Društvo

Tri osobe koje su ranjene u pucnjavi na Cetinju, koje se liječe u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG), uspje&scaron;no se oporavljaju dok je četvrta, čije je stanje bilo kritično i neizvjesno, od danas pokazuje znake oporavka, saop&scaron;tili su iz te zdravstevene ustanove
Podsjetili su da je od prijema pacijenata i operacija pro&scaron;lo pet dana.
Navode i da je Ministarstvo zdravlja danas aktiviralo i SOS liniju za psiholo&scaron;ku podr&scaron;ku svima kojima je potrebna nakog tragičnog događaja na Cetinju.
&ldquo;Telefonska linija je uspostavljena zahvaljujući angažmanu Klinike za psihijatriju KCCG i Udruženja psihologa, uz tehničku podr&scaron;ku Telekoma, koji je za ovu namjenu odobrio broj 1555 i omogućio da pozivi iz svih mreža budu besplatni&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Kako je saop&scaron;teno, na pozive građana kojima je potreban savjet i psiholo&scaron;ka podr&scaron;ka odgovaraće skoro 40 profesionalaca.

KCCG: Pacijent sa Cetinja koji je bio u kritičnom stanju pokazuje znake oporavka

TROJE SE USPJEŠNO OPORAVLJA

SOS telefonska linija za psiholo&scaron;ku pomoć i podr&scaron;ku svima kojima je potrebna nakog tragičnog događaja na Cetinju, kao &scaron;to je i najavilo Ministarstvo zdravlja, od danas je aktivna.
Telefonska linija, kako je navedeno, uspostavljena je zahvaljujući angažmanu Klinike za psihijatriju Kliničkog centra Cvrne Gore i Udruženja psihologa, uz tehničku podr&scaron;ku Telekoma, koji je za ovu namjenu odobrio broj 1555 i &nbsp;omogućio da pozivi iz svih mreža budu besplatni.
Na pozive građana kojima je potreban savjet i psiholo&scaron;ka podr&scaron;ka odgovaraće skoro 40 profesionalaca, saop&scaron;tili su iz Ministarstva.
"Svjesni da je porodicama, kao i svima onima koji su na bilo koji način bili sudionici događaja na Cetinju, neophodna psiholo&scaron;ka podr&scaron;ka, novoformirana Radna grupa, kojom koordini&scaron;e Ministarstvo zdravlja, u saradnji sa udruženjima psihijatara i psihologa Crne Gore odmah je organizovala timove za psiholo&scaron;ku podr&scaron;ku. Timovi su raspolaganju svim građanima i građankama Cetinja svakoga dana od 07h do 19h. U slučaju potrebe da je pomoć potrebno pružiti i nakon navedenog perioda zdravstvene ustanove &nbsp;sa Cetinja će organizovati sanitarni prevoz prema Kliničkom centru Crne Gore, gdje mogu da razgovaraju sa dežurnim ljekarima", navode iz Ministarstva zdravlja.
Sada je, uspostavljanjem i telefonske linije, na broj 1555, obezbijeđeno da svi kojima je potrebna psiholo&scaron;ka podr&scaron;ka, u svakom trenutku pomoć mogu da potraže od stručnih osoba, poručuju iz Ministarstva.
"Ministarstvo zdravlja i ovom prilikom poziva sve građane koji imaju potrebu, da potraže stručnu pomoć i na taj način lak&scaron;e prebrode traume i prevaziđu stanje koje je kod njih izazvala stravična tragedija", navode u saop&scaron;tenju.

Od danas aktivna SOS linija za psihološku podršku

SAOPŠTENO IZ MINISTARSTVA ZDRAVLJA

Pravoslavni vjernici danas slave Badnji dan, koji najavljuje hri&scaron;ćanski praznik Božić.
Badnji dan je dobio ime po badnjaku koji se, prema drevnom običaju, sa prvim sutonom, unosi u dom uz poseban ritual. Badnjak je mlado hrastovo ili cerovo drvo.
Badnje veče je porodični praznik kada se ukućani okupljaju oko obavezno posne trpeze.
Badnji dan i veče 6. januara slave sve pravoslavne crkve i vjernici koji po&scaron;tuju Julijanski kalendar &ndash; Ruska pravoslavna crkva, Jerusalimska patrijar&scaron;ija, Sveta Gora, starokalendarci u Grčkoj i egipatski Kopti.

