Društvo

Firma &bdquo;Glosarij&ldquo; d.o.o. povukla je sa crnogorskog trži&scaron;ta ukupno 98 pakovanja infant formule - mliječne formule namijenjene ishrani bebah pod nazivom "Aptamil AR 2", nakon &scaron;to je Upravu za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove obavijestila o sprovedenom postupku povlačenja, navedeno je u dokumentaciji objavljenoj na sajtu Vlade Crne Gore.
Kako se navodi u dokumentu, postupak povlačenja pokrenut je nakon dobijanja informacije od dobavljača, u cilju preventivnog djelovanja, a informacija je Glosariju dostavljena putem mejla 24. januara 2026.&nbsp;
&bdquo;Nakon dobijanja naloga o povlačenju navedenog proizvoda iz prometa, preduzete su i realizovane aktivnosti&ldquo;, navedeno je u dokumentu. To je učinjeno 26. januara ove godine.
Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fotosanitarne poslove je zbog sumnje u bezbjednost ovog proizvoda naložila da se oni povuku sa na&scaron;eg trži&scaron;ta.&nbsp;
Shodno proceduri naimenovana je osoba odgovorna za koordinaciju tokom procesa povlačenja, te je pripremljen i distribuiran dokument o hitnom opozivu proizvoda iz prometa.
U dokumentaciji je navedeno i da je izvr&scaron;en pregled stanja zaliha na lageru Glosarija, te da &bdquo;na lageru Glosarija nije bilo navedene serije proizvoda&ldquo;.
&bdquo;Relevantnim kupcima je dostavljen dokument o hitnom opozivu proizvoda Aptamil AR 2 iz prometa, putem mejla, i od njih je traženo da dostave informacije o stanju proizvoda na njihovom lageru, kao i da zatečene količine proizvoda stave u karantin, kako bi mogle biti vraćene u Glosarij&ldquo;, pi&scaron;e u dokumentu.
Navodi se i da su od kupaca dobijene povratne informacije o količinama proizvoda koje treba da se vrate Glosariju.
U ranije objavljenoj izjavi Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove navedeno je da je, u saradnji sa uvoznikom &bdquo;Glosarij&ldquo; d.o.o., sproveden postupak povlačenja infant formule Aptamil AR 2, pakovanje od 400 grama u kartonskoj ambalaži, LOT broj 111527172, rok upotrebe 01/2027, proizvođača Danone (Nutricia), zbog sumnje u bezbjednost proizvoda.
"Navedena serija je u cjelosti povučena iz prometa na teritoriji Crne Gore&ldquo;, naveli su iz Uprave.
Uprava je u okviru svojih redovnih aktivnosti, kontinuirano pratila obavje&scaron;tenja objavljena putem EU RASFF sistema za brzo uzbunjivanje, te je na osnovu njih registrovala informacije o povlačenju određenih serija infant formula u pojedinim evropskim zemljama.
Tako je u skladu sa načelom predostrožnosti, a u cilju za&scaron;tite zdravlja potro&scaron;ača, urađena provjera prisutnosti predmetnih proizvoda na domaćem trži&scaron;tu.

Sa tržišta povučeno 98 pakovanja Aptamil hrane za bebe

NALOŽENO FIRMI "GLOSARIJ"

U Crnoj Gori danas će biti umjereno do potpuno oblačno, a od sredine dana mjestimično se očekuje slaba ki&scaron;a.
Kako je saopteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na primorju je ki&scaron;a moguće i u jutarnjim satima, dok će na krajnjem sjeveru i sjeveroistoku biti suvo.
Vjetar na primorju i u sjevernim predjelima biće umjeren do jak južni i jugoistočni.
Jutarnja temperatura minus tri do osam stepeni, najvi&scaron;a dnevna temperatura tri do 14 stepeni.

