Ekonomija

Evropske unija (EU) će odobriti dodatnih 50 miliona eura za auto-put Mate&scaron;evo-Andrijevica, saop&scaron;tio je premijer Milojko Spajić.
"Za 20-tak dana ćemo imati izvođača radova", napisao je Spajić u objavi na mreži X.
Kako je istakao, sredstva će biti obezbijeđena dopunom finansijskog sporazuma između Vlade Crne Gore i Evropske komisije.
&ldquo;Vrijedjelo je čekati godinu da dobijemo ukupni grant od 150 miliona eura, i povoljne kredite od 200 miliona eura za ovaj projekat&rdquo;, zaključio je Spajić.

Spajić: Dodatnih 50 miliona eura od Evropske unije za auto-put Mateševo-Andrijevica

SAOPŠTIO PREMIJER

Evropska komisija (EK) je, kao rezultat sprovođenja obaveza iz Reformske agende, odobrila isplatu druge tran&scaron;e sredstava iz Plana rasta za Crnu Goru, u iznosu od 8,1 milion eura, saop&scaron;teno je iz ministarstava evropskih poslova i finansija.
&ldquo;U skladu s tim, izvr&scaron;ena je uplata pripadajućeg dijela u državni budžet, u iznosu od 3,8 miliona eurs, dok će preostala sredstva od 4,3 miliona eura biti opredijeljena za infrastrukturne projekte koje je Crna Gora kandidovala u okviru Zapadnobalkanskog investicionog okvira (ZIO)&rdquo;, navodi se u zajedničkom saop&scaron;tenju ministarstava evropskih poslova i finansija.
Ta sredstva, kako ističu, predstavljaju rezultat značajnih reformskih iskoraka u vi&scaron;e oblasti &ndash; od prostornog planiranja i usklađivanja s pravilima unutra&scaron;njeg trži&scaron;ta električne energije, do reforme sistema socijalne i dječje za&scaron;tite.&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
Generalni zaključak izvje&scaron;taja jeste da je ostvaren vidljiv napredak u sprovođenju reformi, dok će se u narednom periodu intenzivno raditi na realizaciji preostalih aktivnosti.

Evropska komisija odobrila isplatu 8,1 milion eura Crnoj Gori

SAOPŠTENO IZ MINISTARSTAVA EVROPSKIH POSLOVA I FINANSIJA

Fond penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore saop&scaron;tio je da počinje isplata penzija za septembar.
"Prosječna penzija (bez obračunate razlike) za septembar mjesec iznosi 543,12 eura, dok prosječna isplaćena penzija sa obračunatim razlikama za septembar iznosi 554,85 eura.
Sredstva potrebna za isplatu svih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja za septembar mjesec su 67,82 miliona eura", navodi se u saop&scaron;tenju FZO.