Danas je Badnji dan

VJERNICI KOJI POŠTUJU JULIJANSKI KALENDAR

Ombudsman Sini&scaron;a Bjeković za Portal RTCG ističe da tragični događaj na Cetinju ima vi&scaron;edimenzionalan karakter, kako po pitanju uzroka, tako i po pitanju posljedica i da je nasilje i dalje često preovlađujući način rje&scaron;avanja konflikta u na&scaron;em dru&scaron;tvu. Mentalno zdravlje pojedinaca se ne poklanja dovoljna pažnja, a ozbiljan problem je dostupnost oružja, posebno na crnom trži&scaron;tu.
Kako navodi Bjeković, različite krize i krizne situacije na "vi&scaron;im nivoima dru&scaron;tva" dodatno su stvorile tenzije, koje se neminovno prelivaju na ostale segmente dru&scaron;tva.
"Ako se na takvo stanje ne reaguje u dugom periodu ili se reaguje neadekvatno ili jo&scaron; gore - ako takvo stanje nailazi na podr&scaron;ku, pa makar ona bila ograničena i vi&scaron;e verbalne prirode, to onda postaje i uobičajeni standard pona&scaron;anja u kriznim situacijama i ozbiljan problem. Umjesto suočavanja sa na&scaron;om 'bolesnom' stvarno&scaron;ću kod nas je to po pravilu signal za dodatno pogor&scaron;avanje ionako te&scaron;ke 'kliničke slike' dru&scaron;tva, odnosno produbljenja podjela i &scaron;irenju konflikta", navodi Za&scaron;titnik.
Dodaje da kada kaže mentalno stanje dru&scaron;tva, onda misli i na mentalno zdravlje pojedinaca, čemu se definitivno ne poklanja dovoljna pažnja. Ono je zapravo toliko zapostavljeno da traži promptne odgovore - institucionalne primarno, a onda i kadrovske i materijalne resurse.
"Kakvo je stanje, koliko visoko rizičnih osoba nema odgovarajući psihijatrijski tretman, kako se prate već uočeni rizici i koliko ima koordinacije kad je u pitanju kontrolisani pristup u tretmanu ovih osoba...? Sve su to pitanja koja duboko zadiru u mentalne probleme sa kojima se suočava ne mali broj ljudi u Crnoj Gori. Naravno, nijesu svi slučajevi prioritetno orijentisani na institucionalno zbrinjavanje ili trenutno rje&scaron;enje problema, ali se mora ići ka eliminaciji sada već evidentnog nedostatka u rje&scaron;avanju akutnih problema u tretmanu onih koji traže blagovremenu i efikasnu reakciju i ponajprije smanjenje rizika na minimum", smatra Bjeković.
Ozbiljan problem koji je ponovo, s razlogom, aktuelizovan ovom tragedijom, kako ističe Bjeković, je dostupnost oružja, posebno na crnom trži&scaron;tu.
"Uzalud je intervencija u zakonodavnoj i pravosudnoj sferi ako nema informacija i aktivnosti koje služe preventivnom i pravovremenom djelovanju. I opet se vraćamo na postojeći zakonodavni okvir, jer nije samo on problem. Zakon je bio i do sada relativno povoljan za suzbijanje pojava držanja i no&scaron;enja oružja na javnom mjestu, ali tamo se najmanje nosilo tzv. legalno oružje. Posljedice ovih pojava svakako su katastrofalne za uže okruženje (porodice, rodbinu, susjedstvo, pa i čitave gradove), ali na &scaron;irem planu to treba da dovede do homogenizacije dru&scaron;tva u eliminaciji ove katastrofalne pojave i jo&scaron; vi&scaron;e do jačanja svijesti o tome koliko takva pojava ko&scaron;ta u ljudskom i materijalnom potencijalu ovako male zemlje", nagla&scaron;ava Bjeković.
Dodaje da je valjda jasno da se ovde mora javiti jačanje dru&scaron;tvene kohezije kao odgovor na nesigurno i visokorizično okruženje. To naravno ne isključuje odgovornost, ali za takvo &scaron;to treba efikasno i bez odlaganja pristupiti utvrđivanju odgovornosti, a tek nakon toga povući konsekvence i izvući pouke, na bazi objektivnih indikatora.
"Uža zajednica na mjestu događanja mora biti uvjerena da ostatak dru&scaron;tva stoji uz nju, da nije sama ni u bolu, ni u očekivanjima, ni u odgovorima na sva pitanja koja je opterećuju. To je najmanje &scaron;to dugujemo žrtvama da makar po tome njihova tragedija ne ostane uzaludna i bez na&scaron;e jedinstvene empatije, solidarnosti i podr&scaron;ke onima koji su najvi&scaron;e izgubili. Cetinje nije samo na&scaron;a država, na&scaron;a istorija i na&scaron;a tradicija, Cetinje je postalo ispit na&scaron;e ljudskosti", zaključio je Bjeković.
Bjeković je pored osvrta na događaj u Prijestonici za Portal RTCG odgovorio i na nakoliko pitanja o stanju ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori. &nbsp;
Kako ocjenjujete stanje ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori?
Bjeković: Nije lako u uslovima isključivosti, netolerancije, podjela i tenzija podvući liniju demarkacije između po&scaron;tovanja i nepo&scaron;tovanja ljudskih prava u takvim okolnostima. Često kori&scaron;tena sintagma da nije bilo masovnog i sistemskog kr&scaron;enje ljudskih prava može se upotrijebiti kao &scaron;to je to uobičajen slučaj u zemljama sa sličnom dru&scaron;tvenom, političkom i ekonomskom situacijom. Ali da li je obični građanin zadovoljan svim onim &scaron;to se oko njega de&scaron;ava &ndash; mislim da nije. Brojni su primjeri nasilja, fizičkog, verbalnog, emocionalnog, koji upozoravaju da je dru&scaron;tvena podloga za ostvarivanje ljudskih prava problem, a ne nikako ljudska prava sama po sebi. Isto tako, treba biti po&scaron;ten, prvenstveno prema sebi, pa konstatovati da se retrogradne, esktremne i &scaron;tetne navike vraćaju u foramma za koje smo mislili da su odavno prevaziđene.
