Društvo

Peticiju za za&scaron;titu Velike plaže do sada je potpisalo 11.229 građana. &nbsp; Podsjetimo, peticija "Velika plaža za buduće generacije, ne za privatne interese" pokrenuta je trećeg aprila, te je pomenuta brojka potpisa prikupljena za dvije sedmice.
Među potpisnicima ima i ljudi iz inostranstva, koji pružaju podr&scaron;ku zaustavljanju devastacije pomenutog lokaliteta kod Ulcinja.
Peticiju su pokrenuli Centar za za&scaron;titu i proučavanje ptica, NVO EnvPro, NVO Parkovi Dinarida, Centar za istraživačko novinarstvo, NVO KANA / ko ako ne arhitekt, Dr Martin Schneider-Jacoby Association, CEE Bankwatch Network, NVO Crnogorsko dru&scaron;tvo ekologa, NVO Green Home, NVO MogUL, Portal Ulcinj info i NVO Mreža za afirmaciju nevladinog sektora.
Kako su ukazali, potpisani sporazum sa UAE omogućiće dugoročni zakup i "valorizaciju" na&scaron;ih najvrijednijih prirodnih lokaliteta. Takođe, njime se investitorima iz UAE otvaraju se vrata za preuzimanje vi&scaron;e lokacija &scaron;irom države, bez transparentnih procedura i javnog uvida.
&ldquo;Javnosti je svega par dana prije samog potpisivanja sporazuma predstavljena ideja davanja u zakup svih 12 km Velike plaže, na čak 99 godina, koji podrazumijeva izgradnju turističkih kompleksa, marina, aerodroma, itd., a time i njen trajni, nepovratni gubitak za građane/ke&rdquo;, navedeno je, između ostalog, u tekstu koji prati peticiju.
Peticiju možete potpisati<a href="https://www.change.org/p/stop-devastaciji-velika-pla%C5%BEa-za-budu%C4%87e-generacije-ne-za-privatne-interese?recruiter=1370456006&amp;recruited_by_id=ec5cc750-1065-11f0-9784-b381fe4528c7&amp;utm_source=share_petition&amp;utm_campaign=petition_dashboard&amp;utm_medium=copylink"> OVDJE.</a>

