Društvo

Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova (MUP) pripremilo je izmjene Zakona o registrima prebivali&scaron;ta i boravi&scaron;ta koje predviđaju brisanje iz registra prebivali&scaron;ta ljudi za koje postoje opravdane pretpostavke da ne borave u Crnoj Gori, kazao je državni sekretar MUP-a Novica Obradović.
Obradović je, na konferenciji za novinare, rekao da je 20. februara pro&scaron;le godine obrazovana radna grupa koja treba da se bavi kontrolom biračkog spiska i koja je dosad održala osam sjednica.
On je, govoreći o situaciji u &Scaron;avniku, rekao da je birački proces u toj op&scaron;tini blokiran jer su mje&scaron;tani spriječili da glasaju ljudi za koje su smatrali da ne žive na teritoriji te op&scaron;tine.
&bdquo;Krenuli smo sa analizom biračkog procesa, uzeli reper &scaron;est mjeseci od dana zaključenja biračkog spiska i utvrdili da je u tom periodu uvećan za 371 novog birača, odnosno da je 371 promijenio prebivali&scaron;te, dominantno iz op&scaron;tina Nik&scaron;ić i Danilovgrad, na teritoriju op&scaron;tine &Scaron;avnik i po automatizmu su upisani u birački spisak&ldquo;, pojasnio je Obradović.
On je kazao da je to 23 odsto od ukupnog biračkog spiska.&nbsp;
&bdquo;Ako uzmemo u obzir da je u &Scaron;avniku potrebno 45 glasova za mandat, dolazimo do toga da bi na taj način bilo osvojeno sedam-osam mandata, i jasno je da to defini&scaron;e kakav će biti izborni proces. Onaj ko izmanipuli&scaron;e birački spisak, jasno je da će da dođe na vlast&ldquo;, rekao je Obradović.
On je naglasio da u periodu kada je dolazilo do tih promjena Ministarstvo nije imalo zakonskog osnova da interveni&scaron;e.
Obradović je rekao da je 2023. do&scaron;lo do izmjene i dopuna Zakona o registrima prebivali&scaron;ta i boravi&scaron;ta, gdje je kroz član 15 pružena mogućnost da se vr&scaron;e terenske kontrole u slučaju ako se procijeni da je neko dao neistinitu izjavu po osnovu koje je promijenio prebivali&scaron;te.
On je kazao da je, nakon &scaron;to je blokiran izborni proces u &Scaron;avniku na dva biračka mjesta, do&scaron;lo do toga da je 236 osoba, koje su u jednom trenutku do&scaron;le na prebivali&scaron;te u &Scaron;avnik, promijenilo ponovo prebivali&scaron;te i vratilo se na stare adrese boravi&scaron;ta.
&bdquo;Ostalo je 135 i mi smo u skladu sa zakonom pokrenuli terenske kontrole. Ljudi se nastavili da se vraćaju na stare adrese prebivali&scaron;ta&ldquo;, dodao je Obradović.
On je kazao da je zadnji podatak pokazao da postoji 75 osoba čije sredi&scaron;te životnih aktivnosti nije na teritoriji &Scaron;avnika.
&bdquo;To su ljudi koji možda imaju zemlju, rođake, ali oni tu ne žive. Iskoristili su taj momenat da promijene prebivali&scaron;te samo kako bi učestvovali u izbornom procesu&ldquo;, naveo je Obradović.
On je rekao da su pokrenuli upravne postupke kako bi ljude, u skladu sa zakonom, brisali iz registra prebivali&scaron;ta.
&bdquo;Ali zbog protoka vremena i zbog sve većeg povratka na stare adrese prebavli&scaron;ta, razmatramo koje ćemo aktivnosti sad da preduzmemo, da li ćemo jo&scaron; jednom da sprovedemo terensku kontrolu ili ćemo da nastavimo sa postupkom brisanja iz registra prebivali&scaron;ta&ldquo;, kazao je Obradović.
On je kazao da su, upoređujući podatke iz upisanih u birački spisak Crne Gore iz 2023. godine i podatke iz popisa stanovni&scaron;tva, utvrdili da je razlika preko 48 hiljada.&nbsp;