Oblačno, mjestimično slaba kiša

DO 14 STEPENI

Prema podacima Instituta za javno zdravlje Crne Gore, godi&scaron;nje se zabilježi oko 2.700 novih slučajeva raka i 1.500 preminulih, dok su mnogo gori podaci GLOBOKANA, to jest Međunarodne agencije za istraživanje raka. Procjenjuje se da u na&scaron;oj zemlji svake godine od raka oboli od 3.000 do 4.000 osoba, a da smrtnih ishoda bude oko 1.800, kazala je u programu Link Radija Crne Gore, u susret 4. februaru, Svjetskom danu borbe protiv raka, internistkinja-onkolo&scaron;kinja Instituta za onkologiju Kliničkog centra prim. dr Nada Cicmil Sarić.
&bdquo;Zabrinjava &scaron;to kontinuirano raste broj novooboljelih od raznih oblika malignih bolesti, ne samo kod nas, nego i u cijelom svijetu. Imamo i podatke Instituta za onkologiju, gdje smo na medikalnoj onkologiji u toku pro&scaron;le godine evidentirali oko 31.000 ambulantnih i oko 6.000 konzilijarnih pregleda. Napominjem i da broj dnevnih hemioterapija i drugih terapija zna da bude i do 130, a pored toga, naravno, obavljaju se i brojni kontrolni pregledi. Mislim da je to dovoljna ilustracija ozbiljnosti ovog problema i u svijetu, i kod nas&ldquo;, ukazala je dr Cicmil Sarić.
Prema njenim navodima, najče&scaron;će maligne bolesti su rak dojke, pluća i debelog crijeva, a potom rak grlića materice, prostate, dok slijede ostali oblici malignih bolesti kada su u pitanju solidni tumori.
&bdquo;&Scaron;to se tiče liječenja, ono se drastično unaprijedilo u posljednjih, da kažemo, možda desetak godina. Najveći napredak u sistemskom liječenju postignut je primjenom imunoterapije u kombinacijama sa hemioterapijom ili između različitih imunoterapeutika, odnosno primjenom ciljanih terapija, takođe u kombinacijama. Savremene terapije dovele su do toga da neke metastatske bolesti dobiju hronični tok, slično bilo kojoj drugoj hroničnoj bolesti. Uz dobar kvalitet života, pacijenti žive ne samo mjesecima, nego i godinama, a pojedini budu i u potpunosti izliječeni. Postoji i terapija održavanja. U prvom redu govorimo o karcinomu dojke, dobrim dijelom o karcinomu pluća, karcinomu debelog crijeva, a u određenoj mjeri i o drugim oblicima malignih oboljenja.
&Scaron;to se tiče melanoma, koji je bio apsolutno smrtonosan do prije deset godina, postignuti su takvi terapijski rezultati da sada imamo pacijente koji su u metastatskom stadijumu izliječeni. Primali su imunoterapiju, nakon dvije godine terapija je obustavljena i sada ih pratimo, prvo če&scaron;će, zatim postepeno. Dakle, brojne maligne bolesti, ako se blagovremeno otkriju, u potpunosti su izlječive, osobito uz primjenu novih terapija održavanja, čija lista se &scaron;iri, ne samo kod karcinoma dojke, nego i kod karcinoma jajnika, karcinoma pluća, pa čak sada i kod mokraćne be&scaron;ike.
Kao &scaron;to diabetičari dobijaju doživotno insulin ili ljudi sa hipertenzijom svoje lijekove, tako i onkolo&scaron;ki pacijenti dobijaju svoju terapiju. Naravno, to kažem samo radi paralele, a ne kao direktno poređenje&ldquo;, objasnila je dr Cicmil Sarić.
Pričala je i o zabludama koje veoma utiču na ishod bolesti, jer otežavaju liječenje. &bdquo;Njih je uvijek bilo. &Scaron;to je internet bogatiji informacijama, naopakim i nakaradnim, zablude su, čini mi se, sve veće, a u balkanskom sindromu veoma su izražene. Uvriježeno je mi&scaron;ljenje da biopsija ubrzava &scaron;irenje bolesti. Međutim, istina je da ne postoji opasnost od &scaron;irenja kancera ako se radi biopsija određene promjene. Bez biopsije je apsolutno nemoguće, a i zakonski je zabranjeno liječiti pacijenta, jer ako nemamo ime i prezime bolesti, mislim da je sada svakom jasno da to nije moguće.
Druga zabluda je da se i dalje u na&scaron;em narodu često čuje da neko boluje od najgoreg. Apsolutna većina malignih bolesti nije smrtna presuda niti takva vrsta dijagnoze. &Scaron;to se tiče drugih zabluda, među najvećima je mi&scaron;ljenje da liječenje malignih bolesti obavezno počinje hirurgijom ili da hirurgija čini jedini ili dominantan oblik liječenja. Naravno da je hirurgija veoma važna. Međutim, ako se primijeni u trenutku kada to nije potrebno ili ako nije indicirana stadijumom bolesti, rizikujemo da vi&scaron;e nikada ne dobijemo najbolji terapijski ishod ili da pogor&scaron;amo stanje drastično&ldquo;, upozorila je dr Cicmil Sarić.
Istakla je i da informacije o povremenoj nesta&scaron;ici lijekova pacijenti mogu dobiti ne od ljekara, nego u Montefarmu i Fondu za zdravstveno osiguranje.
