Ekonomija

Proizvođači nafte iz zemalja Persijskog zaliva izgubili su oko 15,1 milijardi dolara prihoda od početka rata Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Izraela protiv Irana, procjenjuju agencije za analizu robe.
Prema procjenama firme Kpler, kroz Ormuski moreuz svakog dana obično prolazi oko 1,2 milijarde dolara sirove nafte, rafinisanih proizvoda i tečnog prirodnog gasa, pi&scaron;e Financial Times. Saobraćaj kroz taj moreuz je od zao&scaron;travanja sukoba u Iranu 28. februara uglavnom obustavljen, prenosi Capital.ba.
Saudijska Arabija, kao najveći izvoznik, bilježi najveće gubitke, a procjenjuje se da je od početka rata izgubila 4,5 milijardi dolara, pokazali su podaci kompanije Wood Mackenzie.
Među najizloženijim zemljama je i Irak, jer se oslanja na proizvodnju nafte za oko 90 odsto državnih prihoda.
- Kuvajt i Katar su, takođe, veoma izloženi, ali oba mogu da se pozovu na velike suverene fondove kako bi ublažili kratkoročni uticaj - naveo je ekonomski direktor Wood Mackenzie, Piter Martin.
Unutar Ormuskog moreuza zaglavljeno je najmanje 10,7 milijardi dolarasirove nafte, derivata i tečnog gasa koji ne mogu da dođu do svojih odredi&scaron;ta, tvrdi Kpler.
Wood Mackenzie procjenjuje da proizvođači nafte iz Zaliva, uključujući Saudijsku Arabiju, Irak, Ujedinjene Arapske Emirate (UAE), Kuvajt i Bahrein, zajedno imaju odložene prihode od prodaje i poreza za naftu od 13,3 milijarde dolara. Ta kompanija procjenjuje da je katarska državna energetska kompanija QatarEnergy izgubila oko 571 miliona dolaraprihoda nakon obustave proizvodnje 2. marta.

Zemlje Persijskog zaliva izgubile  oko 15 milijardi dolara prihoda od izvoza nafte

