Novim zakonom o visokom obrazovanju predviđeno je da fakulteti mogu da se opredijele za određeni model studiranja - 3+1+1+3 (osnovne, specijalističke, magistarske, doktorske), 3+2+3 (osnovne, master, doktorske) ili 4+1+3 (osnovne, magistarske, doktorske), što je najvažnija novina koju donosi ovaj akt, rečeno je Pobjedi iz Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore.

Donošenje novog zakona o visokom obrazovanju čeka se godinama. Još je u vrijeme mandata ministarke prosvjete Vesne Bratić pokrenut proces, ali javnosti nije razjašnjeno zašto je stopiran. Nakon toga se ovom temom bavio i ministar prosvjete Miomir Vojinović, no ni tokom njegovog mandata nije okončan posao koji je potom naslijedila ministarka Anđela Jakšić-Stojanović. Iz tog resora Pobjedi nije odgovoreno kada se može očekivati usvajanje zakona i koje su ključne novine u vezi sa kojima se usaglasila radna grupa. Nijesu odgovorili ni sa Univerziteta Crne Gore.

Posljednji sastanak

Studentski parlament UCG kritikuje donosioce odluka i smatra da donošenje akta kasni. Oni su kazali Pobjedi da je u maju radna grupa imala posljednji sastanak i da su ugovorili što će sve da se nađe u tom aktu. Insistirali su, kako objašnjavaju, da se utvrdi prijedlog zakona do maja kako bi bio usvojen u Skupštini, ali to nije realizovano.

- Ono što sa sigurnošću možemo reći – i to je informacija koju provjereno znamo, jeste da je radna grupa posljednji sastanak održala 19. maja i tom prilikom je usaglašen konačni tekst nacrta zakona koji je upućen u dalju proceduru. Prema informacijama iz Ministarstva, koje smo dobili neformalno, zakon se nalazi u fazi ,,razmatranja pred Sekretarijatom za zakonodavstvo Vlade Crne Gore“ – rekli su oni.

Imajući u vidu da je konkurs za upis u prvu godinu studija raspisan, kažu da je prilično izazovno, odnosno gotovo nemoguće da fleksibilan model studiranja počne da se primjenjuje od septembra. Studenti su ranije u više navrata ukazivali da je hitno potrebno izmijeniti model studiranja, te da je sporan onaj koji je uveden 2017. godine – 3+2+3 (osnovne, master, doktorske), jer su na tržištu studenti sa završenim osnovnim studijama nekvalifikovani, a sa završenim masterom – prekvalifikovani za razne poslove.

Novina od septembra

Iz Studentskog parlamenta, s druge strane, ukazuju na važnost toga što je radna grupa prihvatila njihov prijedlog da se kroz takozvano prelazno rješenje uredi status studenata dvogodišnjih master studija. Ovim se normira mogućnost da se studentu, na lični zahtjev, nakon uspješno završene prve godine dvogodišnjih master studija (položenih svih planom i programom predviđenih ispita) izda diploma obima 240 ECTS (VII-1 stepen kvalifikacija prema nacionalnom okviru kvalifikacija – NOK) kako bi mogao da se zaposli. Objasnili su da je propisano da studenti koji su do dana stupanja na snagu ovog zakona upisani na studijske programe po modelu 3+2 mogu da završe studije i da steknu diplomu obima 240 ECTS kredita ako su stekli 60 ECTS kredita master studija.

- Ovo bi značilo da će se ispraviti dugogodišnja sistemska nepravda prema svim onim generacijama studenata koji su studije upisali po modelu studija 3+2+3 počev od studijske 2017/18. godine, pa sve do danas, uključujući i generaciju/e koju/e ćemo ove godine upisati na osnovne, odnosno na master studije – naveli su oni.

Iz Studentskog parlamenta ističu da su se sa posebnim problemima suočavali studenti iz zakonom regulisanih profesija – kao, recimo, pravnici, ali i oni iz ostalih profesija – budući da javni, ali i privatni sektor nijesu ,,pratili“ sistem visokog obrazovanja, već su se zadržali na zahtjevu da studenti treba da imaju završene četvorogodišnje studije, odnosno 240 ECTS i VII-1 stepen kvalifikacija za najveći broj poslova.