&Scaron;to se tiče prevencije, doktorka je podsjetila da ona i dalje ostaje prvi i najvažniji korak. &bdquo;To je zapravo jedino sigurno liječenje kod trećine do polovine raznih oblika karcinoma. Nažalost, preventabilnih je samo pet, mada se sada u svijetu ta paleta pro&scaron;irila na &scaron;est: karcinom grlića materice, debelog crijeva, dojke, pluća, prostate i želuca.
Dobra prevencija podrazumijeva da vodimo računa kako živimo, &scaron;ta jedemo, koliko se krećemo, kako se odmaramo, da li na sebi radimo neke nasilne operativne zahvate koji su posljedica diktature industrije mode. Prije svega mislim ne samo na hirur&scaron;ke estetske zahvate, od kojih su brojni nesigurni i poku&scaron;avaju se proturiti kao terapijski, posebno kod karcinoma dojke, nego i na primjenu hormonske nadomjesne terapije. Brojne žene je uzimaju po ugledu na glumice i pjevačice, ne samo u 50-im, nego i u 60-im i 70-im godinama, da bi izgledale lijepo, bez bora i suvi&scaron;nih kilograma. To, nažalost, često rezultira pojavom malignih bolesti. Prevencija kroz zdrav stil života i redovne preventivne preglede je ključ svega. Dakle, bolje je spriječiti nego liječiti. I važno je ne bojati se otkrivanja bolesti, nego da ne zakasnimo&ldquo;, zaključila je dr Cicmil Sarić.
I radioterapija je posljednjih godina znatno napredovala, a dodatni iskorak napravljen je pro&scaron;le godine, kada je u Institutu za onkologiju pu&scaron;ten u rad novi linearni akcelerator, saop&scaron;tila je radijaciona onkolo&scaron;kinja Dragana Ognjenović Nikčević.
&bdquo;Time je radioterapija u Crnoj Gori dostigla evropske standarde i omogućila pacijentima liječenje savremenim, visokopreciznim metodama, kakve se primjenjuju u vodećim evropskim centrima. Do sada smo raspolagali sa dva linearna akceleratora, na kojima su već primjenjivane moderne tehnike zračenja, ali nabavkom novog uređaja dodatno smo pro&scaron;irili indikacije za radioterapiju. Danas možemo zračiti vi&scaron;e metastaza u mozgu u jednom trenutku, uz skraćeno trajanje terapije, primjenu vi&scaron;ih doza i bolju za&scaron;titu zdravog tkiva. Omogućeno je i precizno zračenje respiratorno pokretnih meta, poput tumora i metastaza u plućima, uz znatno veću po&scaron;tedu okolnog zdravog tkiva&ldquo;, pojasnila je dr Ognjenović Nikčević.
Istakla je da je vrijeme preživljavanja duže i da su smanjeni akutni i hronični toksični efekti terapije. &bdquo;To je vrlo moćna i neinvazivna metoda liječenja. Cilj je potpuno izlječenje. X-zračenje koje se proizvodi u linearnom akceleratoru usmjereno je na karcinom. Tumorske ćelije propadaju i tumor nestaje. Zračenje se može primjenjivati prije i poslije hirurgije. Preoperativno se koristi da bi se tumor iz neoperabilnog stadijuma preveo u operabilni. Nakon operacije, zračenje se često primjenjuje da se sterilizuje mjesto gdje je bio tumor i spriječi povratak bolesti.
Zračenje se koristi i kao radikalna terapija, kada ima ulogu ravnopravnu sa hirurgijom, a cilj je potpuno izlječenje. Na primjer, kod zračenja raka prostate u prvom stadijumu, rezultati su isti kao nakon hirurgije, samo su različiti neželjeni efekti. U određenim situacijama, radioterapija se primjenjuje palijativno, kada želimo ublažiti bol, spriječiti krvarenje i držati bolest pod kontrolom, čime se značajno pobolj&scaron;ava kvalitet života oboljelog&ldquo;, ukazala je dr Ognjenović Nikčević.
Objasnila je postupak kada pacijent na multidisciplinarnom konzilijumu dobije odluku da mu je potrebno zračenje. &bdquo;Nakon toga, pacijent ide na prvi pregled i CT-simulaciju. Na osnovu svih snimaka sa CT simulatora, medicinski fizičar pravi individualni plan zračenja. Planiranje je vrlo precizno i koriste se savremene tehnike kako bi tumor dobio &scaron;to veću dozu zračenja, a okolna zdrava tkiva bila maksimalno za&scaron;tićena. U radioterapijskom timu medicinski fizičari podjednako su važni kao ljekari. Oni kroz plan pretoče na&scaron;e ideje i stručna zapažanja u realnost, nastojeći da tumor bude potpuno pokriven, a zdrava tkiva po&scaron;teđena.
Trajanje procedure je kratko. Pacijent je na aparatu obično pet do deset minuta, zavisno od regije koja se zrači. Ako se primjenjuju složene tehnike, poput stereotaksične radiohirurgije, kada se kompletna doza isporuči u jednom danu, tretman može trajati i duže. Broj dana zračenja varira u zavisnosti od cilja terapije. Palijativna radioterapija traje jedan, pet ili deset dana, a radikalna do 37 radnih dana&ldquo;, kazala je dr Ognjenović Nikčević.
Navela je da se na Institutu za onkologiju dnevno u prosjeku zrači oko 90 pacijenata i da u posljednjih 12 godina nema lista čekanja. Pacijenti čekaju samo od CT-simulacije do izrade plana zračenja, a nakon toga vrlo brzo počinju terapiju, zaključila je dr Ognjenović Nikčević.

