Advokat smijenjenih direktora škola Mihailo Volkov je nakon što je na sudu dokazano da su ostali bez posla mimo zakona, a mnogima je isplaćen novčani iznos zbog te štete, zatražio je od države da se pred Centrom za alternativno rješavanje sporova dogovore da dobiju i pravičnu naknadu zbog pretrpljenih duševnih bolova, povrede časti i ugleda, piše Pobjeda.

Ukoliko država odbije taj zahtjev, Volkov će podnijeti tužbe.

Advokat je kazao Pobjedi da je samo nekoliko direktora odustalo od ovih potencijalnih tužbi, nakon što su na sudu dokazali da su razriješeni mimo propisa. Volkov zastupa oko stotinjak direktora.

Volkov se poziva na međunarodnu praksu i navodi da direktori i na ovu vrstu nadoknade imaju pravo.

“Dokazano je da su direktori smijenjeni mimo zakona. Ministarstvo je donijelo rješenja da su ostali bez posla zbog neobavljanja radnih obaveza, rečeno je, u suštini, da su neradnici. To je uticalo na njihovo zdravlje, narušen ugled kada su tražili negdje drugo da se zaposle…”, rekao je on.

Volkov je već zastupao jednog direktora koji je dobio prvostepenu presudu u kojoj je dosuđeno da mu se isplati 800 eura zbog pretrpljenih duševnih bolova, povrede časti i ugleda. Advokat kaže da presuda još nije postala pravosnažna, na nju se žalila država i čeka se izjašnjenje Višeg suda.

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija je po raznim osnovama u dosadašnjem periodu isplatilo 282.344,44 eura u vezi sa predmetima formiranim zbog nezakonite smjene direktora obrazovno-vaspitnih ustanova u Crnoj Gori, rečeno je nedavno Pobjedi iz ovog resora.

Bivša ministarka Vesna Bratić 2021. godine masovno je smijenila direktore škola, bez valjanog obrazloženja, potvrđeno je u presudama koje su donesene u korist čelnika obrazovnih ustanova. Bratić je svim direktorima poslala ista rješenja, da su ostali bez funkcije zato što nijesu formirali školske odbore, ali su direktori na sudu dokazali da to nijesu mogli da učine upravo iz razloga što ih je Ministarstvo sabotiralo u tom procesu jer nije imenovalo svoje predstavnike u tom tijelu.

Pošto su direktori dokazali na sudu da su ostali bez funkcije mimo propisa, država je u obavezi da im isplaćuje odštetu, odnosno zarade koje je trebalo da dobijaju do okončanja mandata.

Volkov kaže da su tužbe direktora zbog naknade štete nakon izgubljenih direktorskih funkcija u završnoj fazi. Istakao je da su jednoj trećini isplaćeni iznosi, trećina je dobila prvostepenu presudu koja još nije pravosnažna, te da je trećina njih u fazi dobijanja prvostepenih presuda.

On je tada kazao da visina naknade sa zateznom kamatom zavisi od slučaja do slučaja, koliko je direktoru ostalo do kraja mandata, je li prešao da radi na drugo mjesto ili je potpuno ostao bez posla.

Ranije je Pobjeda pisala i o slučaju smijenjenog direktora podgoričke OŠ ,,Sutjeska“ koji, prema tadašnjoj prvostepenoj presudi Osnovnog suda, treba da dobije 17.965,96 eura na ime naknade materijalne štete zbog izgubljene zarade usljed nezakonitog prestanka radnog odnosa.

Iz Ministarstva prosvjete je upozoravano nedavno da bi sudski postupci bivših direktora škola državu mogli da koštaju najmanje 300.000 eura. Poručivali su da se u postupcima nastoje smanjiti troškovi na način što će se priznavati tužbeni zahtjevi u kojima teče parnica, a nastali troškovi dobrovoljno isplaćivati na osnovu pravosnažnih presuda.

Volkov je tražio tada da se sporovi riješe mirnim putem, ali je, ipak, odlučeno na kraju za sudske sporove.

Volkov je Pobjedi kazao ranije da je sam pozvao državu da mirnim putem riješe probleme kako bi država imala manje troškove, odnosno da nema sudskih i troškova vještačenja i slično, ali da nije dobio pozitivan odgovor.

“Država nije odgovorila pozitivno, nažalost, nije imala sluha i razumijevanja da su to postupci u kojima oni maltene nemaju ni izgleda da uspiju”, kazao je tada Volkov.

Protiv Bratić je podnijeto i nekoliko krivičnih prijava Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT).

U januaru prošle godine objedinjene su dvije koje su podnijete zbog zloupotrebe službenog položaja – jednu je podnio advokat Volkov, a drugu Centar za građansko obrazovanje (CGO).

Volkov je tražio da se u slučaju Bratić pokrene institut regresne tužbe, što je i naveo u krivičnoj prijavi, iako to nije bilo predmet krivično-pravnog postupka.

Napisao je i da smatra da bi, pored utvrđivanja krivično-pravne odgovornosti Bratić, bilo pravedno, a i za nauk razmotriti mogućnost pokretanja regresnog zahtjeva od strane države, prema kojem bi bivša ministarka bila dužna da iz svojih prihoda i imovine nadoknadi cjelokupnu štetu nastalu njenim štetnim djelovanjem.

Protiv Bratić su u procesu i regresne tužbe koje je u februaru prošle godine podnijela zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojana Ćirović. Njima se traži da Bratić isplati državi štetu koja je nastala zbog toga što je mimo zakona smijenila direktore vaspitno-obrazovnih ustanova.

Nije precizirano koja tačno suma se potražuje od bivše ministarke. Navedeno je da će to odrediti vještak finansijske struke.

Bivša ministarka Bratić je reagovala na podnošenje tužbi i kazala da je ,,nečuveno i presedan“ da su pokrenute protiv nje zbog izgubljenih 300.000 eura u postupku protiv smijenjenih direktora.

Kada je smijenila direktore obrazovnih ustanova, Bratić je objašnjavala da je to nužno bilo kako bi se depolitizovao obrazovni sistem. No, pojedini poslanici u Skupštini tada su je demantovali, objelodanjujući podatke da su nova direktorska mjesta raspodijeljena po partijskim zaslugama.