S druge strane, ljudska prava se najče&scaron;će vide samo sa jedne strane paravana, a kad je u pitanju drugi i drugačiji problem je vi&scaron;e nego očito na&scaron;e pojedinačno i grupno poimanje stvarnosti. Kuda to sve vodi, pogotovo ako priznamo da nas vi&scaron;e razdvaja mržnja nego &scaron;to nas spaja zajednička perspektiva, nije te&scaron;ko odgonetnuti, a pitanje koje nas sigurno sve muči - nakoga manje, nekoga vi&scaron;e &ndash; do kada. Do kada se iz duboko ukorijenjenih predrasuda i nacionalnih i svih drugih rovova ne vidi bolje sjutra, do kada su na&scaron;a prava iznad prava svih drugih...Kad bi na to pitanje barem poku&scaron;ali dati odgovor, možda bi bilo dovoljno da i ljudska prava krenu jo&scaron; vi&scaron;e i jo&scaron; bolje naprijed.
Brojni napadi na novinare nerije&scaron;eni? Kako do rezultata?
Bjeković: Napadi na novinare nijesu samo puka sila primijenjena prema ljudima. Ima tu ne&scaron;to mnogo vi&scaron;e. Ja mislim da se to de&scaron;ava pred strahom od istine. Ona svakako mora biti sadržana u medijskom izvje&scaron;tavanju, u tolikoj količini informacija koje će kad tad ogoliti istinu. Ako se toga pla&scaron;ite razumljivo je da će vas strah natjerati da uradite ne&scaron;to &scaron;to nije ni racionalno ni dobro. Možda će to stanje nekima dati snagu, ali ako se ne kontroli&scaron;e i ne spriječi nasilje, do istine se nikad ni neće doći.
Ponekad je to toliko vidljivo da samo sila, fizička ili psihička može promijeniti i dezavuisati istinu. Jo&scaron; jedan alat koji novinari mogu da koriste, a to nije uvijek slučaj, je međusobna medijska solidarnost, odbrana integriteta profesije, a po prirodi stvari ojačana profesionalizmom i nepristajanjem na najgore u novinarstvu. Nerje&scaron;avanje slučajeva napada na novinare obeshrabruje profesiju i ustupa mjesto neprijateljima javne riječi i istine. Do rezultata se može doći jačim bezbjednosnim i pravosudnim odgovorom, ali i radom istraživačkog novinarstva.
Etnička distanca u Crnoj Gori, da li je nivo smanjen u godini za nama?&nbsp;
Bjeković: Neka istraživanja kažu da je etnička distanca manja nego ranije. Sasvim je moguće. Ali da li nas u to uvjerava stvarnost? Zbog toga kažem i da je najmanja, ako postoji nije dobro i ne smije se zanemariti. Ovo tim prije zato &scaron;to se &bdquo;požar&ldquo; javi u bizarnim situacijama, ponekad daleko od ove na&scaron;e stvarnosti i prelije kao lava iz žari&scaron;ta u na&scaron;e okruženje. Jačanje homogenosti nacije, jačanje dru&scaron;tvene kohezije, tolerancija i kultura dijaloga, to su putevi izlaska iz krize, ali i bedem od mržnji, podjela i isključivosti prema drugom i drugačijem.
Kako ocjenjujete stanje u crnogorskim zatvorima? Da li je bilo ozbiljnijih pomaka?
Bjeković: U crnogorskim zatvorima postoji niz problema: od materijalnih uslova, bezbjednosti, nedostatka kadra, zdravstvene za&scaron;tite u zatvorima, prenatrpanosti kapaciteta. Mora se priznati da menadžment ovih institucija za sada izdražava sve izazove i da su posebno u posljednje vrijeme pojačali za&scaron;titu od torture. No, ako se ne&scaron;to sistemski ne promijeni i ne nađu bolja rje&scaron;enja od sada&scaron;njih, situacija će se izvjesno pogor&scaron;ati. To se posebno odnosi na međunarodne standarde koje smo dužni da pratimo i primjenjujemo.
Kako vidite sve če&scaron;će incidente u crnogorskim &scaron;kolama? Koje odgovore država treba da preduzme?
Bjeković: Incidenti u &scaron;kolama su postali vidljiviji nego ranije, a bitna karakteristika je nevjerovatna surovost u tim okr&scaron;ajima. Osim toga, evidentan je op&scaron;ti trend nedostatka empatije za žrtve nasilja, pa se ponekad stiče utisak po reakcijama iz javnosti da žrtva postaje meta, a nasilje se pra&scaron;ta i brzo zaboravlja. Mislim da generalno nedostaje svijest o tome da vr&scaron;njačko nasilje nije nikakav &bdquo;incident&ldquo; već prekr&scaron;aj ili krivično djelo mjereno očima odsraslih.
Ako za djecu tražimo razumijevanje kao za odrasle osobe, onda se pogotovo u ovakvim situacijama od njih mora tražiti odgovornost. Možda ne tako rigidna ili o&scaron;tra kao za odrasle, ali oni moraju da shvate da se radi o deliktu, a ne &bdquo;incidentu&ldquo;. Isto se odnosi na roditelje. Umjesto opravdanja, oni treba da shvate da se radi o deliktnom pona&scaron;anju koje, ako se na procesuira na adekvatana način i ne tretira na adekvatan način, lako može postati navika i životni stil.

