Društvo

Nik&scaron;ićka grupa, osumnjičeni koji su uhap&scaron;eni u nedavnoj akciji policije, sprovedenoj po nalogu Specijalnog državnog tužila&scaron;tva,&nbsp; privedeni su kod sudije za istragu.
Oni su obuhvaćeni istragim povodom krivičnih djela vezanih za drogu i nedozvoljenu trgovinu cigaretama.
Njih saslu&scaron;ava sudija&nbsp;Suzana Mugo&scaron;a.
"Po nalogu Specijalnog državnog tužila&scaron;tva, Specijalno policijsko odjeljenje je li&scaron;ilo slobode četiri lica (S.K., N.V., B.Đ. i M.K.) i protiv njih, kao i protiv: I.K., koji je u pritvoru u Upravi za izvr&scaron;enje krivičnih sankcija, u drugom krivičnom predmetu, podnijelo krivičnu prijavu, zbog postojanja osnova sumnje da su učinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, a S.K., I.K. i B.Đ. krivično djelo neovla&scaron;ćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, S.K. i M.K. dva krivična djela krijumčarenje, a S.K. i dva krivična djela nedozvoljena trgovina", saop&scaron;tili su ranije iz SDT-a.
Policija je pretresla stanove i druge prostorije koje osumnjičeni koriste u Nik&scaron;iću i&nbsp; Podgorici i prona&scaron;la predmete važne za postupak.

Nikšićka grupa privedena na saslušanje kod sudije za istragu

SASLUŠAVA IH SUDIJA SUZANA MUGOŠA

Ma&scaron;inovođa koji je&nbsp;upravljao teretnim vozom na liniji Podgorica &ndash; Nik&scaron;ić, koja prolazi kroz stajali&scaron;te Slap,&nbsp;zaustavio je danas voz i pomogao ženi koja je bila u vozilu pored pruge u te&scaron;kom zdravstvenom stanju.
Naime, ma&scaron;inovođa, je u toku vožnje primijetio putnički automobil marke &bdquo;Jugo&ldquo; parkiran tik uz prugu, &scaron;to je izazvalo sumnju i momentalno privuklo njegovu pažnju. S obzirom na to da je bilo neophodno odmah reagovati kako bi se izbjegla potencijalna opasnost, ma&scaron;inovođa, koji je želio ostati anoniman, je bez oklijevanja odlučio da zaustavi voz.
Nakon &scaron;to je zaustavio teretni voz, ma&scaron;inovođa se približio vozilu i kroz prozor ugledao ženu u veoma te&scaron;kom stanju. S obzirom na to da nije bilo vremena za gubljenje, odmah je kontaktirao policiju i hitnu pomoć, i ubrzo su se pojavile nadležne službe. Policija je osigurala područje, dok su ljekari hitne pomoći brzo preuzeli ženu koja je pokazivala znakove ozbiljnih zdravstvenih problema.
Ovaj herojski gest nai&scaron;ao je na pohvale u lokalnoj zajednici, kao i među kolegama u željezničkoj službi, prenosi portal Volim Danilovgrad.&nbsp;

Pruga Podgorica-Nikšić: Mašinovođa zaustavio voz i pomogao ženi u teškom stanju

HEROJSKI GEST

Prvi dani zabrane upotrebe plastičnih kesa i ostalih proizvoda ne daju optimistične prognoze, kazala je za &ldquo;Dobro jutro Crna Goro&rdquo; Nata&scaron;a Kovačević, koordinatorka kampanje za dekarbonizaciju daljinskog grijanja za Zapadni Balkan.
Ona kaže da Zakon o upravljanju otpadom nije donio željene novine, jer su plastične kese preko 50 mikrona ostale u upotrebi, a cijena im se povećala.
Podsjetimo, novim zakonom, u crnogorskim marketima zabranjena je upotreba kesa debljine od 15 do 50 mikrona, dok se one koje prelaze 50 mikrona, odnosno deblje kese, naplaćuju od 10 do 15 centi
&ldquo;Kada je riječ o ekolo&scaron;kom problemu, on se zapravo ne smanjuje, nego se povećava, ali sa druge strane, takođe naknada koju su trgovci dužni da izdvajaju za državu iznosi svega ne&scaron;to oko tri centa, &scaron;to je zaista malo u odnosu na tu maržu koju će oni sami da ostvare, koja je veća od tri centa&rdquo;, kazala je Kovačević.
Su&scaron;tina je, kako kaže, da zakon omogućava neku vrstu kompenzacija, koja zapravo na kraju neće biti u korist za&scaron;tite životne sredine, nego će, ističe Kovačević, opet donijeti možda neki profit u pogre&scaron;ne džepove.
Kovačević je poručila da se sve to može nazvati &ldquo;zeleno pranje novca&rdquo;.