SAUDIJSKA ARABIJA, KAO NAJVEĆI IZVOZNIK, BILJEŽI NAJVEĆE GUBITKE

Da su stambeni krediti izuzetno skupi, pokazuju uzorci koje objavljuju poslovne banke. Ako se klijent zaduži stotinu hiljada eura, banci vrati gotovo duplo vi&scaron;e, a za mjesečnu ratu izdvoji trenutno vi&scaron;e od polovine ili dvije trećine prosječne zarade. Da se za taj iznos, ipak ne može kupiti konforan stan, potvrđuju u Agenciji za nekretnine. Iz Centralne banke su saop&scaron;tili da raste broj odobrenih stambenih kredita, da je udio u ukupnim preko 21%, a prosječna kamata 5,4% ili 0,16 procentnih poena niža nego lani.
Poslovne banke nude stambene kredite, a reprezentativni uzorak jedne od njih pokazuje da je moguće podići i stotinu hiljada eura. Efektivna kamata je bezmalo 5,5 procenata, rok otplate 30 godina.
Nijesu zanemarljivi ni tro&scaron;kovi koji prate zajam i ukupno iznose vi&scaron;e od 650 eura. Mjesečna rata je 536, a banci na kraju klijent vrati skoro 194.000 eura. U drugoj banci moguće je podići i 120.000 eura na ime rje&scaron;avanja stambenog pitanja. Rok vraćanja je kraći, 20 godina, mjesečna rata 784 eura, a ukupan iznos koji korisnik kredita vrati 194.000 eura.
U jednoj od agencija za nekretnine, redakcija Radija Crna Gora provjerila je koliki je stan moguće kupiti za kredit od 100.000 eura.
"U Podgorici do 100.000 može da se kupe stanovi na Zabjelu, Starom aerodromu, Zagoriču, Tu&scaron;kom putu od 40 do 45 kvadrata, zavisno od toga da li je starogradnja ili novogradnja. Preko Morače, Centar, Momi&scaron;ići, Blok 5, 6 i 9 od 35 do 40 kvadrata, dok City kvart, Master kvart, Central Point od 25 do 30 kvadrata. A &scaron;to se tiče Primorja, 20 kvadrata, uglavnom je to Kotor, Sivač, Petrovac, a do 30 kvadrata Herceg Novi, Bar, Ulcinj, Budva &ndash; može da se isto nađe od 20 do 30 kvadrata", kazala je Svetlana Brajović iz agencije za nekretnine.
Monstatova analiza pokazuje da je prosječna cijena kvadrata stana u novogradnji pro&scaron;le godine u Podgorici bila preko 2.100 eura, na Primorju iznad 2.400. Na sjeveru države malo preko 1.500 eura. Međutim, na terenu, reklo bi se, druga slika, pa primjera radi, u turističkom Kola&scaron;inu, kako nam je rečeno u agenciji, kvadrat ko&scaron;ta između 2.000 i 2.500, a na atraktivnoj lokaciji pored hotela u centru duplo vi&scaron;e.
Iz Centralne banke Radiju Crne Gore je saop&scaron;teno da je tokom pro&scaron;le godine fizičkim licima odobreno 222 miliona ili preko 25% vi&scaron;e kredita nego godinu ranije, ukupno milijardu i osam miliona eura.
"Najzastupljeniji su gotovinski nenamjenski krediti &nbsp;46 odsto, stambeni čine 34, zajmovi za refinansiranje i hipotekarni 7,5 procenata. Posmatrano kroz novoodobrene kredite u 2025, nenamjenski su jo&scaron; izraženiji &ndash; preko 60 odsto, a stambeni učestvuju sa 21,2 procenta. Ovi podaci pokazuju da građani najče&scaron;će posežu za fleksibilnijim zaduživanjem, dok stambeni, iako značajni po vrijednosti, čine manji dio ukupnog broja novoodobrenih kredita".
Iz monetarne institucije su dodali da je lani zabilježen pad kamata na stambene kredite i da je blaži u odnosu na gotovinske.
"Prosječna efektivna kamata na stambene kredite iznosila je 5,40 odsto. U poređenju sa 2024. godinom niža je za 0,16 procentnih poena".
Činjenica je da klijentu koji se kreditno zadužuje na dvije ili tri decenije da bi rije&scaron;io najvažnije pitanje, za mjesečnu ratu treba da izdvoji preko 530 ili skoro 800 eura, &scaron;to je trenutno vi&scaron;e od polovine ili dvije trećine prosječne zarade.

