &scaron;kolama, ali i da podstiču saradnju, izgradnju kapaciteta i razvoj politika za efikasnu borbu protiv nasilja u &scaron;kolama i promovisanje bezbjednog &scaron;kolskog okruženja.
Realizuju se i programi &bdquo;&Scaron;kolska medijacija&ldquo;, &bdquo;Moje vrijednosti i vrline&ldquo;, ,,Vje&scaron;tine za odrastanje i adolescenciju&ldquo; i ,,Brižne porodice&ldquo; u saradnji sa brojnim međunarodnim partnerima.
&ldquo;Ovi programi se fokusiraju na jačanje socio-emocionalnih vje&scaron;tina učenika, &scaron;to podrazumijeva razvijanje empatije, komunikacijskih vje&scaron;tina i sposobnosti rje&scaron;avanja konflikata. Kroz različite radionice i aktivnosti, učenici se podstiču da prepoznaju i izraze svoje emocije, kao i da razumiju emocije drugih, čime se povećava njihova otpornost na izazove koje donosi svakodnevni život&rdquo;, ističu iz Ministarstva.
Posljednja u nizu aktivnosti koje Ministarstvo preduzima na temu prevencije nasilja u &scaron;kolama je projekat sa kompanijom Crossmedia Agency d.o.o. koji ima za cilj realizaciju nacionalne kampanje za unapređenje mentalnog zdravlja pod nazivom ,,Ajde da pričamo&ldquo;. U pitanju je saradnja u oblasti mentalnog zdravlja djece i mladih, sa posebnim fokusom na prevenciju vr&scaron;njačkog i seksualnog nasilja, upravljanje emocijama, mislima i međuljudskim odnosima. Kroz digitalnu platformu i interaktivne tačke u &scaron;kolama, kampanja će pružiti podr&scaron;ku učenicima, nastavnicima i roditeljima u rje&scaron;avanju izazova mentalnog zdravlja.
&ldquo;I u narednom periodu Ministarstvo će nastaviti aktivno da promovi&scaron;e i sprovodi politiku nulte tolerancije na nasilje i uznemiravanje u &scaron;kolama, na dobrobit svih na&scaron;ih učenika&rdquo;, naveli su iz ovog resora.
Besplatna linija za prijavu vr&scaron;njačkog nasilja
Besplatna telefonska linija u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija za prijavu vr&scaron;njačkog nasilja je u funkciji i ove &scaron;kolske godine, podsjećaju iz resornog ministarstva. Broj telefona za prijavijivanje je 080 777 777.
&ldquo;Nakon prijave nasilja, postupa se u zavisnosti od sadržaja prijave u saradnji sa &scaron;kolama, Zavodom za &scaron;kolstvo i nadležnim institucijama sistema&rdquo;, istakli su oni.

Ministarstvo prosvjete podržava vraćanje policajaca u škole

OBRAZOVNE USTANOVE U CRNOJ GORI OVE GODINE BEZ ZAŠTITARA

Zaposleni u sudstvu i sekretarijatu Sudskog savjeta, od &scaron;estog oktobra, obustaviće rad, odlučeno je na sjednici matičnog sindikata.
Predsjednik te sindikalne organizacije Dejan Đukić saop&scaron;tio je Radiju Crne Gore da su se na taj potez odlučili jer vi&scaron;emjesečni razgovori sa resornim Ministarstvom finansija nijesu urodili plodom, odnosno nije do&scaron;lo do dogovora o povećanju plata za čitavu administraciju od 30 odsto i potpisivanje granskog kolektivnog ugovora za oblast sudstva.
Sindikat sudstva je od ministarstava pravde i finansija tražio povećanje zarada za čitavu administraciju u iznosu od 30 odsto i potpisivanje granskog kolektivnog ugovora za oblast sudstva. Iako su pregovori trajali vi&scaron;e mjeseci, do dogovora ipak nije do&scaron;lo. Na dana&scaron;njoj sjednici sindikata odlučeno je da zaposleni sljedećeg mjeseca obustave rad.&nbsp;
"Donijeta je odluka da obustava rada stupi na snagu 6. oktobra 2025. godine, a obustava će se organizovati radnim danima u periodu od 11 sati do 12 sati", kazao je predsjednik sindikata.&nbsp;
Đukić kaže da najveća odgovornost &scaron;to do dogovora nije do&scaron;lo snosi Ministarstvo finansija.
"Moram napomenuti i odličnu saradnju sa ministrom pravde Bojanom Božovićem, ali u ovom slučaju izostala je ruka ministra finansija, njihova saradnja, iako su u brojnim sastancima izrazili želju da nam pobolj&scaron;aju materijalni status.
Ukoliko nakon obustave rada ne dođe do kompromisa, slijedi radikalizacija, ukazuje Đukić.
"Ide se sa &scaron;trajkom upozorenja, sat vremena, a ako u narednom periodu ne dođemo do zajedničkog jezika, doći će do totalne obustave rada cijelo radno vrijeme", istakao je on.&nbsp;
Đukić podsjeća da su zarade u sudstvu minimalne i da je povećanje neophodno kako bi ta važna institucija funkcionisala na pravi način.

Sindikat sudstva najavljuje štrajk upozorenja za šesti oktobar

"VIŠEMJESEČNI RAZGOVORI SA RESORNIM MINISTARSTVOM FINANSIJA NIJESU URODILI PLODOM"

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano.
Na sjeveru se očekuje svježe jutro, po kotlinama sa maglom ili sumaglicom.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura pet do 19, a najvi&scaron;a dnevna od 21 do 32 stepena.

Danas sunčano, do 32 stepena

U Crnoj Gori danas će biti sunčano i tokom dana toplo.
Na sjeveru ujutru u nižim predjelima ponegdje moguća kratkotrajna magla.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar uglavnom slab, promjenljiv.
Jutarnja temperatura &scaron;est do 22, a najvi&scaron;a dnevna 22 do 32 stepena.