&bdquo;Preko 48 hiljada na&scaron;ih građana koje kroz popis nijesmo mogli da obuhvatimo se i dalje vode na prebivali&scaron;tu i upisani su u birački spisak&ldquo;, rekao je Obradović.
On je kazao da su poku&scaron;ali da utvrde o kome se radi kroz posjedovanje lične karte.
&bdquo;Onaj ko ima ličnu kartu zadovoljava sve uslove da bude upisan u birački spisak. Mi smo kao repernu tačku uzeli 2008. godinu kada je trebalo da se promijeni lična karta. Oko 14 hiljada građana u analiziranom periodu nije izvadilo ličnu kartu, a jesu paso&scaron;e. Ko su ti ljudi koji nemaju potrebu za ličnom kartom, a imaju za paso&scaron;em&ldquo;, upitao je Obradović.
On je rekao da su tri puta obavje&scaron;tavali građane da zamijene lične karte, ali da 11 hiljada rje&scaron;enja nijesu uspjeli da uruče.
Prema riječima Obradovića, zaključak je da su to ljudi koji dominantno ne žive u Crnoj Gori 20 i vi&scaron;e godina.
On je rekao da su 173 preminule osobe izbrisane iz biračkog spiska, a da za 99 nijesu utvrdili status.
&bdquo;Postoje indicije da su preminuli, ali mi to nijesmo sa sigurno&scaron;ću konstatovali&ldquo;, rekao je Obradović.
On je dodao da su u biračkom spisku nalaze i tri osobe koje su rođene 1914. godine.
Obradović je kazao da su o prikupljenim podacima obavijestili Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu.
&bdquo;Da bismo mogli da &bdquo;čistimo&ldquo; birački spisak i da utvrdimo ko su građani koji stvarno imaju prebivali&scaron;te u Crnoj Gori, mora da dođe do izmjene Zakona o registrima prebivali&scaron;ta i boravi&scaron;ta. Mi smo identifikovali probleme i iza&scaron;li smo da rje&scaron;enjem. Pripremili smo izmjene i dopune Zakona&ldquo;, rekao je Obradović.
On je kazao da će te izmjene uputiti Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu iako on nije trenutno aktivan.
&bdquo;Uputićemo ih i Odboru za politički sistem i Zakonodavnom odboru, da zakažemo rasprave kako bismo do&scaron;li do pravih rje&scaron;enja&ldquo;, dodao je Obradović.
Kako je naveo, uporno se pominje da Ministarstvo treba sredi birački spisak.
&bdquo;Mi ne možemo to da uradimo ako su nam ruke vezane. Ovo je mehanizam da nam se da alat koji možemo da iskoristimo&ldquo;, rekao je Obradović.
Upitan da pojasni koje su izmjene predložili, Obradović je rekao je članom 12 Zakona o registrima prebivali&scaron;ta i boravi&scaron;ta definisano da, kad neko napu&scaron;ta Crnu Goru kako bi se trajno nastanio u drugoj zemlji, može da odjavi prebivali&scaron;te, ali nema zakonsku obavezu.&nbsp;
&bdquo;Tražimo da nam se pruži mogućnost da možemo da izbri&scaron;emo iz registra prebivali&scaron;ta ljude za koje postoje opravdane pretpostavke da oni ne borave u Crnoj Gori&ldquo;, kazao je Obradović.
Vr&scaron;ilac dužnosti (v.d.) generalnog direktora Direktorata za građanska stanja i lične isprave, Dragan Da&scaron;ić, dodao je da je predviđeno i uparivanje podataka sa ostalim državnim organima.
&bdquo;Sa Fondom za zdravstveno i penziono osiguranje, ministarstvima zdravlja, rada, prosvjete... Imamo i kaznene odredbe. Novi nacrt zakona propisuje i usklađivanje zakonodavstva sa zakonom o istopolnim zajednicama&ldquo;, naveo je Da&scaron;ić.
On je dodao da izmjenama ne ulaze u status državljanstva, nego samo u dio koji se odnose na prebivali&scaron;te.

