Društvo

<p>RTCG i Udruženje estradnih umjetnika i izvođača Crne Gore provjerarvaju autentičnost snimka, koji sugeri&scaron;e da su pobjednici ovogodi&scaron;njeg Montesong festivala, NeonoeN, pjesmu Clickbait izveli u drugačijoj verziji na pro&scaron;logodi&scaron;njem Festivalu kulture Zabjelo.</p>
<p>To je na dru&scaron;tvenoj mreži Instagram objavio sinoć direktor Montesonga Danijel Alibabić.</p>
<p>Odluka o potencijalnoj diskvalifikaciji biće donijeta danas, nakon konsultacija sa Evropskom radio-difuznom unijom, organizatorom Eurosonga, naveo je Alibabić.</p>
<p>Snimak navodnog pro&scaron;logodi&scaron;njeg izvođenja pjesme Clickbait objavljen je na mreži X.</p>
<blockquote class="twitter-tweet">
<p dir="ltr" lang="und">Dakle, novi skandal u vezi sa Montesongom:<br />Pobjednička pjesma je već javno izvođena na festivalu 2023. na Zabjelu &scaron;to nije u skladu sa propozicijama takmičenja. <a href="https://t.co/VJGhLvv2vS">pic.twitter.com/VJGhLvv2vS</a></p>
&mdash; Radosav Vrbica (@RadosaWrbica) <a href="https://twitter.com/RadosaWrbica/status/1863309389207138571?ref_src=twsrc%5Etfw">December 1, 2024</a></blockquote>
<p>Podsjetimo, kao prvi uslov konkursa za prijavu na Montesong navedeno je da numera nije objavljena i izvedena u cjelini ili djelovima prije 1. septembra 2024. godine.</p>
<p><em><strong>NeonoeN: Pobjeda zaslužena, po&scaron;tovaćemo odluku organizatora</strong></em></p>
<p>Uslijedila je reakcija benda Neonoen&nbsp; koji tvrde da je njihova pobjeda na Montesongu 2024. godine bila "u potpunosti zaslužena.</p>
<p>"Do juče, malo ko je znao i da postojimo. Posebno u na&scaron;im nastupima uživo gdje smo autorsku muziku svirali uglavnom za mali krug ljudi u gotovo praznim prostorima. Odjednom je problem &scaron;to smo negdje, nekad pred 20 osoba zasvirali dio pjesme u nastajanju, u jednoj od njenih radnih verzija, navodi se na fejsbuk profilu grupe NeonoeN.</p>
<p>Ba&scaron; se pitamo je li iko od publike uop&scaron;te i upamtio da je čuo, a posebno da li je ba&scaron; zbog toga, gotovo dvije godine kasnije odlučio da glasa za nas na festivalu Montesong??? To je Rock &lsquo;n&rsquo; roll :)). Ali, kao &scaron;to od početka govorimo - na&scaron; cilj zapravo i jeste to da sviramo muziku koju stvaramo i da &scaron;irimo mogućnost njenog plasmana&hellip;", navodi se u objavi.</p>
<p>Tvrde da pjesma nije objavljena, komercijalno ili bilo kako drugačije eksploatisana i da na takmičenju nije mogla imati konkurentsku prednost te je stoga pobjeda u srijedu 27.11.2024. bila u potpunosti zaslužena.</p>
<p>"Javnost je pjesmu čula onog trenutka kad su objavljene i ostale pjesme učesnice ovogodi&scaron;njeg Montesonga. Da nije pobijedila o ovome se ne bi ni pričalo kao &scaron;to se nije pričalo ni za sve vrijeme dok je pjesma zvanično bila dostupna javnosti. &Scaron;to god bila odluka vezana za na&scaron;u pobjedu, po&scaron;tovaćemo je i ili mi dostojno predstavljati Crnu Goru ili poželjeti svu sreću onome ko nas na kraju bude predstavljao na Evroviziji", pi&scaron;e u objavi benda.</p>

Pobjedniku Montesonga prijeti diskvalifikacija; NeonoeN: Pobjeda zaslužena, poštovaćemo odluku organizatora

DANAS ĆE BITI DONIJETA ODLUKA

<p>&nbsp;U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo oblačno, u južnim predjelima sa dužim sunčanim intervalima.</p>
<p>Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, ujutro na sjeveru povećana oblačnost, a po kotlinama moguća i magla.</p>
<p>Ujutru ponegdje, a na krajnjem jugoistoku tokom većeg dijela dana, umjeren do pojačan sjeveroistočni vjetar.</p>
<p>Jutarnja temperatura od minus tri do sedam, najvi&scaron;a dnevna od dva do 16 stepeni.</p>

