Ekonomija

Sudeći po predlogu izmjena Zakona o Razvojnoj banci (RBCG), koji su u skup&scaron;tinsku proceduru predali poslanici Pokreta Evropa sad (PES), Milo&scaron; Pižurica i Seid Hadžić, Vlada je odustala od ideje da ta institucija obavlja poslove platnog prometa i prikuplja depozite, pi&scaron;e Pobjeda
U vrijeme usvajanja tog zakona, mogućnost da RBCG obavlja poslove platnog prometa i primanja depozita izazvalo je negodovanje dijela političke i stručne javnosti, ali i međunarodnih institucija, imajući u vidu da bi time obavljala poslove komercijalnih banaka.
Zakon je usvojen pro&scaron;log oktobra, a ovih dana ističe i rok od godinu koji je Ministarstvu finansija dat za izradu podzakonskih akata koji je trebalo da reguli&scaron;u ovo i ostala pitanja od značaja za primjenu.
Prije nepun mjesec, prilikom predstavljanja zavr&scaron;ne izjave Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), ministar finansija Novica Vuković je saop&scaron;tio da bi u narednih pola godine Vlada trebalo da odluči da li će se Razvojna banka baviti i poslovima platnog prometa i prikupljanjem depozita, a guvernerka Centralne banke (CBCG) Irena Radović ukazala da u tom trenutku nijesu dobili zahtjev za otvaranje računa ove banke te da bez zakonskih izmjena ne bi bilo ni moguće otvarati transakcione račune za klijente.
U zavr&scaron;noj izjavi MMF-a je ocijenjeno da bi Razvojna banka trebalo da se drži istih poslova koje je obavljala prije nego je transformisana iz tada&scaron;njeg Investiciono-razvojnog fonda, odnosno da kreditira privrednike koji imaju otežan pristup finansiranju kod komercijalnih banaka. MMF je pozvao na obazrivost kada je riječ o pro&scaron;irenju djelatnosti na primanje depozita i obavljanje platnog prometa, kako bi se izbjegli potencijalni rizici po fiskalnu i finansijsku stabilnost.
U predlogu izmjena Zakona o Razvojnoj banci, poslanici PES-a ukazuju da je strate&scaron;ki pravac razvoja i orjentisanost na EU integracije nametnuo potrebu snaženja finansijskih institucija, &scaron;to se ostvarilo formiranjem ove banke čija je uloga, kako navode, da opslužuje trži&scaron;ne segmente koje komercijalne banke ne opslužuju adekvatno.
Uloga Razvojne banke je i, kako dodaju, posebno značajna tokom ekonomskih kriza kada omogućava likvidnost privrede i njenu održivost. Ipak, nakon analize evropskih iskustava, mijenja se inicijalni plan.
&ldquo;Razmatrajući komparativna iskustva zemalja članica Evropske unije, razvojne banke u tim zemljama ne obavljaju poslove platnog prometa i primanja depozita, sa izuzetkom onih banaka koje su osnovane u skladu sa Zakonom o bankama, kao kreditne institucije. Uvažavajući komparativna iskustva i preporuke međunarodnih institucija, a u cilju obezbjeđivanja funkcionalne operativnosti Razvojne banke, predloženo je brisanje propisanih nadležnosti&rdquo;, navodi se u obrazloženju zakonskih izmjena, uz napomenu da su usagla&scaron;ene sa rje&scaron;enjima zemalja članica EU.
A upravo su se na to odnosile i pro&scaron;logodi&scaron;nje kritike dijela politike i stručne javnosti, ali i predsjednika države, Jakova Milatovića, koji je prvobitno odbio da potpi&scaron;e ukaz o progla&scaron;enju zakona, koji je zatim ponovo usvojen u ponovljenom glasanju, takođe na predlog poslanika PES-a.
Zakon o Razvojnoj banci izazvao je dosta polemike u javnosti, a iako je opozicija bila stava da je njeno formiranje opravdano, problematizovali su &scaron;to predlog zakona nije pro&scaron;ao javnu raspravu niti je dobio mi&scaron;ljenje Evropske komisije.
Na to su ukazali i iz CBCG koji su u načelu podržali osnivanje banke, navodeći da će podsticati razvoj biznisa osiguranjem razvojnih i infrastrukturnih projekata, te osigurati izvoz od netrži&scaron;nih rizika.
Ipak, s druge strane, problematizovali su vi&scaron;e pitanja, među kojima su djelatnosti koje obavljaju i komercijalne banke.
Razvojna banka je pravno počela da radi 1. januara ove godine. Iz CRPS-a je na taj datum brisan Investiciono-razvojni fond, a upisana je Razvojna banka.

