Ekonomija

Od danas &ndash; Crnoj Gori je dostupno vi&scaron;e od 380 miliona eura dodatnog novca iz EU fondova, od kojih će prvih 29 miliona stići do kraja godine, saop&scaron;tio je premijer Milojko Spajić.
"Hvala svim članicama EU koje su podržale crnogorsku Reformsku agendu za Plan Rasta koju je Vlada usvojila krajem septembra", naveo je Spajić u objavi na mreži X.

Spajić: Od danas Crnoj Gori dostupno više od 380 miliona eura iz EU fondova

SAOPŠTIO PREMIJER

Državna pomoć koja je pro&scaron;le godine dodijeljena Institutu Igalo i Željezari nezakonita je, to je utvrdila Agencija za za&scaron;titu konkurencije.Izvje&scaron;taj je nedavno usvojila Vlada i proslijedila ga parlamentu i Evropskoj komisiji na razmatranje.
&bdquo;U vezi s predmetom Elektroprivrede, Agencija je iscrpila sve svoje zakonom definisane mogućnosti te je sprovela ispitni postupak do kraja. Donijela je rje&scaron;enje kojim je utvrdila da je dodijeljena nezakonita, odnosno neusklađena državna pomoć, te je naložila povraćaj iste. Davalac državne pomoći, Elektroprivreda, iskoristio je zakonski mehanizam podno&scaron;enja tužbe nadležnom sudu. Kako je taj postupak u toku, u ovom trenutku ne možemo predvidjeti odluku suda, te Agencija trenutno čeka ishod tog postupka&ldquo;, rekao je pomoćnik direktora Agencije, Enis Huremović.
Kod Instituta Simo Milo&scaron;ević u Igalu, promijenile su se okolnosti u vezi s povraćajem neusklađene državne pomoći. I taj predmet je s aspekta Agencije zavr&scaron;en, objasnio je Huremović za Radio Crne Gore.
&bdquo;Ministarstvo finansija je dostavilo obavje&scaron;tenje o preduzetim radnjama u vezi s povraćajem neusklađene državne pomoći, dodijeljene otpisom potraživanja Crne Gore prema Jugobanci, u cilju umanjenja potraživanja Jugobanke prema Institutu Igalo. &Scaron;to se tiče Agencije, ovaj predmet je okončan iz razloga &scaron;to smo ovim obavje&scaron;tenjem dobili informaciju da je potraživanje Jugobanke u cijelosti izmireno te da do realizacije ugovora o načinu izmirenja dijela međusobnih obaveza, koji je bio predmet pažnje Agencije, nije ni do&scaron;lo, iz razloga &scaron;to je taj ugovor raskinut između ugovornih strana&ldquo;, kaže on.
Dodaje da imajući u vidu činjenicu da je Jugobanka u Beogradu u stečaju namirila svoje potraživanje prema Institutu, s aspekta Agencije ovaj predmet je zavr&scaron;en.
Pro&scaron;logodi&scaron;nji iznos državne pomoći bio je preko 13 miliona eura i veći je od onog u 2022. godini, ali manji od prethodnih godina. Horizontalna i sektorska podr&scaron;ka države prednjači preko 40%, dok regionalna stagnira na blizu 14%.
Usvajanje novog Zakona o kontroli državne pomoći predviđeno je za četvrti kvartal ove godine, &scaron;to će podići stepen usklađenosti crnogorskog zakonodavstva u ovoj oblasti s pravnom tekovinom EU, navode u Agenciji za za&scaron;titu konkurencije.

