Ekonomija

Ministarstvo energetike i rudarstva demantovalo je tvrdnje da država nema nijedan litar rezervi goriva, navodeći da su potpuno netačne i predstavljaju svjesno i grubo obmanjivanje javnosti.&nbsp;
Povodom, kako tvrde, netačnih tvrdnji koje su se nedavno pojavile u javnom prostoru, a kojima se građani poku&scaron;avaju uvjeriti da Crna Gora nema nijedan litar rezervi goriva, Ministarstvo želi jasno i nedvosmisleno da predstavi stvarno stanje.
&ldquo;Crna Gora ima formirane obavezne rezerve naftnih derivata u količini od 44,26 hiljada metričkih tona, koje čine bezolovni benzin i eurodizel. Ove rezerve su formirane od septembra pro&scaron;le godine i predstavljaju 40 odsto ukupne zakonske obaveze, u skladu sa Zakonom o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima. Ukupna obaveza iznosi 112,34 hiljade metričkih tona, &scaron;to odgovara 90 dana neto uvoza, u skladu sa evropskim standardima&rdquo;, objasnili su iz Ministarstva.
U posljednjih nekoliko dana, kako su kazali, mogli smo svjedočiti brojnim komentarima &bdquo;ad hoc analitičara&ldquo;, političara i medijskih &bdquo;istraživača&ldquo;, koji ovu temu koriste za brzu pažnju i trenutnu medijsku slavu.
&ldquo;Lako je prepoznati maliciozno lobiranje pojedinih medija u korist određenih poslovnih grupacija, cilj je stvoriti paniku i pogre&scaron;nu sliku o stabilnosti energetskog sistema&rdquo;, rekli su iz Ministarstva.
Formiranje rezervi je počelo tokom pro&scaron;le godine, nakon &scaron;to je u decembru 2024. usvojen Zakon o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima, čime je Crna Gora prvi put uspostavila sistem obaveznih rezervi u potpunosti usklađen sa zakonodavstvom EU.&nbsp;
Sredstva za formiranje rezervi dolaze iz naknade od tri centa po litru goriva, koja se koristi isključivo za nabavku i održavanje rezervi.
&ldquo;Sistem je organizovan tako da Uprava za ugljovodonike formira 60 odsto rezervi, dok najveći uvoznici naftnih derivata formiraju 40 odsto. Čak i dio rezervi koje čuvaju kompanije nijesu njihove privatne zalihe, već državne obavezne rezerve, kojima raspolaže isključivo država i koje se mogu koristiti samo po odluci Vlade Crne Gore&rdquo;, poručili su iz Ministarstva, prenosi agencija Mina business.
Od ukupnih rezervi, 59,3 odsto se skladi&scaron;ti u Crnoj Gori, u rezervoarskim kapacitetima u Baru, 28,3 odsto u Hrvatskoj i 12,4 odsto u Grčkoj.
&ldquo;Rezerve koje se nalaze u inostranstvu obezbijeđene su kroz standardni evropski mehanizam tzv. tiketa &ndash; ugovor o rezervaciji proizvoda sa mogućno&scaron;ću povlačenja u svakom trenutku. Takve rezerve nijesu &bdquo;neoperativne&ldquo; i ne mogu biti blokirane, zaplijenjene ili na bilo koji način onemogućene, a sve je pod stalnim nadzorom Evropske komisije&rdquo;, rekli su iz Ministarstva.
Ove rezerve, kako su objasnili, predstavljaju ključni mehanizam za&scaron;tite trži&scaron;ta i građana, a njihovim formiranjem Crna Gora je napravila važan iskorak u procesu evropskih integracija.
Sigurnost snabdijevanja naftnim derivatima jedno je od ključnih mjerila za zatvaranje Poglavlja 15 &ndash; Energetika.
Ministarstvo je apelovalo na odgovorno informisanje javnosti.
Neprecizni navodi, poluinformacije ili namjerni spinovi, kako su naglasili, ne mogu poni&scaron;titi činjenicu da država korak po korak gradi sistem strate&scaron;kih rezervi i da će taj proces biti nastavljen do potpunog ispunjenja zakonskih obaveza.
&ldquo;I na kraju &ndash; nema nijedne naslovne strane, nijednog teksta ni ad hoc analize koja može poni&scaron;titi ove rezultate. To je prosto tako i građani Crne Gore mogu biti sigurni da država radi planski i odgovorno&rdquo;, zaključili su iz Ministarstva.

Ministarstvo: Formirane rezerve od 44.260 tona naftnih derivata

"NETAČNE TVRDNJE DA DRŽAVA NEMA NIJEDAN LITAR REZERVI GORIVA"