Zabrana upotrebe kesa: "Profit će ići u pogrešne džepove"

“KADA JE RIJEČ O EKOLOŠKOM PROBLEMU, ON SE ZAPRAVO NE SMANJUJE"

Iako u Crnoj Gori živi vi&scaron;e žena (50,80 odsto) nego mu&scaron;karaca (49,20 odsto), žena ima značajno manje u odnosu na mu&scaron;karce u čak 16 op&scaron;tina, od ukupno 25, upozoravaju u Centru za ženska prava (CZŽP) nakon analize prvog seta obrađenih podataka iz popisa stanovni&scaron;tva. Smatraju da su uzrok tome nepovoljni uslovi za život žena i upozoravaju da &scaron;est od 10 demografski starih op&scaron;tina u kojima je značajno manje žena, ima ozbiljno naru&scaron;en prirodni odnos novorođene mu&scaron;ke i ženske djece.
Iz CZŽP nagla&scaron;avaju da je u 2011. žena je bilo manje u 10 op&scaron;tina od tada ukupno 21.
&ldquo;U međuvremenu, broj žena se smanjio u Ulcinju i Žabljaku, dok gradovi Gusinje, Petnjica, Tuzi, Zeta nisu imale status op&scaron;tine. U pomentim op&scaron;tinama žene čine 48,9 odsto. To je za 0,2 odsto manje u odnosu na pro&scaron;li popis, kada je prosječan broj žena na nivou 10 op&scaron;tina u kojima su bile manjina iznosio 49,1 odsto&rdquo;, navode iz Centra.
Od ovih 16 op&scaron;tina, čak 10 se suočava sa demografskom staro&scaron;ću, od toga sedam sa najdubljom demografskom staro&scaron;ću &ndash; Andrijevica, Gusinje, Kola&scaron;in, Mojkovac, Plužine, &Scaron;avnik, Žabljak, a tri sa dubokom demografskom staro&scaron;ću &ndash; Berane, Danilovgrad i Ulcinj.
&ldquo;Ovaj podatak posebno zabrinjava ako se uporedi sa rezultatima popisa 2011. kada je samo jedna op&scaron;tina, Plužine, imala najdublju demografsku starost, a sedam duboku&rdquo;, navode iz Centra.
Ističu i da je 2011. godine u &scaron;est od ukupno sedam op&scaron;tina koje su se nalazile u dubokoj demografskoj starosti (Andrijevica, Kola&scaron;in, &Scaron;avnik, Žabljak, Pljevlja, Cetinje) žena bilo manje.
&ldquo;Sve ove op&scaron;tine su na posljednjem popisu pale u kategoriju op&scaron;tina najdublje demografske starosti&rdquo;, upozoravaju iz CZŽP.
Mojkovac je posebno pogođen smanjenjem broja stanovnika, time i žena, koji je 2011. godine iznosio 4.270, a na posljednjem popisu 3.278, odnosno 23 odsto manje.
&ldquo;Ujedno je Mojkovac grad koji je za dva mjesta pao na skali demografske starosti sa 35-39, na najdublju demografsku starost preko 43&rdquo;, kažu iz CZŽP.
Dakle, ne samo da su ove op&scaron;tine demografski stare, već u njima ima sve manje žena.
&ldquo;Pa smatramo da je važno ustanoviti korelaciju ovog trenda sa nepovoljnim uslovima života za žene, nedostatkom mogućnosti za zaposlenje i sticanje finansijske nezavisnosti, nasiljem, diskriminacijom, neravnopravno&scaron;ću, manjkom neophodnih zdravstvenih i socijalnih usluga, servisa za brigu o djeci, starima, kulturnih sadržaja itd.&rdquo;, kažu predstavnice Centra.
Znakoviti su, kako navode,u tom smislu i rezultati popisa koji pokazuju da je žena 1,7 odsto vi&scaron;e u devet op&scaron;tina koje predstavljaju veće urbane sredine, poput Podgorice, Kotora, Herceg Novog, Bara, Budve i Cetinja, Pljevalja, Nik&scaron;ića i Tivta.
&ldquo;Ne vjerujemo ni da je slučajnost &scaron;to čak &scaron;est od 10 demografski starih op&scaron;tina u kojima je značajno manje žena, ima ozbiljno naru&scaron;en prirodni odnos novorođene mu&scaron;ke i ženske djece (Andrijevica, Berane, Danilovgrad, &Scaron;avnik, Ulcinj i Žabljak), pa se u &Scaron;avniku npr. rađa dvostruko vi&scaron;e dječaka nego djevojčica&rdquo;, ukazuju iz te NVO.
Podsjećaju da Centar za ženska prava u kontinuitetu ukazuje na posljedice diskriminatornih, pa i rodno neutralnih politika i da su jo&scaron; 2017. godine Vladi Crne Gore uputili peticiju sa preko 6.000 potpisa građanki i građana, kojom sutražili formiranje multisektorskog plana za otklanjanje uzroka diskriminacije, koja kao krajnju posljedicu ima selektivne abortuse.
&ldquo;Do danas ova problematika nije razmatrana na Vladi, pa vjerujemo je ovako dramatičan gubitak ljudskog kapitala dijelom poslejdica i te nebrige.&rdquo;
Pozivaju novosnovano Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji, da u saradnji sa Ministarstvom za ljudska prava u čijoj je nadležnosti rodna ravnopravnost i drugim relevantnim resorima, poput zdravlja, obrazovanja, rada, treba ozbiljno da se pozabavi uzrocima ovako zabrinjavajuće demografske slike i kreira mjere koje će dugoročno i održivo uticati na stvaranje boljeg kvaliteta života za žene, a time i čitavog crnogorskog dru&scaron;tva.

