Sudski savjet odlučiće danas da li će bivša zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava (ESLJP) u Strazburu Valentina Pavličić biti nova predsjednica Vrhovnog suda. Savjet je na sjednici, koja je počela u 14 sati, obavio intervju sa Pavličić, nakon čega će donijeti odluku o njenoj kandidaturi.

Predsjednik Sudskog savjeta Radoje Korać prvo je obrazložio predlog Vrhovnog suda da se Valentina Pavličić izabere za predsjednicu Vrhovnog suda i pročitao njenu biografiju.

Kazao je da je Valentina Pavličić pripremila program rada na 60 strana.

Pavličić je obrazložila neke od osnovnih ciljeva. 

"Ovdje pred vama nalazim se kao ostvarena osoba koja se pravom bavi tri decenije. Prirodno je da iz profesionalnih sazrijevanja, da i u meni sazre lična odluka koja nije donijeta preko noći. Donijeta je nakon određenog vremena koji sam provela kao predstavnica Crne Gore pred međunarodnim pravosudnim organima. Program sam započela analizom stanja koje u sudstvu nije dobro. Mislim da ste i vi to u vašim izvještajima konstatovali", kazala je Pavličić. 

Istakla je da je 148 hiljada predmeta u 2023 godini, a da na današnji dan, u 2024. ima 151 hiljada predmeta. Kada analiziramo riješene i neriješene, Pavličić je kazala da je na taj dan prošle godine bilo pola riješenih predmeta. Upravo te brojke govore da Crna Gora sudski sistem nije u prilici da rješava priliv.

"Iako procentualno sudovi rješavaju stare predmete, brojke se povećavaju. Mislim da su to stvari koje ozbiljno brinu. Svi oni koji se sudovima obraćaju sa stigmatizacijom, moraju biti svjesni da time podrivaju državu, podrivaju društveni sistem. Nije prihvatljivo da se pred crnogorskim sudovima nalazi 150 hiljada predmeta, a da mi o sudijama i sudskom sistemu, onima koji se kandidaju za rukovodeće pozicije, da se izražavamo onako kako je to predstavljeno u medijima. Ukoliko mi se ukaže prilika da, vašom odlukom, budem predsjednica Vrhovnog suda, tome ću se suprostaviti. Ne zbog sebe, nego zbog sudija i rada koji iznose", istakla je ona. 

Govoreći o nezavisnosti sudskog sistema, Pavličić smatra da je suvišno jer je preporukama i poveljama objašnjeno sta je nezavisnost.

"Nije nezavisnost uspostavljena da bi se štitili sudije, nego građani. Nezavisnost je jemstvo sudije za nepristrasnost sudije. Obzirom da se kandidujem za predsjednicu Vrhovnog suda i cjelokupnog sudskog sistema, mi ozbiljno zaostajemo u predmetima građanske i upravne materije", kazala je ona. 

Podsjeća da je sudsku funkciju napustila 2015. godine, bez ijednog nezavršenog predmeta.

Pavličić, koja je nacionalna konsultantkinja Savjeta Evrope za oblast vladavine prava u vezi implementacije presuda ESLJP u nacionalni pravosudni sistem, je prošle sedmice na Opštoj sjednici Vrhovnog suda dobila podršku deset sudija te instance.

Osim Pavličić, na javni oglas za izbor predsjednika Vrhovnog suda su se prijavili i predsjednik Upravnog suda Miodrag Pešić, vršiteljka dužnosti predsjednice Vrhovnog suda Vesna Vučković i sutkinja tog suda Ana Vuković, ali su dobili manju podršku.

Javni glas objavljen je 10. jula i to je deveti pokušaj izbora predsjednika Vrhovnog suda, pozicije koja je upražnjena od kraja 2020. godine kada je Vesna Medenica dala ostavku na tu funkciju.

Najvažniju poziciju u pravosuđu od septembra 2021. u v.d. mandatu pokriva Vučković.