Društvo

U Crnoj Gori danas će biti malo do umjereno oblačno sa dužim periodima sunčanog vremena.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru je, u nižim predjelima, tokom jutra mjestimično moguća magla.
Vjetar će biti slab, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura &scaron;est do devet, najvi&scaron;a dnevna od tri do 16 stepeni.
&nbsp;

Oblačno sa sunčanim periodima

DO 16 STEPENI

Ustanove obrazovnog sistema dobiće novi model obračuna dodataka na zaradu, na osnovu odluke u kojoj je definisano uvećanje za zaposlene u vrtićima, osnovnim i srednjim &scaron;kolama, obrazovnim centrima i resursnim centrima. Odluka, koju je donijela Vlada, predviđa da zaposleni mogu ostvariti dodatak do 30 odsto osnovne zarade, u zavisnosti od posebnih uslova rada, odgovornosti i složenosti poslova. Prosječna zarada u obrazovanju u oktobru iznosila je 954 eura, &scaron;to je manje od državnog prosjeka, koji je po najnovijim podacima MONSTAT-a, 1016 eura.
Kako se navodi, odluku o tačnom iznosu dodatka donosi direktor ustanove, a primjena važi za period trajanja &scaron;kolske godine.
Dodatak za zaposlene u pred&scaron;kolskom obrazovanju
Najveći broj dodataka odnosi se na vaspitače i osoblje u pred&scaron;kolskim ustanovama. Za koordinatore vaspitnog rada van sjedi&scaron;ta ustanove predviđeno je uvećanje od četiri odsto, dok zaposleni koji rade u inkluzivnoj nastavi bez asistenta ostvaruju pet odsto.
Vaspitači koji realizuju vaspitno-obrazovni rad dobijaju &scaron;est odsto dodatka, a oni koji rade u grupama sa vi&scaron;e od 20 odsto djece iznad zakonom propisanog broja &ndash; dodatnih tri odsto.
Dodaci su predviđeni i za sekretare, računovođe, administrativno osoblje, defektologe, logopede, pedagoge i psihologe, u rasponu od tri do pet odsto, u zavisnosti od broja djece u ustanovi. Zaposleni u kuhinji ostvaruju najveći pojedinačni dodatak &ndash; 10 odsto osnovne zarade.
Osnovne &scaron;kole
U osnovnim &scaron;kolama najznačajniji dodatak odnosi se na odjeljenjske starje&scaron;ine, kojima se zarada uvećava za 12 odsto. Za nastavnike koji rade u kombinovanim odjeljenjima dodaci se kreću od sedam odsto za dva razreda do 15 odsto za odjeljenja sa četiri i vi&scaron;e razreda.
Poseban dodatak od pet odsto predviđen je za rad u vi&scaron;e ustanova, rad u inkluzivnoj nastavi bez asistenta i rad u &scaron;kolama udaljenim vi&scaron;e od pet kilometara, gdje nedostaje infrastruktura i organizovan prevoz.
Sekretari, računovođe i stručni saradnici ostvaruju od tri do pet odsto, prema broju učenika, dok nastavnici koji izvode četiri ili vi&scaron;e predmeta dobijaju dodatnih pet odsto.
Obrazovni centri
Obrazovni centri, kao ustanove koje objedinjuju pred&scaron;kolske i &scaron;kolske programe, prate kombinovani model obračuna. Starje&scaron;ine odjeljenja dobijaju 12 odsto, vaspitači &scaron;est odsto, a koordinatori van matične jedinice četiri odsto dodatka.
Zaposleni u vi&scaron;e ustanova, te oni uključeni u inkluzivnu nastavu, ostvaruju pet odsto, dok rad u kombinovanim odjeljenjima nosi od sdam do 15 odsto dodatka.
Stručno-administrativno osoblje, uključujući sekretare, računovođe, stručne saradnike i ICT koordinatore, ostvaruje između tri i pet odsto, u zavisnosti od broja učenika, dok kuhinsko osoblje zadržava uvećanje od 10 odsto.
Srednje &scaron;kole
U srednjim &scaron;kolama, pored standardnih dodataka za odjeljenjske starje&scaron;ine (12 odsto) i rad u vi&scaron;e ustanova (pet odsto), uveden je i dodatak od tri odsto za organizatore praktičnog obrazovanja.
Nastavnici koji izvode četiri i vi&scaron;e predmeta iz različitih programa ostvaruju pet odsto, dok sekretari, računovođe, defektolozi, bibliotekari, pedagodi, psiholozi i ICT koordinatori dobijaju od tri do pet odsto, u zavisnosti od broja učenika.
Resursni centri
U resursnim centrima, koji rade sa djecom sa invaliditetom, dodaci su usklađeni sa posebnom prirodom posla. Starje&scaron;ine odjeljenja dobijaju 12 odsto, a vaspitači &scaron;est odsto dodatka.
Uvećanje od pet odsto predviđeno je za rad u vi&scaron;e ustanova i izvođenje vi&scaron;e različitih predmeta, dok zaposleni u pripremi i serviranju hrane dobijaju 10 odsto.