Udruženje podstanara pokrenuće danas novi projekt Indeks kirija Crne Gore, prvi sistematični pokazatelj kretanja cijena zakupa stanova u zemlji.
&ldquo;Ovaj indeks prati prosječne kirije u Podgorici, Budvi, Kotoru, Nik&scaron;iću i Baru, te ih upoređuje sa prosječnom platom, kako bi građani i institucije dobili realnu sliku stambenog trži&scaron;ta&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju, prenosi agencija Mina business.
Preliminarni podaci, kako su kazali, pokazuju da su kirije u glavnom gradu rasle brže od plata, a veliki broj građana izdvajao je i nastavlja da izdvaja vi&scaron;e od polovine mjesečnih primanja za stanovanje.
&ldquo;U trenutnoj političkoj situaciji u Crnoj Gori, gdje se socijalna pitanja i stambena sigurnost gotovo ne pominju, udruženje ukazuje da se socijalna nesigurnost i ekonomski problemi građana uporno povećavaju iz dana u dan&rdquo;, dodaje se u saop&scaron;tenju.
Istovremeno, Udruženje pokreće kampanju Velje Brdo i dostupnost stanova, povodom najavljenog projekta stanogradnje u Podgorici, gdje se planira izgradnja novih stanova isključivo za prodaju.
Udruženje postavlja ključno pitanje: ko će moći da priu&scaron;ti te stanove, po kojem kriterijumu, i da li će oni ikada smanjiti rast kirija za podstanare?
Građani se pozivaju da učestvuju u anketi i prijave svoje iskustvo kao podstanari, kako bi Indeks kirija bio &scaron;to precizniji i odražavao stvarno stanje na terenu.
&bdquo;Velje Brdo može biti značajan projekat za grad, ali problem podstanara i dalje ostaje. Gradnja stanova za prodaju sama po sebi ne rje&scaron;ava rast kirija i ne garantuje pristupačnost stana običnom građaninu. Na&scaron; Indeks kirija i kampanja služe da pokažu realnu sliku i iniciraju javnu raspravu o stambenoj politici Crne Gore&ldquo;, rekli su iz Udruženja.

Udruženje podstanara pokreće projekat Indeks kirija

PRVI SISTEMATIČNI POKAZATELJ KRETANJA CIJENA ZAKUPA STANOVA U ZEMLJI

Crnogorska privreda će u godinama koje slijede uživati jako dobar poslovni ambijent, jer će se Vlada truditi da fiksni tro&scaron;kovi budu konstantni ili da se snižavaju, poručio je premijer Milojko Spajić.
On je na događaju Otvoreno sa premijerom, koji je organizovala Američka privredna komora (AmCham), kazao da su fiksni tro&scaron;kovi "tihe ubice" privrede i pravi podizači rizika preduzetni&scaron;tva u Crnoj Gori.
&ldquo;Moja misija je da te ubice preduzetni&scaron;tva ili smanjim na minimum ili ih ukinem gdje god mogu&rdquo;, rekao je Spajić u razgovoru sa predsjednicom Upravnog odbora AmCham-a, Sanjom Ćalasan.
Na pitanje koje promjene smatra da će privreda najvi&scaron;e osjetiti u naredne dvije godine kroz proces usklađivanja sa EU, Spajić je odgovorio da je taj proces zahtjevan legislativni poduhvat za sve učesnike, i kompanije i potro&scaron;ače.&nbsp;
&ldquo;Definitivno da postoji taj regulatorni tro&scaron;ak, koji je tro&scaron;ak usklađivanja sa svim tim praksama. Sigurno će mnoge kompanije morati da se ubrzano usklađuju sa evropskim standardom poslovanja, jer će postojati neki novi poreski nameti i obaveze&rdquo;, dodao je Spajić.
Govoreći o evropskim integracijama, on je saop&scaron;tio da želi da vidi Crnu Goru u EU &scaron;to prije.
&bdquo;Sve razlike treba da ostavimo na stranu, jer je ovo trenutak iznad svih nas. Ovo je generacijski cilj koji ne smijemo da propustimo. Ulazak u EU traži od nas usklađivanje sa vrijednostima, vladavinu prava i ostale tekovine, a zauzvrat dobijamo pristup trži&scaron;tu od gotovo 450 miliona potro&scaron;ača&ldquo;, kazao je Spajić, dodajući da smo blizu zatvaranja značajnog broja poglavlja, te da je zavr&scaron;eno oko dvije trećine posla.
Prema njegovim riječima, ulazak u EU su dvije stvari &nbsp;- usklađivanje sa vrijednostima civilizovanih evropskih zemalja i jedinstveno trži&scaron;te koje daje pristup crnogorskim kompanijama.
&ldquo;Na&scaron;e uče&scaron;će u jednom takvom trži&scaron;tu će podići konkurentnost na&scaron;e privrede i ponude za investitore&rdquo;, rekao je Spajić.
On je objasnio da taj tranzicioni proces omogućava mnoge benefite za građane, &scaron;to se najbolje ogleda u uvođenju strate&scaron;kih rezervi nafte, posebno sada kada je aktuelna energetska kriza.
Kada je riječ o usklađivanje zakonodavnog procesa sa EU, Spajić je kazao ne postoji bojazan da će se napraviti neka kardinalna gre&scaron;ka, jer su evropski partneri uključeni u svaki korak legislativnih i podzakonskih izmjena.&nbsp;
U dijelu digitalne transformacije državnih servisa, Spajić je ocijenio da se digitalizacija razvija zadovoljavajućim tempom, ali da nije u potpunosti zadovoljan, jer Crna Gora, kako tvrdi, može i mora deset puta bolje.
&ldquo;Proces digitalizacije se mora pojačati onog trenutka kada se proces pristupanja EU i formalno okonča&rdquo;, naveo je Spajić.
On je ponovio da kompanije već treba da rade na digitalnoj transformaciji, od upravljanja podacima, do automatizacije procesa.
&bdquo;Biće izazov zadržati radnu snagu i mislim da svi zajednički treba da radimo na tom problemu. Mi ćemo dati apsolutni doprinos i imaćemo u budućnosti konkretne korake po tom pitanju. Vi treba da omogućite veće zarade i bolje uslove za zaposlene. Jer, radnu snagu &nbsp;treba zadržati i posebno privući na&scaron;e ljude koji se nalaze u inostranstvu, kroz atraktivan ambijent&rdquo;, rekao je Spajić, dodajući da je prioritet uključivanje naprednih tehnologija u poslovanju.
Spajić je, govoreći o intenziviranju saradnje između SAD-a i Crne Gore tokom posljednjih nekoliko godina, najavio da je jedan od najvećih prioriteta Vlade.
On je najavio da bi uskoro trebalo da bude potpisan međudržavni sporazum sa SAD-om koji će biti &bdquo;majka svih međunarodnih sporazuma&ldquo; i po značaju i opsegu jedan od standarda za ekonomsku saradnju Crne Gore i drugih država.
Izvr&scaron;ni direktor AmCha-a Marko Miročević kazao je da su članstvo u NATO i skoro članstvo u EU, potvrda kvaliteta sigurnosti i bezbjednosti.
&ldquo;Međutim, samo u sprezi sa jasnim i kvalitetnim javnim politikama, koje pospje&scaron;uju investiranje i sam poslovni ambijent, možemo računati na značajan priliv investicija iz SAD-a i razvijenih zemalja EU&rdquo;, rekao je Miročević.
On je kazao da je Amcham pouzdan partner Vlade u kreiranju takvih politika.
&ldquo;Na&scaron; cilj je jasan - želimo da budemo podr&scaron;ka procesu EU integracija i snažan glas poslovne zajednice&rdquo;, dodao je Miročević.
Već punu deceniju, kako kaže, izvje&scaron;taj AmCham-a o poslovnom ambijentu pokazuje da sve članice Komore snažno podržavaju proces evropskih integracija.&nbsp; Napominje i da kompanije očekuju da će Crna Gora, približavajući se standardima poslovanja EU, značajno unaprijediti vladavinu prava, transparentnost i predvidljivost poslovnog okruženja, čime će se smanjiti sistemski rizici i dodatno ohrabriti investicije.
Iz AmCham-a je posebno istaknuto produbljivanje saradnje sa AmCham EU, organizacijom koja u Briselu predstavlja najveće američke kompanije i posjeduje značajnu ekspertizu kada su u pitanju evropske politike koje utiču na poslovanje i transatlantsku trgovinu.
Potpisivanjem Memoranduma o saradnji sa AmCham EU, članicama AmCham Montenegro omogućen je direktniji pristup evropskim politikama, ali iz perspektive transatlantskog partnerstva i američke poslovne zajednice.

