Društvo

U Crnoj Gori, do 1. aprila naredne godine, sva vozila koja saobraćaju na putu na kome ima snijega, leda ili poledice moraju imati zimske gume na svim točkovima, saop&scaron;teno je iz Uprave policije.
Iz policije su kazali da je 2. novembra stupila na snagu Naredba o vremenskom periodu i putu odnosno djelovima puta na kojima su obavezni pneumatici za zimsku upotrebu.
Oni su podsjetili da je Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano da od 15. novembra do 1. aprila, sva vozila za prevoz putnika i tereta koja učestvuju u saobraćaju za vrijeme zimskih uslova (sniježnih padavina ili kad se na kolovozu nalazi snijeg, led ili poledica) moraju na svim točkovima imati zimske gume. 
&bdquo;Minimalna dubina &scaron;are na gazećoj povr&scaron;ini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je četiri milimetra&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju, prenosi agencija Mina.
Iz policije su naveli da se za pojedine vrste i kategorije vozila na određenom putu ili dijelu puta, u određeno vrijeme, obaveza upotrebe pneumatika za zimsku upotrebu može utvrditi bez obzira da li na tom putu postoje zimski uslovi.
Kako su rekli, kada na djelovima i dionicama puta, koji nijesu obuhvaćeni Naredbom, postoje zimski uslovi na vozilu moraju biti postavljeni pneumatici za zimsku upotrebu, na svim točkovima. 
&bdquo;Za vozila kategorije M2, M3, N2 i N3 (lake i te&scaron;ke autobuse, srednja i te&scaron;ka teretna vozila) obavezni dio zimske opreme je i lopata, osim za vozila koja učestvuju u javnom gradskom prevozu&ldquo;, istakli su iz policije. 
Oni su naglasili da se na vozilima ne smiju postavljati pneumatici sa klinovima. 
U saop&scaron;enju se navodi da će službenici saobraćajne policije u narednim danima, sve dok ne počne padati snijeg, kroz preventivne aktivnosti, upozoravati vozače, na obavezu upotrebe zimskih pneumatika.
Iz Uprave policije su apelovali na sve učesnike u saobraćaju, da iskoriste trenutne povoljne meteo uslove i svoja vozila pripreme za vožnju u zimskim uslovima i na taj način, pored obaveze po&scaron;tovanja Zakona, doprinesu svojoj i bezbjednosti saputnika i ostalih učesnika u saobraćaju.
Oni su kazali da su za nepo&scaron;tovanje Naredbe predviđene novčane kazne.

Uprava policije: Zimske gume obavezne od 15. novembra do 1. aprila

ZA NEPOŠTOVANJE PROPISA PREDVIĐENE NOVČANE KAZNE

Povodom međunarodne fudbalske utakmice u sklopu kvalifikacija &bdquo;2026 FIFA World Cup&rdquo; između &ldquo;A&rdquo; reprezentacija Crne Gore i Hrvatske, koja će se odigrati večeras u 20.45, na stadionu Pod Goricom u Podgorici, iz Uprave policje obavje&scaron;tavaju građane da će u cilju bezbjednog odigravanja sportskog događaja, te održavanja stabilnog stanja u dijelu centra grada, od 12 sati biti zatvoreno vi&scaron;e ulica za saobraćaj.
I to:&nbsp;
- Ulica 19. decembra; - Bulevar Ivana Crnojevića &ndash; od raskrsnice Bulevara Stanka Dragojevića do Ulice Marka Miljanova; -Ulica Bal&scaron;ića, od raskrsnice sa Hercegovačkom ulicom do Bulevara Ivana Crnojevića i - Hercegovačka ulica, od Ulice Slobode do raskrnice sa Ulicom Bal&scaron;ića.
Shodno procjeni rukovodioca obezbjeđenja sportskog događaja, kako ističu, po potrebi će biti zatvorene i druge ulice u užem gradskom jezgru i oko gradskog stadiona, do zavr&scaron;etka sportskog događaja.
"Imajući u vidu da je predstojeća utakmica zvanično progla&scaron;ena događajem povećanog bezbjednosnog rizika, Uprava policije je sprovela sveobuhvatne pripreme i angažovala maksimalne kapacitete, uključujući Specijalnu jedinicu policije i Posebnu jedinicu policije. Policija će na terenu djelovati odlučno, preventivno i bez tolerancije prema bilo kakvom naru&scaron;avanju javnog reda i mira. Svaki poku&scaron;aj izvr&scaron;enja nezakonitih aktivnosti, izazivanja incidenata ili vr&scaron;enja krivičnih djela biće neposredno otkriven, dokumentovan i sankcionisan u najkraćem roku", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.