Danas promjenljivo vrijeme, do 16 stepeni

VREMENSKA PROGNOZA

<p>U Crnoj Gori su registrovani slučajevi trgovine ljudima gdje su žrtve bili državljani Turske radno angažovani na gradili&scaron;tima, upozorila je crnogorska policija. To se navodi u najnovijem izvje&scaron;taju 'Procjena opasnosti od te&scaron;kog i organizovanog kriminala u Crnoj Gori' - SOCTA 2024, koji je objavila Vlada Crne Gore.</p>
<p>Kako se navodi u tom izvje&scaron;taju, trgovina ljudima u Crnoj Gori u prethodnom periodu bila je zastupljena kroz različite oblike radne i seksualne eksploatacije, ali u manjem broju i kroz iskori&scaron;ćavanje lica, uglavnom RAE populacije, u svrhu prosjačenja.</p>
<p>"Za Crnu Goru je karakteristično da je pojava prostitucije naročito izražena tokom trajanja turističke sezone na području crnogorskog primorja, pri čemu se kao pogodnost koriste olak&scaron;ani uslovi za ulazak i boravak stranih državljana zbog turističke sezone", nagla&scaron;eno je.</p>
<p>Međutim, potencira se, porast broja stranih državljana koji borave na teritoriji na&scaron;e države tokom cijele kalendarske godine je uslovio da ova pojava, posljednjih godina nema samo sezonski karakter.</p>
<p>"U Crnoj Gori nijesu registrovane organizovane kriminalne grupe (OKG) koje sprovode aktivnosti trgovinom ljudi. Detektovane su manje grupe lica bez jasne hijerarhije ili čvrste ogranizacije, koja su radno angažovana u ugostiteljskim objektima ili hotelima, gdje učestvuju u ugovaranju i pružanju seksualnih usluga, a često su povezana i sa lokalnom distribucijom narkotika", navodi se u izvje&scaron;taju.&nbsp;</p>
<p>Kako je nagla&scaron;eno, sveukupno gledano, aktivnosti trgovine ljudima sprovode pojedinci, i grupe lica koje uglavnom broje od tri do pet članova.</p>
<p>"Ono &scaron;to je prepoznato kao olak&scaron;avajući faktor za sprovođenje ovih aktivnosti jeste sve intenzivnija upotreba dru&scaron;tvenih mreža, internet platformi na kojima se nalaze specijalizovane stranice kojima se vr&scaron;i ogla&scaron;avanje za pružanje eskort usluga i drugih digitalnih tehnologija. Značajan porast broja lica koja pružaju seksualne usluge, detektovan je sa područja Ukrajine nakon priliva velikog broja ukrajinskih državljana na teritoriju Crne Gore, uzrokovanog ratnim de&scaron;avanjima u Ukrajini", ocjenjuje se.</p>
<p>Navode da naconalnu strukturu osoba koje pružaju seksualne usluge, osim ukrajinskih državljana, čine i državljani zemalja Južne Amerike i državljani biv&scaron;ih jugoslovenskih država (Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Sjeverna Makedonija i Kosovo).</p>
<p>"Seksualne usluge pružaju punoljetna lica, nijesu registrovani slučajevi pružanja usluga od strane maloljetnih lica", ukazano je u Izvje&scaron;taju.</p>
<p>Cijena pružanja seksualne usluge se kreće u rasponu od 100 do 250 eura, pi&scaron;e u izvje&scaron;taju.</p>
<p>"Veći iznos za pružene usluge od navedenog zastupljen je na području crnogorskog primorja, u mjestima koja u ponudi imaju luksuzne hotele, resorte, mini luke sa usidrenim jahtama, u kojima boravi klijentela veće platežne moći i predstavlja pogodno tlo za elitnu prostituciju", navedeno je.</p>
<p>Kako se napominje u dokumenntu SOCTA 2024, u Crnoj Gori, u izvje&scaron;tajnom periodu, registrovani su i slučajevi trgovine ljudima, gdje su žrtve bili državljani Turske radno angažovani na gradili&scaron;tima u Crnoj Gori.</p>
<p>"Razvoj turizma, kao najvažnije privredne grane u Crnoj Gori i povećanje broja turista sa većom platežnom moći u narednom periodu predstavljaće važne faktore za porast prostitucije. Pored navedenoga, trenutni nedostatak fizičke radne snage bi u narednom periodu mogao imati za posljedicu povećanje broja slučajeva radne eksploatacije", ocjenjuje se u Izvje&scaron;taju.</p>