Novi obračun dodataka u prosvjeti: Do 30 odsto veće zarade za zaposlene u posebnim uslovima

NA OSNOVU ODLUKE KOJU JE VLADA NEDAVNO USVOJILA

Procjenjuje se da se u na&scaron;oj zemlji godi&scaron;nje zabilježi između 200 i 300 novih slučajeva karcinoma prostate i od 50 do 100 smrtnih ishoda. To je u Linku Radija Crne Gore povodom obilježavanja Mjeseca mu&scaron;kog zdravlja i Mjeseca borbe protiv te te&scaron;ke bolesti, saop&scaron;tio direktor Klinike za urologiju Kliničkog centra dr Aleksandar Magdelinić.
Zabrinjavajuće je da se kod većeg broja pacijenata bolest otkrije u uznapredovaloj fazi, &scaron;to je pokazatelj da je prevencija na nuskom nivou.
"Karcinom prostate je usko povezan sa starenjem. Starije životno doba je glavni faktor rizika. Značajna je i genetika. Osobe koje su u porodici imale to oboljenje, bilo da je riječ o bratu ili o rođacima sa očeve ili majčine strane, u većem su riziku, kao i oni čije su majke imale karcinom dojke ili jajnika. 
Postoje podaci, ali, nije dokazano da gojaznost utiče na nastanak raka prostate. Međutim, uočeno je da je kod gojaznih veći procenat agresivnih formi raka. Pu&scaron;enje, kao kod mnogih malignih bolesti, nosi određeni stepen rizika, ne toliko značajan. Konzumiranje alkohola u umjerenoj količini, može djelovati preventivno, dok veća konzumacija ili potpuna apstinencija od alkohola, imaju suprotan efekat. Smatra se i da neke hronične infekcije mogu uticati na razvoj karcinoma prostate, dok benigna hiperplazija nije faktor rizika", naveo je dr Magdelinić.
U ranoj fazi, kada je bolest lokalizovana, kad se nije pro&scaron;irila na druge organe, zlatni standard je operativno liječenje, to jest uklanja se cijela prostata.
"Pacijenti koji nijesu kandidati za operaciju zbog nekih drugih bolesti i mogućih komplikacija, upućuju se na zračnu terapiju. Ona ima slične rezultate kao hirur&scaron;ka intervencija i moguće je petogodi&scaron;nje preživljavanje u preko 90% slučajeva. Oboljelima sa uznapredovalim karcinomom uključuju se medikamenti koji bolest drže pod kontrolom. Cilj te savremene terapije jeste da maligna bolest, koja se pro&scaron;irila, pređe u hroničnu. To omogućava da pacijenti žive dugo i kvalitetno", zaključio je dr Magdelinić.
Za karcinom prostate je karakteristično da u početnoj fazi ne mora imati simptome ili su najče&scaron;će slični tegobama koje prate benigno uvećanje prostate, kazao je urolog Vladimir Brajović.
"Ti simptomi mogu biti iritativni i opstruktivni. Opstruktivni su u smislu težeg započinjanja mokrenja, slabijeg mlaza, kapanja i domokravanja. &Scaron;to se tiče tegoba koje iritiraju, uglavnom se radi o učestalom i noćnom mokrenju i urgentnim pozivima na mokrenje. U kasnijim fazama bolesti, može se javiti krv u urinu i spermi. Najteži simptomi su bolovi u kostima karlice i u krstima. Pacijenti ih često pripisuju problemima sa kičmom, a u su&scaron;tini, radi se o metastatskim promjenama u kostima", ukazao je dr Brajović.
Najvažnije je bolest otkriti na vrijeme. Stoga je ključno redovno dolaziti na preglede i provjeravati marker PSA. 
"Tumorski marker PSA veoma nam je bitan. Visoke vrijednosti ne znače da neko obavezno ima malignu bolest prostate. Može biti povi&scaron;en i zbog upale, zatim nakon ejakulacije, tvrde stolice itd. Poruka pacijentima je da ukoliko imaju povećane vrijednosti, da se ne pla&scaron;e, ali, svakako da dođu kod urologa na pregled. Bitno je napomenuti i da normalan PSA nije garancija da pacijent nema rak prostate. Rijetki su takvi slučajevi, ali ih ima. Dakle, koliki god da je PSA, preporuka je da se pođe kod urologa", objasnio je dr Brajović.
Prema njegovim riječima, na osnovu digitorektalnog pregleda i nalaza PSA, ljekar odlučuje da li je potrebna dodatna dijagnostika.
"&Scaron;to se tiče prevencije, od ogromnog značaja su preventivni pregledi. Kad započeti sa njima, zavisi od toga je li osoba genetski opterećena, to jest da li je neko u porodici imao karcinom prostate. U takvim situacijama, valjalo bi da prvi pregled bude već sa 40 godina. Drugi mu&scaron;karci mogu od 40. ili 50. godine da krenu sa kontrolom PSA jednom godi&scaron;nje i pregledom kod urologa. Pored pregleda, bitan je i stil života. Savjetuje se redovna fizička aktivnost, kao i ishrana sa &scaron;to manje mesnih proizvoda i bogata voćem i povrćem. Izbjegavati duvan i alkohol, a veoma je važno i &scaron;tititi se od seksualno prenosivih bolesti", istakao je dr Brajović.