Spajić: Slijedi dobar poslovni ambijent za privredu

PREMIJER OPTIMISTIČAN

Ministarstvo finansija za sada nije predložilo Vladi ukidanje akciza na gorivo, &scaron;to, prema riječima ministra finansija Novice Vukovića, ne znači da to neće uraditi u narednom periodu, u zavisnosti od situacije na trži&scaron;tu.
&bdquo;U ovom trenutku nijesmo na Vladi delegirali predlog na taj način, ali ne znači da u narednom periodu nećemo reagovati ukoliko bude potrebno&ldquo;, kazao je Vuković novinarima nakon sastanka u Američkoj privrednoj komori (AmCham), prenosi agencija Mina business.
On je dodao da se situacija pomno prati.
Vuković je podsjetio da akcizni kalendar i način uspostavljanja cijene zavisi od mnogo faktora, ali i da treba imati u vidu poruke premijera Milojka Spajića i ministra energetike i rudarstva Admira &Scaron;ahmanovića da nema nesta&scaron;ice goriva i da su obezbijeđene dovoljne količine za dva do dva i po mjeseca.&nbsp;
&bdquo;Ministarstvo finansija prati sve indikatore na trži&scaron;tu, kao i &scaron;ta su potrebe Crne Gore u odnosu na to&ldquo;, naveo je Vuković.

Vuković: Nijesmo predložili Vladi ukidanje akciza na gorivo, pratimo situaciju

SAOPŠTIO MINISTAR FINANSIJA

Cijene nafte su već treći dan zaredom stabilne, nakon ogromnog skoka od prije nekoliko dana, saop&scaron;tio je državni sekretar u Ministarstvu finansija Tarik Turković.
"Trenutno cijena West Texas Intermediate (WTI) oko 84 dolara po barelu, a sirove nafte Brent između 87,5 dolara i 88 dolara po barelu", napisao je Turković svom nalogu na mreži X.
Podsjetio da se vrhunac desio prije tri dana, kada je cijena WTI dostigla 119,48 dolara po barelu, a Brenta 119,5 dolara po barelu.
&bdquo;To je najvi&scaron;e od 2022. godine&ldquo;, zaključio je Turković.