Žena manje u čak 16 opština, sjever posebno ugrožen

UPOZORAVAJU IZ CENTRA ZA ŽENSKA PRAVA

&nbsp;U Crnoj Gori danas će biti sunčano, uz povremeno malu ili umjerenu oblačnost.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometoerologiju i seizmologiju, na sjeveru, ujutru po kotlinama magla ili sumaglica.
Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera ujutro i uveče ponegdje umjeren sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura nula do 14, najvi&scaron;a dnevna 17 do 26 stepeni.

Danas sunčano, do 26 stepeni

VREMENSKA PROGNOZA

Skup&scaron;tinski Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje saslu&scaron;aće petog novembra predstavnike nadležnih ministarstava, sudstva i tužila&scaron;tva, na temu vr&scaron;njačkog nasilja.
Odbor je danas na sjednici jednoglasno podržao inicijativu poslanika Socijaldemokrata Borisa Mugo&scaron;e za to kontrolno saslu&scaron;anje.
Na saslu&scaron;anje će biti pozvani predstavnici ministarstava prosvjete, nauke i inovacija, zdravlja, sporta i mladih, pravde, socijalnog staranja i unutra&scaron;njih poslova.
Kako je saop&scaron;teno, biće pozvani i predstavnici Uprave policije, sudske i tužilačke grane vlasti, institucije Za&scaron;titnika i nevladinih organizacija.
Mugo&scaron;a je rekao da problem vr&scaron;njačkog nasilja zahtijeva kontinuiranu aktivnost svih segmenata sistema.
On je podsjetio da je prije godinu i po održano saslu&scaron;anje na temu vr&scaron;njačkog nasilja, ali da je veoma mali dio ocjena i stavova nakon toga realizovan.
Mugo&scaron;a je istakao da je ove godine registrovano 114 slučajeva vr&scaron;njačkog nasilja.
&bdquo;To je samo registrovano u informacionom sistemu Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, su&scaron;tinski tih oblika nasilja ima mnogo vi&scaron;e i trend je rasta nasilja u osnovnim i srednjim &scaron;kolama&ldquo;, rekao je Mugo&scaron;a.
On je istakao da je za borbu protiv vr&scaron;njačkog nasilja potreban multidisciplinarni pristup i da to nije odgovornost samo jedne institucije.
"Ima mnogo razloga za tu vrstu saslu&scaron;anja, da jo&scaron; jednom otvoreno porazgovaramo o ozbiljnoj problematici koja tangira sve građane&ldquo;, rekao je Mugo&scaron;a.
Kako je kazao, potrebno je da se u kontinuitetu iniciraju takve stvari, dok ne bude konkretnih rezultata.
Posalnik Demokrata Albin Ćeman rekao je da je problem vr&scaron;njačkog nasilja problem cijelog dru&scaron;tva.
&bdquo;To je jedna od tema u kojoj politika nema mjesto, gdje predstavnici vlasti i opozicije treba da daju određene predloge, kako bi zajednički radili na prevenciji i suzbijanju vr&scaron;njačkog nasilja&ldquo;, rekao je Ćeman.
Kako je kazao, problem vr&scaron;njačkog nasilja je evidentan u Crnoj Gori.
&bdquo;To zahtijeva multisektorski pristup, od edukacije nastavnog kadra, aktivnog angažovanja roditelja i &scaron;ire zajednice kroz različite edukacije, angažovanja medija, poo&scaron;travanja kaznenih mjera&ldquo;, kazao je Ćeman.
On je istakao da treba raditi na promjeni načina pona&scaron;anja izvr&scaron;ilaca tih krivičnih djela i njihovoj rehabilitaciji.
Poslanik Demokratske partije socijalista Jevto Eraković rekao je da pitanje vr&scaron;njačkog nasilja zahtiejva sveobuhvatnu analizu iz vi&scaron;e dru&scaron;tvenih aspekata.
