Ekonomija

Ministarstvo finansija donijelo je rje&scaron;enje o privremenom finansiranju za februar.
Rje&scaron;enje o privremenom finansiranju za februar objavljeno je danas na sajtu tog Vladinog resora, a primjenjuje se od 1. februara.
Skup&scaron;tina Crne Gore, zaključno sa 31. decembrom pro&scaron;le godine, nije usvojila ovogodi&scaron;nji budžet.
Shodno tome, Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti je propisano da ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog dono&scaron;enja, potro&scaron;ačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa jedne dvanaestine stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini.
O budžetu za ovu godinu trebalo bi da se raspravlja na dana&scaron;njoj sjednici parlamenta.

Ministarstvo finansija donijelo rješenje o privremenom finansiranju za februar

OBJAVLJENO NA SAJTU VLADINOG RESORA

Poslanici su danas zavr&scaron;ili raspravu o Predlogu izmjena i dopuna Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO), koje će, prema riječima predlagača, pozitivno uticati na životni standard korisnika srazmjernih penzija.
Državna sekretarka u Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Mersida Aljićević rekla je da predložene izmjene i dopune imaju za cilj povećanje socijalne sigurnosti penzionera i osiguranje dostojanstvenog života korisnicima koji se oslanjaju na srazmjerne penzije.
&bdquo;Implementacija ove mjere imaće direktan pozitivan uticaj na životni standard korisnika srazmjernih penzija&ldquo;, poručila je Aljićević na sjednici Prvog vanrednog zasijedanja u ovoj godini, na kojem nije bilo poslanika opozicije.
Parlament je od ponedjeljka nastavio rad, nakon &scaron;to su poslanici opozicije kažnjeni sa 15 dana udaljenja zbog nedavnog onemogućavanja održavanja sjednice zakonodavnog doma na kojoj je trebalo da se odlučuje o budžetu za ovu godinu.
Izmjenama Zakona o PIO predlaže se uvođenje isplate razlike do najnižeg iznosa penzije korisnicima srazmjernih penzija, ukoliko im je zbirni iznos srazmjernih penzija manji od iznosa najniže penzije određene prema članu 29 Zakona, u iznosu od 450 eura.
&bdquo;Zakon je pravičan, solidaran i pokazuje odgovornost prema najstarijim sugrađanima&ldquo;, dodala je Aljićević.
Poslanica Pokreta Evropa sad (PES) Jelenka Andrić kazala je da je usvajanje ovog zakona mjera dostojanstva i pravde za najranjiviju kategoriju stanovni&scaron;tva.
&bdquo;Ova mjera će se ticati 2,5 hiljada ljudi u na&scaron;oj zemlji i na pravi način će pokazati brigu 44. Vlade prema onima koji su zvog rasta cijena do&scaron;li na ivicu egzistencije&ldquo;, saop&scaron;tila je Andrić.
Poslanik Bo&scaron;njačke stranke Mirsad Nurković kazao je da je dobro &scaron;to je Crna Gora prepoznala ovu kategoriju stanovni&scaron;tva.
Riječ je o, kako je rekao, zakonskom tekstu koji treba da uravnoteži minimalna primanja penzionera, navodeći da mu je žao &scaron;to se izmjene nijesu usvojile prije mjesec ili dva, kako bi penzioneri već u januaru primili prve minimalne srazmjenre penzije.
&bdquo;Apelujem da, ipak, ovo zavr&scaron;imo do 10. februara, kako bi penzioneri već u februaru mogli da prime prve srazmjerne penzije&ldquo;, dodao je Nurković.
Poslanik Kluba poslanika ZBCG - Nova srpska demokratija, Velimir Đoković, kazao je da ovo, osim ekonomskog, jeste i pitanje dostojanstva.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/RImDrQLu1s8" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
&nbsp;