Danas isplata penzija, prosječna 543 eura

SAOPŠTENO IZ FZO

Jogurt domaćih proizvođača od jednog litra ko&scaron;taće 99 centi, a jogurt od litar i po 1,39 eura do 1. novembra. To je rezultat dogovora prerađivača mlijeka i trgovačkog lanca "Voli", kazali su "Danu" iz Udruženja prerađivača mlijeka Crne Gore (UPMCG).
Cijena litra jogurta domaćih proizvođača, kako su nam rekli, trenutno se kreće od 1,25 do 1,5 eura, dok pakovanja od litar i po ko&scaron;taju od 1,69 do 1,99 eura.&nbsp;
Na ovaj način, kako su kazali, spriječiće se prosipanje mlijeka. Istakli su da je ovo samo prelazno re&scaron;enje i da država mora da nađe način kako da sistemski rije&scaron;i problem vi&scaron;kova mlijeka.
&ndash; Očekujemo i da se drugi trgovački lanci pridruže i smanje cijene jogurta domaćih proizvođača do kraja oktobra, kako bi se rije&scaron;io problem koji je nastao zbog vi&scaron;kova mlijeka &ndash; kazali su nam iz Udruženja i podvukli da ovo nije trajno rje&scaron;enje, već prelazno.
Objasnili su da će se u narednih petnaestak dana "Voli" odreći 20 odsto prihoda od prodaje, a prerađivači 10 odsto.
Sastanak prerađivača sa predstavnicima trgovačkih lanaca održan je na predlog Ministarstva poljoprivrede, čiji su predstavnici u srijedu razgovarali sa prerađivačima i kooperantima.
Juče su saop&scaron;tili da su učinili sve iz domena svoje nadležnosti i obezbijedili plasman svih trži&scaron;nih vi&scaron;kova finalnog proizvoda kroz trgovačke lance u Crnoj Gori. "Dan" od prerađivača juče nije dobio informaciju da su se drugi trgovački lanci uključili u akciju i da će sniziti cijene.
&ndash; Preduzeli smo sve da stvorimo prostor za hitni otkup domaćih vi&scaron;kova. U saradnji sa zemljama regiona, cjelokupnu količinu otkupljenog mlijeka (mlijeka u rinfuzu) prerađivači će imati priliku da izvezu u Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, sa čijim smo nadležnim institucijama i kompanijama postigli dogovor. Pozivamo otkupljivače mlijeka da nesmetano nastave da vr&scaron;e otkup i da o eventualnim vi&scaron;kovima obavijeste ministarstvo &ndash; saop&scaron;tili su iz Ministarstva poljoprivrede.
Prerađivači ističu da sada nema restrikcije po pitanju otkupa, ali da država mora da pronađe sistemsko rje&scaron;enje kada dođe do vi&scaron;kova na trži&scaron;tu.

Cijene jogurta biće snižene do 1. novembra

REZULTAT DOGOVORA PRERAĐIVAČA MLIJEKA I TRGOVAČKOG LANCA "VOLI"

Ustavni sud pokrenuo je postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti tarife po kojoj Centralna banka (CBCG) obračunava naknade za svoje usluge, jer se, kako je saop&scaron;teno, osnovano postavlja pitanje njihove usklađenosti sa Ustavom i zakonom.&nbsp;
Kako je navedeno, postupak je pokrenut prihvatanjem inicijative Za&scaron;titnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore.
U inicijativi je, kako se dodaje, osporena odluka Savjeta CBCG kojom je propisana naknada za platne transakcije preko računa banke u inostranstvu - 0,2 odsto od iznosa sredstava, a najmanje deset eura.
"Za&scaron;titnik je ukazao da komercijalne banke, za platne transakcije preko računa CBCG u inostranstvu, plaćaju fiksnu naknadu od 1,5 eura po nalogu, bez obzira na iznos novca koji se prenosi, dok Glavni državni trezor plaća 0,1 odsto od vrijednosti svake transakcije.
Ministarstvo finansija je u svom izja&scaron;njenju navelo da, prema važećoj tarifi, komercijalne banke za transakciju od milion eura plaćaju naknadu CBCG od 1,5 eura, dok taj organ plaća hiljadu eura, ocjenjujući da takva razlika nije zasnovana na objektivnim kriterijumima.
CBCG je osporila navode iz inicijative Za&scaron;titnika, navodeći da Savjet nije arbitrarno uveo finansijske obaveze korisnicima usluga, već da su prilikom dono&scaron;enja odluke o tarifama uzeli u obzir kompleksnost usluga koje pružaju određenom korisniku.
"Osnovano se postavlja pitanje da li propisivanje procentualnog iznosa naknade bez jasnih kriterijuma za stvarni tro&scaron;ak dovodi do nesaglasnosti osporenog akta sa Ustavom i zakonom", navedeno je u saop&scaron;tenju Ustavnog suda.