Turković: Cijene nafte stabilne

SAOPŠTIO DRŽAVNI SEKRETAR U MINISTARSTVU FINANSIJA

Cijena goriva u Crnoj Gori mogla bi biti niža oko 27 centi po litru ukoliko bi država prepolovila akcize na gorivo, saop&scaron;tila je savjetnica predsjednika Crne Gore za održivi razvoj, Olivera Vukajlović.
Ona je kazala da bi, u trenutku kada rast cijena dodatno opterećuje budžete građana i privrede, takva mjera predstavljala brzo i konkretno olak&scaron;anje.&nbsp;
&ldquo;Iako su poskupljenja dobrim dijelom posljedica nestabilnosti na svjetskom trži&scaron;tu nafte i geopolitičkih de&scaron;avanja, struktura cijene goriva pokazuje da država kroz akciznu politiku može značajno uticati na konačnu cijenu koju plaćaju građani&rdquo;, navela je Vukajlović u saop&scaron;tenju.
Prema njenim riječima, dodatnu zabrinutost izazivaju procjene iz energetskog sektora da bi cijene naftnih derivata mogle nastaviti da rastu već u narednom obračunskom periodu, i to najmanje za iznos posljednjeg povećanja, to jest 16 centi po litru.&nbsp;
&ldquo;Čak i u slučaju stabilizacije globalnog trži&scaron;ta, eventualno pojeftinjenje najvjerovatnije ne bi do&scaron;lo brzo, već bi proces smanjenja cijena trajao duže vrijeme&rdquo;, rekla je Vukajlović.
Trenutna cijena dizela iznosi 1,5 eura po litru, a njena struktura jasno pokazuje gdje nastaje najveći dio opterećenja: nabavna cijena na berzi 68 centi, akciza 44 centa, porez na dodatu vrijednost (PDV) 26 centi i tro&scaron;kovi i marža trgovaca 12 centi.
&ldquo;To znači da država kroz akcize i PDV uzima oko 70 centi po svakom litru goriva, odnosno gotovo polovinu cijene koju plaćaju građani&rdquo;, navela je Vukajlović, prenosi Mina business.
Analize, kako je kazala, pokazuju da bi smanjenje akciza oko 30 odsto snizilo cijenu goriva na približno 1,34 eura po litru, odnosno na nivo prije posljednjeg povećanja. Ukoliko bi se akcize smanjile 50 odsto, cijena goriva mogla bi biti niža i do 27 centi po litru.
&ldquo;U vremenu globalne nestabilnosti i rasta tro&scaron;kova života, odgovorna politika mora tražiti načine da ublaži pritisak na građane i privredu. Smanjenje akciza na gorivo predstavlja jednu od najbržih i najefikasnijih mjera koja bi mogla donijeti konkretno olak&scaron;anje&rdquo;, smatra Vukajlović.
Građani Crne Gore, kako je kazala, ne mogu sami nositi puni teret globalnih ekonomskih kriza.&nbsp;
&ldquo;Važno je razmotriti sve mogućnosti koje mogu doprinijeti za&scaron;titi životnog standarda građana i stabilnosti privrede, jer svako novo povećanje cijena goriva preliva se u lanac novih poskupljenja u čitavoj ekonomiji&rdquo;, zaključila je Vukajlović.

Vukajlović: Smanjenje akciza moglo bi sniziti cijenu goriva 27 centi po litru

SAOPŠTILA SAVJETNICA PREDSJEDNIKA CRNE GORE ZA ODRŽIVI RAZVOJ

Uprkos rastu cijena goriva, karte za gradski prevoz u Podgorici neće poskupiti, uvjerava direktor Puteva Rado&scaron; Zečević, prenosi RTV Podgorica.
Takođe, navodi da linije neće biti korigovane zbog spekulacija oko nesta&scaron;ice goriva.
&ldquo;Gradski prevoz ne smije da fali, može da fali za građevinski dio i možemo da stanemo nekoliko dana, ali prevoz ne smije&ldquo;, poručio je Zečević.
Zečević ne očekuje poskupljenje i ističe da nije bilo najave oko toga.