Zbog utakmice sa Hrvatskom angažovana Specijalna i Posebna jedinica policije - pojedine ulice zatvorene od 12h

SAOPŠTENO IZ UPRAVE POLICIJE

U Crnoj Gori danas će biti umjereno do potpuno oblačno, povremeno ki&scaron;a ili pljusak sa grmljavinom.&nbsp;
Iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore, saop&scaron;teno je da se u drugom dijelu dana i tokom noći, ponegdje očekuju obilniji pljuskovi.&nbsp;
Duvaće povremeno pojačan i jak, na udare i olujni vjetar, najče&scaron;će južn.
Lokalno su moguće kratkotrajne vremenske nepogode.&nbsp;
Najvi&scaron;a dnevna temperatura od devet do 21 stepen.

Danas kiša i jak vjetar, moguće nepogode

DO 21 STEPEN

U Dajbabama &ndash; opasnost na svakom koraku. Neobezbijeđeni radovi, otvoreni kanali i rupe koje mjesecima stoje bez ikakvog upozorenja dovele su do te&scaron;ke povrede starije mje&scaron;tanke. Nakon operacije i dugog oporavka, porodica, po riječima mje&scaron;tana, razmi&scaron;lja i o tužbi - upozoravaju &ndash; ako se hitno ne reaguje, blokiraće kružni tok na bulevaru, u blizini naselja. Na pitanje o roku zavr&scaron;etka radova na jednoj od glavnih ulica u Dajbabama, redakcija Gradskog portala&nbsp; nije dobila odgovor iz preduzeća Putevi.
Put koji vodi ka manastiru Dajbabe pretvoren je,&nbsp;tvrde mje&scaron;tani,&nbsp;u zonu visokog rizika. Neobezbijeđeni radovi mjesecima predstavlaju otvorenu prijetnju svima koji ovuda prolaze. Da opasnost nije samo teorijska pokazuje nedavni slučaj žene, koja je upala u otvoreni kanal i te&scaron;ko se povrijedila.
Mje&scaron;tanin Mladen Miljanić kaže da je riječ o starijoj ženi.
&ldquo;Oko 70 godina, koja je zapela u otvoreni kanal, povrijedila se, slomila ruku, na kraju je i operisana sada se oporavlja..To je posledica nesavjesnih radova preduzeća&ldquo;, kaže Miljanić. 
Ovo je samo vrhunac problema koji traju mjesecima, kažu mje&scaron;tani.
 Radovi su započeti, ali nikada i obezbijeđeni. Rupa i kanala ima na sve strane &ndash; a radnicima, ni traga.
 Ovim putem svakodnevno prolaze djeca, stariji, ali i turisti&hellip; A vikendom i do petnaest autobusa.
Mje&scaron;tanin Brano Đukanović kaže da to stoji tako duže vrijeme.
&bdquo;Ovo ovako stoji evo &scaron;est mjeseci, svaka im čast. Postavili su nove cijevi, ali da se zatvore ove rupe treba sat, dva. Niko se ne javlja&ldquo;, kaže Đukanović.
Jadranko Đukanović podsjeća da je u blizini manastir Dajbabe koji je veoma posjećen.
Miljanić ističe da nema nadzora i kontrole radova, te da je do skoro je bila tu otvorena &scaron;ahta, opasna po sve koji prolaze.
Nakon te&scaron;ke povrede starije žene &ndash; mje&scaron;tani, kako kažu, strpljenja vi&scaron;e nemaju. Kako je najavljeno, porodice povrijeđene razmi&scaron;lja o tužbi protiv izvođača radova, a mje&scaron;tani otvoreno poručuju: ako nadležni hitno ne reaguju, preduzeće i institucije nosiće punu odgovornost za sve &scaron;to se ovdje desi. 
SlJedećeg vikenda najavljuju blokadu kružnog toka na bulevaru.
&bdquo;Ako ne ove nedjelje, blokiraćemo sljedeće ukoliko se stanje ne popravi&ldquo;, istakli su mje&scaron;tani Dajbaba.
&nbsp;

Dajbabe: Starija osoba upala u kanal, mještani ogorčeni, najavljuju blokadu saobraćaja