Peticiju za očuvanje Velike plaže potpisalo blizu 12.000 ljudi

ZA DVIJE SEDMICE

Podgoričko preduzeće Deponija izvelo je je u roku od dva mjeseca ukupno 415 tona staklenog otpada u Bugarsku, čime je prvi put uspostavljen trži&scaron;ni kanal za izvoz ove vrste materijala, kazali su za Gradski portal. Do kraja godine planiraju realizaciju nekoliko ključnih projekata, jedan od najvažnijih je izgradnja postrojenja za pretvaranje deponijskog gasa u električnu energiju.
Iz Deponije ističu da reciklaža stakla donosi brojne prednosti u odnosu na njegovo odlaganje na deponijama.
&bdquo;Prije svega, staklo je materijal koji se može reciklirati neograničen broj puta bez gubitka kvaliteta, &scaron;to ga čini izuzetno vrijednim resursom. Reciklažom stakla smanjuje se količina otpada na deponijama, &scaron;tedi se energija, smanjuje se emisija CO2 i drugih &scaron;tetnih gasova u atmosferu, čuvaju se prirodni resursi, kao &scaron;to su pijesak, soda i kreč, koji se koriste u primarnoj proizvodnji stakla&ldquo;, navode iz Deponije.
Osim toga, navode da je i implementacija usluge mljevenje kablova i reciklaže folije protekla uspje&scaron;no, te da predstavlja važan iskorak ka razvoju specijalizovanih usluga u oblasti reciklaže.
&bdquo;Usluga mljevenja kablova omogućava &nbsp;efikasno mehaničko odvajanje bakra od plastične izolacije, čime su se dobile čiste i korisne sirovine koje se dalje mogu plasirati na trži&scaron;te sekundarnih sirovina. &nbsp;Kada je riječ o reciklaži plastične folije, ona je organizovana kroz prikupljanje, selekciju i baliranje folije, nakon čega se materijal plasira partnerima koji se bave daljom preradom. Na ovaj način, značajne količine folije koje bi zavr&scaron;ile na deponiji, sada se vraćaju u cirkularni tok, čime se direktno doprinosi smanjenju ukupne količine komunalnog otpada&ldquo;, obja&scaron;njavaju iz Deponije.
Zahvaljujući unaprijed dogovorenoj saradnji, ističu oni, sav materijal nalazi svoj put ka daljoj preradi.
U prvim mjesecima 2025, kažu, suočili su se sa nizom izazova.
&bdquo;Uključujući i nerije&scaron;eni problem otpadnih guma, koje predstavljaju ozbiljnu ekolo&scaron;ku opasnost; ali je i ostvarila značajne rezultate koji potvrđuju kontinuirani napredak u modernizaciji sistema upravljanja otpadom i za&scaron;titi životne sredine. Jedan od ključnih izazova bio je razvoj trži&scaron;nog kanala za izvoz stakla, budući da takva praksa prethodno nije postojala u Crnoj Gori. Uz posvećen rad i saradnju sa međunarodnim partnerima, uspje&scaron;no je izvezeno 415 tona staklenog otpada u Bugarsku u roku od svega dva mjeseca, čime je napravljen važan iskorak ka razvoju cirkularne ekonomije&ldquo;, ističu oni.
U ovom periodu uvedena je i nova usluga, &scaron;rederovanje kablova, dostupna kako pravnim, tako i fizičkim licima.&nbsp;
&bdquo;Ovim smo upotpunili uslugu otkupa i prodaje sirovina. Ova usluga omogućava bezbjedno i efikasno odvajanje vrijednih sirovina iz kablovskog otpada, čime se direktno doprinosi povećanju stope reciklaže i smanjenju otpada koji zavr&scaron;ava na sanitarnim kadama. Otkupna cijena ovako čistog bakra je visoka, &scaron;to će nam omogućiti brz povrat investicije&ldquo;, navode iz Deponije.
U toku je priprema organizovanog sistema za prikupljanje otpadnih jestivih ulja, &scaron;to predstavlja važan ekolo&scaron;ki iskorak. Upozoravaju da uspje&scaron;na primjena ove inicijative zavisi od saradnje građana, ugostiteljskog sektora i nadležnih institucija.
Uprkos izazovima, postignuti rezultati, ističu oni, jasno ukazuju na snažnu posvećenost daljem unapređenju sistema upravljanja otpadom i očuvanju životne sredine.
Planovi za ovu godinu
Do kraja 2025, Deponija planira realizaciju nekoliko ključnih projekata usmjerenih ka modernizaciji infrastrukture, unapređenju ekolo&scaron;kih standarda i boljoj valorizaciji resursa iz otpada.
&bdquo;Jedan od najvažnijih ciljeva je izgradnja postrojenja za pretvaranje deponijskog gasa u električnu energiju. Ovaj projekat ima za cilj da iskoristi potencijal metana, koji nastaje kao nusproizvod raspadanja otpada, za proizvodnju obnovljive energije&ldquo;, navode oni.
Ističu da će se time ne samo smanjiti emisije &scaron;tetnih gasova u atmosferu, već će se i ostvariti energetska dobit.
&bdquo;Drugi strate&scaron;ki projekat je izgradnja sanitarne kade broj 5, koja je od presudnog značaja za pro&scaron;irenje kapaciteta deponije, kao i za bezbjedan prijem, odlaganje i obradu otpada. Pored ovih, do kraja godine planira se i nastavak razvoja usluga reciklaže, pro&scaron;irenje saradnje sa lokalnim zajednicama i jačanje svijesti građana o važnosti pravilnog upravljanja otpadom&ldquo;, navode iz Deponije.
Kako su kazali za Gradski portal, nabavka nove opreme, granulatora kablova i pres kontejnera, predstavlja značajan korak ka unapređenju efikasnosti sistema reciklaže i smanjenju negativnog uticaja na životnu sredinu.
&bdquo;Granulator kablova omogućava efikasnu separaciju vrijednih sirovina iz kablovskog otpada, prvenstveno bakra i plastike, koje se mogu ponovo koristiti. Na taj način smanjuje se količina otpada koji zavr&scaron;ava na sanitarnim kadama, dok se ujedno sprečava neadekvatno spaljivanje kablova koje često dovodi do ispu&scaron;tanja &scaron;tetnih gasova i zagađenja vazduha. Ova oprema direktno doprinosi povećanju stope reciklaže i očuvanju prirodnih resursa&ldquo;, obja&scaron;njavaju oni.
Pres kontejner, sa druge strane, omogućava sabijanje otpada, &scaron;to značajno smanjuje njegovu zapreminu.
&bdquo;To rezultira efikasnijim transportom, manjim brojem odvoza i smanjenjem emisije ugljen-dioksida. Istovremeno, ova oprema olak&scaron;ava rukovanje otpadom, doprinosi održavanju čistije okoline i &scaron;titi materijale pogodne za reciklažu&ldquo;, kazali su oni.
Investicija u novu komunalnu opremu predstavlja korak naprijed ka modernizaciji sistema upravljanja otpadom, jačanju operativne efikasnosti i usklađivanju sa savremenim ekolo&scaron;kim standardima i ciljevima održivog razvoja.
Osim togaa, Deponija je nedavno započela realizaciju projekta ReWaste čiji je cilj modernizacija upravljanja otpadom, povećanje stope reciklaže i smanjenje otpada koji zavr&scaron;ava na deponijama, kroz njegovu ponovnu upotrebu kao resursa, u skladu sa evropskim standardima i obavezama iz Poglavlja 27.
Realizacija projekta je u početnoj fazi, ali kako navode, dosada&scaron;nji rezultati ukazuju na dobar temelj za dalji razvoj.&nbsp;
&bdquo;Tokom trodnevne posjete slovačkog stručnjaka Ivana Peschla Podgorici, održano je niz sastanaka sa ključnim akterima iz oblasti upravljanja otpadom i sprovedena je detaljna analiza postojeće infrastrukture i procesa na sanitarnoj deponiji &ldquo;Deponija&rdquo; d.o.o. Podgorica. Na osnovu prikupljenih podataka, biće izrađen sveobuhvatan izvje&scaron;taj sa preporukama za unapređenje sistema, koji će poslužiti kao osnova za dalju implementaciju projekta&ldquo;, kazali su iz Deponije za Gradski portal.&nbsp;
Planiraju da u nastavku 2025. godine dodatno intenziviraju aktivnosti usmjerene na podizanje svijesti građana o važnosti reciklaže i selektivnog odlaganja otpada, kroz kombinaciju edukativnih, promotivnih i terenskih inicijativa.&nbsp;
&bdquo;Ključne aktivnosti uključuju: Edukativne kampanje u &scaron;kolama i vrtićima, informativne kampanje za &scaron;iru javnost, saradnja sa lokalnim zajednicama i institucijama. Kroz sve ove aktivnosti, cilj je da se reciklaža i selektivno odlaganje otpada prepoznaju kao svakodnevna odgovornost svakog pojedinca, a ne kao dodatna obaveza. Samo kroz zajednički pristup građana, institucija i komunalnih preduzeća moguće je stvoriti održiv sistem koji dugoročno doprinosi za&scaron;titi životne sredine&ldquo;, zaključuju iz Deponije.