Zečević: Karte za gradski prevoz neće poskupjeti

UPRKOS RASTU CIJENA GORIVA

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) podnijela je krivičnu prijavu Vrhovnom i Specijalnom državnom tužila&scaron;tvu protiv &scaron;est osoba, zbog sumnje da se iza sudskog spora protiv kompanije krije poku&scaron;aj organizovanog izvlačenja vi&scaron;emilionske od&scaron;tete. Kako je potvrđeno Portalu RTCG iz EPCG u odgovoru na pitanja povodom ovog slučaja, finansijski nalazi ukazuju na pričinjenu &scaron;tetu u iznosu od 5,8 miliona eura.
Spor se odnosi na tvrdnje firme &bdquo;Kvadrat komerc&ldquo; DOO o navodnoj &scaron;teti nastaloj zbog prekida isporuke električne energije, &scaron;to je navodno onemogućilo proizvodnju i realizaciju ugovora vrijednih desetine miliona eura.
EPCG, kako su rekli, ističe niz nelogičnosti i nedostataka dokaza koji dovode u pitanje osnovanost potraživanja.
&ldquo;Milioni bez fabrike, proizvodnje i struje&ldquo;, tako se u saop&scaron;tenju za RTCG opisuje situacija u kojoj se, prema dostupnoj dokumentaciji, postavlja ozbiljna sumnja u postojanje organizovane kriminalne grupe koja poku&scaron;ava da kroz sudski postupak naplati od&scaron;tetu bez realne ekonomske osnove.
&ldquo;Prema navodima iz postupka, fabrika sa 50 ma&scaron;ina mogla je raditi na snagu električne energije kakvu tro&scaron;i prosječan stan. Firma koja je godinama imala minimalnu dobit potpisivala je ugovore vrijedne desetine miliona eura. Proizvodnja vrijedna 25 miliona eura navodno je izostala, ali bez jasnih tragova narudžbina, isporuka ili proizvodnih evidencija&rdquo;, kazali su iz EPCG-a.
Istovremeno, kako su izjavili, finansijski nalazi pokazuju da se iz dobiti od nekoliko hiljada eura dolazi do procjene &scaron;tete u iznosu od 5.8 miliona eura (glavni dug 2.8 miliona plus kamata), dok su ma&scaron;ine koje bi trebalo da proizvode robu, prema dokumentaciji, izvezene jo&scaron; prije perioda u kojem je ta proizvodnja trebalo da se dogodi.
&ldquo;Kada se sve te činjenice stave jedna pored druge, otvara se pitanje koje prevazilazi običan poslovni spor: da li je riječ o pogre&scaron;nim procjenama ili o poku&scaron;aju da se kroz sudski postupak iz državne kompanije naplati vi&scaron;emilionska od&scaron;teta bez realne ekonomske osnove&rdquo;, naveli su iz EPCG.
Zbog toga je, kako kažu, legitimno i u javnom interesu postaviti nekoliko vrlo konkretnih pitanja.
&ldquo;Tim prije &scaron;to izvr&scaron;ni direktor &lsquo;&rsquo;Kvadrat komerca&rsquo;&rsquo; DOO zaključuje ugovor sa fizičkim licem, tj. sam sa sobom, kojim ustupa potraživanje &lsquo;&rsquo;Kvadrat komerca&rsquo;&rsquo; DOO koje je po osnovu &scaron;tete to pravno lice imalo prema EPCG. Koji su razlozi ustupanja potraživanja, ukoliko firma posluje u skladu sa propisima države Crne Gore? Da li je u momentu zaključivanja takvog ugovora, Kvadrat komerc DOO imao dospjele obaveze koje nije mogao da realizuje? Koji je razlog &scaron;to obaveze nisu realizovane? Koji je status firme &lsquo;&rsquo;Kvadrat komerc&rsquo;&rsquo; DOO na dana&scaron;nji dan? Da li su blokirani računi, u kom iznosu i po kom osnovu su blokirani? &ldquo;, istakli su iz EPCG.
Ugovor o ustupanju potraživanja je, kako kažu, zaključen 20. maja 2013. godine, a dio navodnih ugovora o prodaji proizvedene robe (ugovori o dugoročnoj poslovnoj saradnji) raskinuti su 14. maja 2013. godine, 15. decembra 2013. godine i 14. juna 2014. godine.
&ldquo;EPCG se danas suočava sa posljedicama odluka i postupaka iz ranijeg perioda, a koji, prema dostupnoj dokumentaciji, otvaraju ozbiljna pitanja o kvalitetu tada&scaron;njih procjena, upravljanja i pravne za&scaron;tite. Upravo zato se postavlja pitanje kako je postupak bez jasnog ekonomskog i činjeničnog osnova mogao trajati godinama. U međuvremenu, Elektroprivreda Crne Gore podnijela je krivičnu prijavu Vi&scaron;em državnom tužila&scaron;tvu protiv &scaron;est osoba, zbog sumnje da se iza spora krije poku&scaron;aj organizovanog izvlačenja vi&scaron;emilionske od&scaron;tete iz te kompanije&rdquo;, kazali su iz te kompanije.
EPCG navodi 15 konkretnih pitanja koja otvaraju sumnju u cijeli slučaj
Prvo je pitanje, dodaju, može li fabrika sa 50 ma&scaron;ina raditi na struju jačine jednog stana.
&ldquo;Odgovor je da se tvrdi da je proizvodni pogon sa 50 ma&scaron;ina, &scaron;est linija i 30 radnika u dvije smjene mogao raditi sa odobrenom snagom od samo 8 kW &ndash; približno potro&scaron;nja četiri pegle istovremeno. Elementarna tehnička logika govori da takav pogon ne može ni pokrenuti, a kamoli proizvoditi robu vrijednu desetine miliona eura&ldquo;, kazali su iz te kompanije.
Na pitanje gdje je roba vrijedna 25 miliona eura, kažu da nema tragova faktura, otpremnica, evidencije proizvodnje, narudžbina ili isporuka.
&bdquo;Bez tih elemenata ne može se govoriti o realnoj proizvodnji, a kamoli o izgubljenoj dobiti u milionskim iznosima&ldquo;, kazali su iz EPCG.
Potom, kako se od 2.902 eura dobiti dolazi do pola miliona.
&ldquo;Finansijski izvje&scaron;taji pokazuju da je firma 2010. godine ostvarila dobit od 2.902 eura. Međutim, u nalazu vje&scaron;taka ta cifra se transformi&scaron;e u 527.199 eura dobiti. Ova &bdquo;izgubljena dobit&ldquo; je za 2011. godinu, po nalazu vje&scaron;taka ekonomske struke, jer nije do&scaron;lo do pune realizacije ugovora sa firmom &bdquo;Spin Textil Group&ldquo;. Preostali iznos do pune naknade izgubljene dobiti (2.654.353,21 EUR), vje&scaron;tak je na&scaron;ao kroz ostala 4 ugovora, sa čijom realizacijom nije ni započeto&rdquo;, kažu iz EPCG-a.
To, kako su naveli, znači da je procjena dobiti povećana za vi&scaron;e hiljada procenata.