TVRDE I DA JE RASKOPANI PUT NEOBEZBIJEĐEN MJESECIMA

Po novoj tarifi, građani će usluge advokata ubuduće plaćati skuplje, u pojedinim slučajevima čak i duplo.&nbsp;
 Advokatska komora Crne Gore dobila je saglasnost Vlade na novi cjenovnik, kojim se predviđa značajno poskupljenje advokatskih usluga.
Novi cjenovnik predviđa i konkretne izmjene: podnesak u sporovima o razvodu braka sada ko&scaron;ta 250 eura, umjesto dosada&scaron;njih 125. U predmetima gdje je okrivljenom zaprijećena kazna do tri godine zatvora &ndash; advokat će po održanom pretresu naplaćivati 200 eura, dvostruko vi&scaron;e nego ranije. Za sastavljanje obrazloženih podnesaka, umjesto 100, sada se plaća 200 eura.
Novi cjenovnik predviđa i konkretne izmjene: U krivičnim predmetima sa kaznom do tri godine, odbrana sada ko&scaron;ta 200 eura na održanom roči&scaron;tu i 100 na odloženom. Za kazne od tri do pet godina od sada će umjesto 150 eura, održani pretres plaćati 300, a na odgođeni 150 umjesto 75, dok u predmetima sa kaznom od pet do deset godina zastupanje ko&scaron;ta 400 eura, umjesto 200. Kod kazni preko 10 godina, odbrana je 500 i 250, a pravni ljekovi 1.000 eura.
Duplo su povećane i cijene u građanskim sporovima i razvodima. Podnesci su sada 250 eura.
Potpredsjednik Komore, Aleksandar Đuri&scaron;ić kaže da povećanje nije iznenađenje, jer se tarifa nije mijenjala gotovo deceniju.
"Ono &scaron;to smo mi do&scaron;li do statistike je to da je inflacija u tom periodu od neke 150% do 180%, odnosno mi to računamo kroz zakonske zatezne kamate, čak i preko 262% za ovaj period", obja&scaron;njava Đuri&scaron;ić.
Građani će ubuduće morati dublje da posegnu u džep za pravne usluge, ali iz Advokatske komore kažu da je mali broj stanovni&scaron;tva kojima je potrebna pravna pomoć.
"Korisnici advokatske pravne pomoći, advokatske djelatnosti, po standardima i pravilima Ujedinjenih nacija su 0,01% stanovi&scaron;te. To nije servis komunalni, kako nekad se pogre&scaron;no predstavlja u javnosti. To je jedan vrlo skroman i simboličan broj stanovniika, a tako da je javni interes veoma upitan u tom smislu. Kada se radi o javnom interesu, s druge strane, od te tarife, od toga 30% uzima država, čak i do 40% sa porezima", obja&scaron;njava Điri&scaron;ić. 
Ipak, za one koji nemaju mogućnost da plate advokata, postoji opcija besplatne pravne pomoći koju obezbjeđuje država.
"Dužni su organi uprave, u upravno pravnom smislu, da obezijede pravnu pomoć neukoj stranici, dakle, onaj koji vodi postupak, advokat mu najče&scaron;će i ne treba, jer je dužan, onaj koji vodi od vlade do službe u op&scaron;tini, da mu pruži pravnu pomoć", kaže Đuri&scaron;ić. 
Povećane su i takozvane nagrade advokata u prekr&scaron;ajnim postupcima &ndash; sa 100 na 250 eura.&nbsp;