Obradović: Izmjenama zakona omogućiti brisanja iz registra prebivališta ljudi koji ne borave u Crnoj Gori

MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA PRIPREMILO IZMJENE ZAKONA O REGISTRIMA PREBIVALIŠTA I BORAVIŠTA

Studija izvodljivosti postrojenja za termičku obradu otpada i njegovo pretvaranje u električnu energiju, na deponiji &bdquo;Livade&ldquo;, pokazala da bi se tako električnom energijom moglo snabdjeti oko 50.000 domaćinstava.
Direktor Deponije Aleksandar Božović kazao je za &bdquo;Dan&ldquo; da je ovo jedini održivi dugoročni način za zbrinjavanje otpada. On je istakao da u Evropskoj uniji ima 500 ovakvih postrojenja i da se nova uveliko grade.
Preduzeće Deponija je za studiju izvodljivosti postrojenja za termičku obradu otpada odnosno spalionicu dala 360.000 eura. Radio je konzorcijum &bdquo;GP sistemi&ldquo; iz Ljubljane, &bdquo;Vatreks&ldquo; iz Beograda i &bdquo;Mediks&ldquo; iz Podgorice.
&ndash; Svi moramo da znamo da od 2035. godine nema vi&scaron;e novih sanitarnih kada, a na postojećim biće dozvoljeno odlaganje samo do deset procenata otpada, ostalo se mora reciklirati i obraditi termički. Da bi se termički obradio otpad moramo imati postrojenje, a da bi to imali moramo uraditi studiju izvodljivosti. Uradili smo je i dala je sve parametre da je projekat isplativ, ekolo&scaron;ki ispravan sa filterskim postorojenjima koji su vi&scaron;e desetina miliona, a misija &scaron;tetnih gasova drastično ispod nivoa koji je ograničen.
Sa druge strane ako znamo da smo rokom obavezni da recikliramo velike procente za koje definitivno nijesmo spremni kao država na dana&scaron;nji dan, jer nemamo komunalnu infrastrukturu ni za primarnu selekciju ni za obradu tog selektiranog materijala, ovo je energetski ekolo&scaron;ki projekat ono &scaron;to se obradi kroz ova postrojenja se računa u reciklažu. To Evropa računa u reciklažu - rekao je Božović.
Božović kaže da je zbrinjavanje komunalnog otpada primarni cilj, ali i proizvodnja električne energije.
&ndash; U ovom slučaju električne energije, spremne za distribuciju, biće okvirno za 50.000 domaćinstava. To je jako velika količna električne energije čak 12 ili 13 procenata od ukupne termoelekrane Pljevlja. Tu shvatimo gdje treba da se krećemo i koji su nam ciljevi kada su ovakva postrojenja u pitanju.
Energiju će da koriste elektrodistributivna mreža jer to tako funkcioni&scaron;e. Sa njom dalje upravlja energetski sektor. Imamo ki&scaron;ne i oblačne dane kada solari ne rade ili dani kada ne mogu da rade elektrane, a ovo bi pored termoelektrane Pljevlja bio jedini stabilan izvor elentrične energije 24 časa sedam dana - kazao je Božović.
On ističe da je u pitanju projekat koji je jako skup, odnosno preko 200 miliona eura.
&ndash; Koliko bi tačno to bilo vidjeće se kroz glavni projekat. Ovo su ponude koje je obrađivač studije mogao da dobije u ovom trenutku. Dok se ne uđe u fazu projektovanja te&scaron;ko je definisati precizniju cifru. Povrat investicje projektovan je na 16 godina - istakao je Božović.
Studija izvodljivosti, prije neki dan, prezentovana čelnicima Glavnog grada i ministrima u Vladi Crne Gore.
&ndash; Firma &bdquo;GP sistemi&ldquo; zavr&scaron;ava takvu energanu u Prahovu u blizini Kladova, i ona je za opasan otpad. Oni su je projektovali i uključeni u izvođenje, a radili su je i u Belgiji. U tenderu nam je bilo navedeno da ponuđač ima iskustvo, odnosno da je radio na teritoriji EU i da u poslednjih pet godina zbog izmjena tehnologija i standarda izduvnih gasova bude neko ko se u skorije vrijeme bavio time - naveo je Božović.