Magdelinić: U Crnoj Gori godišnje između 200 i 300 novih slučajeva karcinoma prostate i od 50 do 100 smrtnih ishoda

"KARCINOM PROSTATE ČESTO BEZ SIMPTOMA U POČETNOJ FAZI, REDOVNI PREGLEDI OD KLJUČNOG ZNAČAJA"

Nakon &scaron;to poslanici ponovo nijesu uspjeli da se dogovore o popuni svih upražnjenih mjesta u Ustavnom sudu, u javnosti je pokrenuto pitanje da li tom sudu prijeti nova blokada, posebno imajući u vidu da sutkinji Desanki Lopičić krajem godine ističe mandat. Predsjednica suda Snežana Armenko kaže da blokade neće biti jer će sutkinja Lopičić ostati na funkciji do izbora novog sudije. Armenko je u intervjuu za TVCG govorila i o očekivanjima od javne rasprave povodom sporazuma s Ujedinjenim Arapskim Emiratima, ali i eventualnom ukidanju neradne nedjelje.
Ustavni sud trenutno ima pet sudija, a prema riječima predsjednice Snežane Armenko, taj broj zadržaće se i nakon &scaron;to krajem decembra istekne mandat sutkinji Desanki Lopičić, bez obzira na to da li će do tada biti izabran njen nasljednik.
"Članom 15 Zakona o Ustavnom sudu propisano je da sudija kojem istekne mandat ostaje na toj funkciji do izbora novog sudije, a najduže godinu. Dakle, ukoliko nadležni predlagač, a to je predsjednik države, ne predloži ili Skup&scaron;tina ne izabere do kraja decembra novog sudiju na mjesto sutkinje Lopičič, ona ostaje na toj funkciji do izbora novog sudije, a najduže do decembra 2026", kazala je Armenko.
U međuvremenu, predsjednik države raspisao je javni poziv za izbor jednog sudije. Pitanje je, međutim, da li će pravnici biti motivisani da se prijave s obzirom na sve če&scaron;će ocjene da političari ne biraju po stručnosti nego po partijskoj pripadnosti. Armenko zato ističe da se mora voditi računa o integritetu i dostojanstvu prijavljenih kandidata.
"Da bi se osiguralo da se i na ovaj konkurs prijave najbolji kandidati s najboljim referencama, svi učesnici u postupku izbora sudija, od predlaganja preko saslu&scaron;anja do konačnog izbora, treba da &scaron;alju jasnu poruku da cijeli proces izbora sudija će biti zasnovan i zadržan na profesionalnom i etičkom nivou", dodaje ona.
Iako je sud tokom prethodnih mjeseci radio sa svega četvoro sudija, Armenko kaže da su, ipak uspjeli da ostvare značajne rezultate. Ističe, međutim, da se nepotpunost suda neminovno odražava na njegovu efikasnost.
"Kada sam stupila na mjesto predsjednice, Ustavni sud je imao preko 700 predmeta po ustavnim žalbama koji su bili stariji od tri godine. Na dana&scaron;nji dan imamo predmete koji nisu stariji od dvije godine. Međutim, svjesni smo zaostatka u oblasti normativne kontrole gdje imamo skoro 400 nerije&scaron;enih predmeta koji su formirani povodom inicijativa ili predloga za ocjenu ustavnosti zakona i podzakonskih akata", ističe predsjednica Ustavnog suda.
Jedan od tih predmeta je i ocjena ustavnosti zakona kojim se potvrđuje Sporazum između Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
"Ne postoji jasniji način da Ustavni sud pokaže da želi da radi posao transparentno nego da u skladu sa članom 4 Zakona o Ustavnom sudu organizuje javnu raspravu, otvori sjednicu za javnost i omogući građanima da čuju sud i stručna lica povodom pitanja koja su izuzetno ustavno-pravno složena i na taj način da se svaka buduća odluka li&scaron;i bilo kakvog tereta moguće politizacije", kazala je ona.
Na pitanje kada se može očekivati odluka Ustavnog suda povodom neradne nedjelje, Armenko kaže da se čeka dogovor socijalnih partnera, a ukoliko se to ne desi, sud će reagovati u skladu s Ustavom i zakonom.

&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;

Armenko: Nema blokade Ustavnog suda, Lopičić na funkciji do izbora sudije

"IAKO JE SUD TOKOM PRETHODNIH MJESECI RADIO SA SVEGA ČETVORO SUDIJA USPJELI SMO DA OSTVARIMO ZNAČAJNE REZULTATE"