GLOBOKAN procjenjuje: Godišnje od raka oboli 3.000–4.000 ljudi, a umre oko 1.800 u Crnoj Gori

PODACI MEĐUNARODNE AGENCIJE ZA ISTRAŽIVANJE RAKA

Mladi u Crnoj Gori prvi put najče&scaron;će probaju drogu između 13. i 16. godine, a prva ponuda uglavnom dolazi od vr&scaron;njaka iz okruženja. &Scaron;kole i porodice često ne prepoznaju rane znakove eksperimentisanja mladih sa drogama, a razlozi zbog kojih se odlučuju na njenu upotrebu najče&scaron;će su povezani sa poku&scaron;ajem da se izbore sa ličnim problemima i pritiscima iz okruženja. Ne postoji podjela na &lsquo;lake&rsquo; i &lsquo;te&scaron;ke&rsquo; droge &ndash; najopasnija je ona koju prvi put probate, upozorava magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Ra&scaron;čanin Radičević. Psiholo&scaron;kinja Adriana Pejaković ističe da prvi znakovi da dijete koristi neku od psihoaktivnih supstanci dolaze suptilno, te da je "alarm" zapravo gubitak kontakta sa roditeljima, a ne samo sumnjivo pona&scaron;anje. &nbsp;Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Ra&scaron;čanin Radičević kazala je za Portal RTCG da radoznalost, pritisak vr&scaron;njaka i laka dostupnost predstavljaju neke od najče&scaron;ćih faktora koji vode ka prvom susretu mladih sa psihoaktivnim supstancama. Kako navodi, u Crnoj Gori prvi kontakt sa drogama najče&scaron;će se de&scaron;ava između 13. i 16. godine, odnosno u periodu rane i srednje adolescencije.
&bdquo;To je razvojno osjetljiv period u kojem mladi intenzivno istražuju granice, traže prihvatanje u vr&scaron;njačkim grupama i jo&scaron; nemaju u potpunosti razvijenu sposobnost procjene dugoročnih posljedica svojih odluka&ldquo;, ističe Ra&scaron;čanin Radičević.
Prema njenim riječima, razlozi zbog kojih mladi posežu za drogama su vi&scaron;eslojni i najče&scaron;će povezani sa poku&scaron;ajem da se izbore sa unutra&scaron;njim i spolja&scaron;njim pritiscima.
&bdquo;Za neke je to bijeg od porodičnih ili &scaron;kolskih problema, za druge način uklapanja u vr&scaron;njačku grupu ili izraz bunta, dok kod značajnog broja mladih postoji povezanost sa problemima mentalnog zdravlja, poput anksioznosti, depresije ili nerazrije&scaron;enih trauma&ldquo;, navodi ona.
Droga se, kako dodaje, često doživljava kao brzo i privremeno rje&scaron;enje, iako dugoročno produbljuje postojeće pote&scaron;koće.
Ne postoji podjela na &bdquo;te&scaron;ke&ldquo; i &bdquo;lake&ldquo; droge
Ra&scaron;čanin Radičević nagla&scaron;ava i da se često postavlja pitanje takozvanih &bdquo;lakih&ldquo; i &bdquo;te&scaron;kih&ldquo; droga, ali poručuje da takva podjela ne postoji.
&bdquo;Najopasnija je ona droga koju prvi put probate, jer nikada ne znate gdje vas može &lsquo;odvesti&rsquo; i kakve posljedice može ostaviti&ldquo;, upozorava ona.
Govoreći o dostupnosti, ističe da su droge mladima u Crnoj Gori relativno lako dostupne, a da prva ponuda najče&scaron;će dolazi iz neposrednog vr&scaron;njačkog okruženja &ndash; na privatnim okupljanjima, tokom izlazaka, ali sve če&scaron;će i putem onlajn komunikacije. Percepcija da je psihoaktivne supstance lako nabaviti, kako kaže, dodatno smanjuje osjećaj rizika i podstiče eksperimentisanje.
Kao jedne od čestih &bdquo;okidača&ldquo; za prvi poku&scaron;aj navodi i porodične faktore, poput emocionalne udaljenosti, konflikata, nasilja, nedostatka podr&scaron;ke ili prisustva zavisnosti u porodici. Ipak, nagla&scaron;ava da se rijetko može govoriti o djelovanju samo jednog faktora, jer su oni najče&scaron;će dio &scaron;ireg i složenijeg skupa rizika.
&Scaron;kole i porodice često ne prepoznaju rane znakove eksperimentisanja mladih sa drogama
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Ra&scaron;čanin Radičević ocjenjuje da su &scaron;kole i porodice u Crnoj Gori često nedovoljno svjesne ranih znakova eksperimentisanja mladih sa drogama. Kako ističe, prve promjene u pona&scaron;anju djece &ndash; poput povlačenja, pada &scaron;kolskog uspjeha ili promjene dru&scaron;tva &ndash; često se pogre&scaron;no tumače kao prolazna faza adolescencije.
&bdquo;Nedostatak znanja, ali i strah od stigmatizacije djeteta, dovode do toga da se reaguje kasno, tek kada problem postane ozbiljan ili dođe do razvoja zavisnosti&ldquo;, navodi ona, dodajući da sistemska podr&scaron;ka roditeljima i &scaron;kolama u ranom prepoznavanju problema i dalje nije dovoljna.
Siroma&scaron;tvo i porodični problemi povećavaju rizik, ali nijesu jedini uzrok
Govoreći o uzrocima rizičnog pona&scaron;anja, Ra&scaron;čanin Radičević nagla&scaron;ava da siroma&scaron;tvo, nezaposlenost roditelja, nasilje u porodici i problemi mentalnog zdravlja značajno povećavaju rizik, ali nijesu jedini faktori. Posebno ističe da se upotreba droga javlja u svim dru&scaron;tvenim slojevima, te da su neprepoznati problemi mentalnog zdravlja kod djece i mladih često zanemareni uzrok takvog pona&scaron;anja.
Kada je riječ o informisanosti mladih, ona smatra da su dostupne informacije često povr&scaron;ne i neusklađene sa njihovim stvarnim iskustvima. &bdquo;Poruke se uglavnom zasnivaju na zabrani i zastra&scaron;ivanju, dok se dugoročne posljedice po mentalno zdravlje, obrazovanje i odnose rijetko obja&scaron;njavaju&ldquo;, upozorava, ističući i problem relativizacije rizika takozvanih &bdquo;lakih droga&ldquo;.
Digitalni prostor i dru&scaron;tvene mreže, prema njenim riječima, imaju značajnu ulogu u normalizaciji upotrebe droga. Iako se rijetko radi o otvorenoj promociji, sadržaji koji romantizuju rizična pona&scaron;anja doprinose smanjenju percepcije rizika, naročito kod mladih koji jo&scaron; nemaju razvijene za&scaron;titne mehanizme.
Programi liječenja i rehabilitacije nijesu dovoljno dostupni niti prilagođeni mladima
Ra&scaron;čanin Radičević nagla&scaron;ava i važnost zajednice, koja može biti snažan za&scaron;titni faktor ukoliko mladima nudi kvalitetne i dostupne sadržaje. U suprotnom, nedostatak sportskih, kulturnih i edukativnih programa, kao i visoka tolerancija na rizična pona&scaron;anja, mogu dodatno povećati vjerovatnoću eksperimentisanja sa drogama.
Posebno upozorava na uticaj stigme i straha od osude, zbog kojih mladi često ne traže pomoć na vrijeme. &bdquo;Mladi se pla&scaron;e da će biti obilježeni ili kažnjeni, pa problem skrivaju i od porodice i od institucija&ldquo;, navodi ona.