Energana na deponiji „Livade“ košta više od 200 miliona, električna energija za 50.000 domaćinstava

POKAZUJE STUDIJA IZVODLJIVOSTI

Uvedena je treća smjena na gradili&scaron;tu Bulevara Tivat &ndash; Jaz. S organizacijom rada u tri smjene stiču se uslovi za intenziviranje dinamike izvođenja radova, kako bi projekat bio zavr&scaron;en u planiranom roku, saop&scaron;tila je Radiju Crne Gore portparolka Uprave za saobraćaj Ivana Vučinić.
Neki mje&scaron;tani su, pak počeli da se žale zbog buke, ali Vučinić napominje da će radovi u trećoj smjeni biti prilagođeni i da će se izvoditi samo pripreme za asfaltiranje.
Branka Džoganović iz Udruženja izdavalaca privatnog smje&scaron;taja ističe da je zavr&scaron;etak dionice tog važnog puta značajan infrastrukturni korak, ali da je podjednako važno i kako se tim procesom upravlja u javnom prostoru.
U cilju ubrzanja radova na izgradnji bulevara Tivat &ndash; Jazi i njihovog zavr&scaron;etka prije početka ljetnje turističke sezone, na tom gradili&scaron;tu uvedena je i treća smjena, kazala je Vučinić.
&ldquo;Kao &scaron;to smo vi&scaron;e puta saop&scaron;tavali, glavni radovi na bulevaru Tivat &ndash; Jazi moraju biti gotovi do početka ljetnje turističke sezone. Organizacijom rada u tri smjene stiču se uslovi za intenziviranje dinamike izvođenja radova, kako bi projekat bio realizovan u planiranim rokovima i kako bi se spremno dočekao povećan intenzitet saobraćaja tokom ljetnje turističke sezone&rdquo;, istakla je Vučinić.
Imajući u vidu da se radovi izvode u zoni frekventne saobraćajnice, Vučinić apeluje na učesnike u saobraćaju da budu dodatno oprezni.
&ldquo;Da po&scaron;tuju privremenu signalizaciju i prilagode brzinu kretanja uslovima na putu i režimu saobraćaja na gradili&scaron;tu&rdquo;, rekla je Vučinić.
Radio Crne Gore dobio je informaciju da su se mje&scaron;tani žalili na buku u toku noći.
Međutim, Vučinić je kazala da to nije bilo kasno uveče, već oko 18&ndash;19 sati.
Radovi će biti prilagođeni na način da se tokom noći izvode takozvani armirački ili zemljani radovi, odnosno pripreme za asfltiranje, kako ti radovi ne bi uznemiravali mje&scaron;tane.
Branka Džoganović iz Udruženja izdavalaca privatnog smje&scaron;taja ističe da je zavr&scaron;etak dionice tog puta važan infrastrukturni korak, ali da je podjednako važno kako se tim procesom upravlja u javnom prostoru.
&ldquo;Zato u ovom predsezonskom periodu želim da istaknem da je važno da komunikacija bude pravovremena, precizna i odgovorna, kako prema turistima, tako i prema organizatorima putovanja. Narativ koji pratimo u ovakvim temama direktno utiče na odluku gostiju da li će destinaciju doživjeti kao uređenu i pouzdanu ili kao rizičnu i nepredvidivu&rdquo;, rekla je Džoganović.
Zato, dodaje ona, zavr&scaron;etak radova ima veći stručni značaj za turističku sezonu.
&ldquo;Jer direktno utiče na dostupnost destinacije, protok gostiju i ukupna iskustva boravka. &Scaron;to se tiče same najave zavr&scaron;etka radova do kraja maja, važno je da se komunicira ono &scaron;to je izvjesno, kako bi se izbjeglo naknadno korigovanje planova&rdquo;, rekla je ona.
Važno je da postoji dobra koordinacija aktivnosti između svih aktera koji su uključeni u ova de&scaron;avanja, zaključuje Džoganović.