&ldquo;U ozbiljnoj ekonomskoj analizi takav skok zahtijevao bi izuzetno snažne i detaljno obrazložene pretpostavke. U ovom slučaju javnost s pravom pita: na čemu se zasniva takva računica?&rdquo;
Odgovaraju i na pitanje kako se tro&scaron;kovi kredita i plata pretvaraju u &scaron;tetu.
&ldquo;Kreditna zaduženja, otplata glavnice, kamate i plate zaposlenih predstavljaju redovne tro&scaron;kove poslovanja svake kompanije. To su ulaganja bez kojih firma ne može raditi. Kada se takvi tro&scaron;kovi prikažu kao &scaron;teta, dobija se slika kao da svaka firma koja uzme kredit automatski trpi gubitak. Takva logika je suprotna osnovnim principima poslovnih finansija&rdquo;, kažu iz EPCG.
Kako dva potpuno suprotna vje&scaron;tačenja mogu biti naknadno usagla&scaron;ena
&ldquo;Jedan nalaz govori o marži od oko 5%, dok drugi iz iste situacije izvodi dobit koja je desetinama puta veća od realne dobiti firme. Radi se o iznosima koji se razlikuju dvostruko: od cca 1.3 miliona do&scaron;lo se do vi&scaron;e od 2.5 miliona. To nijesu nijanse u procjeni, već fundamentalno različite metodologije i zaključci. Uprkos tome, jedan vje&scaron;tak je kasnije prihvatio obrazloženje drugog koje je, od strane suda, prihvaćeno bez jasnog obja&scaron;njenja kako dva međusobno suprotna zaključka mogu istovremeno predstavljati osnov za presudu&rdquo;, naglasili su iz EPCG.
Tu je i pitanje kako se planira proizvodnja bez ma&scaron;ina.
&ldquo;Prema dokumentaciji dostavljenoj sudu, veći dio ma&scaron;ina je izvezen jo&scaron; 2010. godine. Međutim, ugovori na osnovu kojih se potražuje &scaron;teta odnose se na period 2010&ndash;2015. godine. To otvara vrlo jednostavno pitanje: kako se planira proizvodnja u milionima eura bez osnovne proizvodne opreme, budući da su ma&scaron;ine izvezene u periodu kada je trebalo početi s realizacijom ugovora&rdquo;, kažu iz kompanije.
Pitanje koje takođe ozvara sumnju je kako firma sa jednim eurom kapitala potpisuje ugovore od 27 miliona?
&ldquo;Kvadrat Komerc je firma osnovana sa 1 euro osnivačkog kapitala. Finansijski izvje&scaron;taji pokazuju minimalne prihode i male profite. Uprkos tome, zaključeni su međunarodni ugovori vrijedni preko 27 miliona eura. U poslovnoj praksi takvi poslovi zahtijevaju ozbiljan kapital, bankarske garancije, logistiku i proizvodne kapacitete. Zato se nameće pitanje kako je mala firma bez kapitala mogla garantovati realizaciju takvih ugovora&rdquo;, navode iz EPCG.
Za&scaron;to četiri od pet ugovora nikada nijesu ni započeta
Kako ističu u EPCG, od pet ugovora ukupne vrijednosti preko 27 miliona eura, realizovan je samo dio jednog.
&ldquo;Ostala četiri ugovora nikada nijesu ni započeta. Ako nema realizacije, nema proizvodnje, nema faktura i nema isporuke robe, postavlja se pitanje na osnovu čega se procjenjuje izgubljena dobit&rdquo;, navode iz kompanije.
Logično pitanje bi bilo i ako su prekidi struje uzrok milionske &scaron;tete, gdje su žalbe.
&ldquo;U realnom poslovanju, kada prekid napajanja ugrozi proizvodnju, kompanije odmah podnose prigovore i zahtjeve za naknadu &scaron;tete. U ovom slučaju takvih žalbi praktično nema. To je izuzetno neobično ako se tvrdi da je &scaron;teta bila milionska&rdquo;, kažu iz EPCG.
Na pitanje gdje je evidencija o proizvodnji odgovaraju da u ozbiljnoj proizvodnji se vodi precizna evidencija: koliko je robe proizvedeno, kada, na kojoj liniji, za kog kupca i po kojoj cijeni. Takva dokumentacija je osnov svake poslovne kontrole. U ovom predmetu, kako navode, takva evidencija nije prezentovana.
Kako se fabrike &scaron;irom Evrope muče sa energetskim kapacitetima, a ovdje je dovoljno 8 kW?
&ldquo;Industrijski pogoni &scaron;irom Evrope ulažu ogromna sredstva u elektroenergetske priključke i stabilno napajanje jer bez toga nema proizvodnje. U ovom slučaju ispada da je za rad fabrike sa desetinama ma&scaron;ina dovoljno ono &scaron;to je u praksi snaga jednog stana. Takav zaključak izaziva ozbiljne dileme&rdquo;, napominju iz EPCG.
Neke činjenice nijesu uzete u obzir
Na pitanje da li je sud imao sve relevantne činjenice, kažu da postoje indicije da pojedine ključne činjenice nijesu u potpunosti uzete u obzir prilikom formiranja vje&scaron;tačenja i sudskog zaključka.
&ldquo;U postupku ovakve složenosti svaka činjenica može biti presudna, pa je legitimno pitanje da li su svi elementi zaista sagledani u cjelini&rdquo;, navode u kompaniji.
Na pitanje kako firma koja posluje sa minimalnom dobiti odjednom generi&scaron;e milionsku &scaron;tetu, kažu da finansijski izvje&scaron;taji pokazuju da je firma godinama poslovala sa vrlo malim profitima, a u jednoj godini čak i sa gubitkom. Iz takvog poslovanja te&scaron;ko je izvesti zaključak o potencijalnoj dobiti od vi&scaron;e stotina hiljada ili miliona eura godi&scaron;nje.
Za&scaron;to nema tragova o naručiocima robe, takođe je pitanje.
&ldquo;Kada međunarodni partneri naruče robu u milionima eura, oni insistiraju na rokovima, &scaron;alju urgencije i traže isporuku. Takva komunikacija uvijek ostavlja trag. U ovom predmetu takvi tragovi nijesu predstavljeni&rdquo;, kazali su iz EPCG.
Na pitanje za&scaron;to EPCG traži dodatno preispitivanje kažu da je razlog kombinacija nelogičnosti koje je te&scaron;ko ignorisati.
&ldquo;Fabrika sa 50 ma&scaron;ina navodno radi na 8 kW, ugovori vrijedni desetine miliona bez realnih kapaciteta, izvoz ma&scaron;ina prije perioda navodne proizvodnje, ogromna razlika između realne dobiti i procijenjene &scaron;tete, nedostatak osnovnih dokaza o proizvodnji&rdquo;, kažu iz EPCG.
Kada se sve ove činjenice stave zajedno, dodaju, prirodno je pitanje da li je riječ o pogre&scaron;nim procjenama ili o mnogo ozbiljnijem problemu, koji ide ka sumnji u postojanje organizovane kriminalne grupe, a koje zahtijeva temeljno i nezavisno preispitivanje.

