Naimenovanje dr Nikole Bulatovića za direktora Klinike za ortopediju i traumatologiju Kliničkog centra Crne Gore izazvalo je otvoren sukob unutar te ustanove. Devet ljekara klinike potpisalo je dopis u kojem se protivi odluci direktora KCCG dr Aleksandra Radovića i najavljuje obustavu rada. S druge strane, uprava Kliničkog centra brani imenovanje i poručuje da za navode iz pisma u njenim evidencijama nema traga.

Potpisnici pisma opisuju rukovođenje obilježeno pritiskom, poniženjima i, kako tvrde, zloupotrebama položaja. Menadžment KCCG odgovara da nikada nije primio nijednu formalnu pritužbu na rad dr Bulatovića i da je smjena dotadašnjeg rukovodstva klinike uslijedila zbog nepravilnosti u radu - dugih lista čekanja i netransparentnosti.

Šta navode ljekari

U dopisu upućenom medijima, ljekari navode da je direktor KCCG imenovanjem dr Bulatovića „ozbiljno doveo u pitanje organizaciju i proces rada klinike“, kao i njihov dalji radni angažman, te da su na to upozoravali više puta. Rukovođenje klinikom, pišu, ne zahtijeva samo stručne reference, „već i sposobnost profesionalne komunikacije, međusobnog uvažavanja i stvaranja stabilnog radnog okruženja“.

Najveći dio pisma odnosi se na prethodni mandat dr Bulatovića. Potpisnici tvrde da je prema ljekarima i specijalizantima imao neprimjeren odnos, da je, kako navode, zaključavao vrata kako pojedini ljekari ne bi ušli na sastanak, a prisutne držao „pod ključem“ do kraja sastanka. Navode i da se kolegama obraćao uvredljivim i ponižavajućim izrazima: specijalizante je, prema pismu, nazivao pogrdnim imenima, a starijeg kolegu „starom ragom“, čime ih je, kako tvrde, javno omalovažavao izrazima „nedostojnim medicinske profesije i funkcije direktora“.

Ljekari posebno ukazuju na ono što opisuju kao zloupotrebu položaja prema specijalizantima. Tvrde da je dr Bulatović jednog kolegu upućivao da sportistima i sportskim radnicima drži predavanja o sportskim povredama koljena, dok je naknadu za ta predavanja, prema navodima, primao sam imenovani. Navode i da je tokom dvije godine drugog ljekara vodio sa sobom u Dom zdravlja Danilovgrad, gdje mu je ovaj pomagao u pregledima pacijenata u okviru dodatnog angažmana dr Bulatovića, a da je finansijsku naknadu, kako tvrde, primao on.

U pismu se navodi i da naimenovani kao direktor nije dozvoljavao ljekarima samostalnost u stručnim odlukama o liječenju pacijenata, ni u pogledu potrebe za operativnim liječenjem, ni u izboru vrste intervencije, čime je, kako tvrde, stvarao „atmosferu pritiska i profesionalne nesigurnosti“ i ograničavao njihovu stručnu autonomiju. Tvrde i da je ljekarima uskraćivao stručno usavršavanje, edukacije i napredovanje, te da su tokom njegovog prethodnog mandata kliniku napustila četiri ljekara, što ocjenjuju kao „ozbiljan pokazatelj loših međuljudskih odnosa“.

Potpisnici navode i jedan incident, da je na sastanku „fizički udario po ruci ljekara pred penzijom“, što opisuju kao čin „nedostojan rukovodioca“. Dodaju da je dr Bulatović, nakon što je 2020. razriješen sa mjesta direktora, prekinuo komunikaciju sa većinom ljekara, pa su se, kako tvrde, već narušeni odnosi „dodatno i trajno pogoršali“.

Najava obustave rada i poređenje sa sudstvom

Ljekari u dopisu poručuju da su opisani postupci „nespojivi sa principima profesionalnosti, etike, mentorstva i odgovornog rukovođenja“ i izražavaju „ozbiljno neslaganje“ sa ponovnim imenovanjem. Najavljuju da će obustaviti rad na klinici, u skladu sa zakonom, uz napomenu da je riječ o zdravstvenoj ustanovi, sve dok se ne ispuni njihov zahtjev da za direktora bude imenovana osoba koja će „doprinijeti profesionalnom poštovanju, zaštiti dostojanstva i unapređenju rada klinike“.