Usluge advokata biće uskoro skuplje, u pojedinim slučajevima čak i duplo

NOVE TARIFE

Nik&scaron;ić je u posljednjih sedam godina isplatio vi&scaron;e od dva miliona eura od&scaron;tete građanima zbog ujeda pasa. Tako je broj prijavljenih slučajeva 2022. prema&scaron;io broj dana u godini &ndash; 470. Državna revizorska institucija upozorila je gradske vlasti da rade na rje&scaron;avanju ovog problema kako bi se spriječio veliki odliv novca iz budžeta.
Iz Op&scaron;tine Nik&scaron;ić nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) &ndash; da li zabrinjava isplata miliona eura na ime od&scaron;tete niti da li sumnjaju da se sistem zloupotrebljava.
Iz tamo&scaron;njeg Osnovnog tužila&scaron;tva su za RSE kazali da &ldquo;nemaju saznanja da je bilo zloupotreba&rdquo;.
Daliborka Re&scaron;etar iz udruženja Kuća životinja smatra da nedostatak kontrole ostavlja prostor za zloupotrebe:
&ldquo;Broj stvarnih ujeda pasa lutalica nije ni približno velik kao &scaron;to pokazuju iznosi koje op&scaron;tine isplaćuju. Često su u pitanju vlasnički psi koji slobodno lutaju, ali se prijavljuju kao psi lutalice.&rdquo;
Gradske vlast ne snose tro&scaron;kove od&scaron;tete u slučaju napada vlasničkih pasa, nego njihovi vlasnici.
Nije poznato koliko je lutalica na crnogorskim ulicama, ali je u registru kućnih ljubimaca na kraju pro&scaron;le godine bilo registrovano oko 33.300 pasa.
Rekordna od&scaron;teta Podgorice
Iako ističu da nemaju konkretne dokaze i podgoričke institucije sumnjaju na zloupotrebe.
&ldquo;Dosada&scaron;nje iskustvo, ne samo na&scaron;e već i susjednih zemalja, navodi da postoje sumnje na zloupotrebe tužbi. Prvenstveno u dijelu nemogućnosti utvrđivanja porijekla psa od kojeg je nastao ujed, odnosno da li je povreda zaista nastupila od ujeda lutalice ili vlasničkog psa&rdquo;, kazali su iz &ldquo;Čistoće&rdquo;.
Ovo gradsko preduzeće i gradske vlasti dijele tro&scaron;kove od&scaron;tete za ujede pasa.
Tako su za deset mjeseci ove godine zajednički isplatili oko 350.000 eura građanima, &scaron;to je najvi&scaron;e za posljednjih pet godina.
Iz podgoričkog Osnovnog tužila&scaron;tva su za RSE kazali da ne postupaju u predmetima &ldquo;koji se odnose na eventualne zloupotrebe u vezi sa traženjem ili dobijanjem od&scaron;etete zbog ujeda pasa, osim ukoliko postoji osnov sumnje da je izvr&scaron;eno krivično djelo&rdquo;.
&ldquo;Do sada u radu ovog tužila&scaron;tva nijesu formirani predmeti koji bi se odnosili na te okolnosti.&rdquo;
I lovački psi zavr&scaron;avaju na ulicama
Problemu doprinosi i to &scaron;to samo devet od 25 op&scaron;tina, prema Vladinom Zavr&scaron;enom izvje&scaron;taju o realizaciji Nacionalnog programa za kontrolu populacije pasa u Crnoj Gori, ima donijet plan kako da to pitanje rije&scaron;i na svojoj teritoriji.
&ldquo;Ukoliko se u &scaron;to kraćem roku ne preduzmu mjere iz nacionalnog programa, to će prerasti u ozbiljan dru&scaron;tveni problem, jer napu&scaron;teni i psi koji nisu pod nadzorom predstavljaju zdravstveni, bezbjednosni, socijalni i ekolo&scaron;ki problem, a istovremeno, dobrobit ovih životinja je drastično naru&scaron;ena&rdquo;, upozorava Vlada.
Ivan Ivanović iz Odsjeka za za&scaron;titu dobrobiti životinja Uprave za za&scaron;titu hrane, veterinu i fitosanitarne poslove ističe da među napu&scaron;tenim psima ima i lovačkih.