Crna Gora dobila tržišni kanal za izvoz stakla: Deponija izvezla 415 tona za dva mjeseca

U PLANU POSTROJENJE ZA PRETVARANJE DEPONIJSKOG GASA U ELEKTRIČNU ENERGIJU

Ujutru ili prijepodne danas se očekuje ponegdje ki&scaron;a, zatim postepeno razvedravanje.
Poslijepodne u sjevernim predjelima, uz lokalni razvoj oblaka, moguća je kratkotrajno ki&scaron;a ili grmljavina.
Mjestimično umjeren do jak vjetar južnih smjerova, tokom dana će oslabiti.
Najvi&scaron;a dnevna temepratura od 10 do 21 stepen.

Oblačno, ponegdje kiša, do 21 stepen

OČEKUJE SE PRESTANAK PADAVINA POSLIJEPODNE

Cijena izgradnje zatvora u Mojkovcu porasla je sa procijenjenih 15 miliona na 38,5 miliona eura, a u Izvje&scaron;taju o radu i stanju u upravnim oblastima Ministarstva pravde dovodi se u pitanje opravdanost njegove izgradnje, posebno imajući u vidu smje&scaron;tajne kapacitete za svega 200 lica li&scaron;enih slobode i 120 zaposlenih.
Vlada je, kako se navodi u dokumentu objavljenom na sajtu, krajem pro&scaron;le godine usvojila Informaciju o implementaciji Projekta &bdquo;Izgradnja zatvora za sjevernu regiju Crne Gore u Mojkovcu&ldquo;.
&bdquo;U zaključnim zapažanjima Informacije navedeno je da je procijenjena vrijednost radova, koja trenutno aproksimativno iznosi 38,5 miliona eura za realizaciju svih projektnih komponenti, u ovom trenutku vi&scaron;e nego duplo veća u odnosu na početno procijenjenu cijenu izgradnje zatvora (15.000.000,00 eura), a u navedeni iznos nijesu uključeni dodatni tro&scaron;kovi za eksproprijaciju za potrebe izgradnje pristupnog puta&ldquo;, navodi se u pomenutom dokumentu.
U izvje&scaron;taju se dodaje da, imajući u vidu činjenicu da borba protiv organizovanog kriminala predstavlja značajan izazov za crnogorsko pravosuđe i Vladu, te da je krajem 2024. godine u Upravi za izvr&scaron;enje krivičnih sankcija boravilo ukupno 1176 lica, od čega 642 pritvorena, postavlja pitanje opravdanosti realizacije navedenog projekta, čiji su smje&scaron;tajni kapaciteti za 200 lica li&scaron;enih slobode i 120 zaposlenih, &scaron;to predstavlja nesrazmjerno mali broj u odnosu na ukupnu zatvorsku populaciju u Crnoj Gori.
&bdquo;Udaljenost Mojkovca od pravosudnih institucija, bezbjednosni aspekt, udaljenost od glavnog puta, konfiguracija terena, kao i lokacija za izgradnju zatvora koja se nalazi u neposrednoj blizini rijeke Tare, &scaron;to zahtijeva rad u samom koritu rijeke i izgradnju vodoutvrde kako bi se podigao nivo obale i spriječilo plavljenje objekta, kao i drugi sporedni projekti, u velikoj mjeri utiču na uvećanje vrijednosti izgradnje zatvora. Takođe, postavlja se i pitanje obezbjeđivanja stručnog kadra za poslove koje iziskuje ovakav kompleks, imajući u vidu ogromne probleme i izazove sa kojima se Uprava za izvr&scaron;enje krivičnih sankcija susrijeće i u Spužu i u Bijelom Polju&ldquo;, navodi se u Izvje&scaron;taju Ministarstva pravde.
Skreće se pažnja da, prilikom izgradnje novih zatvora, treba uzeti u obzir očekivane promjene u zatvorskoj populaciji, te da je potrebno graditi objekte koji lako mogu promijeniti svrhu i tip populacije lica li&scaron;enih slobode, i čijom bi se izgradnjom u dovoljnoj mjeri rije&scaron;io problem smje&scaron;tajnih kapaciteta u zatvorskom sistemu.
Podsjećaju da je projektna prijava Ministarstva pravde za projekat &bdquo;Izgradnja zatvora za sjevernu regiju Crne Gore u Mojkovcu&ldquo; usvojena, te da su dobijena bespovratna sredstva u iznosu od 100 odsto u okviru Zapadnobalkanskog investicionog okvira (WBIF), u iznosu od 1.200.000 eura TA granta.
U okviru projekta izrađena je tehnička dokumentacija za izgradnju zatvora smje&scaron;tajnih kapaciteta za 200 lica li&scaron;enih slobode i 120 zaposlenih, a ovu tehničku pomoć realizovao je konzorcijum WBIF Infrastructure Project Facility 7 (IPF7).
&bdquo;Realizacija tehničke pomoći započeta je u novembru 2019. godine, nakon ispunjavanja svih uslova kako na nacionalnom, tako i na međunarodnom nivou, koji su bili neophodni u pripremi početka realizacije. Rje&scaron;enjem broj 01-288/8 od 01.10.2021. godine Ministarstvu pravde data je saglasnost na idejno arhitektonsko rje&scaron;enje. Prezentacija glavnog projekta održana je 10.10.2021. godine. Nakon inicijative Ministarstva pravde i Projektnog odbora za povećanjem iznosa kreditnog zaduženja, a po dobijanju saglasnosti Ministarstva finansija, Zakonom o budžetu Crne Gore za 2024. godinu i Odlukom o zaduživanju Crne Gore za 2024. godinu planirano je zaduživanje kod Banke za razvoj Savjeta Evrope (CEB) za potrebe Ministarstva pravde, za izgradnju kapitalnog objekta &ndash; Zatvora u Mojkovcu, u iznosu do 30.000.000,00 eura&ldquo;, ukazuju u dokumentu.
&nbsp;
&nbsp;