Kredit od 100.000 eura – stan do 40 kvadrata

ZA MJESEČNU RATU POTREBNO JE IZDVOJI TRENUTNO VIŠE OD POLOVINE ILI DVIJE TREĆINE PROSJEČNE ZARADE

Vozače u Crnoj Gori od utorka, 23. marta, čeka novo veliko poskupljenje goriva. To se sa velikom sigurno&scaron;ću može tvrditi nakon objavljivanja podataka za četiri dana, od ukupno deset koji ulaze u finalni obračun za maksimalne maloprodajne cijene naftnih derivata.
Prema podacima sa kotacija na berzi na osnovu četiri dana, eurodizel bi poskupio za 28 centi, a benzin za 18 centi po litru, odnosno cijena eurodizela od 23. marta mogla bi da bude 1,78 eura po litru, a benzina 1,65, odnosno 1,68 eura. Eurodizel je do 9. marta ko&scaron;tao 1,34 eura po litru.
Ovo su informacije koje bi trebalo da dobro zamisle Vladu, jer ukoliko se desi ovoliki rast cijena goriva, to će za sobom povući i poskupljenje brojnih drugih proizvoda. I dok je Vlada Hrvatske ograničila cijene goriva, pa je dizel u toj državi, umjesto 24 centa, poskupio sedam centi, na&scaron;a Vlada ne preduzima nikakve korake.
U ponedjeljak su imali sastanak Savjeta za obezbjeđenje sigurnog snabdijevanja trži&scaron;ta naftnim derivatima u pro&scaron;irenom sastavu, gdje su saslu&scaron;ali &scaron;ta su predstavnici naftnih kompanija imali da im kažu. Međutim, nakon tog sastanka nije do&scaron;lo ni do kakve reakcije.
Ministar finansija Novica Vuković kazao je u srijedu da nijesu predložili Vladi smanjenje akciza na gorivo, ali da to ne znači da neće reagovati u tom pravcu ako bude potrebe.
Podaci sa berzi jasno pokazuju da će ponovo doći do skoka cijena naftnih derivata, a &scaron;to opet pokazuje da ćemo doći u gotovo istu situaciju kao &scaron;to je bio slučaj pro&scaron;log vikenda, nekoliko dana uoči poskupljenja dizela 16 centi po litru.
Tada su građani punili rezervoare kako bi u&scaron;tedjeli, dok je na pojedinim pumpama do&scaron;lo do nesta&scaron;ice eurodizela.
I tada, a i sada, problem je isti &ndash; cijena goriva. Naftnih derivata na trži&scaron;tu Crne Gore ima dovoljno, ali je njihova cijena visoka, a ukoliko do narednog obračuna izostane reakcija Vlade, biće previsoka i izvjesno je da ćemo ponovo imati gužve na pumpama, jer gorivo polako, ali sigurno zaista postaje luksuz.
Vlada ima mogućnost da smanji akcize na gorivo za 50 odsto. Ukoliko to uradi, to bi dovelo do smanjenja cijene goriva 27 centi po litru, odnosno, time bi Vlada neutralisala poskupljenje goriva od utorka, 23. marta.
Savjetnica predsjednika Crne Gore Olivera Vukajlović nedavno je pojasnila strukturu cijene goriva.
&ndash; Trenutna cijena dizela iznosi 1,50 eura po litru, a njena struktura jasno pokazuje gdje nastaje najveći dio opterećenja &ndash; nabavna cijena na berzi (0,68 eura), akciza (0,44), PDV (0,26) i tro&scaron;kovi i marža trgovaca (0,12 eura) To znači da država kroz akcize i PDV uzima oko 70 centi po svakom litru goriva, odnosno gotovo polovinu cijene koju plaćaju građani. Analize pokazuju da bi smanjenje akciza za oko 30 odsto snizilo cijenu goriva na približno 1,34 eura po litru, odnosno na nivo prije posljednjeg povećanja. Ukoliko bi se akcize smanjile za 50 odsto, cijena goriva mogla bi biti niža i do 27 centi po litru &ndash; precizirala je Vukajlović.
Gorivo u Albaniji skuplje za pola eura
Cijene u Crnoj Gori su trenutno manje za oko 50 centi u odnosu na susjednu Albaniju, gdje je prije dva dana cijena dizela pre&scaron;la dva eura. U Srbiji je dizel 1,72 eura, &scaron;to je takođe značajno vi&scaron;e nego u Crnoj Gori.
Upravo iz ovog razloga je veliki broj vozača iz Srbije proteklog vikenda prelazio granicu kako bi napunili rezervoare goriva. I tada je cijena u Crnoj Gori bila jeftinija u odnosu na Albaniju za oko 50 centi, dok je razlika u odnosu na Srbiju bila blizu 40 centi po litru.
Dizel u Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji je jeftiniji za deset, odnosno 11 centi u odnosu na Crnu Goru.