Noćni radovi na Bulevaru Tivat–Jaz biće prilagođeni mještanima

POJEDINI SE ŽALE ZBOG BUKE

U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo oblačno sa uslovima za mjestimičnu kratkotrajnu ki&scaron;u.&nbsp;
Iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju saop&scaron;teno je da je slab snijeg moguć u vi&scaron;im planinskim predjelima na sjeveru.&nbsp;
Vjetar će tokom dana biti slab do umjeren, promjenljivog smjera.&nbsp;
Jutarnja temperatura minus dva do devet, najvi&scaron;a dnevna dva do 15 stepeni.

Danas promjenljivo oblačno, mjestimično kiša

DO 15 STEPENI

<div class="ng-star-inserted">
Nakon skoro tri sata zastoja, saobraćaj na putu Nik&scaron;ić- Vilusi je normalizovan, potvrđeno je Portalu RTNK.
</div>
<div class="ng-star-inserted">
Zbog sniježnih padavina saobraćaj je bio obustavljen jer se na glavnoj cesti kod Vilusa zaglavilo vi&scaron;e kamiona.
</div>

Raščišćen put prema Vilusima, saobraćaj normalizovan

NAKO SKORO TRI SATA ZASTOJA

Upis učenika u prvi razred osnovne &scaron;kole počeće 1. aprila, saop&scaron;teno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
"Zakon o osnovnom obrazovanju i vaspitanju propisuje da se u &scaron;kolu upisuju djeca koja će u kalendarskoj godini u kojoj počinju da pohađaju &scaron;kolu navr&scaron;iti &scaron;est godina. Upis djece u osnovnu &scaron;kolu vr&scaron;i se, po pravilu, tokom aprila.&nbsp;
Djetetu se može odložiti početak &scaron;kolovanja za jednu &scaron;kolsku godinu, ako se utvrdi da nije spremno za polazak u &scaron;kolu, na prijedlog Komisije ili roditelja&ldquo;, podsjećaju iz Ministarstva.
Navodi se da roditelji imaju mogućnost da elektronskim putem podnesu prijavu za upis djece u prvi razred.&nbsp;
&bdquo;Prijave se mogu podnositi od 1. aprila 2026. godine na web adresi www.upisi.edu.me&ldquo;, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.