SOCTA 2024: Žrtve trgovine ljudima i građevinski radnici

UPOZORENO U NAJNOVIJEM IZVJEŠTAJU

<p>Vlada Crne Gore je 1. juna 2023. godine odobrila 220.000 eura Eparhiji budimljanko-nik&scaron;ićkoj za rekonstrukciju Saborne crkve Svetog Vasilija Ostro&scaron;kog &nbsp;u Nik&scaron;iću.</p>
<p>Državna revizorska institucija je prilikom revizije ustanovila da nema priložene propratne dokumentacije, kao i da nije navedena obaveza izvje&scaron;tavanja o utro&scaron;ku navedenih sredstava.</p>
<p>U obrazloženju Vlade je bilo navedeno da je novac dodijeljen jer Crkva Svetog Vasilija u Nik&scaron;iću ujedno ima i status kulturnog dobra pod državnom za&scaron;titom.</p>
<p>- Ulaganje je krajnje neophodno, radi očuvanja ovog izuzetnog dobra na&scaron;e kulturne ba&scaron;tine i ujedno moralna obaveza... - navodi se u odluci kojom se zadužuje Ministarstvo finansija da uplati novac na račun Eparhije budimljansko-nik&scaron;ićke Srpske pravoslavne crkve.</p>
<p>Moralna obaveza Vlade da očuva kulturnu ba&scaron;tinu ovom odlukom nije definisala i obavezu Eparhije da izvje&scaron;tava o tome kako se novac tro&scaron;i, niti je Vlada po&scaron;tovala svoju obavezu da sagleda svu neophodnu dokumentaciju, kako je navedeno u izvje&scaron;taju DRI.</p>
<p>U konačnom izvje&scaron;taju Državne revizorske institucije o reviziji Prijedloga zakona o zavr&scaron;nom računu budžeta Crne Gore za 2023. godinu pi&scaron;e da je Ministarstvo pravde tek 1. 7. 2024. godine dostavilo na uvid dopis Eparhije budimljansko-nik&scaron;ićke u kom je navedeno da je do 1. jula 2024. godine, utro&scaron;en iznos od 60.000, dok će se preostali iznos (od 160.000) utro&scaron;iti u narednom periodu.</p>
<p>- Navedene isplate nijesu izvr&scaron;ene u skladu sa tačkom 3 Pravilnika o bližim kriterijumima za kori&scaron;ćenje sredstava tekuće i stalne budžetske rezerve i uputstvom o radu državnog trezora &ndash; ističe se u izvje&scaron;taju DRI.</p>
<p>Revizori ističu da isplata nije izvr&scaron;ena u skladu sa pravilnikom i uputstvom o radu državnog trezora kojim je definisano ovjeravanje i odobravanje plaćanja od strane potro&scaron;ačkih jedinica.</p>
<p>- Vlada i resorna ministarstva su dužni da prije usvajanja zaključaka i plaćanja iz tekuće budžetske rezerve obezbijede relevantnu dokumentaciju kojom se vr&scaron;i pravdanje odobrenog iznosa, kako je i predviđeno aktom o bližim kriterijumima za kori&scaron;ćenje sredstava tekuće i stalne budžetske rezerve i uputstvom o radu državnog trezora &ndash; ističe se u izvje&scaron;taju.</p>
<p>U situacijama kada nije obezbijeđena propratna dokumentacija, u prijedlogu zaključka treba navesti okvirni iznos za koji se traži saglasnost, a isplatu izvr&scaron;iti nakon &scaron;to resorno ministarstvo potvrdi Ministarstvu finansija opravdanost isplate na bazi relevantne dokumentacije, preporučili su iz DRI.</p>
<p><strong>Procvat od 2017. godine</strong></p>
<p>Eparhija Budimljansko nik&scaron;ićka je, prema podacima portala Moj novac Instituta Alternativa, od 31. januara 2011. godine do danas dobila gotovo dva miliona eura iz budžeta, preciznije 1.992.206,52 eura</p>
<p>Od tog novca je 936.000 opisano kao &bdquo;ostali transferi institucijama&ldquo;, 360.000 je iz Ministarstva pravde po odlukama Vlade. Pod stavkom transferi političkim partijama i udruženjima iz budžeta je Eparhija za to vrijeme dobila 236.195.83, pod &bdquo;ostalo&ldquo; se vodi 148.897,97 eura. Transferi institucijama kulture i sporta iznose 99.000, za stručno osposobljavanje invalidnih lica 81.124,65, a za javni rad 31.920 eura. Iz budžeta je od 2011. godine ovoj Eparhiji pod stavkom subvencije poslodavcima za zapo&scaron;ljavanje lica sa invaliditetom uplaćeno 29.806,97, a transferi ostalim institucijama, po odlukama vlade 24.344,82...</p>
<p>Navedene su i subvencije za prozvodnju, transferi političkim partijama, strankama i udruženjima, subvencije za proizvodnju i pružanje usluga, odluke komisije za budžet pomoć pravnim licima, ostale usluge, vodovodi, konsultantske usluge.</p>
<p>Prema podacima sa sajta Moj novac primjetno je da je Eparhija najvi&scaron;e novca dobila 2023. godine - 458.395,03 eura.</p>