Bjeković: Dostupnost oružja, posebno na crnom tržištu, ozbiljan problem

OCJENJUJE OMBUDSMAN

U Crnoj Gori danas će biti umjereno do potpuno oblačno, osim na krajnjem sjeveru, mjestimično moguća slaba ki&scaron;a koja će tokom noći ne&scaron;to pojačati. Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar mjestimično umjeren do jak južni. Najvi&scaron;a dnevna temperatura od četiri do 15 stepeni.

Oblačno, do 15 stepeni

VREMENSKA PROGNOZA

Nakon protesta na Cetinju organizovan je, u 19 sati i 30 minuta, protest ispred zgrade Ministarstva unutra&scaron;njih poslova u Podgorici gdje su građani sa 12 minuta ti&scaron;ine odali počast stradalima na Cetinju i zatražili smjenu čelnih ljudi bezbjednosnog sektora.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/PTXfSEplx_U?t=12s" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
Okupljeni građani ispred MUP-a transparentima poručuju: "Kad po igračkama krv pada bijes vlada", "Raspad sistema opasnost za sve", "Bečiću, &Scaron;aranoviću, &Scaron;ćepanoviću ajte polako" , "Tuga, revolt, bijes, nema nazad", Ruke su vam krvave!
Građani su im i skandiranjem zatražili ostavke, a u jednom trenutku skandirali su "Vučiću- Bečiću".&nbsp;
Organizatori protesta su neformalna grupa studenata "Kamo sjutra", koji su kazali da iza njih ne stoji nijedna politička partija i da nije posrijedi politički,već građanski skup. Oni su nedavno objavili spisak zahtjeva za čelnike bezbjednosnog sektora.
U prvom zahtjevu zatražena je ostavka ministra unutra&scaron;nih poslova Danila &Scaron;aranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića.
"Ostavka je moralni čin i simboličan gest koji vraća povjerenje građana u vlast i kojom se pokazuje spremnost da se preuzme odgovornost", navode organizatori protesta.
Oni poručuju da su nesposobnost da se obezbijedi sigurnost građana i propusti za preuzimanje odgovarajućih mjera razlog zbog kojeg traže odgovornost za gubitak života.
"Potrebno je da ubuduće bezbjednosni sektor ne bude partijski plijen već resor koji vode stručnjaci", navedeno je u obrazloženju zahtjeva.
Među ključnim zahtjevima okupljenih ispred MUP-a su i zahtjev za demilitarilizacija dru&scaron;tva, odnosno oduzimanje i uni&scaron;tavanje ilegalnog i skrivenog oružja.
Traže i revidiranje dodijeljenih dozvola za posjedovanje oružja kroz policijsku provjeru onih koji posjeduju oružje i kroz ozbiljne, a ne samo fomalne, psihijatrijske i druge ljekarske i psiholo&scaron;ke preglede na godi&scaron;njem nivou.
Na spisku zahtjeva je i progla&scaron;enje moratorijuma na izdavanje dozvola za posjedovanje oružja do izmjene Zakona o oružju, onemogućavanje zakonite kupovine oružja bez prethodne dozvole za držanje oružja, kao i poo&scaron;travanje uslova za posjedovanje lovačkog oružja i jača kontrola streljačkih klubova koji građanima izdaju članske karte i fiktivne potvrde samo da bi lak&scaron;e dobili dozvolu za no&scaron;enje oružja.