&ldquo;Ukoliko lovački pas vi&scaron;e ne postiže rezultate koji su očekivani od strane vlasnika, često se de&scaron;ava da budu prepu&scaron;teni na milost i nemilost sredini&rdquo;, kazao je on za RSE.
Lovački psi predstavljaju rizik posebno u ruralnim područjima, poput nacionalnih parkova, odmarali&scaron;ta, turističkih kompleksa&hellip;
Tom prilikom ostvaruju kontakt sa divljim životinjama, čime se povećava rizik od preno&scaron;enja bolesti, a kao najznačajniju od bjesnila.
U Crnoj Gori nikada nije potvrđen nijedan slučaj bjesnila kod ljudi, a od 2012. godine nisu prijavljeni slučajevi ni kod životinja.
Pored obavezne vakcinacije pasa i mačaka, tome je doprinijela i oralna vakcinacija divljih životinja. Naime, svake godine se &scaron;irom zemlje distribuira 550.000 mamaca koji sadrže oralnu vakcinu, navodi se u Vladinom dokumentu.
Ivanović poručuje da je zato potrebno podići svijest među lovačkim dru&scaron;tvima o posljedicama napu&scaron;tanja lovačkih pasa.
Među napu&scaron;tenim psima su i oni koji &ldquo;stižu&rdquo; iz drugih op&scaron;tina.
&ldquo;Policija bi trebalo vi&scaron;e da se uključi u kontrolu vozila, pogotovo u međugradskom prometu, gdje se psi iz određenih razloga prebacuje iz op&scaron;tine u op&scaron;tinu&hellip; lokalne vlasti navode da se u gradu naprasno pojavila velika količina pasa, da apsolutno ne mogu da utvrde porijeko tih životinja&rdquo;, navodi Ivanović.
Gdje je rje&scaron;enje
Daliborka Re&scaron;etar iz udruženja Kuća životinja ističe da su svi ovi problemi u su&scaron;tina posljedica neodgovornog vlasni&scaron;tva, ne &ldquo;problem pasa&rdquo;.
&ldquo;Pas ne postaje lutalica sam od sebe. Dok se ne sankcioni&scaron;u oni koji pse napu&scaron;taju i dok vlasnički psi slobodno lutaju ulicama, problem se neće rije&scaron;iti. Psi su posljedica na&scaron;eg odnosa, a ne uzrok.&rdquo;
Dodaje da su zemlje Evropske unije uspje&scaron;no rije&scaron;ile, na primjer, problem ujeda psa kroz prevenciju, a ne od&scaron;tetama.
&ldquo;Obavezno mikročipovanje, kontrola vlasnika, kažnjavanje napu&scaron;tanja i stalnu edukaciju građana. Kada vlasnik odgovorno postupa, nema ni lutalica ni toliko incidenata. Ključ je u dosljednoj primjeni zakona i zajedničkom djelovanju svih službi.&rdquo;
I Ivan Ivanović iz Uprave za za&scaron;titu hrane i veterinu saglasan je da je su&scaron;tina u primjeni zakona, ističući da su dobar primjer toga skandinavske zemlje.
&ldquo;Kada bi se finansijska izdvajanja opredijeljena za obe&scaron;tećenje po osnovu ujeda pasa usmjerila na skloni&scaron;ta za napu&scaron;tene životinje, apsolutno ne bismo imali problema sa lutajućim i psima generalno&rdquo;, smatra on.
Izgradnja skloni&scaron;ta za napu&scaron;tene životinje u Baru ko&scaron;tala je 540.000, a na Cetinju oko 300.000 eura.
Op&scaron;tine koje nijesu izgradile skloni&scaron;ta za napu&scaron;tene životinje, dužne su da to urade ili da zaključe ugovor o zbrinjavanju životinja u najbližem registrovanom skloni&scaron;tu.
Skloni&scaron;te nema oko trećina op&scaron;tina.
Crna Gora nije u previđenom roku izmijenila Zakon o za&scaron;titi dobrobiti životinja i potvrdila Evropsku konvenciju o za&scaron;titi kućnih ljubimaca.
Odgođeno je za sljedeću godinu, navodi se u dokumentu Vlade.