Državna pomoć Željezari još pred sudom

POSTUPAK U TOKU

Predsjednik države Jakov Milatović potpisao je Zakon o razvojnoj banci, koji je Skup&scaron;tina usvojila nakon &scaron;to je isti vraćen na ponovno odlučivanje, ali je ponovo upozorio na brojne pravne i institucionalne nedosljednosti u tom zakonskom aktu.
"Uprkos iznesenim razlozima i stavu Delegacije Evropske unije (EU) da je ponovno razmatranje zakona prilika za Skup&scaron;tinu da osigura njegovu punu usagla&scaron;enost sa evropskom pravnom tekovinom i najboljim međunarodnim standardima, parlament je opet usvojio taj akt u neizmijenjenom obliku", saop&scaron;teno je iz Kancelarije za odnose s javno&scaron;ću predsjednika.
Kako su naveli, kao &scaron;to je javnost već upoznata, Milatović je 23. avgusta ove godine vratio zakon parlamentu na ponovno razmatranje, uz obrazloženje da je zakon jo&scaron; jedan u nizu akata koji su predloženi Skup&scaron;tini bez prethodno obavljenog procesa javne rasprave.
"Na ovaj način, stručna i zainteresovana javnost, kao i važni akteri finansijskog sistema poput Centralne banke Crne Gore (CBCG), Udruženja banaka (UBCG) i međunarodnih finansijskih institucija, isključene su iz procesa njegove pripreme", navodi se u saop&scaron;tenju.
Milatović je tada istakao da netransparentnost u pripremi zakona, uz prisutnost ozbiljnih pravnih i institucionalnih nedostataka, predstavlja značajan problem.
Naglasio je da, pored nedostatka transparentnosti, postoje ključni elementi u samom zakonu koji zahtijevaju dodatnu pažnju i reviziju.
"Ukazao je na poistovjećivanje Razvojne banke sa komercijalnim bankama, čime se banci omogućava primanje depozita i obavljanje platnog prometa, dok se istovremeno predviđa njeno izuzimanje iz okvira zakona koji uređuje osnivanje, poslovanje i kontrolu kreditnih institucija. Ovo predstavlja ozbiljno odstupanje od evropskih pravnih standarda koji osiguravaju stabilnost finansijskog sistema", dodaje se u saop&scaron;tenju.
Osim toga, Milatović je upozorio da zakon nedovoljno jasno defini&scaron;e i druga važna pitanja, kao &scaron;to su javnost rada Razvojne banke, uloga CBCG u kontroli njenog poslovanja i izvje&scaron;tavanja, kao i u imenovanju članova organa upravljanja tom institucijom.
"Nedovoljan stepen nadzora CBCG kao regulatora nad radom Razvojne banke, ne doprinosi transparentnosti niti usklađenosti sa domaćim i evropskim propisima", navodi se u saop&scaron;tenju.
Milatović smatra da je osnivanje Razvojne banke u Crnoj Gori potrebno, ali po uzoru na međunarodne standarde, a ne na netransparentan način i uz zakonsko rje&scaron;enje koje nije u skladu sa najboljim evropskim praksama.
"Imajući sve navedeno u vidu, ovako definisan zakonski okvir može dovesti u pitanje finansijsku stabilnost i funkcionalnost banke, te imati ozbiljne posljedice po privredu i građane", zaključuje se u saop&scaron;tenju.

Milatović potpisao Zakon o razvojnoj banci i ponovo upozorio na njegove manjkavosti

NAKON ŠTO JE PONOVO USVOJEN U SKUPŠTINI

Najavom da će uplatiti 40.000 eura pomoći &Scaron;avniku Op&scaron;tina Bar je prva odgovorila na poziv Zajednice op&scaron;tina Crne Gore (ZOCG) svojim članicama da upute pomoć kako bi se olak&scaron;alo prevazilaženje posledica velikih poplava koje su prethodne sedmice pogodile ovo područje.&nbsp;
&ldquo;Delegacija Zajednice op&scaron;tina, koju su činili predsjednik Odbora za finansiranje lokalne samouprave ZOCG i predsjednik Op&scaron;tine Bijelo Polje Petar Smolović, predstavnici Op&scaron;tine Bar, kao i generalna sekretarka ZOCG Mi&scaron;ela Manojlović, posjetila je ove sedmice ugroženo područje &Scaron;avnika, gdje je rijeka Komarnica, koja se izlila iz korita, odnijela most i uni&scaron;tila djelove saobraćajnica, zbog čega je odsjećeno 50 domaćinstava&rdquo;, navedeno je u saop&scaron;tenju.
Podsjećaju da su oni teren obi&scaron;li sa predsjednikom Op&scaron;tine &Scaron;avnik Jugoslavom Jakićem i razgovarali sa mje&scaron;tanima, koji su ocijenili da je ovo najveća prirodna nepogoda koja je ikada zadesila &Scaron;avnik.
Op&scaron;tina, prema riječima Jakića, nastoji da preduzme korake kako bi se spriječili novi problemi, budući da se najavljuje veliko nevrijeme i u narednim danima.
&ldquo;U Zajednici op&scaron;tina smo solidarni, bez obzira na bilo kakve različitosti. Udružićemo se i poku&scaron;ati da pomognemo Op&scaron;tini &Scaron;avnik&rdquo;, poručio je predsjednik Op&scaron;tine Bijelo Polje Petar Smolović.
Generalna sekretarka ZOCG Mi&scaron;ela Manojlović kazala je da su &Scaron;avniku potrebna brza rje&scaron;enja, jer će do izgradnje novog mosta na Komarnici dio domaćinstava ostati odsječen u nedostatku saobraćajne komunikacije.
Kako je saop&scaron;teno, Manojović je poziv za pomoć &Scaron;avniku proslijedila svim predsjednicima op&scaron;tina, odnosno gradonačelnicima u Crnoj Gori.
&ldquo;Obraćamo vam se u vezi sa te&scaron;kom situacijom koja je zadesila op&scaron;tinu &Scaron;avnik usled nedavne elementarne nepogode koja je izazvala ozbiljne posledice po imovinu, kako infrastrukturu tako i domaćinstva, te je potrebna brza i zajednička akcija kako bismo pravovremeno pomogli. U svjetlu ovih okolnosti, slobodni smo da vas zamolimo da razmotrite mogućnost finansijske podr&scaron;ke. Va&scaron;a podr&scaron;ka će biti od velike važnosti i pokazati solidarnost u ovim te&scaron;kim vremenima. Samo ujedinjeni, možemo učiniti mnogo i pružiti potrebnu pomoć onima kojima je najpotrebnija&rdquo;, navodeno je u dopisu koji je predsjednicima op&scaron;tina uputila Manojlović.
Finansijsku pomoć najavili su i Glavni grad Podgorica, kao i op&scaron;tine Bijelo Polje, Danilovgrad, Budva i Žabljak.