Od 23. marta novo veliko poskupljenje goriva

POKAZUJE TRENUTNO STANJE NA BERZANSKIM KOTACIJAMA

Cijena dizela bi za deset dana mogla da poraste sa 1.50 na 1.74 eura, kazala je Zorana Sekulić v.d. generalna direktorica Direktorata za naftu i gas u Ministarstvu energetike. Ta cijena bi, prema njenim riječima, zahtijevala odluku o umanjenom iznosu akciza.
Sekulić je gostujući u emisiji "Okvir" na TVCG istakla da bi ta cijena apsolutno morala da zahtijeva korekciju.
Vlasnik Fidelity Consultinga Milo&scaron; Vuković kazao je da država nije zavr&scaron;ila svoj dio posla kada je riječ o rezervama.
"Obaveze su bile da se formira 112.000 tona, država je trebala da formira 68.000 tona, privatni sektor 44.260, država je uradila 0%. Formirala je ukupno nula tona... Dok je privatni sektor za kraći period, za 200 dana uradio svoj dio posla i ispunio 100 posto obaveza", rekao je on.
Shodno planu interventnih nabavki, predviđeno je da u sastav robnih rezervi ulaze p&scaron;enica ili bra&scaron;no, kukuruz, &scaron;ećer, jestivo ulje, kuhinjska, sol i deterdžent, kazao je Nikola Martinović, profesor Ekonomskog fakulteta UCG.&nbsp;
"Mi smo tada kao autorski tim Ekonomskog fakulteta predložili da pored ovih proizvoda uključimo jo&scaron; četiri proizvoda, a to su krompir, mlijeko, konzervirana riba i konzervirano meso", kazao je on.
Posljednji direktor Robnih rezervi Miro Blečić, kaže da se mora voditi računa o jednoj činjenici koja bi trebalo da bude zajednički imenitelj svih u ovoj državi, a to je javni interes.
"Ako vi uzmete preko državnih rezervi u zakonskom postupku javnim tenderom žito u junu mjesecu, dobijete ga po neuporedivo nižim cijenama od onoga koji klasirate kad vam treba, a treba vam mart, april, maj", kazao je Blečić.
&nbsp;

Sekulić: Za deset dana dizel bi mogao da poskupi 24 centi

SAOPŠTILA VD GENERALNA DIREKTORICA DIREKTORATA ZA NAFTU I GAS

Rok za predaju finansijskih iskaza i prijava poreza na dobit preduzeća za pro&scaron;lu godinu je produžen do 24. aprila, saop&scaron;teno je iz Poreske uprave (PU).
&ldquo;Imajući u vidu nastojanje PU da u koordinaciji sa izvođačem novog informacionog sistema omogući nesmetano funkcionisanje elektronskog servisa za podno&scaron;enje poreskih prijava i ostalih dokumenata putem portala IRMS, blagovremeno podnijetim smatraće se finansijski iskazi i prijave poreza na dobit preduzeća za pro&scaron;lu godinu predati zaključno sa 24. aprilom&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju, prenosi Mina business.
Iz PU su rekli da odgađanje roka za podno&scaron;enje prijava ne utiče na zakonom propisani rok za uplatu poreskih obaveza, koji ostaje nepromijenjen, te su poreski obveznici dužni izmiriti obavezu po osnovu poreza na dobit preduzeća do 31. marta.&nbsp;
&ldquo;Podsjećamo da su novi informacioni sistem i portal IRMS pu&scaron;teni u produkciju 12. januara, od kada su sve službe Poreske uprave na raspolaganju za komunikaciju i prijem informacija vezanih za zahtjeve za otklanjanje tehničkih prepreka sa ciljem uspje&scaron;ne tranzicije na IRMS, &scaron;to će biti nastavljeno i u narednom periodu&rdquo;, rekli su iz PU.
Poreska uprava je zahvalila poreskim obveznicima na razumijevanju.