<p>Rast iznosa koji ta Eparhija dobija iz budžeta počinje od 2017. godine kada je za njene potrebe izdvojeno 109.946,48 eura, a naredne 2018. godine 261.876,45. Oko 312. 000 je dobila 2019. godine, a 2020. je uslijedio značajan pad &ndash; svega 74.222 eura.</p>
<p>Već naredne 2021. godine Vlada je bila izda&scaron;nija pa je ovom ogranku SPC namijenila 303.577 eura. Trend je nastavljen i 2022, kada je iz budžeta Eparhiji dato ne&scaron;to preko 253.000.</p>
<p>Ovu godinu zavr&scaron;ava primanjima iz budžeta sa 84.000 eura koliko je trenutno prikazano na portalu Instituta Alternativa Moj novac.</p>
<p>To su znatno veći izdaci države za Srpsku pravoslavnu crkvu, u odnosu na prethodne godine, koje prati portal. Od 2011. godine do 2017, iznosi su bili znatno skromniji.</p>
<p>Tako je Eparhija 2011. godine primila ne&scaron;to preko 26.000 eura, 2012. je dobila iz budžeta svega 9.442 eura, a naredne 2013. godine 13.278. Država je Eparhiji budimljansko-nik&scaron;ićkoj za 2014. godinu izdvojila 24,920, naredne 2015. godine je dobila 28,962. Tokom 2016. godine joj je dato 30.910 eura.</p>
<p><strong>Neregulisano finansiranje</strong></p>
<p>U godini 2023, kada je dato 200.000 eura Eparhiji budimljansko-nik&scaron;ićkoj, Vlada je dala i 900.000 eura za srednju vjersku &scaron;kolu &bdquo;Sveti Sava&ldquo;, i 800.000 eura za Medresu &bdquo;Mehmed Fatih&ldquo;. Vjerske &scaron;kole se finansiraju od 2019. godine, a nakon nalaza DRI da su novac dobijale nezakonito, Centar za građansko obrazovanje je podnio krivičnu prijavu, pa se sada time bavi i Specijalno državno tužila&scaron;tvo.</p>
<p>DRI je nedavno u izvje&scaron;taju o finansiranju vjerskih zajednica navela podatak da je od 2019. do 2023. godine iz budžeta Crne Gore, po vi&scaron;e osnova, uplaćeno 8,75 miliona eura na račune svih vjerskih zajednica i to: za finansiranje vjerskih zajednica 1,97 miliona eura, za finansiranje srednjih vjerskih &scaron;kola 4,9 miliona eura i po drugim osnovama 1,87 miliona eura.</p>
<p>Predmetna sredstva su uplaćena na račune sedamnaest vjerskih zajednica koje su upisane u Jedinstvenu evidenciju vjerskih zajednica i dvije srednje vjerske &scaron;kole.</p>
<p>DRI je tada utvrdila da nije uspostavljen odgovarajući normativni okvir koji reguli&scaron;e finansiranje vjerskih zajednica iz budžeta Crne Gore.</p>
<p>- Postojeći normativni okvir koji je u primjeni ne obezbjeđuje u dovoljnoj mjeri predvidljivost i pravednost u regulisanoj oblasti. Finansiranje srednjih vjerskih &scaron;kola vr&scaron;eno je na način koji nije u skladu sa Op&scaron;tim zakonom o obrazovanju i vaspitanju - saop&scaron;tio je DRI.</p>
<p>Na osnovu Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica i Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, finansirane su vjerske zajednice u periodu 2019-2023, u ukupnom iznosu od 1,97 miliona eura.</p>
<p>U periodu 2021-2023, vjerske organizacije su finansirane iz budžeta Crne Gore na osnovu Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica. Iznos sredstava kojima se finansiraju vjerske zajednice određivao se na osnovu diskrecionih odluka resornog ministra, jer nijesu utvrđeni odgovarajući kriterijumi na osnovu kojih se vr&scaron;i odobravanje sredstava i procjena potreba vjerskih zajednica prilikom odobravanja.</p>
<p>Kolegijum DRI je, saglasno sprovedenoj reviziji i utvrđenom činjeničnom stanju, izradio preporuke tako da je Ministarstvu pravde preporučeno da inicira dono&scaron;enje normativnog okvira kojim će se regulisati finansiranje vjerskih zajednica iz budžeta Crne Gore, a posebno u dijelu propisivanja kriterijuma za odobravanje i procjenu potreba vjerskih zajednica prilikom odobravanja sredstava, kao i način praćenja i izvje&scaron;tavanja o namjenskoj upotrebi javnih sredstava za finansiranje vjerskih zajednica.</p>
<p>Ministarstvu pravde je preporučeno i da inicira kod Ministarstva finansija izmjene pravilnika o jedinstvenoj klasifikaciji računa za budžet i budžete op&scaron;tine kako bi se jasno uredilo na kojem računu se evidentiraju izdaci za finansiranje vjerskih zajednica.</p>