Opština Bar uplatiće  40.000 eura pomoći Šavniku

PRVA OPŠTINA KOJA JE ODGOVORILA NA POZIV ZAJEDNICE OPŠTINA CRNE GORE

Hotel Ramada by Wyndham Podgorica, prvi brendirani fran&scaron;izni hotel u glavnom gradu Crne Gore, otvara konkurs za sljedeće pozicije: &scaron;ef prodaje hotelskih kapaciteta, sobarica i konobar. 
Detaljni oglasa sa jasnim opisom radnih zadataka i uslova biće dostupni u nastavku
<img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/sef ramada dnevno.jpg" alt="" width="429" height="431" />
&Scaron;ef prodaje hotelskih kapaciteta u Hotelu Ramada
Opis pozicije:
-direktna prodaja hotelskih kapaciteta; -aktivno koriscenje sistema Opera; -upravljanje prodajnim timom, postavljanje ciljeva i pracenje performansi tima; -prodaja preko online kanala; -analiza trži&scaron;ta; -organizacija i praćenje dogadjaja; -priprema godi&scaron;njeg budžeta, plana prodaje i marketinga; -pregovaranje sa korporativnin klijentima, turističkim agencijama i partnerima.
Uslovi:
- Posjedovanje relevantnog radnog iskustva od minimum 5 godina isključivo na poslovima Menadžera prodaje&nbsp; -Obavezno poznavanje engleskog jezika, znanje jo&scaron; nekog stranog &nbsp;jezika se smatra predno&scaron;ću, -Poznavanje rada na računaru
Mi Vam nudimo:
* Rad u prijatnom i dinamičnom okruženju hotelskog objekta * Dobre uslove rada, uz mogućnost usavr&scaron;avanja * Redovnu i stimulativnu zaradu
Prijave slati na mail adresu posao@ramadapodgorica.me zaključno sa 17.10.2024.godine.
<img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/sobarica ramada dnevno.jpg" alt="" width="425" height="368" />
Sobarica
Uslovi:
&bull; &nbsp; &nbsp;Stručna sprema: I &nbsp;stepen stručne spreme-sobarica; &bull; &nbsp; &nbsp;Radno iskustvo min. 6 mjeseci; &bull; &nbsp; &nbsp;Poželjno poznavanje osnova engleskog jezika; &nbsp; Odgovornost, komunikativnost, sposobnost za timski rad, kolegijalnost i ljubaznost
Biće uzeta &nbsp;u obzir samo potpuna dokumentacija, CV sa fotografijom i propratnim pismom. Sve to slati na posao@ramadapodgorica.me do 15.10.2024.
Biće kontaktirani samo kandidati koji uđu u najuži izbor.
<img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/konobar ramada dnevno.jpg" alt="" width="414" height="388" />
&nbsp;
Konobar
Opis posla:
Primanje narudžbine od gosta Preno&scaron;enje narudžbine osoblju Posluživanje hrane i pića Serviranje stolova prije i nakon pružene usluge Ispostavljanje i naplata računa
Uslovi:
Odgovorna, vrijedna i posvećena osoba; Poželjno radno iskustvo na istim ili sličnim poslovaima; Sposobnost za timski rad, kolegijalnost i ljubaznost
Biće uzeta &nbsp;u obzir samo potpuna dokumentacija, CV sa fotografijom i propratnim pismom. Sve to slati na posao@ramadapodgorica.me &nbsp; do 18.10.2024.godine
Biće kontaktirani samo kadndidati koji uđu u najuži izbor.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/ramada logo najnovije 2024 sad.jpg" alt="" width="436" height="181" />
O poslodavcu: 
Hotel Ramada by Wyndham Podgorica je dio Savana sistema, koji uključuje i kompanije Mall of Montenegro, zgradu Europoint i portal Dnevno. Rad u na&scaron;em hotelu je prijatan, dinamičan i raznovrstan. Nudimo atraktivne uslove rada uz mogućnost profesionalnog usavr&scaron;avanja.
Akcenat stavljamo na redovna i stimulativna primanja. Na&scaron;a korporativna kultura je prepoznata i visoko cijenjena od na&scaron;ih poslovnih partnera.
Temeljne vrijednosti kompanije su po&scaron;tovanje zaposlenih, visoka radna etika i snažan timski duh.