Iz Samostalnog sindikata zdravstva očekuju da će, nakon pregovora sa Ministarstvom zdravlja o izmjenama Granskog kolektivnog ugovora, srednjem medicinskom kadru plate biti uvećane od 100 do 150 eura, dok iz Sindikata slobodnih radnika Kliničkog centra Crne Gore tvrde da će to uvećanje biti samo oko 30 eura, ako se ukinu stimulacije medicinskim sestrama.
Predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva Mihailo Babović kazao je za Portal RTV Podgorica da bi medicinske sestre trebalo da dobiju značajno povećanje zarada.
&bdquo;Trenutno se vode pregovori za uvećanje plata nemedicinskom kadru. O detaljima ne bih dok sve ne defini&scaron;emo do kraja i potpi&scaron;emo GKU za zdravstvenu djelatnost. Ukoliko se dosada&scaron;nje sprovede za srednje medicinsko osoblje, biće povećanje koje do sada nije bilo u jednom aktu od najmanje 15 odsto, tako da svako obja&scaron;njenje je suvi&scaron;no, ali ovim GKU planiraju se i mnoga druga povećanja, tako da ovaj Ugovor treba iz vi&scaron;e uglova posmatrati. 
U ovom trenutku tragamo za modelom uvećanja zarade za &bdquo;I&ldquo; grupu zapo&scaron;ljenih sa akcentom na srednje nemedicinsko osoblje. Takođe, sindikatima će se kao socijalnim partnerima Ministarstva zdravlja, dati mnoga &bdquo;ovla&scaron;ćenja&ldquo; u kontroli zarada jer i dalje u sistemu postoje &bdquo;zloupotrebe&ldquo; i mogu se neophodna sredstva iznaći unutar samog sistema, gdje ima novca&ldquo;, kazao je Babović.
Babović navodi da je riječ o povećanju koeficijenata za 15 odsto, dok će uvećanje za pojedine podgrupe biti i veće. Upitan da li če biti ukinuta stimulacija srednjem medicinskom kadru, na &scaron;ta ukazuju zaposleni iz KCCG, Babović je odgovorio da neće.
&bdquo;Pa sada, prosjek povećanja će u prosjeku biti od 100 do 150 eura . Stimulacije ostaju kao dodatna sredstva. Medicinskim sestrama je osnovna plata trenutno od 630 do 670 eura, međutim postoje ostala davanja koje zapo&scaron;ljeni ostvaruje drugim angažmanom u procesu rada (smjenski rad, pripravnost, noćni rad, dopunski rad i sl.), najugroženije su sestre jutarnje smjene, koje nemaju ostala davanja, tako da vjerujem da ćemo ovim planiranim povećanjem, uravnotežiti dosta nelogičnosti u odnosu na NKV zapo&scaron;ljenih u sistemu. Takođe, jo&scaron; je gore stanje sa farmaceutskim tehničarima kojima su koeficijenti 6.05 u ovom trenutku&ldquo;, naveo je Babović.
Obja&scaron;njava da bi za farmaceutske tehničare povećanje po projekciji trebalo da iznosi od 150 do 180 eura.