Podgorica: Građani zatražili ostavke, skandirali: "Ruke su vam krvave"

PROTEST ISPRED MUP-A

Vi&scaron;e stotina građana okupilo se večeras kod spomenika Lovćenska vila na Cetinju kako bi odali počast žrtvama nedavnog masakra koji se dogodio u Prijestonici, prenosi agencija Mina.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/LuosCn93e5I" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
Cetinjanin Aco Martinović ubio je 1. januara 12 svojih sugrađana, među kojima i dvoje djece, nakon čega je izvr&scaron;io samoubistvo.
Građani su večeras, sa 12 minuta &scaron;utnje, odali počast ubijenima i zapalili svijeće, a drugovi stradalih dječaka, četrnaestogodi&scaron;njeg Vukana i devetogodi&scaron;njeg Jovana Vuletića, organizovali su bakljadu u njihovu čast, prenosi portal E TV.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/ZKA1Nv8aHbw" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
Okupljanje je organizovala neformalna grupa studenata &bdquo;Kamo sjutra?&ldquo;, a za 19 sati i 30 minuta zakazan je protest u Podgorici sa kojeg će, kako je najavljeno, biti zatražene ostavke ministra unutra&scaron;njih poslova Danila &Scaron;aranovića i potpredsjednika Vlade Alekse Bečića.

Na Cetinju 12 minuta šutnje za 12 žrtava masakra, baklje u plamenu za Jovana i Vukana