Ustavni sud pokrenuo postupak ocjene ustavnosti naknada Centralne banke

NA OSNOVU INICIJATIVE ZAŠTITNIKA IMOVINSKO-PRAVNIH INTERESA

Ministarstvo poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede (MP&Scaron;V), učinilo je sve iz domena svoje nadležnosti i obezbijedilo plasman svih trži&scaron;nih vi&scaron;kova finalnog proizvoda kroz trgovačke lance u Crnoj Gori, saop&scaron;tili su iz tog ministarstva.
Kako su naveli nakon, jučera&scaron;njeg sastanka sa predstavnicima mljekara, prerađivača mlijeka, kooperantima, Poljoprivrednog klastera i Unije stočara, menadžment Ministarstva preduzeo sve da se stvori prostor za hitni otkup domaćih vi&scaron;kova.
"Takođe, u saradnji sa zemljama regiona, cjelokupnu količinu otkupljenog mlijeka (mlijeka u rinfuzu) prerađivači će imati priliku da izvezu u Republiku Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, sa čijim nadležnim institucijama i kompanijama je Ministarstvo postiglo dogovor. Pozivamo otkupljivače mlijeka da nesmetano nastave da vr&scaron;e otkup i da o eventualnim vi&scaron;kovima obavijeste Ministarstvo", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.

Ministarstvo: Obezbijedili smo plasman tržišnih viškova domaćeg mlijeka

"OTKUPLJIVAČI MLIJEKA MOGU DA NASTAVE OTKUP"

Vlada ne preduzima gotovo nikakve mjere u pravcu suzbijanja značajnog rasta cijena, ocijenio je predsjednik Kluba poslanika Socijaldemokrata (SD) i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugo&scaron;a.
"Godi&scaron;nja inflacija u Crnoj Gori najvi&scaron;a je od maja pro&scaron;le godine.
Prema najnovijim podacima Monstata za septembar, inflacija u Crnoj Gori je vi&scaron;e nego dvostruko veća nego inflacija u zemljama eurozone. Godi&scaron;nji rast cijena kad je voće u pitanju je čak 21,9 odsto, farmaceuskih proizvoda 15,4 dsto, ulja i masti 14 odsto, snadbijevanja vodom 24,1 odsto&rdquo;, naveo je Mugo&scaron;a.
Ističe i da je inflacija u Crnoj Gori značajno veća nego u zemljama EU.
&ldquo;U poslednjih pet i po godina cijena hrane je gotovo duplo vi&scaron;e porasla kod nas nego u EU, farmaceutskih proizvoda tri puta, medicinskih usluga četiri do četiri i po puta, igračaka 15 puta.
Godi&scaron;nja inflacija je u Crnoj Gori veća nego u 19 od 20 zemalja EU koje koriste euro, veća nego u 24 od 27 zemalja EU, dok je samo jedna od sedam zemalja regiona (uključujući Hrvatsku i Sloveniju) zabilježila veću godi&scaron;nju stopu rasta cijena. Podaci pokazuju da nije inflacija samo uvezena, nego da je značajnim dijelom posljedica nepromi&scaron;ljenih fiskalnih mjera i strukturne ranjivosti crnogorske ekonomije&rdquo;, zaključio je Mugo&scaron;a.

Mugoša: Vlada ne preduzima mjere u pravcu suzbijanja rasta cijena

"INFLACIJA U CRNOJ GORI ZNAČAJNO VEĆA NEGO U ZEMLJAMA EU"