Vlada upozorava na zdravstvene i bezbjednosne rizike zbog napuštenih pasa

SAMO DEVET OD 25 OPŠTINA IMA DONIJET PLAN KAKO DA TO PITANJE RIJEŠI NA SVOJOJ TERITORIJI

U Crnoj Gori trenutno djeluje &scaron;est licenciranih prihvatili&scaron;ta - skloni&scaron;ta za žene i djecu žrtve porodičnog nasilja, raspoređenih u sve tri regije zemlje, čiji kapaciteti od ukupno 77 mjesta prema&scaron;uju minimalne standarde propisane Istanbulskom konvencijom, rekli su iz Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.
Iz tog Vladinog resora su agenciji Mina kazali da je za finasiranje licenciranih prihvatili&scaron;ta - skloni&scaron;ta za žrtve nasilja ove godine iz državnog budžeta opredijeljeno 500 hiljada eura, dok Ministarstvo za tro&scaron;kove boravka korisnica u skloni&scaron;tu mjesečno izdvaja 350 eura po korisnici.
Prema podacima Ministarstva, uslugu smje&scaron;taja u prihvatili&scaron;tu - skloni&scaron;tu odrasloj i staroj osobi, odnosno odrasloj osobi sa djetetom koje je žrtva zlostavljanja, zanemarivanja, rodno zasnovanog nasilja i nasilja u porodici, pružaju nevladine organizacije (NVO) SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Nik&scaron;ić (20 korisnika), Sigurna ženska kuća Podgorica (17 korisnika), Akcija za ženska i dječja prava Danilovgrad (&scaron;est korisnika).
Licencirani pružaoci tih usluga su i NVO Sistem Bar (16 korisnika), NVO Lea Bar (14 korisnika) i Javna ustanova Centar za podr&scaron;ku djeci i porodici Bijelo Polje (četiri korisnika).
&ldquo;Kapacitet ovih skloni&scaron;ta je 77 mjesta, &scaron;to je za 15 vi&scaron;e nego &scaron;to se traži Istanbulskom konvencijom, koja predviđa 62 mjesta za Crnu Goru&rdquo;, kazali su iz Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.
Kako su dodali, SOS telefon Nik&scaron;ić je licenciran i za usluge smje&scaron;taja za žene žrtve trgovine ljudima (tri korisnice), najče&scaron;će žrtve seksualne eksploatacije, koja je oblik rodno zasnovanog nasilja.&nbsp;
Kada je riječ o usluzi savjetovanja, iz Ministarstva su rekli da je izdato 11 licenci za žene žrtve nasilja, kao i dvije licence za uslugu SOS telefona za navedenu kategoriju.
Prema podacima Ministarstva, za uslugu savjetovanja licencirani su NVO SOS telefon Podgorica, Ikre Rožaje, SOS telefon Nik&scaron;ić, Juventas, Centar za prava djeteta Crne Gore, Crnogorski ženski lobi, NU Impuls (u Nik&scaron;iću i Plužinama), SOS telefon Bijelo Polje, Centar za podr&scaron;ku lokalnog i regionalnog razvoja &ndash; CeP i Agencija za njegu i pomoć u kući Rožaje.
Uslugu SOS telefona za žene žrtve nasilja pružaju SOS telefon Nik&scaron;ić i NU Inicijative žena Plužine.
Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije je nadležno za izdavanje licenci za obavljanje djelatnosti socijalne i dječje za&scaron;tite, u skladu sa Zakonom o socijalnoj i dječjoj za&scaron;titi.
Iz Ministarstva su kazali da se licenca izdaje na period od &scaron;est godina, a da se izuzetno može izdati ograničena licenca na tri godine, ukoliko pružalac usluge ne ispunjava sve standarde, a postoji potreba za pružanjem usluge.
&ldquo;Pružalac usluge mora biti upisan u registar i ispunjavati propisane standarde, dok su bliži uslovi, normativi i minimalni standardi utvrđeni podzakonskim aktima&rdquo;, naveli su iz Ministarstva.
Za izdavanje licence, kako su pojasnili, potrebno je dostaviti niz dokaza i dokumentacije, među kojima su akt o osnivanju, statut, licenca za stručne radnike, program pružanja usluge, dokazi o ispunjenosti tehničkih, sanitarnih i bezbjednosnih uslova, kao i potvrda da protiv stručnih radnika nije pokrenut krivični postupak.
Iz Ministarstva su naveli da država obezbjeđuje finansijska sredstva za rad licenciranih prihvatili&scaron;ta-skloni&scaron;ta za žrtve nasilja.&nbsp;
&ldquo;Za ovu godinu opredijeljeno je 500 hiljada EUR&rdquo;, rekli su iz Ministarstva, ističući da taj resor snosi i tro&scaron;kove boravka korisnica u iznosu od 350 eura po korisnici mjesečno.
Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, pored izdavanja licenci, ima i nadzornu funkciju.&nbsp;
Zakonom je propisano da inspekcija socijalne i dječje za&scaron;tite vr&scaron;i nadzor nad sprovođenjem zakona, dok Ministarstvo kontroli&scaron;e stručni rad pružalaca usluga.

U skloništima za žene i djecu žrtve nasilja 77 mjesta, za rad 500 hiljada eura

U CRNOJ GORI TRENUTNO POSTOJI ŠEST LICENCIRANIH PRIHVATILIŠTA

Državljanin Crne Gore V.V. (41), za kojim je podgorički biro Interpola raspisao međunarodnu potjernicu, uhap&scaron;en je&nbsp; u &Scaron;paniji, saop&scaron;teno je iz Uprave policije.
Podsjećaju da Crna Gora potražuje V.V. radi obezbjeđenja njegovog prisustva u krivičnom postupku koji se protiv njega vodi zbog sumnje da je izvr&scaron;io krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i zloupotreba službenog položaja, a u vezi sa predmetom koji je u nadležnosti Specijalnog državnog tužila&scaron;tva.&nbsp;
"V.V. je lociran i uhap&scaron;en u &Scaron;paniji nakon direktne razmjene infomacija između crnogorske i &scaron;panske policije, a na osnovu podataka do kojih je prethodno do&scaron;la Uprava policije Crne Gore i koje je potom, u realnom vremenu i efikasno, podijelila sa kolegama iz Policije Kraljevine &Scaron;panije&ldquo;, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.&nbsp;
Slijedi komunikacija između podgoričkog i madridskog Interpola radi ekstradicije V.V. Crnoj Gori, saop&scaron;teno je iz Uprave policije.