Zatvor sa 200 mjesta koštaće 38,5 miliona eura, opravdanost izgradnje upitna

PRVOBITNA PROCIJENJENA CIJENA IZGRADNJE ZATVORA U MOJKOVCU IZNOSILA JE 15 MILIONA

U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo do potpuno oblačno, prijepodne ponegdje moguća slaba ki&scaron;a, u drugom dijelu dana, a naročito tokom noći nestabilno, uz umjerenu do jaku ki&scaron;u, lokalno i pljuskove sa grmljavinom.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti umjeren do jak, mjestimično na udare i veoma jak, južni.
Jutarnja temperatura vazduha od pet do 15, najvi&scaron;a dnevna od 18 do 27 stepeni.

Danas oblačno, u drugom dijelu dana kiša

DO 27 STEPENI

Direktorima &scaron;kola, koji su nezakonito smijenjeni za vrijeme mandata biv&scaron;e ministarke Vesne Bratić, do sada su isplaćene 392,3 hiljade eura, kazala je ministarka provjete, nauke i inovacija, Anđela Jak&scaron;ić Stojanović. Ona je to rekla u Skup&scaron;tini odgovarajući na pitanje poslanika Demokratske partije socijalista Abaza Dizdarevića o tome koliko postupaka u vezi sa smjenom direktora crnogorskih &scaron;kola je okončano pravosnažnom odlukom, koliko se jo&scaron; vodi i koliko je novca isplaćeno prosvjetarima. Jak&scaron;ić Stojanović je navela da je do sada okončano 139 upravnih sporova sa pravosnažnim presudama, kojima su poni&scaron;tena kao nezakonita rje&scaron;enja resornog Ministarstva od 12. jula 2012. godine. &bdquo;U vezu sa tužbama za materijalne nadoknadu &scaron;tete zbog nezakonitog razrje&scaron;enja direktora, do sada je okončano 38 postupaka sa 38 pravosnažnih presuda&ldquo;, rekla je Jak&scaron;ić Stojanović. Prema njenim riječima, ukupan iznos koji je zaključno sa aprilom ove godine isplaćen po osnovu pravosnažnih presuda donijetih u korist razrije&scaron;enih direktora iznosi 392.312 EUR. Jak&scaron;ić Stojanović je kazala da je 2023. isplaćeno 119.325 EUR, pro&scaron;le 222.043 EUR, a ove godine, do dana pripreme odgovora poslaniku, 50.943 EUR. &bdquo;Takođe, po osnovu nezakonitog razrje&scaron;enja članova Etičkog komiteta iz budžeta je isplaćeno 106.793 EUR&ldquo;, rekla je Jak&scaron;ić Stojanović, dodajući da evidenciju vodi Za&scaron;titnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore koji zastupa Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI). Dizdarević je ukazao na to da sve kad se sabere, to iznosi oko pola miliona EUR. On je upitao "da li to znači da MPNI radi samo na nadoknadi dugova po osnovu &scaron;tete koju je, nezakonitim smjenama, napravila Bratić. Dizdarević je istakao da je Specijalno državno tužila&scaron;tvo (SDT) pokrenulo predmet po tom pitanju, navodeći da se i dalje ni&scaron;ta ne de&scaron;ava. &bdquo;Vidjećemo se naredne godine u ovom plenumu i tada ćemo imati akumulaciju novih tro&scaron;kova&ldquo;, rekao je Dizdarević, pitajući koji će to biti iznos u perspektivi. Jak&scaron;ić Stojanović je kazala da ne zna koji će biti ukupni iznos na kraju svih postupaka, ističući da je MPNI na raspolaganju za dostavljanje svih informacija. Ona je istakla da je proces pred SDT-om pokrenut. Prema riječima Jak&scaron;ić Stojanović, MPNI je, na zahtjev SDT-a, od svih &scaron;kola u kojima je bilo smjene direktora, prikupilo sve dokumente i dostavilo SDT-u prije oko mjesec. Poslanik Građanskog pokreta URA Milo&scaron; Konatar pitao je Jak&scaron;ić Stojanović o lokaciji za izgradnju &scaron;kole u Igalu, navodeći da je Jak&scaron;ić Stojanović imala funkcionersku kampanju vezano za izgradnju &scaron;kole pred lokalne izbore u Herceg Novom. Jak&scaron;ić Stojanović nije željela da komentari&scaron;e navode o funkcionerskoj kampanji, dodajući da svi koji prate - vide da MPNI radi. &bdquo;I radiće, i prije i poslije svih izbora. Mislim da javnost prepoznaje da radimo u interesu za koji smo ovdje, a to su na&scaron;a djeca&ldquo;, rekla je Jak&scaron;ić Stojanović, dodajući da je preuzimanjem funkcije ministarke najavila da slijedi veliki period izgradnje obrazovne infrastrukture. Ona je rekla da je održala veliki broj sastanaka sa nadležnim službama kako bi se i&scaron;lo dalje u projekat izgradnje &scaron;kole u Igalu i da je Vlada odlučila da to bude rije&scaron;eno kroz restruktuiranje objekta Instituta &bdquo;Simo Milo&scaron;ević&ldquo;. &bdquo;Uključiće se stručnjaci, kako bi svi standardi bili ispo&scaron;tovani kada bude rađen projekat za tu &scaron;kolu&ldquo;, istakla je Jak&scaron;ić Stojanović. Konatar je rekao da vjeruje da je cilj da građani &scaron;to prije dobiju &scaron;kolu u Igalu. &bdquo;Sad kad je kampanja pro&scaron;la, možda možemo hladne glave da razgovaramo i odlučimo u najboljem interesu roditelja i djece, jer je bitno da dobijemo kvalitetno rje&scaron;enje&ldquo;, kazao je Konatar. Poslanica Nove srpske demokratije Jelena Božović pitala je da li MPNI planira otvaranje srednje &scaron;kole za muzičko obrazovanje na sjeveru, u gradovima kao &scaron;to su Berane, Kola&scaron;in, Pljevlja i Bijelo Polje, podsjećajući da u tom regionu postoje četiri osnovne &scaron;kole za muzičko obrazovanje, ali nijedna srednja. &bdquo;Djeca su nakon zavr&scaron;ene osnovne muzičke &scaron;kole prinuđena da idu u druge gradove, a roditelji često nijesu u mogućnosti da to ostvare&ldquo;, navela je Božović. Jak&scaron;ić Stojanović je istakla da u nekoliko gradova na sjeveru postoje savremeni objekti za osnovne &scaron;kole, ističuće da je mnogo urađeno u prethodnom periodu. &bdquo;Nijesmo do sad dobijali tu inicijativu, ali smo zainteresovani da to razmotrimo i uradićemo analizu potrebe osnivanja takve ustanove obrazovanja&ldquo;, kazala je Jak&scaron;ić Stojanović. Prema njenim riječima, MPNI podržava sve dobre inicijative i za sve za &scaron;ta mogu da nađu rje&scaron;enje odlučni su da to učine.