Govoreći o ulozi sistema, ocjenjuje da se i dalje če&scaron;će reaguje represivno nego podržavajuće.
Iako postoje programi liječenja i rehabilitacije, oni nijesu dovoljno dostupni niti prilagođeni mladima, naročito maloljetnicima. Kako zaključuje, potreban je snažniji fokus na prevenciju, ranu intervenciju i podr&scaron;ku, uz pristup koji mlade prepoznaje kao osobe kojima je potrebna pomoć cijelog dru&scaron;tva.
Alarmi na koje roditelji treba da obrate pažnju
Psiholo&scaron;kinja Adriana Pejaković za Portal RTCG ističe da se prvi znakovi koji mogu ukazivati na to da dijete koristi neku od psihoaktivnih supstanci rijetko pojavljuju kao iznenadan i dramatičan događaj, već mnogo če&scaron;će kroz suptilne, ali uporne promjene u pona&scaron;anju i odnosima.
Roditelji tada primjećuju da dijete vi&scaron;e nije emocionalno dostupno kao ranije, da se povlači, izbjegava razgovor ili burno reaguje na naizgled bezazlene povode.
Postepeno se mijenja i svakodnevni ritam &ndash; dolazi do poremećaja sna, naglih oscilacija raspoloženja i gubitka interesovanja za stvari koje su ranije bile važne.
Mogu se javiti i izraženija tajnovitost, zatvaranje u sobu, promjene u dru&scaron;tvu, ali i u načinu komunikacije, koji ponekad uključuje vi&scaron;e laži, racionalizacija i opravdavanja.
Kako nagla&scaron;ava Pejaković, &bdquo;nije presudna jedna promjena, već njihov zbir i trajanje&ldquo;.
Ona podsjeća da djeca ne posežu za supstancama bez razloga, već da je to često poku&scaron;aj regulacije emocija koje ne znaju ili ne osjećaju da smiju da izraze.
Zato je važno, poja&scaron;njava psiholo&scaron;kinja, da roditelji ne reaguju isključivo kontrolom i ispitivanjem, već pitanjem.
&bdquo;&Scaron;ta se sa mojim djetetom de&scaron;ava iznutra. Alarm je zapravo gubitak kontakta, a ne samo sumnjivo pona&scaron;anje&ldquo;, ističe psiholo&scaron;kinja.
Psihoaktivne supstance kao prečica sa visokom cijenom
Psiholo&scaron;kinja Adriana Pejaković obja&scaron;njava da je adolescencija period snažnog razvoja mozga, identiteta i emocionalne regulacije, zbog čega je posebno osjetljiva na uticaj psihoaktivnih supstanci.
One mladima često djeluju kao brza prečica ka olak&scaron;anju, uzbuđenju ili osjećaju pripadanja, ali takvo privremeno rje&scaron;enje nosi visoku cijenu.
Psiholo&scaron;kinja poja&scaron;njava da umjesto da dijete uči kako da prepozna, podnese i reguli&scaron;e neprijatne emocije iznutra, ono stiče obrazac u kojem se nelagoda &bdquo;rje&scaron;ava&ldquo; spolja, uz pomoć supstance.
Istovremeno, supstance direktno utiču na kognitivne funkcije &ndash; pažnju, pamćenje i koncentraciju &ndash; zbog čega učenje postaje fragmentisano i povr&scaron;no, a dono&scaron;enje odluka impulsivnije, sa slabijom procjenom rizika i posljedica.
Kako upozorava Pejaković, dugoročno se otežava razvoj unutra&scaron;njih kočnica i samokontrole, pa problem ne ostaje samo na nivou &scaron;kolskog uspjeha, već zahvata samu strukturu ličnosti.
&bdquo;Formira se obrazac u kojem se mlada osoba oslanja na supstancu umjesto na sopstvene kapacitete, čime se sazrijevanje odlaže, a ponekad i ozbiljno kompromituje&ldquo;, ističe ona.
Kako rana upotreba supstanci utiče na kognitivni razvoj djece
Psiholo&scaron;kinja ističe da to da li će promjene u kognitivnom funkcionisanju biti privremene ili trajne zavisi od uzrasta djeteta, kao i od trajanja, učestalosti upotrebe i individualne osjetljivosti.
Kada se upotreba supstanci započne u ranom uzrastu, postoji realan rizik da se određene kognitivne funkcije ne razviju u punom kapacitetu.
Psiholo&scaron;kinja kaže da kod nekih mladih, uz prekid upotrebe i adekvatnu podr&scaron;ku, dolazi do oporavka i pobolj&scaron;anja funkcija poput pažnje i pamćenja.
Međutim, kod drugih promjene mogu biti dugotrajnije, naročito u domenu izvr&scaron;nih funkcija to jest planiranja, samokontrole i dono&scaron;enja odluka.
&bdquo;Važno je učiti ih da prepoznaju i imenuju ono &scaron;to osjećaju, bez stida i straha od osude. Mentalno zdravlje se gradi kroz sigurnost, granice i doslednost, ali i kroz toplinu. Mladi treba da znaju da je traženje pomoći znak snage, a ne slabosti&ldquo;, ističe Pejaković.
Začarani krug: supstance i mentalno zdravlje
Psihoaktivne supstance često ne stvaraju psihičke probleme iz ničega, već pojačavaju ono &scaron;to je već prisutno, ali jo&scaron; nije jasno izraženo.
Kod mladih sa osjetljivijim emocionalnim sklopom, upotreba droga može pogor&scaron;ati anksioznost, depresiju i dovesti do unutra&scaron;nje nestabilnosti.
Pored toga, javljaju se problemi sa spavanjem, razdražljivost, impulsivnost, a ponekad i agresivnost. Kod određenih supstanci i predisponiranih osoba mogu se javiti paranoja ili halucinacije.
Posebno je opasno, poja&scaron;njava psiholo&scaron;kinja, &scaron;to mladi često ne povezuju promjene u psihičkom stanju sa upotrebom supstanci, pa ulaze u začarani krug u kojem se droga koristi da bi se, kako ističu stručnjaci, &bdquo;liječili simptomi koje je sama pogor&scaron;ala&ldquo;.
&bdquo;Zato je važno o drogama govoriti i kao o ozbiljnom riziku za mentalno zdravlje, a ne samo kao o &lsquo;lo&scaron;oj navici'&ldquo;, ističe Pejaković.
Traženje pomoći je znak snage, a ne slabosti
Poruka koja je najvažnija kada govorimo o prevenciji i za&scaron;titi mentalnog zdravlja mladih je da prevencija ne počinje zabranama, već odnosom, autentičnim odnosom.
Psiholo&scaron;kinja kaže da djeca i mladi koji imaju osjećaj da su viđeni, saslu&scaron;ani i prihvaćeni ređe traže regulaciju emocija kroz supstance.
&bdquo;Važno je učiti ih da prepoznaju i imenuju ono &scaron;to osjećaju, bez stida i straha od osude. Mentalno zdravlje se gradi kroz sigurnost, granice i doslednost, ali i kroz toplinu. Mladi treba da znaju da je traženje pomoći znak snage, a ne slabosti&ldquo;, ističe Pejaković.
Psiholo&scaron;kinja ukazuje na to da odrasli moraju da budu svjesni sopstvenih poruka koje upućuju djeci, jer djeca uče vi&scaron;e iz onoga &scaron;to živimo nego iz onoga &scaron;to govorimo.
Prevencija podrazumijeva i realan razgovor o rizicima, bez dramatizacije, ali i bez minimiziranja.
&bdquo;Poruka koja najvi&scaron;e &scaron;titi je ona koja kaže: &lsquo;slu&scaron;am te, ti nisi sam i ne mora&scaron; sve da nosi&scaron; sam. Ja sam tu za tebe, možemo sve'&ldquo;, poručila je Pejaković.