&bdquo;Tako da je to ne&scaron;to &scaron;to bi bilo i te kako značajno, znatno vi&scaron;e od 15 odsto. Ti isti koji ovo žele da devalviraju tražili su povećanje od 7-10 odsto. S tim, napominjem biće i drugih povećanja i davanja kojih do sada nikad nijesu bila zastupljena u GKU, ako ispo&scaron;tuju ono &scaron;to je dogovoreno i ono &scaron;to jo&scaron; trebamo da finalizujemo &bdquo;, dodao je Babović
Predsjednik Sindikata slobodnih radnika Željko Milićević ocijenio je za Portal RTV Podgorica da, znajući dosada&scaron;nje rezultate i načine pregovaranja reprezentativnih sindikata zdravstva prilikom izmjena GKU, uop&scaron;te nijesu iznenađeni takvim epilogom.
&bdquo;Upravo smo očekivali epilog koji je nepovoljan za zaposlene Kliničkog centra. Predlog izmjena koeficijenata koje su medijski predstavili pregovarači nije obuhvatio povećane koeficijente za zaposlene Kliničkog centra u odnosu na ostatak zdravstvenog sistema &scaron;to je donekle bio i zahtjev Odbora medicinskih sestara i tehničara koji su protestvovali zbog toga. 
Drugo, izmjenama GKU se ukida stimulacija sestrama od 10 i 5 procenata koja se već isplaćuje preko godinu dana a koju smo kao sindikat zdu&scaron;no podržali kad je uvedena. Istovremeno se povećavaju koeficijenti za 10 i 15 odsto koji realno kad se ukine stimulacija čine nominalni iznos povećanja u odnosu na sada&scaron;nju zaradu od 20 do 30 eura odnosno čak manje od pet odsto&ldquo;, istakao je Milićević.
On tvrdi da tako da sve izjave koje dolaze od&nbsp; pregovarača, &bdquo;da su sestre i tehničari dobili povećanje u odnosu na sada&scaron;nju zaradu od 100 do 120 eura je čista manipulacija&ldquo;.
&bdquo;To bi bila istina da se izmjenama GKU ne ukida stimulacija. I treće,izmjenama GKU nije obuhvaćen dio zdravstvenih saradnika i ponovo se taj dio sistema diskrimini&scaron;e kroz izmjene GKU kao i prije pet godina &scaron;to je nepravedno i ponižavajuće. Evidentno je da se proces pregovaranja vodio netransparentno,,nisu se uzeli u obzir svi predlozi zainteresovanih strana a koliko je sve to neozbiljno pokazuje podatak da su sindikati pregovarači prvog januara 2024 godine tražili povećanje od 17 odsto a danas dvije godine kasnije pristaju na povećanje od 10 i 15.
 Ovo nam po ko zna koji put pokazuje da zaposleni u zdravstvu dugi niz godina nemaju istinske reprezentativne sindikate, koji preko svojih lidera dr Babovića i Radonjića u kontinuitetu donose i potpisuju &scaron;tetne ugovore za zaposlene zdravstvenog sistema&ldquo;, kazao je Milićević.