Rok za predaju prijava poreza na dobit preduzeća do 24. aprila

ZBOG PRELASKA NA IRMS SISTEM

Kupovinom bilo kog proizvoda garancija zakonski važi dvije godine dao trgovac garanciju ili ne, ne treba ni da je daje, ona svakako važi, a potro&scaron;ač mora imati pisanu garanciju preko te dvije godine koju daje trgovac odnosno proizvođač.Najče&scaron;će ih trgovci odbijaju zato &scaron;to nemaju garanciju na papiru, rekla je na Televiziji E, direktorica Centra za za&scaron;titu potro&scaron;ača Crne Gore Olga Nikčević.
Svjetski dan prava potro&scaron;ača obilježava se 15.marta, a podsjeća na važnost informisanih i za&scaron;tićenih potro&scaron;ača, a direktorica Centra za za&scaron;titu potro&scaron;ača Crne Gore kaže da su danas potro&scaron;ači vi&scaron;e obavje&scaron;teni nego ranije, međutim, smatra ona, to nije ni izdaleka dovoljno, &scaron;to se vidi prilikom prijema žalbi potro&scaron;ača.
,,Potro&scaron;ači ne znaju taj put, ili ga znaju do sredine, a onda otprilike ne znaju &scaron;ta dalje raditi i tu se zapravo gube njihova ostvarenja njihovih prava, jer oni znaju da treba da podnesu žalbu, prigovor trgovcu, odnosno učiniocu usluga.Međutim najče&scaron;će to rade na pogre&scaron;an način. Recimo, ako je u pitanju električna energija oni idu da se žale na &scaron;alter usmeno, a to je jednostavno kao da se nijeste ni žalili. Pod obavezno moraju pisati žalbu - pisani trag da ostane znači, moraju se pisanim putem obratiti trgovcu, ili učionicu uslugasa prigovorom koji imaju da podnesu, jer to ostavlja trag i tu počinje njihov žalbeni put&rdquo;- rekla je Nikčević.&nbsp;
Kaže da se javlja veliki broj potro&scaron;ača koji je izgubio vrijeme i strpljenje na usmene žalbe, a kroz to proteklo vrijeme često izgube i pravo na garanciju &scaron;to, kako kaže, pogoduje onima koji bi rado da ne ispune zahtjeve potro&scaron;ača.&nbsp;
Dodaje sa potro&scaron;ači često ne znaju da imaju pravo na garanciju novog proizvoda koji su dobili reklamirajući prethodni neispravni, jer često trgovci kazu da važi garancija od prethodnog proizvoda &scaron;to je, kako tvrdi, naravno netačno.
,,Potro&scaron;ači misle ako se žale trži&scaron;noj inspekciji da se tu priča zavr&scaron;ava, priča se tu ne zavr&scaron;ava. Potro&scaron;ači često nemaju snage da se bore pogotovu ako sve traje, jer je taj put trnovit, na svakom koraku se poku&scaron;avaju osujetiti, na &scaron;ta računaju i trgovci, da će oni odustati da neće ići dalje. Ipak, postoji arbitraža gdje se mogu javiti na vansudsko rje&scaron;avanje sporova i to ima nekih ograničenja zato &scaron;to se moraju složiti ako ne donese arbitraža odluku, na primjer, u korist potro&scaron;ača, mora da se složi trgovac, da prihvati tu odluku, ako ne prihvati onda mu ostaje samo sud, međutim niko ne želi da ide na sud zbog 100 eura ili slično&rdquo;- zaključila je Nikčević.

Nikčević: Potrošači misle da se žalbom tržišnoj inspekciji priča završava, trgovci na to računaju

"POSTOJI I VANSUDSKO RJEŠAVANJE SPOROVA"

Cijene nafte skočile su juče iznad100 dolara, uz procjenu analitičara da će najavljeni bareli iz državnih rezervi članica Međunarodne agencije za energiju (IEA) nadoknaditi tek mali dio blokiranih isporuka iz zemalja uz Persijski zaliv.
Na londonskom trži&scaron;tu barelom se poslijepodne trgovalo po 7,58 dolara vi&scaron;oj cijeni nego na prethodnom zatvaranju trgovine, od 99,56 dolara. Na američkom trži&scaron;tu bio je skuplji 7,81 dolara i ko&scaron;tao je 95,06 dolara.
Trži&scaron;ta su ove sedmice tek nakratko umirile poruke iz Va&scaron;ingtona da bi američko-izraelski rat protiv Irana uskoro mogao zavr&scaron;iti, prenosi Hrportfolio.
Iran je zbog američko-izraelskog napada preuzeo kontrolu nad Hormu&scaron;im moreuzom, zabraniv&scaron;i tranzit brodova povezanih sa SAD-om, Izraelom, evropskim zemljama i njihovim saveznicima.
Hormu&scaron;kim moreuzom prolazilo je u pro&scaron;loj godini 20 miliona barela dnevno, &scaron;to odgovara otprilike petini svjetske ponude, a sada je tranzit sveden na manje od deset odsto predratnog nivoa, objavila je IEA.