Odustaju od obavljanja platnog prometa i primanja depozita

POSLANICI PES-A PREDLOŽILI IZMJENE ZAKONA O RAZVOJNOJ BANCI

Uniprom je pravo na besplatne emisione kredite stekao u potpunosti zakonito, poručio je izvr&scaron;ni direktor kompanije Veselin Pejović, navodeći da je Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) u svom mi&scaron;ljenju zanemarila relevantne činjenice i važeće propise.
Iz Uniprom-a su reagovali povodom, kako su naveli, niza neprovjerenih i netačnih tvrdnji koje su poslednjih dana iznijeli ASK i potpredsjednik Vlade Momo Koprivica, a koje, prema njihovim riječima, imaju za cilj da naru&scaron;e ugled kompanije i dovedu u pitanje njeno poslovanje.
ASK je utvrdio da je u postupku emisije i nabavke CO₂ kredita od Elektroprivrede (EPCG), putem sporazuma sa kompanijom Uniprom, nanesena &scaron;teta državnoj kompaniji u iznosu od 17 miliona EUR i da je do&scaron;lo do ugrožavanja javnog interesa koji upućuje na postojanje korupcije.
Kabinet Koprivice je potom ocijenio da su nadležni organi objektivno i profesionalno prepoznali i potvrdili postojanje ozbiljnih nepravilnosti koje su pratile proces dodjele besplatnih emisionih kredita
Iz Uniprom-a su medijima dostavili dopis koji je Pejović uputio ASK-u i dostavio kabinetima premijera Milojka Spajića, Koprivice, nadležnim ministrima i specijalnom državnom tužiocu Vladimiru Novoviću, a u kojem navodi da je Agencija iznijela netačne i neprovjerene informacije, bez prethodnog pribavljanja izja&scaron;njenja i dokumentacije od kompanije, čime je nanijeta &scaron;teta njenom poslovnom ugledu.
&bdquo;Uniprom je pravo na besplatne emisione kredite stekao shodno članu 11 stav 7 Zakona o za&scaron;titi od negativnih uticaja klimatskih promjena i Prilogu 4 Uredbe o djelatnostima koje emituju gasove sa efektom staklene ba&scaron;te&ldquo;, navodi se u dopisu.&nbsp;
Ističe se da je Agencija zanemarila činjenicu da je uspostavljanje Registra emisionih jedinica i njihovo evidentiranje izvr&scaron;eno tek nakon formiranja Fonda za za&scaron;titu životne sredine, a &scaron;to potvrđuju dopisi Ministarstva, Fonda i Sporazum zaključen između Uniprom-a i EPCG.
Kako se navodi u dopisu, tvrdnje ASK-a o nepostojanju dozvola i planova praćenja nijesu osnovane, jer su propisi koji ih defini&scaron;u usvojeni tek 2020. i 2021. godine, i to za primjenu od dana pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.
&bdquo;Uniprom je blagovremeno podnio zahtjev za izdavanje dozvole, a Agencija za za&scaron;titu životne sredine 1. i 15. marta 2022. izdala odgovarajuće dozvole za rad postrojenja, &scaron;to dodatno potvrđuje zakonitost postupanja privrednog subjekta&ldquo;, ističe se u dopisu.
Pejović je u dopisu istakao da je kompanija redovno dostavila sve verifikovane izvje&scaron;taje o emisijama i proizvodnji za period 2020&ndash;2024, a podaci za 2023. godinu pokazuju da je proizvodnja bila veća od zakonom propisanog praga aktivnosti.
&bdquo;Imajući u vidu navedeno, mi&scaron;ljenje Agencije je donijeto na osnovu nepotpunih i pogre&scaron;no interpretiranih podataka, pri čemu je povrijeđeno pravo UNIPROM-a na izja&scaron;njenje i dostavljanje dokaza, čime je kompaniji nanijeta &scaron;teta kako u pravnom, tako i u poslovnom ugledu. Ovakav postupak ukazuje na ozbiljan nedostatak transparentnosti i nepridržavanje zakonom utvrđenih procedura od strane nadležnog organa&ldquo;, pi&scaron;e u dopisu.
Pejović je poručio da Uniprom ostaje posvećen transparentnom i zakonitom poslovanju, te da je spreman da dostavi svu relevantnu dokumentaciju i učestvuje u dijalogu koji će doprinijeti objektivnom preispitivanju navoda ASK-a.