Svoj zahtjev potkrepljuju poređenjem sa drugim djelovima državnog sistema. Podsjećaju da je Sudski savjet Crne Gore, kako navode, „upravo zbog narušenih međuljudskih odnosa i poremećene radne atmosfere“ razriješio predsjednicu Apelacionog suda, iako je riječ o jednoj od najviših funkcija u sudstvu, i poručuju da „isti principi odgovornosti, profesionalnog ponašanja i zaštite dostojanstva moraju važiti i u zdravstvenom sistemu“. Najavljuju da će o obustavi rada obavijestiti direktora KCCG, predsjednika Vlade i medije.

Dopis su potpisali: dr sci. med. Aleksandar Jušković, Igor Mandić, Vladan Ćipović, Ivan Vlahović, Aleksandar Petričić i Miodrag Vojadinović, specijalisti ortopedske hirurgije i traumatologije, kao i ortopedski hirurg dr Mile M. Goločevac te specijalisti ortopedije dr Marko B. Borovinić i dr Oleg Laković.

KCCG: Nije bilo ranijih pritužbi

Na pitanja Pobjede, upućena menadžmentu KCCG i dr Bulatoviću, odgovorila je Služba za odnose sa javnošću u ime uprave. Iz Kliničkog centra navode da je menadžment dopis koji se citira primio „neposredno prije medijskih objava“.

Centralni dio odgovora odnosi se na pitanje pritužbi. Iz KCCG poručuju da u njihovoj evidenciji „ne postoje zavedene pritužbe na rad, mobing ili neprimjeren odnos dr Bulatovića prema kolegama“ koji bi bili suprotni zakonima, kućnom redu ustanove ili etičkom kodeksu a da, shodno tome, nije bilo ni postupaka koji su se po tim osnovama mogli sprovoditi.

Uprava potom iznosi sopstveno objašnjenje za promjenu rukovodstva klinike. Navode da je do smjene dotadašnjeg rukovodioca došlo „usljed ustanovljenih nepravilnosti u radu“, koje se, kako pišu, odnose na nerazumijevanje potrebe za unapređenjem rada klinike, „kontinuirano dugačke liste čekanja na operativne zahvate“, netransparentnost u evidentiranju i objavljivanju lista čekanja u elektivnom operativnom programu, netransparentne izvještaje o angažmanu eksternih konsultanata i postupke vezane za prijem i otpust pacijenata.

Iz KCCG navode da je menadžment, koji predstavlja izvršni direktor, obavio razgovore sa više ljekara zaposlenih na klinici, među kojima i sa dr Bulatovićem, te da je zaključeno da se njegovom „planu i programu unapređenja u radu klinike može ukazati šansa i dati podrška“. Dodaju da je efikasnost klinike analizirana naročito u kontekstu saradnje sa drugim, međuzavisno povezanim organizacionim jedinicama, prvenstveno sa Klinikom za anesteziju, intenzivnu terapiju i terapiju bola.

Na najavu obustave rada, iz uprave odgovaraju da takav potez „nije u interesu ni korisnika usluga, odnosno pacijenata, ni uprave KCCG“, ali i da pravo na protest i iskazivanje nezadovoljstva pripada „korpusu osnovnih ljudskih prava“, uz poštovanje zakonskih odredbi o organizovanju obustave rada u zdravstvu.

Iz Kliničkog centra poručuju da ostaju „u očekivanju razumijevanja kolektiva“ u prevazilaženju problema iz prošlosti i davanju šanse za unapređenje rada klinike. Istovremeno ističu da „u potpunosti“ stoje uz zaštitu pojedinaca koji bi se mogli naći u situaciji mobinga ili ponašanja koje nije u skladu sa zakonom i aktima ustanove, te da će u tom smislu preduzimati „sve raspoložive mjere i instrumente“ kako do takvih situacija ne bi došlo ili kako bi bile sankcionisane ukoliko se dogode.