Jakšić Stojanović: Smijenjenim direktorima škola isplaćeno više od 392 hiljade eura

ZA VRIJEME MANDATA BIVŠE MINISTARKE VESNE BRATIĆ

Iz Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore (FZO) saop&scaron;teno je da će osiguranici ubuduće moraju otvarati bolovanje u roku od pet dana od dana pojave zdravstvenih problema.
"Usvojene su izmjene i dopune Pravilnika o načinu ostvarivanja prava na privremenu spriječenost za rad i ostvarivanja prava na naknadu zarade za vrijeme privremene spriječenosti za rad, koje obavezuju osiguranike da se jave izabranom doktoru u roku od pet dana od dana pojave zdravstvenih problema, radi otvaranja bolovanja", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore apeluje na osiguranike da budu savjesni i ažurni i da po&scaron;tuju navedeni rok jer, kako obja&scaron;njavaju, nakon isteka, bolovanje se može otvoriti samo uz otpusnu listu za onoliko dana koliko je u njoj navedeno.
"To znači da vi&scaron;e neće biti moguće povezivati dane bolovanja za prethodni vremenski period", ističu u saop&scaron;tenju.
Imajući u vidu da se u Crnoj Gori godi&scaron;nje otvore hiljade bolovanja, kako navode, po čemu smo rekorderi u Evropi, kažu da, Fond za zdravstveno osiguranje na ovaj način daje doprinos smanjenju broja neopravdanih bolovanja, &scaron;to će, kako smatraju, u krajnjem imati pozitivan efekat na budžet, odnosno iznos sredstava koji država opredjeljuje za ista, kao i na broj izgubljenih radnih dana.
&nbsp;

FZO: Bolovanje se mora otvoriti u roku od pet dana

"VIŠE NEĆE BITI MOGUĆE POVEZIVATI DANE BOLOVANJA ZA PRETHODNI VREMENSKI PERIOD"