Hotel Ramada by Wyndham Podgorica: Pridružite se timu najboljih i budite dio vrhunske usluge

PRVI BRENDIRANI FRANŠIZNI HOTEL U PODGORICI OGLAŠAVA TRI RADNA MJESTA

Predstavnici biv&scaron;ih radnika nekada&scaron;nje Ko&scaron;ute juče su se sastali sa ministarkom rada, zapo&scaron;ljavanja i socijalnog dijaloga Naidom Ni&scaron;ić i predstavnicima Fonda rada. Predstavnica biv&scaron;ih radnika Ko&scaron;ute Dijana Vujović očekuje da bi isplata zaostalih zarada mogla početi već naredne sedmice.
"Sastanak je bio korektan, do&scaron;li smo do rje&scaron;enja da isplata počne &scaron;to prije, vjerujem sljedeće sedmice, jer prikupljanjem dokumentacije radnika od sjutra na&scaron; advokat dostavlja dokumentaciju Fondu rada i kreće isplata kako budu pristizala dokumentacija radnika. Za povezivanje staža je ministarka preuzela odgovornost",&nbsp; kazala je Vujović Pobjedi i dodala da se očekuje da se poveže radni staž za biv&scaron;e radnike Ko&scaron;ute do kraja godine kao i za i jo&scaron; neke firme kojima treba da se poveže radni staž.
Biv&scaron;i radnici Ko&scaron;ute su već mjesecima svakog ponedjeljka blokirali saobraćaj na putu od Cetinja prema Podgorici, u znak protesta &scaron;to za 28 godina nijesu uspjeli da dobiju po devet zaostalih plata i povezivanje radnog staža.
Pojedini biv&scaron;i radnici jo&scaron; od zavr&scaron;etka stečaja u Ko&scaron;uti, koji je počeo 1996. godine i zavr&scaron;en 2001, ne mogu ostvariti pravo na penziju.
Biv&scaron;i radnici su i juče stajali sat pored magistralnog puta na Kru&scaron;evom Ždrijelu ne želeći da blokiraju saobraćaj između Cetinja i Podgorice.
Vujović je ranije istakla da tokom dugogodi&scaron;nje borbe za svoja prava biv&scaron;i radnici Ko&scaron;ute nikada nijesu nai&scaron;li na tako dobar prijem i razumijevanje kao tokom sastanaka sa ministarkom Naidom Ni&scaron;ić.
Podsjetimo da 693 radnika očekuju isplatu devet zaostalih zarada, &scaron;to iznosi oko 2,8 miliona eura.
Sredinom septembra je prvi put najavljeno da će Fond rada Crne Gore, kao garantna institucija za isplatu potraživanja nastalih usljed stečaja, preuzeti obavezu isplata po zahtjevu za 693 biv&scaron;a radnika Ko&scaron;ute.

Isplata zaostalih zarada moguća naredne sedmice

PREDSTAVNICI BIVŠIH RADNIKA KOŠUTE SASTALI SE SA MINISTARKOM RADA I PREDSTAVNICIMA FONDA RADA

Od ponoći biće skuplje sve vrste goriva, saop&scaron;tilo je Ministarstvo rudarstva, nafte i gasa.
Kako je saop&scaron;teno iz Ministarstva važiće sljedeće cijene naftnih derivata:
"BMB 98 &ndash; 1.45 eur/l (+0,01),
BMB 95 -1.41 eur/l (+0,01),
Eurodizel -1.31 eur/l (+0,01),
Lož ulje &ndash; 1.28 eur/l (+0,02)".
Naredni obračun cijena biće 21. oktobra, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 22. oktobra, saop&scaron;teno je iz Ministarstva.
&nbsp;