Eparhiji budimljansko-nikšićkoj 220.000 eura, bez dokumentacije i obaveze da pravda trošenje

DRI UKAZALA NA NEPRAVILNOSTI

<p>U Crnoj Gori danas će biti umjereno do potpuno oblačno, ujutru ili prijepodne ponegdje slabe padavine, a na krajnjem sjeveroistoku moguće i u drugom dijelu dana.<br /><br />Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, umjeren do jak, na udare i olujni sjeverni vjetar, poslijepodne će oslabiti.<br /><br />Najvi&scaron;a dnevna temperatura nula do 16 stepeni.<br /><br /></p>

Danas oblačno i vjetrovito

DO 16 STEPENI

<p>U južnim predjelima Crne Gore danas će biti promjenljivo do potpuno oblačno, uz uslove za slabu ki&scaron;u, a na sjeveru pretežno oblačno, povremeno sa snijegom.<br /><br />Iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju je saop&scaron;teno da je i u nižim predjelim na sjeveru tokom dana moguća susnježica.<br /><br />Kako su najavili, če&scaron;će i vi&scaron;e padavina očekuje se krajem dana i tokom noći.<br /><br />Vjetar će biti umjeren do jak, mjestimično na udare i veoma jak, sjeverni i sjeveroistočni.<br /><br />Najvi&scaron;a dnevna temperatura minus tri do 15 stepeni.</p>

Danas pretežno oblačno, na sjeveru snijeg

DO 15 STEPENI

<p>Valentina Pavličić izabrana je za predsjednicu Vrhovnog suda Crne Gore.</p>
<p>Sudski savjet je jednoglasno podržao izbor Pavličić, prenose Vijesti.</p>
<p>Prethodno je deset od 15 sudija Vrhovnog suda glasalo da Pavličić bude njihov predlog za predsjednicu.</p>
<p>Sjednici Savjeta nije prisustvovala vr&scaron;iteljka dužnosti (v.d) predsjednica Vrhovnog suda Vesna Vučković jer je bila jedan od kandidata, dok je ministar pravde Bojan Božović napustio sjednicu uoči glasanja.</p>
<p>Pavličić je pred Savjetom kazala da stanje u sudstvu nije dobro, i da brojke govore da crnogorski sudski sistem nije u mogućnosti da rje&scaron;ava priliv predmeta.</p>
<p>Pavličić je istakla da oni koji neosnovano napadaju sudije i sudove moraju biti svjesni da time podrivaju državu.</p>
<p>&ldquo;Preglasna politika je utihnula pravosuđe. Nijesam se prijavila da u Vrhovnom sudu ispijam kafe, to mogu raditi i u slobodno vrijeme, već sam se prijavila da doprinesem jačanju sudstva&rdquo;, rekla je Pavličić.</p>
<p>Govoreći o radu Specijalnog odjeljenja Vi&scaron;eg suda, Pavličić je navela da se predmeti korupcije i organizovanog kriminala ne mogu suditi kao do sada, i da svaki od sudija &ldquo;specijalaca&rdquo; mora imati lični program rada, kako će i na koji način zavr&scaron;iti svoje predmete.</p>
<p>Pavličić je biv&scaron;a zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu, nekada&scaron;nja sutkinja Osnovnog i Specijalnog odjeljenja Vi&scaron;eg suda u Podgorici.</p>
<p>Čelna pozicija u Vrhovnom sudu je upražnjena od decembra 2020. godine, kada je ostavku na tu funkciju podnijela Vesna Medenica.</p>
<p>Od tada je sudom u v.d. stanju rukovodila Stanka Vučinić, a potom tri godine i dva mjeseca Vesna Vučković.</p>