EPCG podnijela krivičnu prijavu protiv šest osoba zbog štete od 5,8 miliona eura

ZBOG SUMNJE DA SE IZA SUDSKOG SPORA PROTIV KOMPANIJE KRIJE POKUŠAJ ORGANIZOVANOG IZVLAČENJA VIŠEMILIONSKE ODŠTETE

Izvr&scaron;ni direktor konsultantske kompanije Fidelity consulting Milo&scaron; Vuković ocijenio je da će doći do galopirajuće inflacije, ukoliko narednih dana Vlada Crne Gore ne smanji akcize na gorivo.
Vuković je stava da je povećanje cijena goriva&nbsp; najmanje 12 odsto novi ekonomski &scaron;ok za građane Crne Gore, nakon uvećanja cijena električne energije, komunalnih usluga i povećanja poreza na nekretnine.
On je kazao da je nova cijena goriva nosi rizik jer su energenti na svjetskoj burzi u jednom danu skočili 30 odsto i vratili se, &scaron;to, kako tvrdi, nikada prije nije zabilježeno.
- Država treba da ima spreman odgovor, ali na&scaron;a nije spremna iako nam je svima naplatila po tri centa po litru goriva pro&scaron;le godine. Neko će reći da tri centa nije mnogo, ali od toga je prikupljeno 12 miliona eura. Nijesu formirali neophodne rezerve, a postojeće su formirala tri velika uvoznika. Ovo je važno za crnogorsku ekonomiju jer smo mi uvozno orijentisani i svako povećanje energenta koji je sastavni dio kalkulacije dovodi do povećanja cijena svih usluga i na kraju cijena hrane u Crnoj Gori - rekao je Vuković u&nbsp; informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E.
Smatra da je jo&scaron; pro&scaron;le godine trebalo oformiti naftne rezerve. Međutim, podsjeća da je potro&scaron;eno 11 miliona eura, te da će se nafta morati kupovati po značajno većim cijenama.
Vuković ističe da Vlada ima mehanizme da spusti akcize, jer EU direktiva ne važi za zemlje koje nijesu članice Evropske unije, kao i da smanji uticaj na privredu i građane.
Smatra i da će, ukoliko kriza potraje, turistička sezona biti ugrožena, jer rast cijena avio-karata znači manje putnika na crnogorskim aerodromima.
- Strate&scaron;ke rezerve su amortizer ovih &scaron;okova, jer kad se poveća cijena država pu&scaron;ta naftne rezerve po nižim cijenama da građani i privreda ne bi osjetili toliko &scaron;ok. Mislim da će građani naredne sedmice osjetiti značajno veće cijene u prodavnicama, povećanje usluga, zato &scaron;to je to lančani efekat.
Ono čega me najvi&scaron;e strah je povećanje cijena avio karata, zbog toga &scaron;to je avio gorivo poskupilo značajno vi&scaron;e nego ono koje građani koriste. To znači da će karte biti skuplje, ljudi će manje da lete, a bilo koja oscilacija u tom smislu utiče na na&scaron; turizam. Mnogo je uzajamno povezanih stvari i, na osnovu podataka koje imam za februar, nijesam veliki optimista da će deficit budžeta biti 40 do 50 miliona eura. To je nastavak deficita iz januara i mislim da se Vlada neće odreći akcize iako ima mehanizme za to. Čuo sam argument da ne možemo da smanjimo akcizu zato &scaron;to postoji EU direktiva. Tačno je da u državama Evropske unije akciza ne može da padne ispod 33 centa, pa je država već za 11 centi mogla da smanji akcizu i gorivo bi bilo skuplje samo pet centi - istakao je Vuković.
Prema njegovim riječima, desio bi se totalni kolaps ako bi se kriza nastavila, jer se nafta ne koristi samo za prevozna sredstva, već se od nje pravi mnogo industrijskih proizvoda.
- Ukoliko Vlada ne promijeni uredbu da se mijenja obračun na dvije nedjelje i ako ne promijeni akcize, mi ćemo narednih 14 dana plaćati gorivo 1,50 eura&hellip;&nbsp;
Vidjeli smo da je Hrvatska snizila akcize, napravili su kombinaciju mjera da bi za&scaron;titili građane. Srbija je zabranila izvoz, a vidjeli smo i da države globalno čuvaju svoje resurse, rezerve. Crnogorska Vlada nije formirala ni ono za &scaron;ta su imali novca, te ako se narednih dana ne&scaron;to ne dogodi i ne smanji akciza možemo očekivati galopirajuću inflaciju, možda čak do pet-&scaron;est odsto - naglasio je Vuković.
Vuković je rekao da su naftne kompanije u 2024. godini prihodovale 650 miliona eura, a da im je profit bio 15 miliona eura, odnosno profitna marža 2,4 odsto. To znači, obja&scaron;njava on, da trenutna cijena po kojoj se prodaje i nabavlja gorivo ugrožava veliki broj naftnih kompanija.
- Jugopetrol je zaradio sedam miliona i ta kompanija, Lukoil, Ina bi možda opstali, a svi ostali bi mogli slobodno da stave ključ u bravu. Država ne&scaron;to mora uraditi, mora se naći kompromisno rje&scaron;enje, omogućiti da se iz naftnih rezervi snabdijevaju po nižim cijenama i da se taj gubitak apsorbuje. Uloga države je da spriječi da se ovakvi &scaron;okovi prenose dalje na privredu i građane - poručio je Vuković.
Vidljivo je, kaže Vuković, i da je Rusija pobjednik u trenutnoj krizi, jer su ukinute američke sankcije na rusku naftu.
- Evropa ima problem zato &scaron;to tečni gas nabavlja iz Katara, koji je takođe zaustavio proizvodnju. Jedino rje&scaron;enje Evropi je da kupuje gas od Rusije, a oni su donijeli odluku da 1. januara 2027.godine prestanu sa kupovinom ruskog gasa. Tako da je to nezavidna situacija i ne bih bio rado u koži evropskih lidera koji treba da donesu vrlo važne odluke o tome - zaključio je Vuković.