&bdquo;Dru&scaron;tvo mora da se na pravi način ophodi prema ovom problemu, moramo dobiti konkretne odgovore, ko je odgovoran da povratnici u vr&scaron;enju vr&scaron;njačkog nasilja zamalo prouzrokuju smrtne ishode djece&ldquo;, dodao je Eraković.
Prema njegovim riječima, mora se vidjeti i &scaron;ta prouzrokuje nasilno pona&scaron;anje maloljetnika.
&bdquo;Mislim da je jedan od glavnih uzroka takvog obrasca pona&scaron;anja neprijereni TV sadržaji&ldquo;, naveo je Eraković.
Poslanica Demokratske narodne partije Jelena Kljajević rekla je da se mora tražiti uzrok vr&scaron;njačkog nasilja, jer se ne može uvijek samo rje&scaron;avati posljedica.
Odbor će 12. novembra obaviti i konstultativno saslu&scaron;anje o mogućem trovanju radnika Luke Bar, Port of Adria i uop&scaron;te stanovnika Bara, koje je predložio Eraković.
Eraković će naknadno predložiti ko će od predstavnika institucija biti pozvan na sjednicu.
On je kazao da svaka odgovorna država prema građanima i zdravlju stanovni&scaron;tva odmah mora da preduzme odgovorajuće mjere da se utvrdi eventualno postojanje odgovornosti.
&bdquo;I da vidimo &scaron;ta je to problem u lancu funkcionisanja i upravljanja u određenim strukturama vlasti&ldquo;, rekao je Eraković.
Kako je kazao, početkom pro&scaron;le godine vr&scaron;ena su mjerenja kvaliteta vazduha u okolini Luke Bar, koja su pokazala užasne podatke.
Eraković je naglasio da je pro&scaron;lo godinu i po od saznanja da je moguće da se građani Bara truju, a da niko nije preduzeo nikakve mjere niti aktivnosti da se to suzbije, spriječi, alarmira i da država i zdravstveni sistem pokažu odgovornost.
&bdquo;Zato je važno da Odbor izvr&scaron;i saslu&scaron;anja i da vidimo &scaron;ta je preduzeto, kako su se informacije &scaron;irile, ko je do&scaron;ao prvi do informacija i kako je moguće da godinu i po sistem ćuti, a da u tom periodu građani Bara trpe posljedice koje mogu biti i fatalne&ldquo;, dodao je Eraković.
On je kazao da je i problem sa kju groznicom i eutanaziranim kravama ukazao na koji način funkcioni&scaron;u određeni segmenti vlasti i da je zato neophodno da se tematski Odbor bavi i tim problemom.
Ćeman je, govoreći o inicijativi za saslu&scaron;anje, ukazao da je Port of Adria privatna kompanija koja je izdvojena iz Luke Bar.
On je kazao da je menadžment Luke Bar krajem 2021. godine prvi put uveo mjerenje kvaliteta vazduha u okolini i uveo neke dodatne mjere, kao &scaron;to je sadnja čempresa, kako bi za&scaron;titli građane od potencijalnog zagađenja.
&bdquo;Za sada podaci ekolo&scaron;kog inspektora su da je nivo zagađenosti vazduha na teritoriji op&scaron;tine Bar u referentnim vrijednostima&ldquo;, rekao je Ćeman.
On je kazao da je jutros objavljeno saop&scaron;tenje predsjednika Udruženja toksikologa Srbije Petra Bulata da će radnici koji su zbog trovanja olovom poslati u Beograd sjutra vjerovatno biti otpu&scaron;teni kući i da je nivo olova u krvi u referentnim vrijednostima.
Ćeman je ocijenio da je, s obzrom da jo&scaron; nema rezultata za radnike Luke Bar, koji su poslati na ispitivanje olova, bespredmetno zakazivati sjednicu po hitnom postupku.