Uniprom: Pravo na emisione kredite stečeno u skladu sa zakonom

"MIŠLJENJE ASK DONIJETO NA OSNOVU NEPOTPUNIH I POGREŠNO INTERPRETIRANIH PODATAKA"

Kompanija Monteput i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) produžili su rok za dostavljanje tehničkih i finansijskih ponuda za izbor projektanta i izvođača radova na drugoj dionici auto-puta Bar-Boljare, od Mate&scaron;eva do Andrijevice do 30. oktobra.
&bdquo;Uzimajući u obzir složenost tenderske dokumentacije koja se odnosi na pripremu ponuda za projektovanje i izvođenje radova na drugoj dionici auto-puta, kao i brojna pitanja i zahtjeve koje su potencijalni ponuđači dostavili tokom trajanja postupka, dodatno produženje roka za podno&scaron;enje ponuda ima za cilj osigurati punu transparentnost i ravnopravan pristup svim zaniteresovanim učesnicima&ldquo;, saop&scaron;teno je iz Monteputa.
Dodatno vrijeme, kako ističu, omogućava ponuđačima da kvalitetno pripreme svoje ponude, posebno imajući u vidu procedure koje su potrebne za pribavljanje odgovarajućih sredstava obezbjeđenja koje se odnose na garancije, a koje iziskuju dodatnu koordinaciju i administrativne korake.&nbsp;
&bdquo;Na ovaj način se povećava konkurentnost postupka i obezbjeđuje da dostavljene ponude u najvećoj mogućoj mjeri odgovaraju tehničkim i finansijskim zahtjevima iz tenderske dokumentacije&ldquo;, zaključeno je u saop&scaron;tenju.

Produžen rok za dostavljanje ponuda za drugu dionicu auto-puta

SAOPŠTENO IZ MONTEPUTA

Od ponoći će biti jeftinije sve vrste goriva, saop&scaron;teno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Tako će eurosuper 98 pojeftiniti tri centa i ko&scaron;taće 1,42 eura.
Takođe će tri centa pojeftiniti Eurosuper 95 i pa će ko&scaron;tati&nbsp; 1,39 eura.
Cijena eurodizela iznosiće 1,31 euro, &scaron;to znači da je jeftiniji&nbsp; tri centa.
Tri centa će biti jeftinije i lož ulje, ko&scaron;taće 1,25 eura.
Naredni obračun biće trećeg novembra, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od trećeg novembra, navodi se u saop&scaron;tenju Ministarstva.

Od ponoći jeftinije sve vrste goriva

SAOPŠTENO IZ MINISTARSTVA ENERGETIKE I RUDARSTVA

Evropske unija (EU) će odobriti dodatnih 50 miliona eura za auto-put Mate&scaron;evo-Andrijevica, saop&scaron;tio je premijer Milojko Spajić.
"Za 20-tak dana ćemo imati izvođača radova", napisao je Spajić u objavi na mreži X.
Kako je istakao, sredstva će biti obezbijeđena dopunom finansijskog sporazuma između Vlade Crne Gore i Evropske komisije.
&ldquo;Vrijedjelo je čekati godinu da dobijemo ukupni grant od 150 miliona eura, i povoljne kredite od 200 miliona eura za ovaj projekat&rdquo;, zaključio je Spajić.