Cijene nafte skočile iznad 100 dolara

ISTORIJSKI ŠOK NA NAFTNIM TRŽIŠTIMA

Poskupljenja karata za putnički saobraćaj zasad neće biti, saop&scaron;teno je "Danu" iz organizacije Klaster prevoz Crne Gore, koji okuplja najveći broj crnogorskih autobuskih prevoznika.
Kako je rečeno, autobuski prevoznici jo&scaron; ne razmi&scaron;ljaju da poskupe svoje usluge, iako je cijena dizela od ponedjeljka veća 16 centi, pa sada litar ko&scaron;ta 1,50 eura, dok je benzin poskupio sedam centi i sada se prodaje 1,47, odnosno 1,50 eura po litru.
Ipak, ukoliko u narednom periodu dođe do novog poskupljenja goriva, autobuski prevoznici će biti prinuđeni da razmotre poskupljenje svojih usluga, rečeno nam je iz te organizacije.
&ndash; Generalno, u Klasteru se jo&scaron; ne razmi&scaron;lja o poskupljenju. Stav svih prevoznika je da se zasad ne ide na povećanje cijena karata, zbog toga &scaron;to smatramo da bi to bio udar na standard građana i džepove na&scaron;ih sugrađana. Međutim, ako cijena goriva nastavi da se povećava, razmotrićemo povećanja cijena &ndash; saop&scaron;teno je "Danu" iz Klastera.
Kako su saop&scaron;tili, autobuski prevoznici zasad nemaju problema sa snabdijevanjem i po njihovom saznanju nije bilo zastoja u snabdijevanju dizelom na najvećem broju pumpi u Crnoj Gori.
&ndash; Lanac snabdijevanja zasad funkcioni&scaron;e normalno. Ukoliko dođe do poremećaja u snabdijevanju dizelom, glavnim pogonskim gorivom kompletne privrede, autobuski prevoznici će morati da razmotre kako da organizuju putnički saobraćaj u novonastalim okolnostima &ndash; kazali su iz Klastera.
Ormuski moreuz mora biti otvoren
Nova izjava američkog predsjednika Donalda Trampa o skorom kraju ratnih dejstava na ciljeve u Iranu daje pretpostavku da će trži&scaron;te energenata početi da se smiruje, smatra ekonomista Davor Dokić.
Ipak, kako je istakao, nakon zaustavljanja ratnih dejstava ne treba očekivati momentalno smirivanje trži&scaron;ta i pad cijena barela nafte na 63 dolara, koliko je ko&scaron;tao prije eskalacije sukoba. On smatra da bi blokada Ormuskog moreuza dalekoročno mogla da napravi velike cjenovne poremećaje.
&ndash; Dugoročno, Ormuski moreuz mora da se otvori ako želimo da svijet funkcioni&scaron;e &ndash; jasan je Dokić.
Zato je odluka Grupe 7 da pusti rekordnu količinu rezervi na trži&scaron;te pozitivna i može omogućiti kakvu-takvu kontrolu cijene do prestanka ratnih dejstava i zavr&scaron;etka blokade Ormuskog moreuza.
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;