Završena rasprava o predloženim izmjenama Zakona o PIO

NASTAVAK SJEDNICE SJUTRA

Sve obaveze prema stomatolo&scaron;kim ordinacijama biće izmirene nakon usvajanja budžeta, kazali su iz Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO), navodeći da su sredstva za januar značajno umanjena zbog privremenog finansiranja.
Stomatolo&scaron;ka komora pokrenula je peticiju kojom se predlaže &scaron;trajk stomatologa koji imaju potpisane ugovore za pružanje stomatolo&scaron;kih usluga sa Fondom zbog neisplaćenih sredstava za decembar i najave smanjenja od 40 odsto za usluge u januaru.
Iz FZO su kazali je, nacrtom budžeta za ovu godinu, Ministarstva finansija Fondu opredijelilo oko 5,6 miliona eura za stomatologe.
Taj iznos je, kako se navodi, na godi&scaron;njem nivou, umanjen u odnosu na pro&scaron;lu godinu i pored velikih napora Fonda da budžet za stomatologiju bude na nivou pro&scaron;logodi&scaron;njeg od &scaron;est miliona.
&bdquo;Aktuelna, novonastala situacija u januaru, posljedica je privremenog načina finansiranja koje je od Ministarstva finansija uvedeno zbog neusvajanja budžeta za ovu godinu u Skup&scaron;tini&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Iz FZO su rekli da će sredstva za januar, koja su značajno umanjena zbog privremenog finansiranja, biti isplaćena u punom iznosu nakon usvajanja budžeta.
"Odnosno, biće izmirene sve obaveze prema stomatolo&scaron;kim ordinacijama", poručili su iz Fonda.
To, kako su kazali, znači da će raspodjela sredstava ići u skladu sa ustaljenom praksom, u iznosu koji bude usvojen godi&scaron;njim budžetom u Skup&scaron;tini.
Iz Fonda su napomenuli da su, nakon okončanog javnog poziva na koji su se prijavile 183 stomatolo&scaron;ke ordinacije, pristupili proceduri provjere dokumentacije, nakon čega će se početi sa zaključivanjem novih, dvogodi&scaron;njih ugovora sa ordinacijama koje budu ispunile uslove definisane pozivom.
&bdquo;FZO ostaje otvoren za svaki vid saradnje sa Stomatolo&scaron;kom komorom jer smo svjesni značaja usluga koje pružaju na&scaron;im građanima i u tom smislu će u nama uvijek imati pouzdanog partnera&ldquo;, dodaje se u saop&scaron;tenju.

FZO: Sve obaveze prema stomatolozima biće izmirene nakon usvajanja budžeta

STOMATOLOZI POKRENULI PETICIJU ZA ORGANIZOVANJE ŠTRAJKA

Zbog bojkota trgovina u petak, 31. januara, pet najvećih trgovinskih lanaca zabilježili su pad prometa od 56,14 odsto, u odnosu na uporedni petak &ndash; 24. januar, saop&scaron;teno je Danu iz Poreske uprave.
Tog dana građani su, na poziv Alternativa Crna Gora, bojkotovali trgovinske lance zbog previsokih cijena namirnica.
Najveći pad prometa zabilježen je u sjevernoj regiji, gdje je promet pao za 61,4 odsto.
Centralna regija je bilježila pad prometa od 57,89 odsto, dok je u južnoj 52,20 odsto manje u kasi bilo novca.
Promet u navedenim trgovinskim lancima u petak, 24. januara, bio 2.790.909, dok je tokom bojkota bio 1.224.172 eura.
Iz Alternative Crne Gore su poručili da će, ukoliko se bojkot pokaže uspje&scaron;nim, blokade biti duže.

Bojkot smanjio promet 56 odsto

PODACI PORESKE UPRAVE

Bojkot kupovine u trgovačkim lancima, koji je organizovan juče uspio je, saop&scaron;teno je iz Alternative Crna Gora koja je inicirala akciju.
"Po&scaron;tovane građanke i građani, čestitamo vam na bojkotu, koji je USPIO! Možda smo prvi put bili jedinstveni i poslali snažnu poruku da uprkos svim podjelama koje su nam očigledno nametnute, možemo da budemo složni!
Bojkot se nastavlja u narednim danima. Obavijestićemo javnost o svim narednim koracima!", naveli su na Facebook stranici.
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;

Alternativa CG: Bojkot uspio, nastavlja se narednih dana

"OBAVIJESTIĆEMO JAVNOST O SVIM NAREDNIM KORACIMA"

Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku Nik Đeljo&scaron;aj saop&scaron;tio je da je Vlada na dana&scaron;njoj sjednici produžila akciju "Limitirane cijene".
Prema riječima Đeljo&scaron;aja, biće snižene cijene istih artikala kao i u dosada&scaron;njoj akciji koja traje do sjutra.&nbsp;
"Mi smo danas produžili ovu akciju do 30. aprila, sa istim artiklima kao u prethodnom periodu", kazao je on. &nbsp;
Poručio je da je cilj akcije da se zaustavi rast cijena osnovnih namirnica. Dodaje da Ministarstvo priprema jo&scaron; neke mjere uporedo sa limitiranjem cijena.&nbsp;
"Svi statistički podaci pokazuju da nije bilo inflacije u prethodnom periodu i da su se cijene stabilizovale", kazao je on.&nbsp;
Đeljo&scaron;aj je rekao da je Ministarstvo uporedilo cijene proizvoda iz akcije "Limitirane cijene" sa onima u regionu i da je istraživanje pokazalo da su cijene daleko jeftinije nego u Hrvatskoj i Srbiji.&nbsp;
Potpredsjednik Vlade nije želio da komentari&scaron;e situaciju u vezi sa bojkotom cijena u Hrvatskoj. Upitan da li podržava bojkot trgovinskih lanaca u Crnoj Gori, kazao je da podržava &scaron;to veću kupovinu domaćih proizvoda.
"Ako budem i&scaron;ao ovih dana u prodavnice, kupiću domaće proizvode. Mi kreiramo ambijent u kom domaća privreda treba da se razvija. Da su se danas trgovine pitale, mi ne bismo produžili akciju", kazao je on. &nbsp;
Đeljo&scaron;aj je izjavio da je analiza pokazala da je isplativije i bolje za građane ograničavanje cijena, nego marži.

Vlada produžava akciju "Limitirane cijene"

ODLUČENO NA DANAŠNJOJ SJEDNICI

Ministarska rada, zapo&scaron;ljavanja i socijalnog dijaloga Naida Ni&scaron;ić ističe da će se izmjenama zakona djelatnost Fonda rada pro&scaron;iriti i omogućiti zaposlenima kojima poslodavci nijesu uplatili doprinose, a da ta preduzeća vi&scaron;e ne postoje, da odu u penziju. Za sve one koji rade u aktivnim preduzećima, uplata doprinosa će se od sada lak&scaron;e pratiti i na vrijeme sankcionisati, prvenstveno kroz jaču saradnju sa Poreskom upravom i Inspekcijom rada.
Kako je objasnila Ni&scaron;ić u Jutarnjem programu TVCG, dio doprinosa koji uplaćuju poslodavci ide u Fond rada i on treba da bude garantna institucija.
"Kad zaposleni čija preduzeća vi&scaron;e ne postoje ima makar jedan uslov za penziju, a ovaj u vezi doprinosa nije moguće ispuniti, tu će biti uključen Fond rada kao garancija da pokrije te doplate. Ako imamo 10, dvije ili pet godina staža, a imamo dokaza da je ta osoba to vrijeme radila, a da poslodavac nije uplatio doprinose, u tom dijelu se uključeuje Fond rada", navodi Ni&scaron;ić.
Dokaz da su radili za taj period uglavnom se nalazi kod Poreske uprave, Fonda PIO ili Zavoda za zapo&scaron;ljavanje.
"Apelovala bih da se ne pristaje na usmeno sklapanje poslovnih ugovora, to je faktički rad koji se može utvrditi samo ako se to lice nađe na radnom mjestu prilikom inspekcija. Zaposleni moraju voditi računa o ugovoru o radu, radnoj knjižici, rje&scaron;enju o prestanku radnog odnosa, jer u to dokumeta koja služe kao dokazi.
Zaposleni u Fondu rada imaju komunikaciju sa Zavodom za zapo&scaron;ljavanje, Poreskom upravom, Fondom PIO i po službenoj dužnosti veliki dio dokumentacije se dobije i ne bude problem u tom dokazivanju. Uglavnom početak i prestanak rada je evidentiran kod jedne od pomenutih institucija, a onda Fond rada odrađuje drugi dio posla", objasnila je Ni&scaron;ić.
Dodaje da Fond rada ima svoja sredstva i puni se dijelom od doprinosa, te da su njihove analize pokazale da neće biti veliki broj ljudi kojima će trebati ova pomoć.
"To neće biti neki veliki fiskalni efekat i neće izlaziti iz okvira budžeta Fonda. Kako vrijeme odmiče i radna prava će se bolje po&scaron;tovati, a i građani su sada ažurniji da prate poslodavce. Tako da smo zaključili da je to jedan broj zaposlenih kod kojih treba da reagujemo, koji su žrtve tranzicije 90-ih godina ili su to neki sporadični poslodavci koji ne ispunjavaju propise. Iz na&scaron;ih procjena je to oko 500 ljudi, a tačan broj ćemo znati kad se usvoji ovo zakonsko rje&scaron;enje", naglasila je ministarka.
Ni&scaron;ić je ponovila da će se ovo zakonsko rje&scaron;enje odnositi na sve zaposlene koji ostvare jedan od ulova za odlazak u penziju.
"&Scaron;to se tiče sankcija za one firme koje su likvidne, a ne uplaćuju doprinose, mogu da kažem da se naplata poreza i doprinosa obavlja preko Poreske uprave sa kojom imamo blisku saradnju. Uprava prelazi na novi informacioni sistem koji će ubrzati postupke, tako da ukoliko nekome nijesu uplaćeni doprinosi, aktiviraćemo poresku i inspekciju rada", nagla&scaron;ava Ni&scaron;ić.
Ona je pozvala sve zaposlene da redovno kontroli&scaron;u svoje M4 obrazce, jer tamo gdje preduzeće postoji, naći će način da naplate doprinose.