Upis u prvi razred osnovne škole počinje 1. aprila

SAOPŠTENO IZ RESORNOG MINISTARTSVA

Ukoliko se 30. marta na sastanku kod premijera Milojka Spajića socijalni partneri ne dogovore o povećanju cijene rada i zaključivanju novog op&scaron;teg kolektivnog ugovora, predstavnici Unije slobodnih sindikata (USSCG) najavili su na jučera&scaron;njoj konferenciji za novinare da će 7. aprila organizovati protest. U toj sindikalnoj asocijaciji povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta sa 90 na 100 eura smatraju nužnim kako bi se sačuvali pozitivni efekti programa Evropa sad 1 i Evropa sad 2.
U USSCG očekuju da na sastanku sa predstavnicima Vlade 30. marta dobiju konkretne prijedloge koji će garantovati da će doći i do povećanja obračunske vrijednosti koeficijenta i zaključivanja novog op&scaron;teg kolektivnog ugovora.
- Želim iskreno da vjerujem da ćemo ovog puta dobiti konkretan prijedlog od predsjednika Vlade, odnosno od Vlade, ovdje posebno mislimo i na Ministarstvo finansija, koje je učestvovalo u dosada&scaron;njim pregovorima iz razloga &scaron;to četiri prethodna sastanka nijesmo dobili niti jedan konkretan prijedlog &ndash; kazala je zamjenica generalnog sekretara USSCG Ivana Mihailović.
Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović naveo je da su pregovori oko novog op&scaron;teg kolektivnog ugovora i rasta koeficijenta ,,veoma čudni&ldquo;.
- Sastanak sa premijerom je trebalo da bude prije 15-tak dana, a mi smo danas pred ovu konferenciju za &scaron;tampu dobili mejl da premijer želi da nas primi 30. marta, praktično dan pred isticanje Op&scaron;teg kolektivnog ugovora. Mi nemamo nikakve skrivene, zle namjere da ojadimo državu Crnu Goru tako &scaron;to će budžet da propadne zbog ovih uvećanja koje mi tražimo. Mi smatramo da smo izuzetno realni, da je jednostavno takva situacija, da je sazrelo vrijeme da se uvećaju zarade u javnom sektoru &ndash; saop&scaron;tio je Božović.
Razgovori socijalnih partnera sa premijerom o novom op&scaron;tem kolektivnom ugovoru (OKU) traju mjesecima, a ishod pregovora je od ključnog je značaja za unapređenje radno-pravnog položaja zaposlenih u Crnoj Gori.
Uticaj na budžet
Očekuje se procjena koliko bi povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta uticalo na državni budžet. Ranija nezvanična procjena bila je da bi ukupno povećanja zarada bila oko 70 do 80 miliona eura za godinu, ali nije konačna analiza zbog toga &scaron;to bi i država imala uvećan prihod od poreza i doprinosa na zarade za procenat njihovog uvećanja. Takođe dio javnog sektora i državnih preduzeća već kroz kolektivne ugovore ima obračunsku vrijednost koeficijenta od 100 i vi&scaron;e eura.
Osim zahtjeva sindikata da se poveća obračunska vrijednost koeficijenta sa 90 na 100 eura, razmatra se cijeli paket zahtjeva koji su kandidovali poslodavci i Vlada, a odnosi se na drugačije normiranje bolovanja, smanjivanja tro&scaron;ka bolovanja za poslodavca sa 60 na 30 dana, razmatranje normi o nagrađivanju radnika i sedmočasovnom radnom vremenu.
Obračunska vrijednost koeficijenta je osnovni element obračuna zarada, a njeno povećanje sa 90 na 100 eura značilo bi i povećanje zarade za te radnike za oko deset odsto. To ne bi važilo za djelatnosti gdje je granskim ugovorima ona već definisana na iznose od 100 ili vi&scaron;e eura.
OKU koji defini&scaron;e značajan obim radnih prava kao &scaron;to su prava na naknade za prekovremeni i praznični rad, otpremnine, godi&scaron;nje odmore, plaćena odsustva, pomoći, rad sindikata... istekao je 30. decembra pro&scaron;le godine, a poslanici su izmjenom Zakona o radu 31. decembra važenje postojećeg produžili do 31. marta ove godine.
Skup&scaron;tina je produžila važenje starom OKU kako oko 100.000 zaposlenih, čija osnovna radnička prava nijesu za&scaron;tićena granskim kolektivnim ugovorima ili ugovorima kod poslodavca, ne bi ostali bez njih.
Vrijednost koeficijenta
Obračunska vrijednost koeficijenta utvrđena je na 90 eura prije 13 godina i od tada nije mijenjana. Obaveza iz Op&scaron;teg kolektivnog ugovora koji je posljednji put potpisan na kraju 2022. godine je da se na kraju svake godine do 31. decembra preispita njen iznos usklađivanjem sa inflacijom, kretanjem minimalne potro&scaron;ačke korpe, tro&scaron;kova života, ekonomskih faktora..., međutim, to od tada nije urađeno.
U istom članu OKU pi&scaron;e i da u ,,slučaju da ugovorne strane ne preispitaju i usaglase obračunsku vrijednost koeficijenta u skladu sa stavom 2 ovog člana (do 31. decembra), primjenjivaće se obračunska vrijednost koeficijenta iz stava 1 ovog člana (od 90 eura i u narednoj godini)&ldquo;.
- Povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta (OVK) sa 90 na 100 eura smatramo nužnim kako bi se sačuvali pozitivni efekti Evrope sad 1 i Evrope sad 2, koji su naru&scaron;eni inflatornim kretanjima u prethodnom periodu. Pritom, imali smo u vidu i stav Svjetske banke koja od nas zahtijeva smanjenje javne potro&scaron;nje i zadržavanje zarada 2026. godine na nivou 2025. Međutim, smatramo da bi se izdaci iz budžeta za zarade zaposlenih, koji bi uslijedili nakon povećanja OVK, mogli kompenzovati iz unutra&scaron;njih rezervi, kako ne bi do&scaron;lo do rasta budžeta - navedeno je, između ostalog, u pismu socijalnih partnera Ministarstvu finansija od 11. decembra pro&scaron;le godine.