Međunarodni monetarni fond (MMF) nije u najnovijem izvje&scaron;taju mijenjao stope rasta crnogorske ekonomije u odnosu na prethodne prognoze iz aprila.
MMF je u novom izvje&scaron;taju o svjetskim ekonomskim izgledima, u koji je agencija Mina-business imala uvid, procijenio da će crnogorska ekonomija u ovoj i narednoj godini rasti po stopama od 3,2 odsto, a u 2030. tri odsto, &scaron;to je isto kao i u aprilskim prognozama.
World Economic Outlook (WEO) je glavni polugodi&scaron;nji izvje&scaron;taj MMF-a o stanju i perspektivama svjetske ekonomije. Objavljuje se u aprilu i oktobru.
Prema novom izvje&scaron;taju, privreda eurozone trebalo bi u ovoj godini da poraste 1,2 odsto, 0,2 postotna boda snažnije nego &scaron;to su predviđali u julu.
U narednoj godini aktivnost bi u zoni primjene zajedničke evropske valute po njihovim novim proračunima trebalo da poraste 1,1 odsto, 0,1 postotni bod slabije nego &scaron;to su prognozirali prije dva i po mjeseca.
MMF ljeti objavljuje samo prognoze za svjetsku privredu i za velike ekonomije i regije, prenosi SEEbiz.
U grupi četiri najveće ekonomije eurozone daleko bi najsnažnije i ove godine, po MMF-u, trebalo da poraste aktivnost u &Scaron;paniji, 2,9 odsto. U narednoj godini rast bi po njihovim proračunima trebalo da uspori na dva odsto.
Najvećoj privredi eurozone, Njemačkoj, stručnjaci MMF-a predviđaju vrlo skroman rast, po stopi od 0,2 odsto, za svega 0,1 postotni bod veći nego &scaron;to su bili izračunali u julu. U narednoj godini rast bi trebalo da ubrza na 0,9 odsto.
Francuska privreda trebalo bi u ovoj godini porasti 0,7 odsto, a italijanska 0,5 odsto. U narednoj godini aktivnost bi trebalo da se neznatno ubrza, na 0,9 odsto u Francuskoj i na 0,8 u Italiji, pokazuju novi MMF-ovi proračuni.

MMF nije mijenjao prognoze rasta crnogorske ekonomije

U ODNOSU NA PROGNOZE IZ APRILA

Predsjednik Odbora direktora i osnivač kompanije Voli Dragan Bokan najavio je investicioni ciklus u naredne tri godine vrijedan 80 miliona eura.
Bokan je to saop&scaron;tio na Međunarodno investicionoj konferenciji EU &ndash; Crna Gora, pod nazivom &bdquo;Pametni rast, Zelena budućnost: Ubrzavanje investicija u Crnoj Gori&ldquo; u okviru panela &bdquo;Otključavanje potencijala održive agroprivrede i turizma u Crnoj Gori&ldquo;.
&bdquo;&Scaron;to se tiče ovih investicija koje sam najavio na panelu &mdash; 80 miliona eura u naredne tri godine &mdash; to su investicije u dijelu &scaron;irenja maloprodajnih objekata, tekuće investicije u Igalu, objekat u Radoje Dakiću, hipermarket u Nik&scaron;iću i veliki objekat u Kola&scaron;inu. To su četiri velika objekta, uz ovaj dio koji ide vezano za izgradnju trećeg logističkog centra, a to je saradnja sa IBRD i dokapitalizacija Volija od 10,71%. Uz to, u naredne tri godine doći će do renoviranja najmanje 20 postojećih objekata, kako velikih hipermarketa, tako i supermarketa&ldquo;, kazao je Bokan za Bankar.
Domaća proizvodnja kao osnova turizma
Veliki dio izlaganja na panelu Bokan je posvetio povezivanju turizma i domaće proizvodnje, &scaron;to je, kako je rekao, preduslov za dugoročno održiv razvoj.
&bdquo;Sve investicije koje su bile u turizmu u Crnoj Gori moraju se snažnije povezati sa domaćom proizvodnjom. Trenutno izvoz pokriva samo oko 13% uvoza, a domaća proizvodnja ne može pokriti ni 5% potreba crnogorskog turizma &ndash; to moramo hitno mijenjati&ldquo;, upozorio je Bokan.
Govorio je i o problemu nedostatka radne snage.
&bdquo;Nalazimo se u situaciji u kojoj zbog nedostatka radne snage imamo ozbiljne poremećaje u konkurentnosti između državnog i privatnog sektora. Nama je dovoljno da nam date ljude iz državnog sektora koji ne rade &mdash; mi ćemo rije&scaron;iti problem, a vi ćete smanjiti tro&scaron;kove budžeta&rdquo;- poručio je Bokan izvr&scaron;noj vlasti.
&nbsp;

Bokan: Voli  će u naredne tri godine investirati oko 80 miliona eura

"DOMAĆA POLJOPRIVREDNA PROIZVODNJA JE OSNOVA TURIZMA"