Vuković: Ako Vlada ne smanji akcize na gorivo doći će do galopirajuće inflacije

"ULOGA DRŽAVE DA SPRIJEČI DA SE OVAKVI ŠOKOVI PRENOSE DALJE NA PRIVREDU I GRAĐANE"

Podgorica će, prvi put, od sredine juna biti povezana direktnom avio-linijom sa poznatom, all-inclusive destinacijom &ndash; Antalijom, najavljeno je iz Aerodroma Crne Gore (ACG).&nbsp;
&bdquo;Tu rutu otvara SunExpress, avio-kompanija koja premijerno ulazi na crnogorsko trži&scaron;te. Rotacije su najavljene od 14. juna do kraja oktobra, dva puta sedmično &ndash; utorkom i nedjeljom&ldquo;, rekli su predstavnici ACG, prenosi agencija Mina business.
SunExpress iz Podgorice otvara i linju za Izmir, na kojoj već saobraća i niskobudžetni avio-prevoznik, Pegasus Airlines.&nbsp;
&bdquo;Rotacije su najavljene od 12. juna do kraja oktobra, dva puta nedjeljno, utorkom i petkom&ldquo;, objasnili su iz ACG.
Avio-kompanija SunExpress je u zajedničkom vlasni&scaron;tvu, po 50 odsto, turske nacionalne avio-kompanije Turkish Airlines i Lufthansa Group.

Linija Podgorica-Antalija od sredine juna

SUNEXPRESS DOLAZI U CRNU GORU

Aerodromi Crne Gore (ACG) biće pod pažljivim nadzorom Evropske unije (EU) u pogledu budućih investicija, održivosti i usklađenosti sa evropskim pravilima, posebno kada je riječ o projektima koji podrazumijevaju velika ulaganja i &scaron;irenje kapaciteta.
Iz Delegacije EU u Podgorici za Dan su saop&scaron;tili da su primili k znanju tekući tenderski proces za dodjelu koncesije za crnogorske aerodrome.&nbsp;
Kako su istakli, organizacija i sprovođenje tenderske procedure, kao i svaka odluka u vezi sa budućim modelom upravljanja aerodromima, spadaju u isključivu nadležnost nacionalnih vlasti.
Iz Delegacije EU su poručili da EU ostaje snažan partner Crne Gore u sektoru saobraćaja, naročito kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan, u okviru kojeg Unija sarađuje sa međunarodnim finansijskim institucijama poput Evropske investicione banke i Evropske banke za obnovu i razvoj.
Oni su podsjetili da je Crna Gora od 2012. godine kroz ovaj okvir dobila 214 miliona EUR bespovratnih sredstava EU za saobraćajne projekte, uključujući značajnu podr&scaron;ku modernizaciji željezničkog koridora između Bara i granice sa Srbijom, koji predstavlja ključnu liniju u željezničkoj mreži zemlje.
Kako su objasnili, Evropska komisija (EK) i nacionalne vlasti procjenjuju podobnost investicija na osnovu strate&scaron;kog uklapanja, analize tro&scaron;kova i koristi, uticaja na životnu sredinu i dru&scaron;tvo, kao i usklađenosti sa pravilima EU o podobnosti.
Iz Delegacije EU su naglasili da se projekti velikih pro&scaron;irenja kapaciteta aerodroma suočavaju sa strožim nadzorom zbog visokih tro&scaron;kova i ekolo&scaron;kih razloga, zbog čega takvi projekti nijesu bili prioritet za podr&scaron;ku kroz IPA fondove.
Dodali su da bi se buduće investicije trebalo usmjeriti na unapređenje postojećih kapaciteta aerodroma kroz pobolj&scaron;anje sigurnosti i bezbjednosti, racionalizaciju i jasne mjere dekarbonizacije, poput ekologizacije flota zemaljskih službi, kako bi se obezbijedila održivija povezanost sa drugim vidovima saobraćaja.
U ovoj fazi, kako su saop&scaron;tili, ne postoje planovi za investicije EU u crnogorske aerodrome.

Aerodromi pod pažljivim nadzorom EU