Autobuski prevoznici, za sad neće poskupiti karte

POTVRĐENO IZ KLASTER PREVOZA CRNE GORE

Crna Gora započinje adaptaciju i modernizaciju državnih rezervoara u Luci Bar, koji će služiti za skladi&scaron;tenje strate&scaron;kih rezervi naftnih derivata, kazao je ministar energetike i rudarstva Admir &Scaron;ahmanović.
Delegacija Ministarstva energetike i rudarstva na čelu sa &Scaron;ahmanovićem danas je posjetila Luku Bar povodom najave početka adaptacije i modernizacije državnih rezervoara koji će služiti za skladi&scaron;tenje strate&scaron;kih rezervi naftnih derivata.&nbsp;
&bdquo;Danas uvodimo izvođača i nadzor u posao i time praktično započinjemo radove na projektu koji je od velikog značaja za energetsku sigurnost Crne Gore&ldquo;, rekao je &Scaron;ahmanović, prenosi Mediabiro.&nbsp;
On je istakao da ti rezervoari imaju dugu istoriju.&nbsp;
&bdquo;Iako je spor oko vlasni&scaron;tva rije&scaron;en presudama Vi&scaron;eg suda jo&scaron; 2015. i 2016. godine, oni su na ime države upisani tek 2024. godine. Odmah nakon preuzimanja dužnosti ministra rudarstva, nafte i gasa, zajedno sa svojim timom pokrenuo sam sve potrebne mehanizme da se taj proces konačno zavr&scaron;i&ldquo;, rekao je &Scaron;ahmanović.&nbsp;
On je naveo da su ipravo tada započeli i proces njihove adaptacije kako bi ovi rezervoari konačno bili stavljeni u funkciju za potrebe skladi&scaron;tenja strate&scaron;kih rezervi.&nbsp;
&bdquo;U skladu sa Zakonom o javnim nabavkama sproveli smo tri tendera kako bismo osigurali najbolju i potpuno transparentnu ponudu&ldquo;, istakao je &Scaron;ahmanović.&nbsp;
On je naveo da danas sa zadovoljstvom mogu reći da je taj proces uspje&scaron;no zavr&scaron;en i da radovi konačno počinju.&nbsp;
&bdquo;Dana&scaron;nji početak radova pokazuje da Crna Gora korak po korak gradi energetski stabilnu i sigurnu budućnost, za državu, privredu i sve građane,&ldquo; saop&scaron;tio je &Scaron;ahmanović.
On je naglasio da adaptacija obuhvata tri rezervoara ukupnog kapaciteta 17,6 hiljada kubnih metara, koji će služiti za skladi&scaron;tenje strate&scaron;kih rezervi naftnih derivata.&nbsp;
&bdquo;Vrijednost investicije je 2,2 miliona EUR, a sredstva su obezbijeđena uz podr&scaron;ku Evropske komisije, kroz paket pomoći namijenjen ublažavanju posljedica energetske krize&ldquo;, kazao je &Scaron;ahmanović.
On je dodao da je predviđeno da rekonstrukcija traje &scaron;est mjeseci, a za izvođača radova je odabrana kompanija S.A.K.Z. iz Hrvatske.&nbsp;
Direktor kompanije S.A.K.Z. Damir &Scaron;imunović kazao je da ih raduje činjenica da su u ovaj projekat uključene i mnoge firme iz Crne Gore i da je sa njima saradnja jako uspje&scaron;na.&nbsp;
&bdquo;Plan je da sve bude zavr&scaron;eno u roku od &scaron;est mjeseci, a mi ćemo se truditi da to bude i ranije. Prva faza je či&scaron;ćenje od mazuta, a onda kreću ma&scaron;inski radovi. Vjerujemo u uspjeh i zahvaljujemo se Vladi Crne Gore, Ministarstvu energetike i rudarstva i njihovim timovima koji su učestvovali u ovom procesu," kazao je &Scaron;imunović.
&Scaron;ahmanović je osim državnih rezervoara koji će biti adaptirani, obi&scaron;ao i rezervoare sa postojećim zalihama nafte.
&bdquo;U prethodnih par dana, bilo je i netačnih i malicioznih navoda o stanju strate&scaron;kih rezervi. Građani Crne Gore mogu biti potpuno mirni, država odgovorno i planski radi na ovom pitanju i svi koraci koje preduzimamo idu ka jačanju energetske sigurnosti i stabilnosti,&ldquo; naveo je &Scaron;ahmanović.&nbsp;
On je podsjetio da je država pro&scaron;le godine započela proces formiranja strate&scaron;kih rezervi i da je do danas obezbijeđeno oko 40 odsto od ukupne zakonske obaveze.
&bdquo;Nažalost, zbog globalne situacije na trži&scaron;tu energenata, bili smo prinuđeni da poni&scaron;timo tender za nabavku dodatnih količina naftnih derivata, kao i prethodni postupak iz decembra 2025. godine, jer nijesmo dobili nijednu valjanu ponudu. To je racionalna i domaćinska odluka. Ipak, &nbsp;nastavićemo sa novim postupcima kako bi se obezbijedile preostale količine i ispunile sve zakonske obaveze,&ldquo; dodao je &Scaron;ahmanović.