Crnogorski državljanin uhapšen u Španiji po potjernici podgoričkog Interpola

Na osnovu informacija Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore (ZHMS), u narednih sedam do osam dana očekuju se obilne padavine, praćene jakim, ponegdje i olujnim vjetrom južnog i jugoistočnog smjera, zbog takvih meteorolo&scaron;kih uslova, postoji mogućnost pojave vremenskih nepogoda na pojedinim lokalitetima, upozoravaju iz Direktorata za za&scaron;titu i spa&scaron;avanje Ministarstva unutra&scaron;njih poslova..
Stoga iz Direktorata obavje&scaron;tavaju javnost da takva situacija može značajno otežati obavljanje svakodnevnih aktivnosti i izazvati određene posljedice na terenu.&nbsp;
Građanima i ustanovama savjetuju:
&bull;&nbsp; Prilagodite aktivnosti trenutnim vremenskim uslovima i izbjegavajte boravak na otvorenom tokom najintenzivnijih padavina i udara vjetra;
&bull;&nbsp; Pratite zvanična saop&scaron;tenja i preporuke nadležnih službi putem medija i zvaničnih kanala komunikacije;
&bull;&nbsp; Obratite posebnu pažnju na stanje vodotokova, atmosfersku odvodnju i stabilnost objekata, naročito na područjima sklonim poplavama i klizi&scaron;tima, kao i jakim talasima;
&bull;&nbsp; Osigurajte slobodan pristup vatrogasnim i spasilačkim službama u slučaju intervencije.
"Direktorat je proslijedio navedeno upozorenje svim subjektima u sistemu za&scaron;tite i spa&scaron;avanja, uz preporuku za podizanje operativne spremnosti i pojačan monitoring situacije na terenu", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Podsjećamo ranije danas&nbsp; iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju (ZHMS) saop&scaron;tili su da se u Crnoj Gori se najmanje do kraja naredne sedmice očekuje ki&scaron;ovito vrijeme sa pljuskovima, grmljavinom i jakim vjetrom, a ponegdje su moguće i vremenske nepogode.
Kako su kazali iz Zavoda, u narednih sedam-osam dana svakodnevno će u svim predjelima biti ki&scaron;e, povremeno i jakih pljuskova sa grmljavinom, praćenih, jakim ponegdje i olujnim južnim i jugoistočnim vjetrom.
&bdquo;Ponegdje su moguće i vremenske nepogode&ldquo;, ističe se u saop&scaron;tenju ZHMS.
Navodi se da su ne&scaron;to duži periodi bez padavina mogući sredinom i krajem sedmice.
Iz Zavoda su kazali da će akumulativno u većini mjesta pasti najmanje 100 do 150, a u pojedinim i 250 do 300 litara po metru kvadratnom.
&bdquo;Ovaj period će obilježiti i jak južni i jugoistočni vjetar, naročito u ponedjeljak i krajem nedjelje. Temperatura vazduha će biti ne&scaron;to niža nego ovih dana i dosta ujednačena u noćnim i dnevnim satima&ldquo;, naveli su iz ZHMS.
More će, kako su saop&scaron;tili, često biti talasasto do uzburkano.
&nbsp;

Upozorenje Direktorata MUP-a: Očekuju se jake padavine i olujni vjetar, prilagoditi aktivnosti vremenskim uslovima