Babović: Medicinskim sestrama uvećanje zarada od 100 do 150 eura; Milićević: Ukidanjem stimulansa plate veće samo 30 eura

PODIJELJENJA MIŠLJENJA

Pad proizvodnje bilježi se godinama, smanjuje se broj poljoprivrednika i gazdinstava, prosječna starost onoga ko gazdnistvom upravlja je 60 godina. Država treba poljoprivrednicima da obezbijedi stabilne uslove da bi mogli da funkcioni&scaron;u, kao &scaron;to je to učinila Evropska unija - rekao je biv&scaron;i ministar poljoprivrede i predstavnik Evropskog saveza Budimir Mugo&scaron;a.
Proteklih nekoliko godina bile su, kaže Mugo&scaron;a, katastrofalne za određene segmente poljoprivredne proizvodnje. Rezultati su porazni, bez obzira na to koliki je Agrobudžet, a broj grla u proteklih deset godina gotovo je prepolovljen.
- Ne možete se baviti poljoprivredom pa da &ldquo;gatate u plećku&rdquo; da će ova sezona biti dobra za krompir, ona za lubenicu, kupus&hellip; Kad se zaređaju lo&scaron;e godine, kao &scaron;to je ova i pro&scaron;la za krompir, vjerovatno će naredne doći do drastičnog pada povr&scaron;ina zasijanih krompirom. Pro&scaron;le godine smo imali kupus koji je ko&scaron;tao 80 centi do euro, ove ga ne možemo prodati za 20 centi - rekao je Mugo&scaron;a, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E.
Inženjer agronomije i dugogodi&scaron;nji poljoprivrednik obja&scaron;njava da je poljoprivreda složen sistem. Kaže da bi svaka sređena zemlja, ili ona koja teži da bude dio Evropske unije, kao &scaron;to je to slučaj sa Crnom Gorom, prvo trebalo da obezbijedi dovoljno hrane za svoje stanovni&scaron;tvo. Podsjeća i da Crna Gora uvozi 50 odsto poljoprivrednih proizvoda, a da se u praksi u kontinuitetu bilježi pad proizvodnje.
- Niko ne bježi iz poljoprivrede zato &scaron;to mu je dobro. Možemo tražiti razloge koji nijesu finansijske prirode. Petnaest hiljada je zaposlenih u državnim preduzećima i administraciji u posljednjih četiri, pet godina. Ostajemo bez radne snage. Desila se liberalizacija sa Evropom, pa su ljudi oti&scaron;li na zapad. Poljoprivreda je u katastrofalnoj situaciji - istakao je Mugo&scaron;a.
Pozivajući se na prijedlog budžeta za 2026. godinu Mugo&scaron;a navodi da je za Ministarstvo poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede planirano 40.575.000 eura, za poljoprivredu 35.000.000 eura, na izdvajanja za socijalni transfer seoskom stanovni&scaron;tvu 14.123.000 eura, za ruralni razvoj 9.000.000 eura, za sektor ribarstva 1.600.000 od čega su 400.000 eura administrativni tro&scaron;kovi&hellip; Smatra da se malo toga može uraditi sa planiranm budžetom.
- Poljoprivredni proizvođači u Evropi, koji će nam biti direktni konkurenti, dobijaju vi&scaron;e od 70 odsto ukupnih tro&scaron;kova od države, u raznim vidovima. Ovim poslom ne bave se ljudi koji ne mogu ničim drugo da se bave, već su tu poljoprivrednici, tehnolozi, radnici, investitori, berzanski radnici, trgovci. Riječ je o domaćinu koji čuva svoje domaćinstvo - istakao je Mugo&scaron;a.
Vjeruje da se novac za poljoprivredu, da postoji volja, može naći. Ono &scaron;to se u Crnoj Gori proizvede svježe je i kvalitetno i ne može se, kaže Mugo&scaron;a, porediti sa onim &scaron;to uvozimo, jer se sve &scaron;to dolazi iz svijeta mora tretirati raznim termičkim, hemijskim i drugim sredstvima.
- Poljoprivreda mora da se dovede u stanje u kojem će poljoprivredni proizvođač biti zadovoljan i koji će htjeti da se bavi tim poslom, a onda ga i ostaviti u nasljedstvo svojoj porodici. Međutim, rečenica koju najče&scaron;će čujem je da ljudi nemaju namjeru da se na duge staze bave poljoprivredom. Veliko je nepovjerenje. Danas uvozimo krompir, kupus... prije dvadeset dana smo imali nesta&scaron;icu mlijeka, a svake nedjelje dođe bar jedna cistijerna iz uvoza - zaključio je Mugo&scaron;a.