ODALI POČAST STRADALIMA

Nakon zločina koji se dogodio prvog dana Nove godine na Cetinju, zvaničnici su kazali da je policija kod počinioca Aca Martinovića prepoznala antisocijalno pona&scaron;anje, da je inicirano bolničko liječenje, propisana odgovarajuća terapija, ali da nije upućen u specijalizovanu instituciju. Takvo saop&scaron;tavanje informacija je otvorilo pitanje važnosti očuvanja mentalnog zdravlja, ali i tretmana.
Pitanje stigme i srama zbog toga &scaron;to se neko ne osjeća dobro i traženja pomoći na vrijeme je iskrslo kao važno, jer nakon tragedija možemo samo da govorimo o tome &scaron;to možemo da uradimo da se stanje popravi. Tumačenja i psiholo&scaron;ke procjene Martinovićevog čina je na sebe preuzela laička javnost, a određeni dio zvaničnika je pozvao na odgovornost i građane koji bi trebalo da prijavljuju one za koje misle da imaju određenih problema.
Specijalista medicinske psihologije u Kliničkom centru Crne Gore Mina Gazivoda, koja je i dio tima koji će pružati psiholo&scaron;ko-psihijatrijsku pomoć porodicama žrtava na Cetinju, u intervjuu za Pobjedu istakla je da je važno da se u ovim trenucima suzdržimo od pau&scaron;alnog i povr&scaron;nog tumačenja, neprofesionalnog analiziranja stepena očuvanosti ili naru&scaron;enosti nečijeg mentalnog zdravlja ili potrebe za liječenjem, a sve to na osnovu informacija koje se saop&scaron;tavaju medijima, jer to nije i ne smije biti njihova svrha. Ističe da se takvim izjavama dodatno stigmatizuju pacijenti, te da se može dogoditi da i oni koji imaju namjeru da potraže pomoć - od toga odustanu.&nbsp;
"Potreba za liječenjem ili tretmanom ne znači hronično niti trajno naru&scaron;eno mentalno zdravlje, niti implicira bilo &scaron;to o potencijalnim simptomima ili pona&scaron;anju date osobe. Izjavama poput ovih, dodatno stigmatizujemo na&scaron;e pacijente, udaljavamo ljude od toga da potraže pomoć iz straha da će i sami biti okarakterisani kao potencijalno opasni, emocionalno nestabilni ili skloni impulsivnom pona&scaron;anju. A sve i da jesu, to apsolutno ne znači da su nužno agresivni ili nasilni. Naprotiv, sva relevatna istraživanja potvrđuju da su psihijatrijski pacijenti najče&scaron;će žrtve, a ne agresori, kao i da u izuzetno rijetkim situacijama i najče&scaron;će u svrhu samoodbrane mogu ispoljiti agresivno pona&scaron;anje prema drugima.
Takođe, sva psihijatrijska stanja, od akutnih do hroničnih, danas se vrlo uspje&scaron;no tretiraju, a naročito kada se sa tretmanom počne pravovremeno. Psihoterapijski tretman, posebno u inicijalnim fazama bolesti, kada simptomatologija nije potrajala toliko dugo da bi ozbiljno ugrozila i onesposobila funkcionisanje osobe, daje veoma dobre rezultate i bez medikamenata".
&nbsp;Dakle, važno je na vrijeme potražiti pomoć jer se tako prevenira i dugotrajno liječenje, ali i neki problemi se mogu rije&scaron;iti brže, nego &scaron;to se misli u trenucima kada se ne osjećamo dobro i možda beznadežno.&nbsp;
GAZIVODA: Važno je da ljudi znaju da dolazak kod stručnjaka iz oblasti mentalnog zdravlja ne znači nužno i medikaciju, niti dugogodi&scaron;nji tretman. Neka stanja je moguće vrlo efikasno rje&scaron;avati i sanirati već samo nakon nekoliko savjetodavnih razgovora. Naravno, za neka stanja je potrebno vi&scaron;e vremena i različitih resursa, ali su doslovno sva stanja podložna liječenju, a u najvećem procentu slučajeva vrlo uspje&scaron;no. Naravno, za dobre rezultate liječenja od značaja su brojni faktori podr&scaron;ke, kako unutar same ličnosti poput psiholo&scaron;ke zrelosti, mehanizama odbrane, stepena rezilijentnosti, tako naravno i spolja&scaron;njih faktora &ndash; podr&scaron;ke i resursa sistema.
&nbsp;Da li na&scaron; zdravstveni sistem ima kapaciteta da odgovori potrebama građana? Imamo li dovoljno psihologa i psihijatara.&nbsp;
GAZIVODA: Imamo dovoljno snage, volje i motiva da prevladamo eventualni nedostatak u brojkama. Vjerujem da je to ono najvažnije. Empatija i solidarnost su ispiti na kojima nikada nijesmo pali. Kako kroz istoriju, tako i danas. Struka se veoma brzo konsolidovala, organizovala pa i za vrijeme kovid krize među prvima ponudila brojne servise pomoći i podr&scaron;ke. Već prekjuče, profesionalci su ponudili sve raspoložive ljudske, organizacione, tehničke, prostorne i druge kapacitete i resurse u cilju pružanja &scaron;to brže i efikasnije podr&scaron;ke svima kojima je potrebna. Brojne aktivnosti će tek uslijediti, budući da aktivno i promtno radimo na kreiranju dugoročne strategije reagovanja u kriznim stanjima poput ovog.
Imamo li dovoljno centara za mentalno zdravlje i koliko je važna njihova uloga?&nbsp;
GAZIVODA: Većina domova zdravlja na teritoriji države ima centre za mentalno zdravlje u kojima su zaposleni psihijatri, psiholozi i socijalni radnici. U stanjima krize, potreba za stručnim licima uvijek nadma&scaron;uje raspoložive resurse jer je potreba za podr&scaron;kom daleko veća nego u redovnim danima. Ipak, dobra organizacija i međusobna ispomoć, koju kolege jedni drugima pružaju u ovakvim situacijama, na kraju uvijek uspije da odgovori potrebama onih kojima je podr&scaron;ka potrebna.