Pavličić izabrana za predsjednicu Vrhovnog suda

JEDNOGLASNO

<p>Sudski savjet odlučiće danas da li će biv&scaron;a zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava (ESLJP) u Strazburu Valentina Pavličić biti nova predsjednica Vrhovnog suda. Savjet je na sjednici, koja je počela u 14 sati, obavio intervju sa Pavličić, nakon čega će donijeti odluku o njenoj kandidaturi.</p>
<p>Predsjednik Sudskog savjeta Radoje Korać prvo je obrazložio predlog Vrhovnog suda da se Valentina Pavličić izabere za predsjednicu Vrhovnog suda i pročitao njenu biografiju.</p>
<p>Kazao je da je Valentina Pavličić pripremila program rada na 60 strana.</p>
<p>Pavličić je obrazložila neke od osnovnih ciljeva.&nbsp;</p>
<p>"Ovdje pred vama nalazim se kao ostvarena osoba koja se pravom bavi tri decenije. Prirodno je da iz profesionalnih sazrijevanja, da i u meni sazre lična odluka koja nije donijeta preko noći. Donijeta je nakon određenog vremena koji sam provela kao predstavnica Crne Gore pred međunarodnim pravosudnim organima. Program sam započela analizom stanja koje u sudstvu nije dobro. Mislim da ste i vi to u va&scaron;im izvje&scaron;tajima konstatovali", kazala je Pavličić.&nbsp;</p>
<p>Istakla je da je 148 hiljada predmeta u 2023 godini, a da na dana&scaron;nji dan, u 2024. ima 151 hiljada predmeta. Kada analiziramo rije&scaron;ene i nerije&scaron;ene, Pavličić je kazala da je na taj dan pro&scaron;le godine bilo pola rije&scaron;enih predmeta. Upravo te brojke govore da Crna Gora sudski sistem nije u prilici da rje&scaron;ava priliv.</p>
<p>"Iako procentualno sudovi rje&scaron;avaju stare predmete, brojke se povećavaju. Mislim da su to stvari koje ozbiljno brinu. Svi oni koji se sudovima obraćaju sa stigmatizacijom, moraju biti svjesni da time podrivaju državu, podrivaju dru&scaron;tveni sistem. Nije prihvatljivo da se pred crnogorskim sudovima nalazi 150 hiljada predmeta, a da mi o sudijama i sudskom sistemu, onima koji se kandidaju za rukovodeće pozicije, da se izražavamo onako kako je to predstavljeno u medijima. Ukoliko mi se ukaže prilika da, va&scaron;om odlukom, budem predsjednica Vrhovnog suda, tome ću se suprostaviti. Ne zbog sebe, nego zbog sudija i rada koji iznose", istakla je ona.&nbsp;</p>
<p>Govoreći o nezavisnosti sudskog sistema, Pavličić smatra da je suvi&scaron;no jer je preporukama i poveljama obja&scaron;njeno sta je nezavisnost.</p>
<p>"Nije nezavisnost uspostavljena da bi se &scaron;titili sudije, nego građani. Nezavisnost je jemstvo sudije za nepristrasnost sudije. Obzirom da se kandidujem za predsjednicu Vrhovnog suda i cjelokupnog sudskog sistema, mi ozbiljno zaostajemo u predmetima građanske i upravne materije", kazala je ona.&nbsp;</p>
<p>Podsjeća da je sudsku funkciju napustila 2015. godine, bez ijednog nezavr&scaron;enog predmeta.</p>
<p>Pavličić, koja je nacionalna konsultantkinja Savjeta Evrope za oblast vladavine prava u vezi implementacije presuda ESLJP u nacionalni pravosudni sistem, je pro&scaron;le sedmice na Op&scaron;toj sjednici Vrhovnog suda dobila podr&scaron;ku deset sudija te instance.</p>
<p>Osim Pavličić, na javni oglas za izbor predsjednika Vrhovnog suda su se prijavili i predsjednik Upravnog suda Miodrag Pe&scaron;ić, vr&scaron;iteljka dužnosti predsjednice Vrhovnog suda Vesna Vučković i sutkinja tog suda Ana Vuković, ali su dobili manju podr&scaron;ku.</p>
<p>Javni glas objavljen je 10. jula i to je deveti poku&scaron;aj izbora predsjednika Vrhovnog suda, pozicije koja je upražnjena od kraja 2020. godine kada je Vesna Medenica dala ostavku na tu funkciju.</p>
<p>Najvažniju poziciju u pravosuđu od septembra 2021. u v.d. mandatu pokriva Vučković.</p>