Sindikalci najavljuju protest, ako se vrijednost koeficijenta ne uveća sa 90 na 100 eura

NASTAVAK PREGOVORA O NOVOM OPŠTEM KOLEKTIVNOM UGOVORU NAJAVLJEN ZA 30. MART

&nbsp;U Crnoj Gori danas će biti pretežno oblačno sa ki&scaron;om, a u vi&scaron;im planinskim predjelima na sjeveru i snijegom i susnježicom.&nbsp;
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u drugom dijelu dana očekuju se intenzivnije padavine, a mjestimično i obilniji pljuskovi i grmljavina.&nbsp;
Tokom noći sniježne padavine ponegdje su moguće i u nižim predjelima na sjeveru, kao i planinama na jugu.&nbsp;
Vjetar će biti umjeren do jak, ponegdje na udare i veoma jak, južnog smjera,&nbsp;
Jutarnja temperatura minus jedan do 11, najvi&scaron;a dnevna&nbsp; četiri do 17 stepeni.

Danas oblačno sa kišom, na sjeveru moguć snijeg

DO 17 STEPENI

Akademik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU) Đorđe Borozan preminuo je danas, potvrđeno je Vijestima u CANU.
Borozan je rođen 20. aprila 1947. godine na Bokovu (Cetinje).&nbsp;
Osmogodi&scaron;nju &scaron;kolu i gimnaziju zavr&scaron;io je na Cetinju, Filozofski fakultet u Beogradu - Grupa za op&scaron;tu i nacionalnu istoriju, gdje je diplomirao 1971. godine.
Borozan je magistrirao na temu Crna Gora i Dubrovnik u vrijeme &Scaron;ćepana Malog, a doktorirao na Filozofskom fakultetu u Beogradu na temu Velika Albanija - porijeklo - ideje - praksa.
U Beogradu je radio u Saveznom sekretarijatu za inostrane poslove (Diplomatski arhiv), u Institutu za novinarstvo, kao naučni saradnik i odgovorni urednik časopisa Novinarstvo, u Komunistu - redakcija za inostranstvo, kao urednik časopisa Questions actuelles du socialisme, u Institutu za savremenu istoriju, kao vi&scaron;i naučni saradnik i glavni i odgovorni urednik časopisa Istorija 20. veka.
Borozan je od 2001. do 2008. godine, na Filozofskom fakultetu u Nik&scaron;iću, bio vanredni i redovni profesor na Katedri za istoriju južnoslovenskih naroda od XVI vijeka do 1918.
On je od 2002. do 2007. godine bio direktor Istorijskog instituta Crne Gore.&nbsp;
U to vrijeme, kao naučni savjetnik, glavni i odgovorni urednik časopisa Istorijski zapisi i izdanja Instituta, bio je predsjednik Naučnog vijeća Instituta, rukovodilac projekata: Istorija Crne Gore od 1878. godine do savremenosti, Crna Gora i Albanci u XIX i XX vijeku.&nbsp;
Bio je član Senata Univerziteta Crne Gore, predsjednik Komisije za istoriju Savjeta Ministarstva prosvjete i nauke, urednik izdanja Univerziteta Crne Gore za dru&scaron;tvene nauke; predsjednik Savjeta Centra za istoriju Jugoistočne Evrope - Beograd i Cold war studies centre LSE &ndash; London.
Borozan je bio i profesor na postdiplomskim studijama na Filozofskom fakultetu u Nik&scaron;iću na predmetu Istočno pitanje i Pravnom fakultetu u Podgorici na predmetu diplomatija Crne Gore.&nbsp;
On je od 2007. godine bio redovni profesor na Univerzitetu Donja Gorica.
U CANU-u Borozan je bio predsjednik Odbora za istoriju (2007&ndash;2018) i sekretar Odjelјenja humanističkih nauka CANU (od jula 2012. do jula 2016), kao i potpredsjednik CANU od 1. avgusta 2016. godine.
Na naučnim skupovima u Crnoj Gori i inostranstvu podnosio je saop&scaron;tenja koja su publikovana u časopisima, zbornicima i knjigama.&nbsp;
Borozan je objavio preko 200 članaka, studija, rasprava, osvrta i priloga u preko 30 posebnih izdanja u Crnoj Gori, Jugoslaviji i inostranstvu.
Njegove najvažnije objavlјene knjige su Velika Albanija - porijeklo - ideje &ndash; praksa. 125 godina Druge beogradske gimnazije, Jugoslovenska država i Albanci, tom I (koautorstvo), Jugoslovenska država i Albanci, tom II (koautorstvo), Kosovo i Metohija u velikoalbanskim planovima 1878&ndash;2000, Kosovo i Metohija - život živih (koautorstvo), Udžbenik za treći razred gimnazije (koautorstvo), Istorijski atlas (koautorstvo), Jugoslovensko-sovjetski odnosi 1945&ndash;1956 (koautorstvo), Crnogorske dinastije. Vojislavlјevići - Bal&scaron;ići &ndash; Crnojevići.
Borozan je za vanrednog člana CANU-a izabran 15. decembra 2006, a za redovnog 29. novembra 2011.&nbsp;