Od sjutra skuplje sve vrste goriva

SAOPŠTILO MINISTARSTVO RUDARSTVA, NAFTE I GASA

Vlada planira uspostavljanje posebne agencije za nadgledanje procesa legalizacije i zaustavljanja bespravne gradnje. To se navodi u Reformskoj agendi Crne Gore 2024-2027. godine, koju je Vlada nedavno usvojila, a čije je sprovođenje uslov za dobijanje 383,5 miliona eura iz Plana rasta za Zapadni Balkan. Prema navodima iz tog dokumenta, poseban izazov za Crnu Goru predstavlja bespravna gradnja.
Kako se napominje, rje&scaron;avanje neovla&scaron;ćenih objekata je složeno i zahtijeva jasne kriterijume za legalizaciju i jak sistem za usklađivanje sa bezbjednosnim i ekolo&scaron;kim standardima.
&bdquo;Bez pouzdanog e-katastra, praćenje i upravljanje ovim strukturama je skoro nemoguće. Rje&scaron;avanje bespravne gradnje u Crnoj Gori donosi nekoliko složenih izazova. Ove strukture često ometaju napore urbanističkog planiranja, jer se obično grade bez po&scaron;tovanja propisa o zoniranju ili građevinskih propisa. To može dovesti do nepravilnosti u uređenju gradova i razvoju infrastrukture, &scaron;to otežava efikasno kori&scaron;ćenje zemlji&scaron;ta i resursa. Zabrinutost za bezbjednost proizilazi iz nelegalne gradnje koja nije u skladu sa utvrđenim građevinskim propisima i bezbjednosnim standardima. Takve strukture predstavljaju rizik za stanare i susjedna imanja, potencijalno ugrožavajući bezbjednost zajednice&ldquo;, pi&scaron;e u dokumentu Vlade.
Razvijati jasne kriterijume za legalizaciju
Kako se ističe, osiguranje usklađenosti sa sigurnosnim propisima je ključno za ublažavanje ovih rizika i očuvanje op&scaron;teg blagostanja.
&bdquo;Zakonska usklađenost je od su&scaron;tinskog značaja za vlasnike nelegalnih objekata. Legalizacija obezbjeđuje pravno priznanje i jasnoću imovinskih prava, omogućavajući vlasnicima pristup osnovnim uslugama kao &scaron;to su komunalne usluge i formalni finansijski instrumenti. Takođe, rje&scaron;ava neizvjesnosti u vezi sa vlasni&scaron;tvom nad imovinom, olak&scaron;ava transakcije imovine i pobolj&scaron;ava ekonomske mogućnosti. Implementacija strukturiranog pristupa legalizaciji objekata uključuje razvoj jasnih kriterijuma za legalizaciju, uspostavljanje posebne agencije za nadgledanje procesa, podizanje svijesti javnosti o prednostima i procedurama legalizacije i pojednostavljivanje procesa podno&scaron;enja zahtjeva&ldquo;, precizirali su iz Vlade.
Kako dodaju, ovi napori imaju za cilj da integri&scaron;u nedozvoljene gradnje u formalne okvire urbanističkog planiranja, pobolj&scaron;aju sigurnost i upravljanje životnom sredinom, razjasne imovinska prava i promovi&scaron;u inkluzivni i održivi urbani razvoj u Crnoj Gori.