&nbsp;Svi svjedočimo tome da porodica i prijatelji često ne reaguju kada primijete da se neko suočava sa problemima. To se čini iz ,,najbolje namjere&ldquo;, ali i zbog osjećaja stida od okoline. Koji je najbolji put u tom slučaju, jer odlaganje pogor&scaron;ava problem?&nbsp;
&nbsp;Ne bih rekla da porodica i prijatelji ne reaguju. Naprotiv, upravo su oni na&scaron;i prvi i najveći saborci i najvažniji sistem podr&scaron;ke na putu ka izlječenju. Da li ipak bilježimo situacije u kojima takva reakcija izostaje, nažalost da, ali to je izuzetak, a ne pravilo. Takvi slučajevi bivaju komentarisani u zajednici, &scaron;to utiče na stigmatizaciju kako pojedinca, tako i porodice.
To sve dovodi do pasivizacije, povlačenja, čini ljude ranjivim i nespremnim da reaguju, održavajući ih u poziciji &bdquo;negativaca koji kriju svog bolesnog člana&ldquo;. Ne smijemo zaboraviti da svaka bolest, ne samo mentalna, ozbiljno utiče na čitav porodični sistem, remeti brojne oslonce, mijenja dinamiku, opterećuje sve članove na svim nivoima funkcionisanja. Ni&scaron;ta se u tom pogledu ne razlikuje ni porodica sa psihijatrijskim pacijentom. Treba razumjeti teret i borbu koje porodice oboljelih vode.
Osudom ne postižemo ni&scaron;ta, osim kontraefekta. Porodici treba pružiti podr&scaron;ku, ponuditi razumijevanje kroz saosjećanje i empatiju, i po uspostavljenom dobrom odnosu i povjerenju raditi na napu&scaron;tanju nezdravih, i postepenoj izgradnji zdravih mehanizama prevladavanja i življenja sa članom koji je obolio.&nbsp;
Kako pomoći osobi sa mentalnim problemima, s obzirom na to da je takvo liječenje dobrovoljno?
GAZIVODA: Liječenje osoba sa mentalnim oboljenima, ali i somatskim, moguće je samo ukoliko je osoba lično motivisana za isto. Jedina ustanova u na&scaron;oj državi u kojoj se vr&scaron;e prisilne hospitalizacije jeste Specijalna bolnica za psihijatriju ,,Dobrota&ldquo; u Kotoru. Ostale psihijatrijske institucije su otvorenog tipa i prijem pacijenta se vr&scaron;i uz njihov dobrovoljni pristanak. Istraživanja potvrđuju da su tada i rezultati i uspjeh liječenja najveći, jer je motivacija za liječenjem unutra&scaron;nja i kreće od slobodne volje osobe koja se liječi.
Ljekari nastoje da uspostave dobar kontakt i odnos povjerenja sa pacijentima, da im predoče rizike ali i benefite, te motivi&scaron;u pacijente da pristanu na hospitalni tretman, &scaron;to oni u najvećem procentu slučajeva i čine. Ukoliko osoba ipak odbije stacionalno liječenje, a nije opasna po sebe ili okolinu, nema indikacija za preduzimanje represivnih mjera.
Mislite li da bi edukacija, koja bi krenula možda već od vrtića ili &scaron;kola, mogla u neko dogledno vrijeme da promijeni svijest? Da li se razmi&scaron;ljalo o tome, ako već odrasli imaju drugačiji pristup koji je omeđen tradicionalnim dru&scaron;tvenim normama? Svjedoci smo porasta slučajeva nasilja svake vrste, od porodičnog do vr&scaron;njačkog, &scaron;to nam to govori?
GAZIVODA: Rana prevencija i edukacija su ključ, ali da bi dale efekta, moralo sa na njima raditi mnogo ranije. Ipak, pravo vrijeme je uvijek sada. Ne mogu reći da se u prethodnom periodu nijesu sprovodili brojni programi prevencije, edukacije, psiholo&scaron;kih radionica, kampanje, tribine, predavanja, obuka na svim nivoima &ndash; od obrazovnog, preko zdravstvenog do pravnog sistema, od obuke djece do odraslih, od usavr&scaron;avanja profesionalaca do obuke neprofesionalaca. Ali okolnosti govore da nije dovoljno. Moramo raditi vi&scaron;e, a ovo iz razloga &scaron;to je stepen agresije na globalnom planu na kritičnom nivou, pa svjedočimo eskalacijama brutalnog nasilja svakodnevno u gotovo svim djelovima planete.
&nbsp;&Scaron;to treba da nauči dru&scaron;tvo, ali i državni aparat iz ovakvih situacija?&nbsp;
GAZIVODA: Promjene se ne postižu rje&scaron;avanjem posljedica, niti se rezultati mogu ostvariti brzim rje&scaron;enima - jer ih nema. Moramo naučiti da reagujemo ovdje i sada, za tamo i onda. Sada se prave planovi za budućnost, a ne za ono &scaron;to se desilo juče. Takozvana brza rje&scaron;enja su guranje pod tepih i izbjegavanje odgovornosti. Moramo kao dru&scaron;tvo da se učimo planiranju, strpljenju, odlaganju zadovoljstava i marljivom radu na tome da nam bude bolje. To je odraz zrelosti, ali i odgovornosti. To je obaveza svih nas. I za to treba vremena, ne možemo krupne dru&scaron;tvene promjene očekivati preko noći.
Dakle, ponovo strpljenje i dalokosežno planiranje. Ali moramo početi. Da smo počeli prije dvije godine, već bismo mogli očekivati neke plodove tog rada. Ali hajde da počnemo danas sa strate&scaron;kim djelovanjem svih relevantnih dru&scaron;tvenih instanci i činilaca, kako bismo ubirali rezultate u narednom periodu, a nikako zbrajali neka nova tragična de&scaron;avanja.