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je nakon sastanka u Op&scaron;tini Ulcinj poručio da je uz Ulcinjane.
On je kazao da sporazum sa UAE anulira ključne zakone Crne Gore, a da je poziv &nbsp;Vlade Skup&scaron;tini da sjutra razmatra sporazum neozbiljan. Predsjednik Op&scaron;tine Ulcinj Genci Nimanbegu kazao je da će poslanici koji sjutra glasaju za taj zakonski predlog u Skup&scaron;tini postati neprijatelj Ulcinja, a Milatović je dodao i da će morati i da odgovaraju pred građanima i institucijama. &nbsp;
Milatović je kazao da pozivom parlamentu, Vlada ne po&scaron;tujuje procedure i ustaljene demokratske sporazume u Skup&scaron;tini Crne Gore i da za to saznajemo danas.
&nbsp;&ldquo;Ja mislim da je ovo krajnje neozbiljno, neodgovorno, u suprotnosti sa potrebama lokalne zajednice i u suprotnosti sa državnim interesom Crne Gore&rdquo;, rekao je on.
Predsjednik Op&scaron;tine Ulcinj Genci Nimanbegu kazao je da je zahvalan predsjedniku Jakovu Milatoviću &scaron;to je dolaskom u Ulcinj pokazao veliku državničku odgovornost.
&ldquo;Mi smo sa svim partijama razmijenili stavove i obavijestili predsjenika&rdquo;, kazao je Nimanbegu.
&nbsp;Milatović je nakon sastanka poručio da je uz građane Ulcinja. &nbsp;
&ldquo;Ne postoji niko u Ulcinju ko je protiv investicija. Međutim svaka investicija koja dolazi u Ulcinj i CG mora da bude utemeljena na zakonima Crne Gore i na potrebama građana&rdquo; kazao je Milatović.
Istakao je da sporazum sa UAE anulira ključne zakone Crne Gore.
&ldquo;Pa mora biti nezakonit. Jer je u suprotnosti sa načelima Ustava Crne Gore i kao takav je suprotan potrebama lokalne zajednice&rdquo;, rekao je Milatović.
Analizirajući sporazum, kaže on, jasno se postavlja pitanje njegove usagla&scaron;enosti sa ključnim odredbama sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Crne Gore EU.
&ldquo;Čime se postavlja dodatno pitanje da li je sporazum kao takav, govorimo o sporazumu o saradnji u turizmu i razvoju nekretnina, da li je on kao takav dodatno suprotan na&scaron;em evropskom putu&rdquo;, rekao je Milatović.
Traži od ASK-a jasan stav
Milatović je kazao da da je juče u vezi sa sporazumom apelovao da se dodatno sačeka i mi&scaron;ljenje Europske komisije.
&ldquo;Uputio sam pismo komesarki za pro&scaron;irenje, tražeći jasan stav da li je sporazum koji sada dolazi u formi zakona u skladu sa pravnom tekovinom EU. Pozvao dodatno poslanike da sačekaju jasne stavove nadležnih organa poput agencija za za&scaron;titu konkurencije i &nbsp;za sprečavanje korupcije koje su u prethodnih dana dale neka svoja mi&scaron;ljenja. Ja ih dodatno danas jasno pozivam- hoćemo stav od ASK-a da li je sporazum u skladu sa zakonom. Pozivam ih jasno da to kažu&rdquo;, rekao je Milatović.
Nimanbegu je poručio da Ulcinj neće prihvatiti poniženje koje im, kako je rekao, priređuje premijer &nbsp;Milojko Spajić.
&ldquo;Ako Vlada Crne Gore ne slu&scaron;a na&scaron; institucionalni odgovor, javni odgovor i na ovaj način želi uputiti jedan sumnjivi zakonski prijedlog Skup&scaron;tini Crne Gore, onda ću ja podsjetiti da sam zvao sve predsjednike parlamentarnih partija, od Andrije Mandića, Alekse Bečića, Vladana Jokovića, Danijela Živkovića, Ervina Ibrahimovića, da se izjasne da li im je žurba da na ovaj način utvrde ne&scaron;to i usvoje tajno ne&scaron;to &scaron;to mi mislimo da je protiv nas. Koji je njihov interes lični, državnički nek se poslanici izjasne&rdquo;, rekao je Nimanbegu.
Pozvao je poslanike da se izjasne da li treba na brzinu da usvajaju ne&scaron;to čemu se Ulcinjani protive.
Nimanbegu je kazao da će tokom dana odlučiti kako će reagovati sjutra ukoliko Skup&scaron;tina bude raspravljala o sporazumu.
&ldquo;Ova bitka je sada počela. Sjutra, ko bude glasao za ovaj zakonski prijedlog, postavitće se da je neprijatelj op&scaron;tine Ulcinj&rdquo;, kazao je on.
"Ko sjutra bude mogao da digne ruku u Skup&scaron;tini za ovaj nezakonit posao, taj mora da odgovara građanima Crne Gore u političkom smislu, a iskreno se nadam pred institucijama Crne Gore u pravnom i krivičnom smislu", zaključio je Milatović.&nbsp;
On je objasnio da sporazum anulira Zakon o državnoj imovini, Zakon o javnim nabavkama, Zakon o za&scaron;titi konkurencije. Jasno je da se ovim stavlja neko u povla&scaron;ćen položaj.
&ldquo;Može li predsjednik op&scaron;tine Ulcinj da stavi nekog investitora u povla&scaron;ćen položaj za neko parče zemlje? &nbsp;Ne može, zavr&scaron;io bi u zatvoru&rdquo;, kazao je on.
Istakao je da zakon i vladavina prava važe za sve.
&ldquo;Ovo sjutra će biti vladavina NEprava, a ne pravde&rdquo;, kazao je Milatović.