Probaju drogu i sa 13 godina, alarm za roditelje i škole

"SIROMAŠTVO I PORODIČNI PROBLEMI POVEĆAVAJU RIZIK, ALI NIJESU JEDINI UZROK"

Vi&scaron;e od 35 odsto djece u Crnoj Gori je prekomjerno uhranjeno i gojazno, &scaron;to nas čini jednom od najgojaznijih nacija u Evropi, pokazuju podaci Instituta za javno zdravlje. Ni odrasli ne bilježe bolju statistiku, pa oko 50 odsto građana ima vi&scaron;ak kilograma. Stručnjaci upozoravaju da su glavni uzroci neuravnotežena i nezdrava ishrana, kao i manjak aktivnosti.
Specijalističkoj ambulanti za poremećaje ishrane, koja funkcioni&scaron;e u okviru IJZ, u toku prethodne godine javilo se 1750 novih pacijenata, od čega su 10 odsto bila djeca, najče&scaron;će uzrasta od 10 godina, kazala je za TV Podgorica dr Zorica Đorđević, specijalista higijene.
&bdquo;To je i najrizičniji period, taj predpubertetski period kada se djeca i prirodno malo poprave, ali kada je to drastičnije, da dijete ne uđe u pubertet sa gojaznoću, jer su tada i zdravstveni rizici veći, to je vrijeme kada se najče&scaron;će reaguje&ldquo;, kazala je Đorđević.
A rizici su, ističe Đorđević, brojni.
&bdquo;Veća je vjerovatnoća da imaju problema sa srcem i krvnim sudovima, visokim pritiskom, insulinskom rezistencijom, plućima zbog pritiska, astme, utiče na mentalno zdravlje, lokomotorni sistem, kičmu zglobove, sve to pravi problem i kasnije u životu. I mi smo zemlja sa učestalim dijabetesom&ldquo;, naglasila je Đorđević.
Pored lo&scaron;e ishrane, problem je i nedostatak fizičke aktivnosti, obja&scaron;njava Đorđević. Ipak, kako kaže, odgovornost nije samo na roditeljima &ndash; smatra da je u borbi protiv gojaznosti neophodno uvezati cijeli sistem.
&bdquo;Manja je dostupnost prihvatljivih i nutritivno bogatih obroka, kako u &scaron;koli, tako i na poslu, zatim reklamiranje nezdrave hrane, svuda oko nas su velike porcije nezdrave hrane, prirodno je da imamo potrebu da to konzumiramo, naročito je to izraženo kod djece. Nama svi podaci pokazuju da su djeca relativno neaktivna, da svega četvrtina ima dovoljnu aktivnost za uzrast, samim tim se lo&scaron;ije razvija lokomotorni sistem, metabolički parametri lo&scaron;i, veći rizik za gojaznost&ldquo;, kazala je Đorđević.
Mjerenjem procenta masti i mi&scaron;ića u tijelu, u ambulanti određuju stanje pacijenta i na osnovu tih podataka i medicinske dokumentacije, prave personalizovane planove, obja&scaron;njava Đorđević.
Ističe da se pregled može zakazati uputom izabranog ljekara i savjetuje građane, naročito roditelje, da problem gojaznosti rje&scaron;avaju u početnom stadijumu.

Više od 35 odsto djece i 50 odsto odraslih u Crnoj Gori prekomjerno uhranjeno i gojazno

PODACI INSTITUTA ZA JAVNO ZDRAVLJE

U Zeti je danas Dan žalosti zbog smrti mladog fudbalera Fudbalskog kluba Zeta, Nemanje Ulićevića.
Odluku o progla&scaron;enju 1. februara za Dan žalosti donio je predsjednik Op&scaron;tine Zeta Mihailo Asanović.
Dan žalosti obilježiće se spu&scaron;tanjem zastava na pola koplja na zgradama Op&scaron;tine i javnim ustanovama, kao i otkazivanjem, odnosno prilagođavanjem svih javnih, kulturnih i zabavnih manifestacija.