Mugoša: Rezultati u poljoprivredi su porazni koliki god da je budžet

"NE MOŽETE SE BAVITI POLJOPRIVREDOM PA DA 'GATATE U PLEĆKU' DA ĆE OVA SEZONA BITI DOBRA ZA KROMPIR, ONA ZA LUBENICU, KUPUS..."

Podgorica je&nbsp;suočena sa saobraćajnim gužvama koje se vi&scaron;e ne vezuju samo za jutarnji i popodnevni &scaron;pic. Zastoji, spor protok vozila i nepregledne kolone bilježe se gotovo tokom cijelog dana.
 Vozači kažu da putovanja kroz grad traju duplo duže nego ranije, a nervoza zbog nepredvidivog saobraćaja postaje svakodnevica.
"Nepropisno parkiranje je najveći problem u užem gradskom jezgru, a preko dana, za neku najobičniju obavezu, koja bi, u normalnim uslovima trajala pola sata, ostanem i do sat i po, dva."
"Gužve su izjutra kad ide na posao i kad se vraćamo. Kad sam vozač onda kritikujem pje&scaron;ake, kad sam pje&scaron;ak kritikujem vozače. Vi&scaron;e vremena ostajem u saobraćaju nego samo u obavezi koju trebam da zavr&scaron;im."
Saobraćajni vje&scaron;tak Igor Radojević ističe da je glavna nevolja nagli rast broja vozila, nedovoljna protočnost ključnih raskrsnica i nedostatak alternativnih saobraćajnica.
"Kratkoročna rje&scaron;enja, po mom mi&scaron;ljenju, ne mogu dati neki rezultat. To je možda samo ga&scaron;enje požara, ali čini mi da se u ovom trenutku neki saobraćaj može izmjestiti kroz jednosmjerne ulice. Da neke ulice budu jednosmjerne i da na taj način se ubrza protok. Naravno, parkiranje vozila u tim ulicama da se potpuno ograniči sa jedne strane, da ne bi bilo zaustavljanja i dodatnog otežavanja protoka. Ali treba tražiti neko dugoročno i održivo rje&scaron;enje kroz obilaznice i tranzitne saobraćajnice oko Podgorice", kazao je Radojević.
Dok građani svakodnevno gube sate u kolonama, stručnjaci upozoravaju da će se situacija dodatno pogor&scaron;avati dok se ne sprovedu sistemska rje&scaron;enja. Podgorica čini se već odavno ima gužve kao veliki evropski grad, ali ne i infrastrukturu koja to može da izdrži.