Nišić: Našli smo način da odu u penziju i oni kojima poslodavci nijesu uplatili doprinose

MINISTARKA O IZMJENAMA ZAKONA

Najveća bruto zarada u novembru je iznosila 74.039 eura, kazali su &ldquo;Danu&rdquo; iz Poreske uprave.
U neto iznosu to je oko 54,5 hiljada eura. Osoba koja je primila tu zaradu u novembru je zaposlena u djelatnosti trgovina na veliko kompjuterima, kompjuterskom opremom i softverima.
Ostale četiri najveće plate za novembar su isplaćene zaposlenima u djelatnosti hoteli i sličan smje&scaron;taj.
Druga najveća bruto plata za novembar je iznosila 45.286 eura, &scaron;to je u neto iznosu oko oko 33,5 hiljada eura.
Treća najveća bruto plata u novembru je bila 41.883 eura, četvrta 40.596 eura, a peta 36.049 eura, &scaron;to je oko 26,5 hiljada eura.
Prosječna plata za novembar je iznosila 993 eura.

Najveća bruto plata u novembru iznosila 74 hiljade eura

Sve po&scaron;iljke koje su stigle putem Po&scaron;te Crne Gore od 1. januara 2025. godine, a koje jo&scaron; nijesu isporučene, privremeno su smje&scaron;tene u skladi&scaron;tu Po&scaron;te, gdje čekaju zavr&scaron;etak potrebnih postupaka, saop&scaron;teno je iz Uprave carina&nbsp;
"Zbog tehničkih izazova i testiranja aplikacije ePaP, koja jo&scaron; uvijek nije stavljena u produkciju (njeno pu&scaron;tanje u rad očekuje se u narednim danima), Uprava carina, u saradnji sa Po&scaron;tom Crne Gore, intenzivno radi na pronalaženju najboljeg rje&scaron;enja kako bi se veliki broj po&scaron;iljki pristiglih od početka godine &scaron;to prije isporučio krajnjim korisnicima", navode u saop&scaron;tenju.&nbsp;
Kako su objasnili, do sada je održano vi&scaron;e sastanaka sa predstavnicima Po&scaron;te, na kojima su definisana jasna uputstva za dalji rad sa pristiglim po&scaron;iljkama.
"Očekujemo da će se u narednim danima, kroz primjenu dogovorenih procedura, uspostaviti kontinuitet u obradi i isporuci po&scaron;iljki koje trenutno čekaju u skladi&scaron;tu Po&scaron;te Crne Gore. Molimo građane za razumijevanje i strpljenje u vezi sa nastalom situacijom", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.