&bdquo;Prvo, potrebno je definisati jasne i transparentne kriterijume za legalizaciju. Ovo uključuje saradnju između Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, lokalnih samouprava, urbanista i stručnjaka za životnu sredinu. Kriterijume treba utvrditi i saop&scaron;titi. Javne rasprave su ključne za prikupljanje povratnih informacija i osiguravanje da su kriterijumi dobro shvaćeni i prihvaćeni. Nakon utvrđivanja kriterijuma izrađuje se novi zakon i usvaja ga Skup&scaron;tina. Drugo, posebna Agencija za legalizaciju mora biti uspostavljena kroz zakonodavnu akciju Vlade. Ova agencija će nadgledati proces legalizacije, obezbjeđujući usklađenost sa utvrđenim kriterijumima. Trebalo bi da ima strukturiranu organizacionu postavku, uključujući odjeljenja za inspekcije, usklađenost i odnose sa javno&scaron;ću. Osoblje treba da bude angažovano i obučeno vje&scaron;tinama u oblasti urbanog planiranja, građevinarstva, nauke o životnoj sredini i prava&ldquo;, ukazano je.&nbsp;
Kampanje za podizanje svijesti javnosti su od su&scaron;tinskog značaja za informisanje građana o procesu legalizacije, kriterijumima i pogodnostima.
&bdquo;Ove kampanje treba da koriste različite medijske platforme i da uključuju sastanke zajednice u oblastima sa izrazitom neovla&scaron;ćenom gradnjom. Trebalo bi razviti pojednostavljen i lak za kori&scaron;ćenje onlajn sistem prijavljivanja kako bi se olak&scaron;alo podno&scaron;enje zahtjeva za legalizaciju i praćenje njihovog napretka. Službe za pomoć ili centri za podr&scaron;ku mogu pomoći vlasnicima nekretnina kroz sam proces&ldquo;, navodi se u dokumentu Reformske agende.&nbsp;
Planiran detaljan pregled prijave
Proces legalizacije uključuje detaljan pregled prijave od strane Agencije za legalizaciju, uključujući početnu provjeru i inspekcije na licu mjesta kako bi se potvrdila usklađenost sa zdravstvenim, bezbjednosnim i ekolo&scaron;kim standardima.
&bdquo;Odobrene prijave treba da dobiju zvaničnu dokumentaciju o legalizaciji, dok neusklađenim strukturama treba dati uputstva o neophodnim modifikacijama. Kontinuirano praćenje i pobolj&scaron;anje su od ključne važnosti. Periodične revizije kriterijuma i procesa legalizacije treba da se sprovode na osnovu povratnih informacija i rezultata, uz usklađivanja po potrebi kako bi se pobolj&scaron;ala efikasnost i pravičnost&ldquo;, dodaje se.&nbsp;
Implementacija ovih koraka će omogućiti Crnoj Gori da efikasno upravlja neovla&scaron;ćenim strukturama, osiguravajući da one pozitivno doprinose urbanom razvoju, dok istovremeno ispunjavaju zakonske, sigurnosne i ekolo&scaron;ke zahtjeve.
Crna Gora dobija 383,5 miliona eura od EU
Vlada Crne Gore krajem septembra je usvojila Reformsku agendu, koja podrazumijeva niz reformi koje će država sprovoditi, i na kraju krajeva dobiti određeni iznos novca za te reforme.&nbsp;
Crna Gora je dobila 383,5 miliona eura od EU a tu je 110 miliona bespovratnih sredstava, dok je ostatak obezbijeđen kroz povoljne kredite.
&bdquo;Od ukupnog iznosa planirano je da 178,5 miliona eura bude dodijeljeno u vidu budžetske podr&scaron;ke, dok će preostalih 205 miliona eura biti dodijeljeno za finansiranje infrastrukturnih projekata i implementirani kroz mehanizam Zapadnobalkanskog investicionog okvira.&nbsp;
&nbsp;