Počinje adaptacija državnih rezervoara za skladištenje strateških rezervi naftnih derivata

U LUCI BAR

Aerodromi Crne Gore (ACG) biće pod pažljivim nadzorom Evropske unije (EU) u pogledu budućih investicija, održivosti i usklađenosti sa evropskim pravilima, posebno kada je riječ o projektima koji podrazumijevaju velika ulaganja i &scaron;irenje kapaciteta.
Iz Delegacije EU u Podgorici za Dan su saop&scaron;tili da su primili k znanju tekući tenderski proces za dodjelu koncesije za crnogorske aerodrome.&nbsp;
Kako su istakli, organizacija i sprovođenje tenderske procedure, kao i svaka odluka u vezi sa budućim modelom upravljanja aerodromima, spadaju u isključivu nadležnost nacionalnih vlasti.
Iz Delegacije EU su poručili da EU ostaje snažan partner Crne Gore u sektoru saobraćaja, naročito kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan, u okviru kojeg Unija sarađuje sa međunarodnim finansijskim institucijama poput Evropske investicione banke i Evropske banke za obnovu i razvoj.
Oni su podsjetili da je Crna Gora od 2012. godine kroz ovaj okvir dobila 214 miliona EUR bespovratnih sredstava EU za saobraćajne projekte, uključujući značajnu podr&scaron;ku modernizaciji željezničkog koridora između Bara i granice sa Srbijom, koji predstavlja ključnu liniju u željezničkoj mreži zemlje.
Kako su objasnili, Evropska komisija (EK) i nacionalne vlasti procjenjuju podobnost investicija na osnovu strate&scaron;kog uklapanja, analize tro&scaron;kova i koristi, uticaja na životnu sredinu i dru&scaron;tvo, kao i usklađenosti sa pravilima EU o podobnosti.
Iz Delegacije EU su naglasili da se projekti velikih pro&scaron;irenja kapaciteta aerodroma suočavaju sa strožim nadzorom zbog visokih tro&scaron;kova i ekolo&scaron;kih razloga, zbog čega takvi projekti nijesu bili prioritet za podr&scaron;ku kroz IPA fondove.
Dodali su da bi se buduće investicije trebalo usmjeriti na unapređenje postojećih kapaciteta aerodroma kroz pobolj&scaron;anje sigurnosti i bezbjednosti, racionalizaciju i jasne mjere dekarbonizacije, poput ekologizacije flota zemaljskih službi, kako bi se obezbijedila održivija povezanost sa drugim vidovima saobraćaja.
U ovoj fazi, kako su saop&scaron;tili, ne postoje planovi za investicije EU u crnogorske aerodrome.

Aerodromi pod pažljivim nadzorom EU

SAOPŠTENO IZ DELEGACIJE EVROPSKE UNIJE U PODGORICI

Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugo&scaron;a inicirao je održavanje skup&scaron;tinskog saslu&scaron;anja ministra energetike i rudarstva i ministra finansija na temu &ldquo;Cijene goriva i snadbijevenost crnogorskog trži&scaron;ta naftnim derivatima&rdquo;.
<div class="se-article--text">
"Nadam se da će zbog važnosti navedene problematike poslanici prihvatiti ovu inicijativu", kazao je Mugo&scaron;a.
Na sjednicu Odbora za ekonomiju, finansije i budzet na kojoj bi se održalo saslu&scaron;anje bili bi pozvani i predstavnici naftnih kompanija.
</div>
<div class="se-article--tags">&nbsp;</div>

Mugoša inicirao saslušanje ministara u vezi sa cijenama goriva

Zemlje Persijskog zaliva izgubile oko 15 milijardi dolara prihoda od izvoza nafte