Uprava carina: Pošiljke od 1. januara koje nijesu isporučene nalaze se u Pošti Crne Gore

"MOLIMO GRAĐANE ZA RAZUMIJEVANJE"

Ana Vujičić iz Podgorice rije&scaron;ila je nedavno stambeno pitanje. Za Radio Crne Gore kazala je da su cijene realno visoke i prilično ujednačene.
&ldquo;Potpuno su se ujednačile cijene kvadrata stana u centru i na nekim udaljenijim mjestima idu i do 2.500 eura pa i preko toga. Mislim da je to za Podgoricu dosta nerealno&rdquo;, kazala je ona.
Analitičar trži&scaron;ta Jovan Rabrenović kazao je da su prema zvaničnoj statistici tokom pro&scaron;le godine prosječne cijene porasle oko stotinu eura i dostigle 1.850 eura, ali smatra da su realno one značajno vi&scaron;e.
&ldquo;U Podgorici, recimo, ne možete naći nekretninu po nekoj cijeni ispod 1.900, a gotovi stanovi su već preko 2.500 eura&rdquo;, istakao je on.
Jeftinih stanova, kaže Rabrenović, nema vi&scaron;e ni u drugim djelovima na&scaron;e zemlje.
&ldquo;Nekada su cijene u centralnom dijelu i na sjeveru bile niske, sada imamo 2.500 eura cijenu kvadrata u Kola&scaron;inu&rdquo;, kaže on.
Ksenija Nikolić iz Udruženja Agencija za nekretnine kaže da su cijene visoke zbog velikog interesovanja. Ono je, kaže, najvi&scaron;e na primorju, posebno na ekskluzivnim lokacijama u Tivtu, Herceg Novom, Budvi.
&ldquo;Iako su strane investicije ove godine zabilježile pad u odnosu na rekordne iznose iz pro&scaron;le godine, mnogi strani investitori, uključujući i Ruse i Ukrajince, i dalje aktivno ulažu u Crnu Goru. Oni trenutno prodaju nekretnine s velikim dobitkom zbog cijena koje trži&scaron;te nudi&rdquo;, kaže Nikolić.
Rabrenović dodaje da su na tražnju uticale i povoljne kamatne stope od pet do sedam odsto, kao i inflacija.
Analize Ministarstva finansija predviđale su blagi pad cijena.
Sagovornici Radija Crne Gore smatraju da to sada nije realno.
&ldquo;Sve dok je ponuda veća od tražnje, cijene neće padati, naprotiv&rdquo;, rekao je Rabrenović.
&ldquo;Prognoze su veoma pozitivne kada je riječ o interesovanju za trži&scaron;te Crne Gore, tako da ne bismo govorili ni o kakvom padu jer izgledi govore suprotno&rdquo;, rekla je Nikolić.
I u slučaju eventualnog odlaska dijela stranaca iz na&scaron;e zemlje ne bi do&scaron;lo do značajnih korekcija na trži&scaron;tu.
Na pitanje da li po ovim cijenama sada treba ulagati u nekretnine, analitičar trži&scaron;ta kaže da ima mogućnosti kupio bi nekretninu i to na kredit.
&ldquo;Jer definitivno iznos kredita i kamate koji on nosi sa sobom neće biti veći od uticaja recimo inflacije i onoga &scaron;to čovjek može da ostvari kupovinom nekretnine&rdquo;, rekao je on.
Visoke cijene nekretnina, napominje Rabrenović, prate i visoke rente koje, kako navodi, variraju od 300 do čak 1000 eura.
Ni na tom polju ne očekuje pad cijena.

Rabrenović: Sve dok je tražnja veća od ponude nema pada cijena stanova

OCJENUJE ANALITIČAR TRŽIŠTA

Alternativa Crna Gora je pozvala građane na op&scaron;ti bojkot megamarketa u petak 7. februara i subotu 8. februara.
"Cijene u crnogorskim megamarketima divljaju, dok plate ostaju iste! Svaki dan svjedočimo nezapamćenim poskupljenjima osnovnih proizvoda, dok vlasnici velikih lanaca gomilaju profite na račun naroda.
Pozivamo sve građane Crne Gore da 07. i 08. februara ne kupuju ni&scaron;ta u megamarketima! Ako morate nabaviti osnovne namirnice, kupujte ih u malim, lokalnim marketima", naveli su FB objavi.

Alternativa pozvala na bojkot megamarketa u petak i subotu