Bespravna gradnja na meti posebne agencije

REFORMSKA AGENDA

Zgrada Europoint jedna je od najinteresantnijih zgrada, ne samo sa aspekta Podgorice kao glavnog grada, već i sa aspekta evropskih normativa, ekolo&scaron;ki urađena, vrhunskog kvaliteta i u samoj gradnji, i klijentelom na kojoj mogu pozavidjeti velike evropske prestonice. Stoga neka Va&scaron; izbor bude moderan prostor za uspje&scaron;no poslovanje kakav nudi Europoint!
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/eurpopint rk 1.jpg" alt="" width="334" height="343" />
&nbsp;
Sve informacije možete dobiti na mail: tamara.bakovic@mallofmontenegro.me ili kontakt: 067/310 - 511
Vi&scaron;e detalja o Europointu:
&Scaron;vedska kompanija &lsquo;&rsquo;Savana Holding AB&rsquo;&rsquo;, čiji je osnivač Veselin Mijač, gazduje prvom ekolo&scaron;ki koncipiranom modernom zgradom A klase u Podgorici od 2016.
Poslovna zgrada &lsquo;&rsquo;EUROPOINT&rsquo;&rsquo;, poznatija kao ,,crna&ldquo;, samostalna &nbsp;je građevina koja gleda na rijeku Moraču, obezbjeđujući panoramski pogled na grad sa gornjih spratova.
<img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/europoint novo 123456 dnevno sad.jpg" alt="" width="505" height="243" />
Nalazi se na ekskluzivnoj lokaciji u Podgorici, tačnije u urbanom okruženju koje karakteri&scaron;e savremenost &rsquo;60-ih i &rsquo;70-ih godina i objekata različitih namjena: Sportski centar, Hotel Podgorica, zgrade Vlade i Telekoma.
Objekat je 2010. izgradila crnogorsko-slovenačke firma &lsquo;&rsquo;Proinvest&rsquo;&rsquo;, a karakteri&scaron;e ga savremeno tehnolo&scaron;ko i arhitektonsko rje&scaron;enje, koje zahtijeva dana&scaron;nje savremeno poslovanje u svijetu.
<img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/europoint 124 678 dnevno novo.jpg" alt="" width="500" height="248" />
Veoma važna karakteristika &lsquo;&rsquo;EUROPOINT-a&rsquo;&rsquo; &nbsp;je njen efikasan energetski sistem. Da bi se smanjila potro&scaron;nja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i zagrijavanje vode, instalirana je toplotna pumpa koja koristi vodu iz rijeke Morače.
Prirodnu temperaturu podzemne vode (12&deg;C) toplotne pumpe prevode u funkcionalnu toplotnu energiju.
Sezonski balansi optimalne radne temperature u objektu svode se na dogrijavanje zimi i dohlađivanje ljeti.
Kompletan objekat je namijenjen na tržistu za rentiranje i od sadržaja nudi savremeni poslovni prostor na sedam etaža ukupne kvadrature &nbsp;7.600 m2, a u prizemlju sadržaje javnog karaktera i u dva nivoa podzemne garaže sa 84 parking mjesta.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 12.jpg" alt="" width="364" height="241" />
Planovi spratova sa poslovnim prostorom su prilagodljivi i pružaju mogućnost različite organizacije. Zgrada je skladna u svojoj formi, proporciji i izrazu. Isto tako, spratovi se mogu podijeliti na dvije ili vi&scaron;e jedinica za izdavanje.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 14.jpg" alt="" width="334" height="216" />
Glavni elemenat objekta je zastakljeni atrijum, koji spaja javne funkcije: prodavnice i restoran u nižem frontalnom bloku zgrade sa poslovnim prostorima u sedmospratnom bloku.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 1.jpg" alt="" width="415" height="234" />
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/epo rk 3.jpg" alt="" width="423" height="224" />
Atrijum formira vizuelnu i prostornu vezu između javne i poslovne zone i doprinosi važnim aspektima savremenog radnog okruženja: prostorni i socijalni kvalitet. Ta atrijumska veza otvara mogućnost timskog rada i neformalne komunikacije, koji su postali dio prakse dana&scaron;njeg poslovanja.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 17.jpg" alt="" width="370" height="246" />
Elegantna glatka fasada, koja se na poziciji istok-zapad sastoji od ventilacionog sistema zastor-zid, je toplotno izolovana po sistemu proizvođača &nbsp;&bdquo;STO&ldquo; (Njemačka), otporna na vremenske uticaje.
Zbog rizika od zemljotresa, konstrukcija ima veoma važnu ulogu. Pozicija cirkulacionog jezgra, zajedno sa konstrukcijom od armiranog betona čini zgradu &nbsp;izdržljivom i sigurnom.
Za izgradnju zgrade uglavnom su kori&scaron;ćeni armirani betonski stubovi, dok ostakljena konstrukcija centralnog područja zgrade apsorbuje seizmičke udare i toplotne varijacije.
Kao i eksterijer zgrade, u opremanju unutra&scaron;njosti vođeno je računa o upotrebi premijum materijala poznatih proizvođača (zidovi i pregrandni zidovi su izrađeni sa protivpožarnim gipskartonskim pločama i plafoni su monolitni spu&scaron;teni izrađeni po sistemu proizvođača KNAUF iz Njemačke, protivpožarna vrata su proizvođača DIERE iz Italije, aluminijumska bravarija za ulaz u poslovne jedinice su vrata po sistemu SCH&Uuml;CO sa sigurnosnim laminiranim staklom, u toaletima izrađen je plivajući pod i zavr&scaron;na obloga granitne keramičke pločice prve klase proizvođača CERIM.
Važno je napomenuti da zgrada ima protivpožarnu centralu, kontrolu pristupa kancelarijama, video nadzor, internet i interfon.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 2.jpg" alt="" width="378" height="334" />