Milatović: Sporazum sa UAE anulira zakone, ko glasa za njega moraće da odgovara

PORUČIO NAKON SASTANKA SA PREDSJEDNIKOM OPŠTINE ULCINJ

Odbor za prosvjetu, nauku, kulturu i sport neće uputiti Vladi na mi&scaron;ljenje peticiju kojom se traži uvođenje vjeronauke kao izbornog predmeta u osnovnim i srednjim &scaron;kolama, jer zaključak kojim je to predviđeno nije dobio potrebnu podr&scaron;ku na sjednici tog skup&scaron;tinskog tijela.
Za predloženi zaključak Odbora, kojim je predviđeno da se elektronska peticija proslijedi Vladi radi davanja mi&scaron;ljenja i daljeg postupanja, glasalo je pet poslanika, dok se pet članova tog skup&scaron;tinskog tijela nije izjasnilo, prenosi agencija Mina.
Predsjednik Odbora Nikola Rovčanin rekao je da će se konsultovati sa sekretarijatom na koji način da Vladu obavijeste o peticiji.
On je, na početku sjednice, objasnio da je elektronska peticija pokrenuta 11. marta, a da je generalni sekretar Skup&scaron;tine 25. marta obavijestio Odbor da ta peticija ima neophodnu podr&scaron;ku &scaron;est hiljada građana, za pokretanje zakonodavne aktivnosti.
&bdquo;Mi smo dužni da, od dobijanja dopisa od generalnog sekretara, održimo sjednicu u roku od 20 dana&ldquo;, kazao je Rovčanin.
On je istakao da Odbor treba da razmatra tu peticiju, kao i bilo koju koja bude imala &scaron;est hiljada potpisa.
&bdquo;Inicijativa za uvođenje vjeronauke koju su građani pokrenuli nije nespojiva sa sekularnom državom. Sekularizam ne nalaže ateizam, već ideolo&scaron;ku i vjersku neutralnost države, gdje država ne nameće, ali ni ne brani određena uvjerenja&ldquo;, rekao je Rovčanin.
Kako je kazao, mora se voditi računa i o evropskoj praksi.
&bdquo;Osim Francuske i Slovenije, sve evropske države u nekom obliku imaju vjeronauku kao predmet u &scaron;koli. Negdje je izborni, negdje obavezni&ldquo;, rekao je Rovčanin.
On je objasnio da je dana&scaron;nja sjednica zakazana da bi se Odbor upoznao sa inicijativom, a da je dalja procedura da inicijativu proslijede na mi&scaron;ljenje Vladi, koja je dužna da to uradi u narednih 45 dana.
Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Aleksandra Vuković Kuč rekla je da se tema uvođenja vjeronauke usložnjava zbog dru&scaron;tvenih okolnosti.
&bdquo;Iako govorimo o Evropi i evropskoj praksi, mi smo u Crnoj Gori i moramo prije svega voditi računa o Ustavu, a i o dru&scaron;tvenoj situaciji u državi&ldquo;, kazala je Vuković Kuč.
Ona je istakla da ne postoji nijedan međunarodni akt koji obavezuje na naukovanje o vjeri.
Kako je rekla Vuković Kuč, vjeronauka nije nauka o vjeri koja, kroz predmet istorija religije, postoji u crnogorskim &scaron;kolama.
&bdquo;To je produbljeno sagledavanje vjere sa vjeroispovijedanjem, &scaron;to je suprotno na&scaron;em Ustavu, sekularizmu i konceptu građanske države&ldquo;, navela je Vuković Kuč.
Ona je rekla da bi, uvođenjem vjeronauke kao izbornog premeta, bila napravljena najveća podjelu među učenicima.
Vuković Kuč je istakla da joj je drago &scaron;to većina u Odboru ima stav da vjeronauci nije mjesto u &scaron;koli.
Poslanik Demokratske narodne partije Dragan Bojović rekao je da podžava inicijativu građana da vjeronauka bude izborni predmet.
&bdquo;Dobili smo pismo i predstavnika nevladinih organizacija (NVO) i zamolio bih ih da to pismo adresiraju na države Evropske unije (EU) i zapadne demokratije i neka njima objasne &scaron;ta je sekularna država, jer očigledno da ni oni tamo ne znaju&ldquo;, naveo je Bojović.
On je istakao da sekularnost ne znači borbeno protivljenje vjeri i religiji, niti suspendovanje religije i vjerskih zajednica, nego obezbjeđivanje pune slobode vjeroispovjesti ili nevjerovanja svima, bez diskriminacije.
Poslanik Nove srpske demokratije Vaso Obradović ocijenio je da se suvi&scaron;e dramatizuju stvari koje su normalne.
&bdquo;Kao izborni ili obavezan predmet u većini država EU izučava se vjeronauka. Moje mi&scaron;ljenje je da bi savremeni obrazovni sistem trebalo da sadrži vjeronauku kao izborni predmet&ldquo;, rekao je Obradović.
On smatra da se uvođenjem vjernauke kao izbornog predmeta može doprinijeti međureligijskom dijalogu, toleranciji i razmijevanju između naroda.
Prema riječima Obradovića, su&scaron;tina priče da vjeronauka bude izborni predmet je da se ne nameće obaveza djeci, nego da postoji mogućnost da djeca i roditeljito odaberu kao jedan od predmeta.
On je istakao da niko ne želi da od obrazovnih napravi religijske ustanove i da ni intencija peticije nije u tom pravcu.
Poslanica DPS-a Zoja Bojanić Lalović kazala je da se obraćanje 90 NVO i mi&scaron;ljenje građana ne može tretirati kao dramatika.
&bdquo;U obraćanju nam lijepo kažu da obrazovanje mora ostati sekularno&ldquo;, kazala je Bojanić Lalović.
Ona je istakla da davanjem mi&scaron;ljenje na uvođenje vjeronauke, na ovaj način i pod ovim okolnostima, kr&scaron;e Ustav.
&bdquo;Kr&scaron;imo Ustav u kontinuitetu, a ovo je vrhunac kr&scaron;enja, jer ne možemo dovoditi u istu ravan religijsko obrazovanje i ljudska prava&ldquo;, navela je Bojanić Lalović.
Kako je rekla, postoji razlika u vjerospovjednim i nevjeroispovjednim obrazovnim predmetima, koji imaju za cilj razvoj tolerancije, multikulturalnosti i prihvatanje raličitosti.
Bojanić Lalović je naglasila da je Crna Gora sekularna država i da obrazovanje mora biti sekularno, multikulturalno, zbog čega u obrazovnom sistemu postoji predmet istorija religije.
Ona je ocijenila da nema nijednog stručnog i dru&scaron;tvenog opravdanja za uvođenje vjeronauke, već isključivo političkog opravdanja, navodeći da postoji isključivo politička težnja za uvođenjem tog predemta.
Poslanik Socijaldemokrata Branislav Nenezić kazao je da je i pitanje uvođenje vjeronauke primjer trgovine unutar većine.
On je upitao ko može da predaje vjeronauku i da li postoji katedra na Univerzitetu Crne Gore za to.
&bdquo;Ko će obavljati nastavu, na koji način? To su glavna pitanja. Jedno ovako važno pitanje će se odlučivati jo&scaron; jednim lajkom na WhatsApp grupi Vlade&ldquo;, dodao je Nenezić.
On je pozvao predstavnike Pokreta Evropa sad (PES) da jednom zauzmu stav i da kažu &bdquo;ne može&ldquo;.
Poslanik PES-a Dane Marković smatra da nije potrebe da se danas raspravlja o uvođenju vjeronauke.
&bdquo;Mislim da smo proma&scaron;ili temu, shvatam obja&scaron;njenje da je bila obaveza, nikakve trgovine nema. Ovo je stav koji svi treba da zauzmemo, na&scaron;a ministarka je iznijela stav i to je to&ldquo;, rekao je Marković.
Poslanica nezavisnog kluba Radinka Ćinćur kazala je da peticija civilnog sektora upozorava &scaron;ta treba uraditi.
&bdquo;Da li nam trebaju zdravomisleći pojedinci ili vjerujući poslu&scaron;nici&ldquo;, upitala je Ćinćur.
Poslanik Građanskog pokreta URA Filip Adžić ocijenio da je priča o uvođenju vjeronauke nametnuta tema i &bdquo;dimna zavjesa&ldquo; za usvajanje sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
&bdquo;Mislim da je u proteklih nekoliko godina dosta urađeno i da nijedan građanin nije uskraćen za mogućnost vjerovanja, slobode vjeroispovjesti i dobijanja znanja vezano za religiju. Država je jako stala iza vjerskih organizacija, omogućila i državna sredstva za vjerske organizacije, vjerske &scaron;kole&ldquo;, rekao je Adžić.
On je istakao da su nauka i vjera nespojivi.
&bdquo;Nijesmo dobili odgovor ko bi pisao nastavni plan, ko bi bili predavači, kao ni ko bi garantovao djeci koja bi bila u manjini da ona neće biti stigmatizovana i odbačena od svojih vr&scaron;njaka&ldquo;, kazao je Adžić i istakao da ne treba preko najmlađih ubirati političke poene.