Saobraćajne gužve sve veće u Podgorici; Radojević: Glavna nevolja nagli rast broja vozila, nedovoljna protočnost ključnih raskrsnica ...

SPOR PROTOK VOZILA I NEPREGLEDNE KOLONE BILJEŽE SE GOTOVO TOKOM CIJELOG DANA

U južnim oblastima Crne Gore danas će biti promjenljivo oblačno, a u sjevernim oblačno i uglavnom suvo.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru su moguće veoma slabe padavine tek ponegdje.
Vjetar će biti uglavnom slab promjenljivog smjera, na jugoistoku mjestimično umjeren sjeveroistočni.
Najvi&scaron;a dnevna temperatura minus jedan do 16 stepeni.

Danas oblačno, uglavnom suvo

Botunjani imaju rok od tri dana da uklone &scaron;ator - odluka je komunalne inspektorke Glavnog grada. Mje&scaron;tani i dalje negoduju. Poručuju da će braniti Botun i Zetu, a najstariji među njima inspektroki su uručili cvijeće. 
Poručuju da nema razloga da inspekcija reaguje jer, kako kažu, koriste svoja ustavom zagarantovana prava na protest. Navode i da je parcela na kojoj se nalazi &scaron;ator trenutno na teritoriji Glavnog grada, ali da će razgraničenje između dvije op&scaron;tine pokazati da ipak pripada op&scaron;tini Zeta.
Predsjednik Op&scaron;tine Zeta Mihailo Asanović kazao je da će vrlo brzo razapeti jo&scaron; &scaron;atora.
"Dove&scaron;ćemo traktore, kamione i &scaron;lepere. Ovdje će, sigurni budite, izaći preko 5.000 građana. Imaćemo živi &scaron;tit i ma&scaron;ine, neće imati čistu teritoriju i neće imati rje&scaron;enje", kazao je Asanović.
Mje&scaron;tani Botuna danima protestuju na mjestu gdje je planirana izgradnja postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda Podgorice. Oni se svakodnevno okupljaju u jednom &scaron;atoru odakle poručuju da izgradnje kolektora na njihovoj teritoriji ne može biti.

Inspekcija naložila uklanjanje šatora u Botunu, mještani odbili

U ROKU OD TRI DANA

U Botunu su se jutros okupili mje&scaron;tani zbog najavljene inspekcija &scaron;atora postavljenog na mjestu gdje je planirano da se gradi postrojenje za preradu otpadnih voda.
Uprava za inspekcijske poslove izdala je nalog da sagleda stanje i vidi da li je &scaron;ator u Botunu postavljen na mjestu gdje smije ili ne.
To je poručio u ponedjeljak gradonačelnik Podgorice Sa&scaron;a Mujović na sjednici gradskog parlamenta.

Mještani čekaju inspekciju u Botunu zbog šatora

NA MJESTU GDJE JE PLANIRANO DA SE GRADI POSTROJENJE ZA PRERADU OTPADNIH VODA

U Crnoj Gori danas će biti malo do umjereno oblačno sa dužim periodima sunčanog vremena.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru u nižim predjelima tokom jutra se mjestimično očekuje magla.
Vjetar će biti uglavnom slab, promjenljivog smjera.
Najvi&scaron;a dnevna temperatur tri do 16 stepeni.

Umjereno oblačno sa dužim sunčanim periodima