U Zeti danas Dan žalosti zbog smrti mladog Nemanje Ulićevića

PREMINUO U 18.GODINI

Ministar pravde Bojan Božović najavio je da će rodno motivisano ubistvo žena &ndash; femicid, biti uvedeno u Krivični zakonik kao poseban oblik te&scaron;kog ubistva. Kako je kazao za Portal RTCG, ova izmjena predstavlja odgovor na alarmantne podatke o ubistvima žena i rodno zasnovanom nasilju.
&ldquo;Propisivanjem femicida kao posebnog krivičnog djela jasno se prepoznaje motiv i obezbjeđuje precizan i stroži okvir za sankcionisanje&ldquo;, rekao je Božović.
Prema njegovim riječima, predlog izmjena Krivičnog zakonika upućen je Evropskoj komisiji u junu 2025. godine, a po dobijanju komentara planira se okončanje zakonodavne procedure i upućivanje predloga u parlament.
Božović ocjenjuje da je u proteklom periodu ostvaren značajan napredak u unapređenju pravnog okvira za borbu protiv nasilja.
&ldquo;Najvažnija promjena odnosi se na stupanje na snagu izmjena Krivičnog zakonika Crne Gore u decembru 2023. godine, kojima je izmijenjen član 220, koji propisuje krivično djelo nasilja u porodici i porodičnoj zajednici. Poo&scaron;trene su kazne za ovo krivično djelo, a ključna promjena je to &scaron;to se svaki oblik nasilja sa posljedicom, bilo fizičkom ili psihičkom, sada tretira kao krivično djelo, a ne kao prekr&scaron;aj&ldquo;, istakao je ministar.
Time se, kako je naveo, jasno poručuje da je nasilje u porodici i porodičnoj zajednici ozbiljno krivično djelo koje zahtijeva odlučnu i adekvatnu reakciju države.
Izmjenama je izvr&scaron;eno i usklađivanje sa Zakonom o životnom partnerstvu lica istog pola, čime je pro&scaron;iren pojam člana porodice. To je, prema riječima Božovića, omogućilo procesuiranje &scaron;ireg kruga slučajeva i efikasniju borbu protiv nasilja.
Ograničavanje ublažavanja kazni za povratnike
Ministar pravde najavio je i dalji rad na izmjenama Krivičnog zakonika koje se odnose na op&scaron;te odredbe o izricanju kazni.
&ldquo;Predloženim izmjenama nastoji se ograničiti mogućnost ublažavanja kazni ispod zakonskog minimuma u slučajevima ponavljanja krivičnih djela, &scaron;to je od posebnog značaja u oblasti nasilja u porodici i rodno zasnovanog nasilja&ldquo;, kazao je Božović.
Sve navedene aktivnosti, prema njegovim riječima, predstavljaju dio sistemskog jačanja krivičnopravnog okvira, koje podrazumijeva povećanje krivične odgovornosti za nasilje, sužavanje prostora za ublažavanje kazni i uvođenje novih krivičnih djela radi efikasnije i strože za&scaron;tite žrtava.
Božović nagla&scaron;ava da strože kazne same po sebi nijesu dovoljne da obezbijede potpunu za&scaron;titu žrtava.
&ldquo;Zato je u fokusu Ministarstva pravde i rad na izmjenama i dopunama Zakona o krivičnom postupku, koje su usmjerene na praktičnu za&scaron;titu žrtava u samom postupku, gdje danas najče&scaron;će dolazi do njihovog odustajanja&ldquo;, rekao je on.
Novina je uvođenje pojma žrtve kao posebne procesne kategorije.
&ldquo;Nova rje&scaron;enja predviđaju pravo žrtve na pravovremeno, potpuno i kontinuirano informisanje o toku krivičnog postupka, pravo na prisustvo lica od povjerenja u svim fazama postupka, pojedinačnu procjenu potreba žrtve, jasno definisane procedure medicinskih pregleda, zabranu sekundarne viktimizacije, kao i mjere za&scaron;tite od pritisaka, zastra&scaron;ivanja i odmazde&ldquo;, istakao je Božović.
Posebno je značajno i pravo žrtve da podnese pritužbu u slučajevima kada nije obavije&scaron;tena o postupanju nadležnih organa ili donesenim odlukama.
Ministar je podsjetio da je usvojena Strategija za za&scaron;titu prava žrtava za period 2025&ndash;2029, kojom se obezbjeđuje usklađivanje nacionalnog sistema sa međunarodnim standardima i preporukama, kao i ispunjavanje obaveza države u okviru Poglavlja 23.
&ldquo;Poseban akcenat stavljen je na sprečavanje sekundarne viktimizacije i unapređenje postupanja institucija u svim fazama krivičnog postupka. Operativni ciljevi Strategije dodatno su razrađeni kroz Akcioni plan, sa jasno definisanim mjerama, rokovima i nosiocima aktivnosti&ldquo;, naveo je Božović.
On je naglasio da su ova rje&scaron;enja od ključne važnosti jer upravo nedostatak informacija, osjećaj nesigurnosti i strah od ponovnog izlaganja traumatičnim iskustvima najče&scaron;će dovode do odustajanja žrtava od prijave ili povlačenja iz postupka.
Božović je podsjetio da je nadležnost Ministarstva pravde prije svega normativna i da ono ne odlučuje u pojedinačnim predmetima niti utiče na konkretne odluke sudova i tužila&scaron;tava.
&ldquo;Na&scaron;a odgovornost je da obezbijedimo jasan, kvalitetan i primjenjiv normativni okvir, usklađen sa međunarodnim standardima&ldquo;, kazao je on.
Svaka izmjena zakonodavstva prolazi provjeru usklađenosti sa standardima Evropske unije i Savjeta Evrope, a paralelno sa tim radi se i na institucionalizaciji primjene zakona. U tom kontekstu, Državno tužila&scaron;tvo donijelo je obavezujuća uputstva za postupanje u predmetima nasilja u porodici i rodno zasnovanog nasilja, dok je Vrhovni sud izradio smjernice za izricanje krivičnih sankcija u ovim predmetima.

Božović: Femicid će biti poseban oblik teškog ubistva

NAJAVIO MINISTAR PRAVDE

&nbsp;U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo oblačno, sa sunčanim intervalima na jugu, dok se na sjeveru očekuju slaba ki&scaron;a u nižim i snijeg i susnježicu u vi&scaron;im planinskim predjelima.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti mjestimično umjeren do pojačan, pretežno sjeverni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura minus tri do devet stepeni, najvi&scaron;a dnevna temperaruta do 14 stepeni.
<h3 class="entry-title">&nbsp;</h3>
&nbsp;

Na jugu oblačno, na sjeveru kiša i snijeg

Mladi fudbaler Zete Nemanja Ulićević preminuo je u 18. godini, saop&scaron;teno je iz tog kluba.
Ulićević je bio član kadetske ekipe FK Zeta, mladi sportista pred kojim su tek bili sportski i životni snovi.&nbsp;
Odlukom predsjednika Op&scaron;tine Zeta Mihaila Asanovića 1. februar progla&scaron;en je za dan žalosti na teritoriji te op&scaron;tine.