EUROPOINT: Birajte moderan prostor za uspješno poslovanje

PRVA EKOLOŠKI KONCIPIRANA ZGRADA U PODGORICI A KLASE

Vi&scaron;e od pet eura, negdje i &scaron;est, potrebno je izdvojiti za veliku čokoladu u Podgorici, Sarajevu ili Beogradu, nakon &scaron;to su posljednjih mjeseci cijene u maloprodaji drastično porasle.
U glavnim gradovima Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore, cijene čokolada se kreću od 1,25 eura koliko je u Sarajevu potrebno izdvojiti za malu čokoladu poznatog stranog proizvođača, do skoro &scaron;est i po eura, koliko u Podgorici ko&scaron;ta uvozna čokolada od 270 grama iz Hrvatske.
Cijene čokolade u Crnoj Gori, BiH i Srbiji
Zbog porasta cijena kakao zrna na svjetskom trži&scaron;tu, koje u posljednjih godinu dana obaraju rekorde, čokolada je drastično poskupila i u prodavnicama Zapadnog Balkana.
Ključni uzrok skupih čokolada, ne samo na Zapadnom Balkanu nego u cijelom svijetu je cijena zrna kakaa, glavne sirovine za proizvodnju čokolade, koja je počela drastično da raste krajem pro&scaron;le godine.
Za nju su odgovorni lo&scaron;i vremenski uslovi kod najvećih proizvođača na zapadu Afrike, bolesti i ru&scaron;enje stabala.
Istorijski maksimum je dostignut sredinom aprila, kada je tona zrna kakaa ko&scaron;tala vi&scaron;e od 12.000 dolara, prema podacima Međunarodne organizacije za kakao (ICCO).
Trenutno, cijena je ne&scaron;to vi&scaron;a od &scaron;est hiljada dolara po toni, &scaron;to je duplo vi&scaron;e nego prije godinu&nbsp;
Čokolada je jedna od namirnica koja je prethodnih godina pogođena tzv. &ldquo;&scaron;rinkflacijom&rdquo;, odnosno praksom proizvođača da za istu cijenu prodaju manje proizvode.
Tako je uobičajena tabla čokolade prije nekoliko godina iznosila 100 grama, sada se ta količina smanjila na 90 ili čak 80 grama, a cijena je ostala ista.
Otkud tako visoke cijene?
Nekoliko karika u globalnom lancu proizvodnje ne opravdava ova poskupljenja, izjavio je za RSE ekonomski analitičar Igor Gavran.
&ldquo;Branje kakaovca u Africi, jedan je od primjera najzloglasnije eksploatacije radne snage, gdje djeca i skoro pa robovska radna snaga se bavi primarnom proizvodnjom, njihovi tro&scaron;kovi rada su skoro pa nepostojeći i s druge strane, tro&scaron;kovi koje su tada stvarani na izvori&scaron;tu se uop&scaron;te nisu odražavali na cijene čokolada na trži&scaron;tu&rdquo;, rekao je Gavran.
Ističe da su i ranije veliki vlasnici plantaža kakaa ostvarivali visoke profitne stope.
&ldquo;Kada je, eventualno, zbog nekoliko klimatskih nepogoda ili zbog, na nekim farmama ili u nekim afričkim državama, konačno malo pritiska i zakonske regulative koja je pobolj&scaron;ala tretman onih koji proizvode kakao, do&scaron;lo je do povećanja tro&scaron;kova&rdquo;, poja&scaron;njava on.
Prema njegovim riječima, oni koji su &ldquo;navikli na svoj ekstra profit&rdquo; su samo prebacili tro&scaron;kove na druge karike u lancu, iako &ldquo;za to nije bilo opravdanja&rdquo;, te da su građani prihvatili poskupljenja kao neminovna.
Obala Slonovače je krajem septembra povećala fiksnu otkupnu cijenu 20 odsto po kilogramu kakao zrna, na 3,09 dolara, prenosi Reuters.
Ranije u septembru, Gana je otkupnu cijenu po toni zrna povećala 45 odsto, na vi&scaron;e od tri hiljade dolara. Poskupljenja su izvjesna i ukoliko počne primjena uredbe o deforestaciji na nivou Evropske unije.
Radi se o uredbi o krčenju &scaron;uma, koju je Evropska komisija (EK) donijela 2023, i koja predviđa da se od kraja 2024. zabrani uvoz proizvoda u čijoj proizvodnji su se krčile &scaron;ume, u &scaron;ta je uključen i kakao.
Ipak, EK je navela da će predložiti odlaganje primjene ove uredbe na godinu dana.
Ko su najveći proizvođači kakaa?
Najvi&scaron;e kakao zrna se proizvede u Africi, vi&scaron;e od 70 odsto svjetske proizvodnje, i to uglavnom na zapadu kontinenta.
Obala Slonovače je najveći proizvođač, sa vi&scaron;e od 2,2 miliona tona u proizvodnoj sezoni 2022/23, daleko ispred drugoplasirane Gane sa 654 hiljade tona, prema podacima ICCO.
Najveći izvoznik zrna kakaa u Evropsku uniju je Obala Slonovače, sa ne&scaron;to manje od 500 hiljada tona u pro&scaron;loj godini. Daleko iza su Kamerun, Nigerija i Holandija, koji su ukupno u zemlje EU izvezli ne&scaron;to vi&scaron;e od 400 hiljada tona.
&nbsp;

Zašto čokolada postaje luksuz?

POSLJEDNJIH MJESECI CIJENE U MALOPRODAJI DRASTIČNO PORASLE

Sve vrste goriva od danas su jeftinije dva do pet centi, saop&scaron;teno je iz Ministarstva rudarstva, nafte i gasa.
Eurosuper 95 i 98 jeftiniji su pet centi i ko&scaron;taju 1,42 eura, odnosno 1,46 eura.
Cijena eurodizela niža je dva centa i iznosi 1,33 eura, dok je lož ulje jeftinije tri centa i ko&scaron;ta 1,29 eura.
Posljednje promjene cijena bile su 27. avgusta, kada su sve vrste goriva pojeftinile dva do tri centa.
Naredni obračun će biti 23. septembra, a eventualno izmijenjene cijene naftnih derivata važiće od 24. septembra.

Benzin jeftiniji pet, a eurodizel dva centa