Avio kompanija Wizz Air objavila je da će naredne godine otvoriti 36 bazu u Podgorici.
&ldquo;Počev&scaron;i od marta 2026. Wizz Air će postupno stacionirati dva moderna vazduhoplova Airbus A321neo u Podgorici i pokrenuti 14 novih avio-linija koje povezuju glavni grad sa ključnim evropskim gradovima, uključujući Basel Mulhouse, Pariz, Baden Baden, Keln, Hamburg, Rim, Mastriht, Barselonu, Ljubljanu, Malmo, Gdanjsk, Poznan, Rzeszow i Vroclav.
Ova ekspanzija donosi jedan milion dodatnih sjedi&scaron;ta godi&scaron;nje i pozicionira Podgoricu kao živu poveznicu sa Evropom&rdquo;,&nbsp;navode iz Wizz Air.
Nove avio - linije:
Podgorica &ndash; Malmo Ponedeljak, srijeda, petak i nedjelja - 24.99eura , od 29. mart 2026.
Podgorica &ndash; Barselona Ponedeljak, srijeda i petak &nbsp;- 24.99 eura ,od 1. jun 2026.
Podgorica &ndash; Pariz Ponedeljak, srijeda i petak - 24.99 eura, od 30. mart 2026.
Podgorica &ndash; Rim Utorak i subota - 19.99 eura od 2. jun 2026.
Podgorica &ndash; Hamburg Utorak, četvrtak i subota -24.99eura, od 31. mart 2026.
Podgorica &ndash; Mastriht Utorak, četvrtak i subota - 19.99 eura, od 31. mart 2026.
Podgorica &ndash; Basel Mulhouse Ponedeljak, srijeda, petak i nedelja - 19.99 eura , od 1. jun 2026.
Podgorica &ndash; Rzeszow Ponedeljak, srijeda i petak - 19.99 eura, od 1. jun 2026.
Podgorica &ndash; Baden Baden Utorak, četvrtak i subota - 19.99 eura, od 2. jun 2026.
Podgorica &ndash; Keln Utorak, četvrtak, subota i nedelja, 22.99 eura , od 2. jun 2026.
Podgorica &ndash; Ljubljana Utorak, četvrtak, subota i nedelja 19.99 eura 2. jun 2026.
Podgorica &ndash; Poznan Četvrtak i nedelja - 24.99 eura, od 4. jun 2026.
Podgorica &ndash; Gdanjsk Ponedeljak, srijeda, petak i nedelja - 24.99 eura , od 7. jun 2026.
Podgorica &ndash; Vroclav Utorak, četvrtak, subota i nedjelja - 24.99 eura, od 16. jun 2026.
Kako je saopp&scaron;teno, karte su već u prodaji na wizzair.com i putem mobilne aplikacije WIZZ mobile app.
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;

Wizz Air od marta u Podgorici: Pogledajte nove linije i cijene karata

KARTE VEĆ U PRODAJI

Predstavnici crnogorskog Ministarstva finansija i Banke za razvoj Savjeta Evrope (CEB) potpisali su ugovor o kreditu od 83 miliona eura, koji je namijenjen unapređenju zdravstvene infrastrukture u Crnoj Gori.
Guverner CEB Karlo Montićeli rekao je da je potpisivanjem ugovora o zajmu, njihova posvećenost kvalitetnom zdravstvu sprovedena u konkretnu akciju.
Ministar finansija Novica Vuković naveo je za TVCG da će sredstva biti predviđena za izgradnju tri nove zdravstvene ustanove - op&scaron;te bolnice u Pljevljima, doma zdravlja u podgoričkom naselju Siti kvart, i klinike za hematologiju u okviru Kliničkog centra Crne Gore.
"Planirana je i modernizacija medicinske opreme u zdravstvenim ustanovama &scaron;irom zemlje", kazao je Vuković, prenosi RTCG.

Vuković: Gradiće se opšta bolnica u Pljevljima, dom zdravlja u Siti kvartu i klinika za hematologiju