Preminuo mladi fudbaler Zete

U 18.GODINI

Prosječni godi&scaron;nji dnevni saobraćaj (PGDS) na državnim putevima u Crnoj Gori pro&scaron;le godine je bio veći za oko osam odsto u odnosu na 2024. godinu, pokazuju podaci Uprave za saobraćaj.
U saop&scaron;tenju Uprave navodi se da su podaci dobijeni sa automatskih brojača saobraćaja postavljenih na putnoj mreži &scaron;irom države.
&bdquo;Do rasta intenziteta saobraćaja do&scaron;lo je na većini putnih pravaca, dok je pad registrovan uglavnom na dionicama na kojima se izvode radovi ili gdje je saobraćaj preusmjeren na alternativne pravce&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju, prenosi agencija Mina.
Iz Uprave za saobraćaj su kazali da se najveći rast bilježi na regionalnom putu Cetinje &ndash; Kotor, preko Njegu&scaron;a.
Na tom putu je, kako su pojasnili, intezitet saobraćaja povećan za gotovo 70 odsto.&nbsp;
&bdquo;Razlog tome su pu&scaron;tanje u saobraćaj dionice Cetinje &ndash; Čevo kao i radovi na izgradnji bulevara Tivat &ndash; Jaz, čime je dio saobraćaja izmje&scaron;ten na ovaj putni pravac&ldquo;, pojasnili su iz Uprave za saobraćaj.
Kako su saop&scaron;tili, značajan rast zabilježen je i na regionalnom putu Buče &ndash; Lubnice, gdje je evidentirano povećanje od oko 20 odsto.
Iz Uprave su pojasnili da je to direktna posljedica otvaranja tunela Klisura, kojim je znatno skraćena saobraćajna veza između Berana i Kola&scaron;ina.
U saop&scaron;tenju Uprave navodi se da je povećan saobraćaj registrovan i na vi&scaron;e magistralnih i regionalnih puteva na sjeveru i u centralnom dijelu države, dok je najveći pad zabilježen na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara &ndash; Mojkovac.
Na putu Đurđevića Tara &ndash; Mojkovac evidentirano je, kako su naveli, smanjenje saobraćaja od čak 54,83 odsto.&nbsp;
&bdquo;Razlog tome su radovi na sanaciji nestabilne Kosine u mjestu Sokolovina, zbog čega je saobraćaj bio obustavljen i u velikoj mjeri preusmjeren na druge putne pravce&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Dodaje se da je pad intenziteta saobraćaja registrovan i na magistralnom putu Podgorica &ndash; Kola&scaron;in, na dionicama gdje su postavljeni brojači u mjestima Bioče i Morača.
To je, kako se ukazali, očekivano imajući u vidu da je najveći dio saobraćaja preusmjeren na auto-put.
Iz Uprave za saobraćaj istakli su da je najveće saobraćajno opterećenje, prema podacima za pro&scaron;lu godinu, i dalje koncentrisano na nekoliko ključnih putnih pravaca u centralnom dijelu države.
Na prvom mjestu po intenzitetu saobraćaja nalazi se saobraćajnica Podgorica &ndash; Danilovgrad, koja je pro&scaron;le godine zabilježila najveći prosječni godi&scaron;nji dnevni saobraćaj vozila u cijeloj putnoj mreži.&nbsp;
&bdquo;Ova dionica predstavlja glavnu vezu između Podgorice i Nik&scaron;ića, kao i važan tranzitni pravac prema sjevero-zapadu zemlje i dalje prema Bosni i Hercegovini i Srbiji&ldquo;, kazali su iz Uprave.
Iz Uprave su napomenuli da u statistiku nijesu uključeni podaci sa brojača na dionicama od Budve do Tivta, zbog aktuelnih radova na izgradnji bulevara.&nbsp;
&bdquo;Riječ je o najfrekventnijoj dionicama u državi, kojima u ljetnjim mjesecima u prosjeku dnevno prođe i vi&scaron;e od 25 hiljada vozila, a njihov izostanak iz statistike ima značajan uticaj na ukupne pokazatelje&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Uprava za saobraćaj, kako su kazali, raspolaže sa vi&scaron;e desetina automatskih brojača saobraćaja, koji su postavljeni na gotovo svim značajnijim putnim pravcima i koji neprekidno, 24 sata dnevno, bilježe prolazak po broju i strukturi vozila.&nbsp;
&bdquo;Ovi podaci služe kao osnova za planiranje razvoja putne infrastrukture, unapređenje bezbjednosti saobraćaja i planiranje novih investicija&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Iz Uprave su pojasnili i da je osnovni pokazatelj PGDS, koji se dobija tako &scaron;to se ukupan broj vozila registrovanih tokom godine na jednoj dionici puta podijeli sa brojem dana u godini.

Prosječan godišnji dnevni saobraćaj veći oko osam odsto u odnosu na 2024.

PODACI UPRAVE ZA SAOBRAĆAJ

Direktor Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) dr Aleksandar Radović naimenovao je dr Željka Mara&scaron;a za vr&scaron;ioca dužnosti direktora Instituta za bolesti djece u Podgorici. Mara&scaron;, oftalmolog, do sada je bio zaposlen u Dječijoj bolnici u Podgorici, pi&scaron;e Dan.
To naimenovanje dolazi nakon &scaron;to je biv&scaron;i direktor Instituta, dr Velibor Majić, podnio ostavku 26. decembra pro&scaron;le godine. Majić je ranije javno upozorio na ozbiljne probleme u Dječijoj bolnici, ističući da se suočava sa masovnim odlaskom ljekara i medicinskih sestara, uključujući najiskusnije kadrove sa odjeljenja neonatologije i intenzivne njege.
On je tada naveo da je najavljen odlazak čak 90 medicinskih sestara i ukazao da ljekari rade u te&scaron;kim uslovima, bez adekvatnog odgovora na njihove zahtjeve i brojna upozorenja.
&nbsp;

Željko Maraš naimenovan za vršioca dužnosti direktora Instituta za bolesti djece