Saslušanje o vršnjačkom nasilju petog novembra

ODLUČENO NA SJEDNICI ODBORA ZA ZDRAVSTVO, RAD I SOCIJALNO STARANJE

Nastavnike i učenike Osnovne &scaron;kole (O&Scaron;) &ldquo;Du&scaron;an Đukanović&rdquo; na Lukovu kod Nik&scaron;ića jutros je dočekao vi&scaron;e nego ružan prizor.
U blizini te ustanove deponovano je đubrivo,&nbsp;maltene uz ogradu &scaron;kolskog dvori&scaron;ta.
<img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/djubrivo lukovo 21 okrobar 2024.jpg" alt="" width="419" height="422" />
Foto: RTNK
&ldquo;Od neprijatnih mirisa danas se ovdje ne može funkcionisati. Učenici ne mogu izaći u &scaron;kolsko dvori&scaron;te&rdquo;, naveo je čitalac Portala RTNK.
Van ograde &scaron;kolskog dvori&scaron;ta navodno je privatan posjed.

Lukovo kod Nikšića: U blizini škole izbačeno đubrivo, učenici ne mogu ni u školsko dvorište

NASTAVNIKE I UČENIKE  JUTROS JE DOČEKAO VIŠE NEGO RUŽAN PRIZOR

Saobraćaj na putu Berane - Ribarevine sjutra će biti u potpunosti obustavljen, zbog radova na tunelu Tifran, saop&scaron;teno je iz Uprave za saobraćaj.
Navodi se da će saobraćaj na tom putu biti obustavljen do četvrtka, do sedam sati.
&bdquo;Saobraćaj se obustavlja za sve vrste vozila zbog radova na tunelu Tifran u sklopu rekonstrukcije magistranog puta M-2, dionica Poda-Berane&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Iz Uprave za saobraćaj su rekli da za vrijeme obustave putnička vozila i autobusi mogu koristiti alternativne puteve.
&bdquo;Podsjećamo da je na tom putu do kraja mjesca na snazi privremena obustava saobraćaja za sve vrste vozila od devet do 12 i od 14 do 17 sati&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Iz Uprave su kazali da je rekonstrukcija puta Lepenac-Ribarevine-Poda-Berane počela 31. jula pro&scaron;le godine, a da je rok za zavr&scaron;tak 24 mjeseca.
Kako su rekli, vrijednost radova je 35.731.859 eura, bez poreza na dodatu vrijednost.