Pavličić: U veting uključiti evropske partnere

SUDSKI SAVJET ODLUĆIĆE DA LI ĆE BITI PREDSJEDNICA VRHOVNOG SUDA

<p>Avion kompanije TO Montenegro sudario se sa jatom ptica, nakon čega je prizemljen u Beogradu, potvrđeno je Pobjedi iz crnogorske avio kompanije.</p>
<p>"Prilikom jutro&scaron;njeg leta za Beograd do&scaron;lo je do udara ptica u na&scaron; avion zbog čega se bilježi ka&scaron;njenje na letu iz Beograda ka Podgorici", saop&scaron;tili su iz TO Montenegro.</p>
<p>Avion se, kako su kazali, trenutno nalazi u Beogradu na neophodnoj tehničkoj provjeri, kako bi se osigurala potpuna ispravnost aviona i maksimalna sigurnost obavljanja daljih operacija istim.</p>
<p>"Ovaj nepredviđeni događaj uzrokovaće i ka&scaron;njenje leta ka Rimu, dok se očekuje da će ostali saobraćaj biti obavljen prema planiranom rasporedu. Zahvaljujemo putnicima na razumijevanju i strpljenju. Sigurnost putnika i posade, i tehnička ispravnost vazduhoplova ostaju na&scaron; prioritet, a timovi kompanije ulažu maksimalne napore da svi putnici budu pravovremeno informisani i bezbijedno prevezenih do svojih destinacija" , kazali su iz TO Montenegro.</p>

Prizemljen u Beogradu: Avion TO Montenegro sudario se sa jatom ptica

"OVAJ NEPREDVIĐENI DOGAĐAJ UZROKOVAĆE I KAŠNJENJE LETA KA RIMU"

<p>Za nabavku ljekova i medicinskih sredstava predlogom budžeta za narednu godinu predviđeno je oko 140 miliona eura, dok je za 2024. budžetom bilo opredijeljeno 119.090.821,4 eura, saop&scaron;teno je Gradskom portalu iz Montefarma.</p>
<p>Iz te apotekarske ustanove su pojasnili da je uvećanje budžeta uzrokovano promjenom liste ljekova i da ne oni ne uvoze medikamenate, zbog čega ne mogu uticati na visoke cijene terapija koje se ne nalaze na osnovnoj listi.</p>
<p>&bdquo;Napominjemo da je lista ljekova ove godine već dva puta revidirana, uvedeni su novi, inovativni ljekovi te se nadamo da će ovogodi&scaron;nja opredijeljena sredstva omogućiti nesmetanu nabavku ljekova. Jasniju sliku i procjenu imaćemo tek početkom godine odnosno kada nam JZU dostave svoje potrebe&ldquo;,saop&scaron;teno je iz Montefarma.</p>
<p>Obja&scaron;njavaju da Montefarm obavlja nabavku isključivo prema potrebama JZU i na&scaron;ih apoteka, a shodno Listi ljekova, konzilijarnim odobrenjima, potom odobrenjima komisija Ministarstva zdravlja i Fonda za zdravstveno osiguranje, u zavinosti od režima za propisivanje terapije.</p>
<p>&bdquo;Imamo čvrsta uvjerenja da ćemo i ove godine imati redovne uplate od strane FZO kako bismo sva potraživanja plaćali u roku, kao &scaron;to smo imali i svih prethodnih mjeseci. Za ljekove i medicinska sredstva u 2024. godini, zaključno sa 30. oktobrom, dobavljačima je plaćeno 110.489.647,54 eura", naveli su iz Montefarma.</p>
<p>Podsjetili su da Montefarm nije direktni uvoznik ljekova i medicinskih sredstava niti genarator potro&scaron;nje u Crnoj Gori, te samim tim ne utiču na cijene.</p>
<p>"Promjene cijena ljekova koji se nalaze na Listi, a na&scaron; osnovni zadatak da obezbijedimo upravo ljekove koje građani podižu na recept, apsolutno ne utiče na lični budžet građana. Na listi je preko 1.600 ljekova za koje država izdvaja finansije, a &scaron;to se tiče ljekova van liste, koje, ponavljamo, Montefarm ne uvozi direktno, nijesmo prava adresa sa koje se može odgovoriti na upućeno pitanje&ldquo;,navodi se u odgovorima.</p>
<p><strong>Do kraja sedmice trakice za mjerenje &scaron;ećera u krvi</strong></p>
<p>Ističu i da če do kraja sedmice stići trakice za mjerenje &scaron;ećera.</p>
<p>&bdquo;Trakice za mjerenje nivoa glukoze u krvi, koje se nalaze na Listi medicinskih sredstava i pomagala FZO, samim tim i izdaju na recept djeci i odraslim pacijentima oboljelim od dijabetesa, očekujemo da budu isporučene na&scaron;em skladi&scaron;tu, prema najavi dobavljača, do kraja ove sedmice", saop&scaron;tili su iz Montefarma.&nbsp;</p>
<p>Tvrde da tokom godine nije bilo zastoja u nabavci i distribuciji trakica, ali da su posljednje vrijeme problemi u transportu od proizvođača do Crne Gore uslovili kratkoročni prekid na cjelokupnom trži&scaron;tu u Crnoj Gori.&nbsp;</p>
<p>"Situacija će se stabilizovati u narednim danima, o čemu ćemo pacijente i javnost blagovremeno obavijestiti", rekli su iz Montefarma.&nbsp;</p>
<p>&Scaron;to se tiče onkolo&scaron;kih i drugih ljekova za sada, tvrde u Montefarmu, nema značajnijih oscilacija.</p>
<p>"U prethodnom periodu, takođe zbog ka&scaron;njenja već ugovorene isporuke usljed problema u proizvodnji, imali smo trenutni diskontinuitet u ispruci lijeka Zometa, ali je jo&scaron; prethodne sedmice i taj problem rije&scaron;en, &scaron;to smo potvrdili saop&scaron;tenjem za javnost&ldquo;, zaključili su iz Montefarma.</p>