Preminuo akademik Đorđe Borozan

U 79.GODINI

Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova (MUP) saop&scaron;tilo je da osobe iz Ukrajine, kojima je isprava stranca pod privremenom za&scaron;titom istekla 4. marta, a koje namjeravaju da podnesu zahtjev za produženje, u cilju izbjegavanja diskontinuiteta boravka u Crnoj Gori, to mogu učiniti, shodno Odluci o odobravanju privremene za&scaron;tite osobama iz Ukrajine, do 6. aprila.
Kako dalje navode, Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova će, iz humanitarnih razloga, u periodu do 6. aprila, omogućiti boravak u Crnoj Gori osobama iz Ukrajine čija je prethodna isprava stranca pod privremenom za&scaron;titom istekla 4. marta.
&ldquo;Jo&scaron; jednom želimo istaći važnost blagovremenog podno&scaron;enja zahtjeva za produženje privremene za&scaron;tite za osobe iz Ukrajine u Crnoj Gori koje namjeravaju da produže svoj status stranca pod privremenom za&scaron;titom, kao jedinog zakonitog načina za regulisanje boravka u Crnoj Gori sa pomenutim statusom i za ostvarivanje prava koja proističu iz tog statusa&rdquo;, saop&scaron;teno je iz MUP-a.

MUP: Rok za podnošenje zahtjeva za produženje privremene zaštite osobama iz Ukrajine do 6. aprila

ČIJA JE PRETHODNA ISPRAVA  ISTEKLA 4. MARTA

Sektor za seizmologiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju (ZHMS) registrovao je u 10 sati i 11 minuta&nbsp; zemljotres jačine 2,6 jedinica Rihterove skale sa epicentrom na četiri kilometra sjeverozapadno od Ubala, u op&scaron;tini Danilovgrad.
"Jačina ovog zemljotresa u hipocentru odgovara epicentralnom intenzitetu od III stepena Merkalijeve skale (MCS).
Žari&scaron;te ovog zemljotresa locirano je na dubini od 19 kilometara&rdquo;, navedeno je na sajtu&nbsp; Zavoda.
Kako je saop&scaron;teno, taj zemljotres nije mogao izazvati materijalne &scaron;tete u epicentralnom području.

Zemljotres kod Danilovgrada