Sjutra obustava saobraćaja na putu Berane - Ribarevine

TOTALNA OBUSTAVA

Jo&scaron; jedno preduzeće Glavnog grada na&scaron;lo se u problemu zbog velikog broja odsustva zaposlenih sa posla. U pitanju su Putevi zbog čega će, kako je saop&scaron;tio za Dan direktor tog preduzeća Rado&scaron; Zečević, od Ministarstva zdravlja tražiti kontrolu bolovanja.
U preduzeću, kako navodi Zečević, svakog mjeseca imaju oko 20-ak zaposlenih na bolovanju.
&ldquo;Problematično je to &scaron;to jedni te isti idu na bolovanja. Na bolovanju trenutno imamo desetak vozača autobusa, stražara, vozača kamiona. Recimo tu vrstu plaćenog odsustva koristi vozač fini&scaron;era i sada jedna asfalterska linija čeka da se on vrati. Dvadesetak ljudi se konstatno pojavljuju da koriste plaćeno odsustvo. Uzmu 25 dana, pa 3-4 dana rade, pa opet idu na bolovanje. Epidemija bolovanja mora da se zaustavi, ali sistemski&rdquo;, saop&scaron;tio je Zečević.
Putevi imaju oko 270 zaposlenih od čega su, kako navodi Zečević, njih 130 zaposleno kao vozači u radnoj jedinici Linijski prevoz.
&ldquo;Vjerujem da će barem 30 vozača tražiti bolovanje kada dobiju rje&scaron;enja. Oni misle da mogu da uzmu bolovanje kod mene, ono mu se plati, a onda ide kod privatnika da vozi. Bilo je takvih slučajeva, ali smo uspostavili kontakt sa saobraćajnim inspektorima tako da se to neće tolerisati. Mora se uvesti op&scaron;ta disciplina u državi. Osnovna plata vozačima autobusa je oko 850 eura, a sa prekovremenim satima ona izađe do 1.000 do 1.100 eura&rdquo;, naveo je Zečević.
Direktor Puteva dodaje da se mora povećati disciplina u preduzeću.
&ldquo;Ljekari olako daju bolovanja. Doktori su za&scaron;tićeni, a sa druge strane preduzećima prave &scaron;tetu. Jedno od gradskih preduzeća je na dobar način to rije&scaron;ilo u saradnji sa Ministarstvom zdravlja. Formirali su komisiju, angažuju ljekare honorarno da iskontroli&scaron;u bolovanja. Ja sam raspoložen da identično to uradimo jer nam bolovanja smetaju u procesu rada&rdquo;, rekao je Zečević.
&nbsp;

Zečević: Imamo problem, u preduzeću Putevi jedni te isti radnici idu na bolovanja

TRAŽIĆE OD MINISTARSTVA ZDRAVLJA KONTROLU

Počelo je uređenje kruga Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), pa su su iz te zdravstvene institucije apelovali na sve one koji će dolaziti u KCCG dok traju radovi, &scaron;to se odnosi i na zaposlene, da ne koriste svoja vozila već sredstva javnog prevoza.
&ldquo;Od ponedjeljka, 21. oktobra, započeli su radovi na uređenju kruga KCCG, zbog čega je izmijenjen režim saobraćaja kao i ograničeno kretanje vozila na pojedinim dionicama unutar kruga", navedeno je u saop&scaron;tenju.
Zavr&scaron;etak radova, kako navode, planiran je do polovine decembra ove godine.
"Za nesmetano izvođenje radova veoma važno da se svi prilagode novonastaloj situaciji i na najmanju moguću mjeru da se, prema njihovim riječima, svede upotreba privatnih vozila za dolazak u KCCG", pi&scaron;e u saop&scaron;enju.
Stoga mole sve građane za saradnju.
"Sve one koji će iz bilo kog razloga dolaziti u KCCG dok traju radovi, &scaron;to se odnosi i na na&scaron;e zaposlene, da ne koriste lična vozila već sredstva javnog prevoza&rdquo;, poručili su iz KCCG.

Apel KCCG: U Klinički centar dolaziti javnim prevozom, izbjegavati privatna vozila

ODNOSI SE I NA ZAPOSLENE

Ispitivanjima na beogradskom Institutu za medicinu rada &rdquo;Dr Dragomir Karajović&rdquo; utvrđeno je da &scaron;est lučko-transportnih radnika kompanije &ldquo;Port of Adria&rdquo; u krvi imaju doze olova koje su dozvoljene za nekoga ko je profesionalno izložen tom te&scaron;kom metalu, kazao je ministar zdravlja Vojislav &Scaron;imun.
&ldquo;Konkretno, u odnosu na potencijalno trovanje olovom, dodatno liječenje nije bilo potrebno, samo dodatni monitoring&rdquo;, rekao je &Scaron;imun &ldquo;Bojama jutra&rdquo; na TV Vijesti.
Poručio je da fokus treba da bude usmjeren na uzrok.
&ldquo;&Scaron;to se odgovornosti tiče, nisam tu da donosim konačan sud&rdquo;, kazao je on.
&Scaron;imun je istakao i da rje&scaron;enje ovog problema zahtijeva multisektorski pristup.

Šimun: Olovo u krvi radnika koji su upućeni u Beograd u granicama dozvoljenog u odnosu na radno mjesto