Spajić: Dodatnih 50 miliona eura od Evropske unije za auto-put Mateševo-Andrijevica

SAOPŠTIO PREMIJER

Evropska komisija (EK) je, kao rezultat sprovođenja obaveza iz Reformske agende, odobrila isplatu druge tran&scaron;e sredstava iz Plana rasta za Crnu Goru, u iznosu od 8,1 milion eura, saop&scaron;teno je iz ministarstava evropskih poslova i finansija.
&ldquo;U skladu s tim, izvr&scaron;ena je uplata pripadajućeg dijela u državni budžet, u iznosu od 3,8 miliona eurs, dok će preostala sredstva od 4,3 miliona eura biti opredijeljena za infrastrukturne projekte koje je Crna Gora kandidovala u okviru Zapadnobalkanskog investicionog okvira (ZIO)&rdquo;, navodi se u zajedničkom saop&scaron;tenju ministarstava evropskih poslova i finansija.
Ta sredstva, kako ističu, predstavljaju rezultat značajnih reformskih iskoraka u vi&scaron;e oblasti &ndash; od prostornog planiranja i usklađivanja s pravilima unutra&scaron;njeg trži&scaron;ta električne energije, do reforme sistema socijalne i dječje za&scaron;tite.&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
Generalni zaključak izvje&scaron;taja jeste da je ostvaren vidljiv napredak u sprovođenju reformi, dok će se u narednom periodu intenzivno raditi na realizaciji preostalih aktivnosti.

Evropska komisija odobrila isplatu 8,1 milion eura Crnoj Gori

SAOPŠTENO IZ MINISTARSTAVA EVROPSKIH POSLOVA I FINANSIJA

Predstavnici crnogorskog Ministarstva finansija i Banke za razvoj Savjeta Evrope (CEB) potpisali su ugovor o kreditu od 83 miliona eura, koji je namijenjen unapređenju zdravstvene infrastrukture u Crnoj Gori.
Guverner CEB Karlo Montićeli rekao je da je potpisivanjem ugovora o zajmu, njihova posvećenost kvalitetnom zdravstvu sprovedena u konkretnu akciju.
Ministar finansija Novica Vuković naveo je za TVCG da će sredstva biti predviđena za izgradnju tri nove zdravstvene ustanove - op&scaron;te bolnice u Pljevljima, doma zdravlja u podgoričkom naselju Siti kvart, i klinike za hematologiju u okviru Kliničkog centra Crne Gore.
"Planirana je i modernizacija medicinske opreme u zdravstvenim ustanovama &scaron;irom zemlje", kazao je Vuković, prenosi RTCG.

Vuković: Gradiće se opšta bolnica u Pljevljima, dom zdravlja u Siti kvartu i klinika za hematologiju

POTPISAN UGOVOR O KREDITU OD 83 MILIONA EURA

Fond penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore saop&scaron;tio je da počinje isplata penzija za septembar.
"Prosječna penzija (bez obračunate razlike) za septembar mjesec iznosi 543,12 eura, dok prosječna isplaćena penzija sa obračunatim razlikama za septembar iznosi 554,85 eura.
Sredstva potrebna za isplatu svih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja za septembar mjesec su 67,82 miliona eura", navodi se u saop&scaron;tenju FZO.

Danas isplata penzija, prosječna 543 eura

SAOPŠTENO IZ FZO

Jogurt domaćih proizvođača od jednog litra ko&scaron;taće 99 centi, a jogurt od litar i po 1,39 eura do 1. novembra. To je rezultat dogovora prerađivača mlijeka i trgovačkog lanca "Voli", kazali su "Danu" iz Udruženja prerađivača mlijeka Crne Gore (UPMCG).
Cijena litra jogurta domaćih proizvođača, kako su nam rekli, trenutno se kreće od 1,25 do 1,5 eura, dok pakovanja od litar i po ko&scaron;taju od 1,69 do 1,99 eura.&nbsp;
Na ovaj način, kako su kazali, spriječiće se prosipanje mlijeka. Istakli su da je ovo samo prelazno re&scaron;enje i da država mora da nađe način kako da sistemski rije&scaron;i problem vi&scaron;kova mlijeka.
&ndash; Očekujemo i da se drugi trgovački lanci pridruže i smanje cijene jogurta domaćih proizvođača do kraja oktobra, kako bi se rije&scaron;io problem koji je nastao zbog vi&scaron;kova mlijeka &ndash; kazali su nam iz Udruženja i podvukli da ovo nije trajno rje&scaron;enje, već prelazno.
Objasnili su da će se u narednih petnaestak dana "Voli" odreći 20 odsto prihoda od prodaje, a prerađivači 10 odsto.
Sastanak prerađivača sa predstavnicima trgovačkih lanaca održan je na predlog Ministarstva poljoprivrede, čiji su predstavnici u srijedu razgovarali sa prerađivačima i kooperantima.
Juče su saop&scaron;tili da su učinili sve iz domena svoje nadležnosti i obezbijedili plasman svih trži&scaron;nih vi&scaron;kova finalnog proizvoda kroz trgovačke lance u Crnoj Gori. "Dan" od prerađivača juče nije dobio informaciju da su se drugi trgovački lanci uključili u akciju i da će sniziti cijene.
&ndash; Preduzeli smo sve da stvorimo prostor za hitni otkup domaćih vi&scaron;kova. U saradnji sa zemljama regiona, cjelokupnu količinu otkupljenog mlijeka (mlijeka u rinfuzu) prerađivači će imati priliku da izvezu u Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, sa čijim smo nadležnim institucijama i kompanijama postigli dogovor. Pozivamo otkupljivače mlijeka da nesmetano nastave da vr&scaron;e otkup i da o eventualnim vi&scaron;kovima obavijeste ministarstvo &ndash; saop&scaron;tili su iz Ministarstva poljoprivrede.
Prerađivači ističu da sada nema restrikcije po pitanju otkupa, ali da država mora da pronađe sistemsko rje&scaron;enje kada dođe do vi&scaron;kova na trži&scaron;tu.