Montefarm: Za ljekove u 2025. treba 140 miliona eura, ne možemo da utičemo na visoke cijene

LISTA DVA PUTA REVIDIRANA

<p>Usljed jakih udara vjetra, ali kako se može pretposataviti i lo&scaron;e gradnje, pao je dio fasade sa zgrade u centru Podgorice.</p>
<p>To se vidi na fotografijama objavljenim na Instagram stranici Podgorički</p>
<p>vremeplov.</p>
<blockquote class="instagram-media" style="background: #FFF; border: 0; border-radius: 3px; box-shadow: 0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width: 540px; min-width: 326px; padding: 0; width: calc(100% - 2px);" data-instgrm-captioned="" data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/p/DDCfqkxI-ot/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14">
<div style="padding: 16px;">
<div style="display: flex; flex-direction: row; align-items: center;">
<div style="background-color: #f4f4f4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;">&nbsp;</div>
<div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;">
<div style="background-color: #f4f4f4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;">&nbsp;</div>
<div style="background-color: #f4f4f4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;">&nbsp;</div>
</div>
</div>
<div style="padding: 19% 0;">&nbsp;</div>
<div style="display: block; height: 50px; margin: 0 auto 12px; width: 50px;">&nbsp;</div>
<div style="padding-top: 8px;">
<div style="color: #3897f0; font-family: Arial,sans-serif; font-size: 14px; font-style: normal; font-weight: 550; line-height: 18px;">View this post on Instagram</div>
</div>
<div style="padding: 12.5% 0;">&nbsp;</div>
<div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;">
<div>
<div style="background-color: #f4f4f4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);">&nbsp;</div>
<div style="background-color: #f4f4f4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;">&nbsp;</div>
<div style="background-color: #f4f4f4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);">&nbsp;</div>
</div>
<div style="margin-left: 8px;">
<div style="background-color: #f4f4f4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;">&nbsp;</div>
<div style="width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg);">&nbsp;</div>
</div>
<div style="margin-left: auto;">
<div style="width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);">&nbsp;</div>
<div style="background-color: #f4f4f4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);">&nbsp;</div>
<div style="width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);">&nbsp;</div>
</div>
</div>
<div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;">
<div style="background-color: #f4f4f4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;">&nbsp;</div>
<div style="background-color: #f4f4f4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;">&nbsp;</div>
</div>
<p style="color: #c9c8cd; font-family: Arial,sans-serif; font-size: 14px; line-height: 17px; margin-bottom: 0; margin-top: 8px; overflow: hidden; padding: 8px 0 7px; text-align: center; text-overflow: ellipsis; white-space: nowrap;"><a style="color: #c9c8cd; font-family: Arial,sans-serif; font-size: 14px; font-style: normal; font-weight: normal; line-height: 17px; text-decoration: none;" href="https://www.instagram.com/p/DDCfqkxI-ot/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" target="_blank" rel="noopener">A post shared by Подгорички времеплов (@podgoricki_vremepllov)</a></p>
</div>
</blockquote>
<p>Povrijeđenih, kako su naveli, nije bilo.</p>
<p>&bdquo;Pala fasada sa solitera u Ulici slobode iza Foruma. Jak vjetar odvalio fasadu, srećom moguća samo materijalna &scaron;teta, da je bilo ko do&scaron;ao do automobila, možda bi i nastradao. Oprez!&ldquo;, stoji u opisu fotografija.</p>
<p>&nbsp;</p>

Pala fasada sa zgrade u centru Podgorice