- Naši studenti, po novom modelu studija, nijesu ni u jednom trenutku to mogli steći – rekli su oni.

Iz Studentskog parlamenta kažu da put do prelaznog rješenja u nacrt novog zakona nije bio lak.

- Postojao je otpor prema ovom rješenju i ovakav, pozitivan, krajnji ishod je posljedica zagovaranja, lobiranja, vaninstitucionalnih i institucionalnih pritisaka koje je vršio Studentski parlament, uključujući i peticiju podrške ovom našem prijedlogu koju je u svega nekoliko dana potpisalo više od 3.000 studenata Univerziteta Crne Gore – a koju smo u novembru prošle godine predali Ministarstvu - podsjetili su oni.

Iz Studentskog parlamenta precizirali su da je novim zakonom, pored ostalog, uređeno da se zadrži obaveza Agencije za obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja da utvrdi metodologiju i rangira ustanove visokog obrazovanja u Crnoj Gori.

Praktična nastava je redefinisana i postavljena na drugačiji način od prethodnog – iznosi najmanje 30 ECTS po studijskom programu osnovnih studija, a realizuje se u realnom radnom okruženju ili prostorijama ustanove, u skladu sa studijskim programom. Podsjećaju da se ne radi više o procentualnom iznosu, te da je aktuelnim propisom predviđeno da praksa iznosi najmanje 25 odsto u odnosu na ukupnu opterećenost studenta po predmetima, odnosno godini, u zavisnosti od ishoda učenja za pojedini studijski program.

- Praksa mora biti organizovana na način koji je pristupačan licima sa invaliditetom i u skladu sa njihovim individualnim potrebama – naveli su oni.

Studentski parlament zaključuje da je radna grupa radila vrlo efikasno i svoj posao završila još u novembru 2024. godine, da je nacrt zakona u toku tog mjeseca bio na javnoj raspravi u sklopu koje je održan i jedan okrugli sto, ali da je onda došlo do određenog zastoja – iako je to pitanje, kako smatraju, trebalo da bude ako ne prvo na listi prioriteta, onda svakako – visoko rangirano, uzimajući u obzir njegov značaj i brojnost populacije na koju se odnosi.

- Čini se da je karakter tih izazova bio najviše institucionalno-administrativne prirode, i kad to kažemo – napominjemo da u obzir treba uzeti i stepen ,,političke volje“ da se određeni problemi prioritetno rješavanju. Ističemo da su ovi problemi, koji pogađaju crnogorski sistem visokog obrazovanja, a koje bi novi zakon ispravio ili u nekim segmentima bar ublažio takvi da bi donosioci odluka trebalo ne samo institucionalno, već i lično da se založe za njihovo rješavanje – istakli su iz Studentskog parlamenta.

Predviđeni centri za posredovanje pri zapošljavanju studenata

Iz Studentskog parlamenta istakli su da je nacrtom zakona normirano pravo ustanova visokog obrazovanja da osnivaju centre za posredovanje pri obavljanju studentskih poslova – što je jedan od preduslova za stvaranje pravnog okvira za obavljanje studentskih poslova u državi i osnivanje studentskog servisa.

- Takođe, u okviru prava iz studentskog standarda, normirano je pravo studenta na obavljanje studentskog standarda – što je korak u istom smjeru. Stavljamo sve svoje kapacitete i iskustvo na raspolaganje Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga kako bi se donio zakon o obavljanju studentskih poslova i kako bi Crna Gora, na ovom planu, išla ukorak za državama iz regiona i Evrope. Ovim bi se stvorio fleksibilni zakonski okvir u okviru koga bi studenti mogli obavljati privremene i povremene poslove, zaraditi dodatna novčana sredstva (i steći određeno radno iskustvo i navike), a ne ugroziti uspjeh na studijama – obrazložili su oni.