Cijene jogurta biće snižene do 1. novembra

REZULTAT DOGOVORA PRERAĐIVAČA MLIJEKA I TRGOVAČKOG LANCA "VOLI"

Ustavni sud pokrenuo je postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti tarife po kojoj Centralna banka (CBCG) obračunava naknade za svoje usluge, jer se, kako je saop&scaron;teno, osnovano postavlja pitanje njihove usklađenosti sa Ustavom i zakonom.&nbsp;
Kako je navedeno, postupak je pokrenut prihvatanjem inicijative Za&scaron;titnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore.
U inicijativi je, kako se dodaje, osporena odluka Savjeta CBCG kojom je propisana naknada za platne transakcije preko računa banke u inostranstvu - 0,2 odsto od iznosa sredstava, a najmanje deset eura.
"Za&scaron;titnik je ukazao da komercijalne banke, za platne transakcije preko računa CBCG u inostranstvu, plaćaju fiksnu naknadu od 1,5 eura po nalogu, bez obzira na iznos novca koji se prenosi, dok Glavni državni trezor plaća 0,1 odsto od vrijednosti svake transakcije.
Ministarstvo finansija je u svom izja&scaron;njenju navelo da, prema važećoj tarifi, komercijalne banke za transakciju od milion eura plaćaju naknadu CBCG od 1,5 eura, dok taj organ plaća hiljadu eura, ocjenjujući da takva razlika nije zasnovana na objektivnim kriterijumima.
CBCG je osporila navode iz inicijative Za&scaron;titnika, navodeći da Savjet nije arbitrarno uveo finansijske obaveze korisnicima usluga, već da su prilikom dono&scaron;enja odluke o tarifama uzeli u obzir kompleksnost usluga koje pružaju određenom korisniku.
"Osnovano se postavlja pitanje da li propisivanje procentualnog iznosa naknade bez jasnih kriterijuma za stvarni tro&scaron;ak dovodi do nesaglasnosti osporenog akta sa Ustavom i zakonom", navedeno je u saop&scaron;tenju Ustavnog suda.

Ustavni sud pokrenuo postupak ocjene ustavnosti naknada Centralne banke

NA OSNOVU INICIJATIVE ZAŠTITNIKA IMOVINSKO-PRAVNIH INTERESA

Na sjednici Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) razrije&scaron;en je izvr&scaron;ni direktor Ivan Bulatović. Za v. d. izvr&scaron;nog direktora naimenovan Bojan Đordan, doskora&scaron;nji izvr&scaron;ni rukovodilac Direkcije za OIE.
Za razre&scaron;enje Bulatovića su glasali Jelena Anđelić, Milutin Đukanović, Simo Jokić, Dragan Lončar i Irfan Husović.
Neven Go&scaron;ović napustio je sjednicu prije glasanja, a Tahir Đonbaljaj bio je protiv.
Bulatović je za izvr&scaron;nog direktora na mandat od četiri godine naimenovan krajem januara 2024.
Bulatović je na toj funkciji zamijenio Nikolu Rovčanina koji je ranije podnio ostavku.

Bulatović smijenjen sa funkcije direktora EPCG