Gazivoda: Promjene se ne postižu rješavanjem posljedica

SPECIJALISTA MEDICINSKE PSIHOLOGIJE U KCCG, O DESTIGMATIZACIJI TRAŽENJA PSIHOLOŠKE POMOĆI

Neformalna grupa studenata &bdquo;Kamo sjutra?&ldquo; organizovaće danas proteste na Cetinju i u Podgorici, povodom tragedije u kojoj je 1. januara u Prijestonici ubijeno 12 osoba.
Organizatori su pozvali sve građane da danas u 17 sati i 26 minuta, ispred spomenika Lovćenska vila na Cetinju dvanaestominutnom ćutnjom odaju po&scaron;tu stradalima u nedavnom zločinu.
Oni su pozvali građane da se, nakon toga, u 19 sati i 30 minuta okupe ispred zgrade Ministarstva unutra&scaron;njih poslova (MUP) u Podgorici, odakle će uputiti zahtjeve toj instituciji.
Iz grupe &bdquo;Kamo sjutra&ldquo; su naglasili da taj kolektiv crnogorskih studenata nema veze sa bilo kojom političkom partijom i da proteste organizuju bez ikakvih partijskih upliva.
Oni su zatražili od političkih partija da sjutra to ispo&scaron;tuju i doprinesu da to ostanu građanski skupovi, bez ikakvih partijskih obilježja.
&ldquo;Kamo sjutra?&rdquo; je, kako su naveli, neformalna grupa studenata sa različitih crnogorskih fakulteta okupljena oko zajedničke potrebe za sigurnijim i boljim životom čitavog dru&scaron;tva.
Oni su podsjetili da su se prvi put okupili 26. decembra, kada su sa platoa ispred Pravnog fakulteta poslali podr&scaron;ku kolegama u Srbiji, a zatim se protestnom &scaron;etnjom pridružili protestu protiv seksualnog uznemiravanja u &scaron;kolama.
&bdquo;Nedavna de&scaron;avanja u Crnoj Gori dodatno su doprinijela da se građani ne osjećaju sigurno u svojoj državi&ldquo;, istakli su iz grupe &bdquo;Kamo sjutra?&ldquo;.
Oni su naglasili da su sloboda govora, kvalitetno obrazovanje, socijalna pravda, jednakost i bezbjednost u crnogorskom dru&scaron;tvu ozbiljno ugroženi.
&bdquo;Stoga, na&scaron; cilj je jasan &ndash; borba za demokratsko i bezbjedno dru&scaron;tvo, bez nasilja. Dru&scaron;tvo koje ne pristaje da ćuti i povinuje se, već jasno govori i djeluje u interesu svih građana&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Iz negormalne grupe &bdquo;Kamo sjutra&ldquo; najavili su da će danas objaviti i zahtjeve protesta.
&bdquo;Ako ne možete da budete na Cetinju u nedjelju u 17 sati i 26 minuta, odajte počast u va&scaron;im gradovima&ldquo;, dodaje se u saop&scaron;tenju.

Danas protesti na Cetinju i u Podgorici

ORGANIZATOR NEFORMALNA GRUPA STUDENATA „KAMO SJUTRA?“

U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo oblačno sa dužim sunčanim periodima.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru se prijepodne očekuje umjeren do jak mraz, a po kotlinama magla ili niska oblačnost.
Vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera, u vi&scaron;im planinskim predjelima na sjeveru ponegdje umjeren do pojačan, južni.
Jutarnja temperatura minus 13 do pet, a najvi&scaron;a dnevna od jedan do 14 stepeni.

Promjenljivo oblačno sa dužim sunčanim periodima

DO 14 STEPENI

Direktor Kliničkog centra Crne Gore Aleksandar Radović kazao je za TVCG da su ranjeni pacijenti sa Cetinja stabilno i da su tokom jučera&scaron;njeg dana tri pacijenta odvojena od ma&scaron;ine za disanje.
Nakon vizite u devet sati znaće se da li je do&scaron;lo do bilo kakvih komplikacija, poručio je Radović, prenosi portal RTCG.&nbsp;
Radović je ranije kazao da je u liječenju učestvovalo 11 hirurga.
"Osoblje je odradilo profesionalno svoj posao. Povrede kod pacijenata su jako opasne i mogu se desiti komplikacije", kazao je na jučera&scaron;njoj pres konferenciji Radović.

Radović: Pacijenti sa Cetinja stabilno, juče troje odvojeno od mašine za disanje