Odbor neće Vladi proslijediti peticiju za uvođenje vjeronauke

ZAKLJUČAK NIJE DOBIO POTREBNU VEĆINU

Dva nova presretača kupljena su pro&scaron;le godine za 179.800 eura, a uprkos očekivanju Ministarstva unutra&scaron;njih poslova (MUP) da će ti luksuzni četvorotočka&scaron;i doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nezgoda i omogućiti policiji da bude stalno prisutna na ključnim saobraćajnicama, jedan od automobila do daljnjeg je van upotrebe, pi&scaron;e Dan.
MUP je 11. aprila raspisao tender kojim traži uslugu popravke havarisanih vozila za iznos od 30.000 eura. Prema iznosu, ali i opisu potrebnih usluga, jasno je da je riječ o ogromnoj &scaron;teti na vozilu &ldquo;BMW&rdquo;.
MUP traži popravku luka prednjeg i zadnjeg desnog točka, prednjeg poklopca, LED tehnologije s desne strane, LED modul dnevnih svjetala, elektronike prednjeg svjetla, branika, nosača, senzora, amortizera, vazdu&scaron;ne zavjese&hellip; Potrebna su i tri točka od lake legure, tri pneumatika &ldquo;goodyear eagle F1 asimmetric 5&rdquo;, popravka panela, bočne ploče, posude za vodu za či&scaron;ćenje vjetrobranskog stakla, aluminijumskog poklopca motora, oklopa motornog prostora. Za popravku je potreban i set za montažu fara, za&scaron;titna ploča, nosač stope motora, glava upravljača, kuglični zglob&hellip;
Traži se i popravka prednjih i zadnjih desnih vrata, pragova i obloga pragova, zadnjih svjetala u bočnom panelu, nosača točka, senzora za ki&scaron;u, vazdu&scaron;nih jastuka, nova instrument tabla, a potrebni su i limarsko-lakirerski radovi.
Nedugo nakon &scaron;to je MUP u septembru predstavio dva nova presretača namijenjena saobraćajnoj patroli na auto-putu &ldquo;Princeza Ksenija&rdquo;, jedan od ta dva vozila je o&scaron;tećen. Ubrzo potom, u oktobru, do&scaron;lo je do novog incidenta u kojem je o&scaron;tećen skupocjeni presretač. U javnosti nijesu iznijete informacije kako je do&scaron;lo do o&scaron;tećenja luksuznog vozila.
Iz MUP-a su sredinom septembra kazali da su dva presretača nabavili za potrebe Mobilne jedinice saobraćajne policije.
&ldquo;Ova vozila, opremljena naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekr&scaron;aja, već su uključena u svakodnevni rad i značajno će unaprijediti nadzor saobraćaja&rdquo;, kazali su ranije iz MUP-a.
Tada su dodali da će povećana brzina i efikasnost reakcije na prekr&scaron;aje kao &scaron;to su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepo&scaron;tovanje saobraćajnih propisa, direktno doprinijeti pobolj&scaron;anju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
&ldquo;Sa odličnim tehničkim karakteristikama, kao &scaron;to je ubrzanje od 0 do 100 km/h za manje od 5,3 sekunde i maksimalnom brzinom od 250 km/h, ovi presretači omogućavaju policiji brz i efikasan odgovor u hitnim situacijama. Vozila su opremljena kompletnom svjetlosnom i zvučnom signalizacijom, kao i najmodernijim radarskim uređajima za precizno evidentiranje prekr&scaron;aja u realnom vremenu. Očekuje se da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, omogućavajući policiji da bude stalno prisutna na ključnim saobraćajnicama&rdquo;, naveli su ranije iz MUP-a.
Vozila u garanciji četiri godine
Ugovor o nabavci dva &ldquo;BMW&rdquo; vozila sklopljen je posljednjeg dana februara pro&scaron;le godine. Vozila su kupljena s garantnim periodom od četiri godine i maksimalno 200.000 pređenih kilometara. Zajedno s vozilima po ukupnoj cijeni od 179.800 eura kupljena su i dva sistema za otkrivanje i evidentiranje prekr&scaron;aja u pokretu sa svjetlosno-signalnim uređajima. Na te sisteme ugovoren je garantni rok od dvije godine.

Za popravku luksuznog presretača 30.000 eura

KUPLJENA SU PROŠLE GODINE ZA 179.800 EURA, JEDAN OD NJIH DO DALJNJEG VAN UPOTREBE

&nbsp;U Crnoj Gori danas će biti sunčano, uz povremeno malu do umjerenu oblačnost.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura nula do deset, najvi&scaron;a dnevna od 14 do 22 stepena.

Sunčano, temperatura do 22 stepena