MOGUĆE VREMENSKE NEPOGODE

U Crnoj Gori se nacionalne, vjerske i identitetske teme sve če&scaron;će zloupotrebljavaju, a javni prostor, uključujući dru&scaron;tvene mreže, ispunjava rastuća netrpeljivost i uru&scaron;ena kultura komunikacije, ocijenili su iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).
Iz te nevladine organizacije su, povodom Međunarodnog dana tolerancije, apelovali na institucije, dru&scaron;tvene i političke aktere, medije i građane da aktivno doprinose jačanju kulture tolerancije kroz promi&scaron;ljeno djelovanje, odgovorne javne nastupe i dosljednu afirmaciju građanskih vrijednosti.
 &ldquo;CGO, povodom Međunarodnog dana tolerancije, podsjeća na značaj njegovanja tolerancije, po&scaron;tovanja i uvažavanja različitosti kao temelja mira, stabilnosti i napretka Crne Gore&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Asistentkinja na projektima u CGO-u Lejla &Scaron;abotić ocijenila je da se i u ovoj godini svjedoči daljem slabljenju tolerancije u Crnoj Gori. 
&bdquo;Nažalost, upravo donosioci političkih odluka doprinose podizanju tenzija, jer kroz izjave i postupke produbljuju polarizaciju i netrpeljivost, umjesto da ih smanjuju&ldquo;, rekla je &Scaron;abotić.
Ona je navela da, uz rast socio-ekonomskih problema i nejednakosti, takvo djelovanje dodatno pogor&scaron;ava dru&scaron;tvenu klimu i udaljava Crnu Goru od vrijednosti savremene demokratije. 
Prema riječima &Scaron;abotić, trajuće političke tenzije, spore institucionalne reforme i nedostatak dijaloga između vlasti i opozicije, kao i konsenzusa o ključnim pitanjima od javnog interesa, slabe dru&scaron;tveno tkivo. 
&bdquo;Nacionalne, vjerske i identitetske teme sve se če&scaron;će zloupotrebljavaju, a javni prostor, uključujući dru&scaron;tvene mreže, ispunjava rastuća netrpeljivost i uru&scaron;ena kultura komunikacije&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju, prenosi agencija Mina.
&Scaron;abotić je rekla da istraživanje CGO-a potvrđuju te trendove. 
&ldquo;Iako 76,8 odsto građana i građanki i dalje vidi Crnu Goru kao multikulturalno dru&scaron;tvo, taj procenat bilježi pad u odnosu na prethodnu godinu, a ispod prvog utiska multikulturalnosti imamo niz indikatora koji otkrivaju drugačiju sliku&rdquo;, navela je &Scaron;abotić.
Ona je kazala da 49,1 odsto ispitanih smatra da je prisutna diskriminacija po vjerskoj pripadnosti, a 59,7 odsto prepoznaje diskriminaciju na nacionalnoj osnovi.
Kako je rekla &Scaron;abotić, posebno brinu primjeri u praksi, poput onemogućavanja projekcije filma &bdquo;Roda&ldquo; na albanskom jeziku na Džada film festu. 
Ona je dodala da to ukazuje koliko su oslabili mehanizmi međukulturnog dijaloga, a ojačalo nerazumijevanje ideje multikulturalizma, koje bi trebalo da bude jedno od ključnih obilježja Crne Gore. 
&Scaron;abotić je navela da su svi svjedočili i zabrinjavajućoj eskalaciji netrpeljivosti i nasilja prema turskim državljanima, bez adekvatne institucionalne reakcije. 
&bdquo;Dodatno, dobitnik najvi&scaron;eg državnog priznanja, Veljo Stani&scaron;ić, javno vrijeđa Rome na jednom od lokalnih javnih servisa, koristeći, kako je to Romski savjet Crne Gore, &ldquo;nedvosmislen izraz govora mržnje i etničke netrpeljivosti&ldquo;, a &scaron;to prolazi, takođe, bez institucionalnog odgovora&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Prema riječima &Scaron;abotić, odsustvo brze i odlučne reakcije institucija na takve incidente &scaron;alje pogre&scaron;nu poruku - da se govor mržnje normalizuje, a &scaron;to dodatno podriva napore u izgradnji inkluzivnog i građanskog dru&scaron;tva.
&bdquo;CGO podsjeća da tolerancija nije odricanje od sopstvenih vrijednosti, već spremnost na dijalog i prihvatanje različitosti, uz po&scaron;tovanje ustavnog poretka, ljudskih prava i osnovnih sloboda. Upravo u vremenima dru&scaron;tvenih i političkih kriza, potreba za tolerancijom postaje važnija nego ikada&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju. 
Crna Gora se, kako je istakla &Scaron;abotić, može razvijati kao otvoreno, demokratsko i solidarno dru&scaron;tvo samo ako različitost vidi kao prednost, a ne prijetnju. 
&bdquo;Tolerancija nije slabost, već snaga koja povezuje, &scaron;titi i omogućava održivi razvoj dru&scaron;tva&ldquo;, poručila je &Scaron;abotić.

Šabotić: Nacionalne, vjerske i identitetske teme sve se češće zloupotrebljavaju u Crnoj Gori

MEĐUNARODNI DAN TOLERANCIJE

Sa južne tribine Stadiona pod Goricom večeras su se vi&scaron;e puta čula &scaron;ovinistička skandiranja od navijača Hrvatske.
Najprije su Hrvati skandirali "Za dom spremni", a nakon toga "Ubij Srbina".
 Istakli su nakon toga i parolu uvredljive sadržine u kojoj poručuju da neće oprostiti Dubrovnik.
Sve to bilo je povod da na&scaron;i navijači uzvrate.
"Ustače, četnici - zajedno ste bježali", odjekivalo je sa sjeverne tribine.

"Ustaše, četnici - zajedno ste bježali": Crnogorski navijači odgovorili na šovinistička skandiranja