Ekonomija

Nakon vi&scaron;esatnih pregovora sa ministarkom saobraćaja Majom Vukićević i radnika Željezničkog prevoza Crne Gore (ŽPCG), konačno je postignut dogovor koji rje&scaron;ava ključne zahtjeve nezadovoljnih radnika. Kako je Pobjedi potvrdio predstavnik Jedinstvenog sindikata ŽPCG Miroslav Babović uspje&scaron;no su izmijenjeni sporni dijelovi aneksa ugovora, otkazi radnicima poni&scaron;teni, a pregovori o povećanju plata započeti.
"U razgovoru sa ministarkom saobraćaja Majom Vukićević, nakon vi&scaron;e od tri sata pregovora, postigli smo dogovor između Ministarstva saobraćaja i radnika Željezničkog prevoza (ŽPCG). Glavni predmet dogovora bio je izmjena najspornijih dijelova aneksa ugovora, čime će se sastav tih odredbi promijeniti na zadovoljstvo radnika. Takođe, radnici koji su dobili otkaz bit će vraćeni na posao, a rje&scaron;enja o otkazima poni&scaron;tena", kazao je Pobjedi Babović dodajući da su ovo bili njihovi ključni i osnovni zahtjevi, koji su sada rije&scaron;eni.
"&Scaron;to se tiče drugog zahtjeva, vezanog za povećanje zarada nezadovoljnih zaposlenih, odmah će se započeti pregovori s ciljem dogovora o povećanju plata. Na ovaj način, postignut je konstruktivan dogovor koji zadovoljava sve strane", poručuje Babović.
On ispred njegovih radnika izražava veliku zahvalnost ministarki saobraćaja, ministarki Vukićević, koja je, kako je naveo, pokazala izuzetno razumijevanje za probleme radnika.
"Strpljivo je saslu&scaron;ala zahtjeve i zajedno s nama radila na pronalaženju najboljeg mogućeg rje&scaron;enja. Njena posvećenost, otvorenost za dijalog i spremnost da se bavi njihovim problemima zaslužuju najveće pohvale.
Takođe, zahvaljujemo se svim učesnicima u pregovorima koji su doprinijeli ovom uspjehu. Ovo je primjer kako se zajedničkim naporima i konstruktivnim razgovorima mogu postići rje&scaron;enja koja su na zadovoljstvo svih &ndash; radnika, Ministarstva saobraćaja i na&scaron;e firme", poručio je Babović.
Jedinstveni sindikat Željezničkog prevoza izražava duboku zahvalnost na ovom uspje&scaron;no postignutom dogovoru i gleda optimistično na buduće saradnje.
Iz Ministarstva saobraćaja saop&scaron;tili su da je potrebno definisati dalje korake u cilju realizovanja redovnog prevoza, posebno imajući u vidu da se radi o usluzi od javnog interesa.
Vukićević se sastala i sa predstavnicima Unije slobodnih sindikata (USSCG) u cilju iznalaženja rje&scaron;enja za &scaron;to skorije uspostavljanje redovnog željezničkog prevoza putnika.
"Ministarstvo saobraćaja i ŽPCG moraju dalje reagovati u cilju normalizovanja redovnih željezničkih linija, istovremeno vodeći računa o bezbjednosti željezničkog saobraćaja i za&scaron;titi putnika, ali i o ŽPCG, kompaniji u državnom vlasni&scaron;tvu", ocijenjeno je na sastanku ministarke saobraćaja, Maje Vukićević i predstavnika sindikata Željezničkog prevoza (ŽPCG)..
Iz Ministarstva su dodali da je sastanak bio konstruktivan.

Otkazi poništeni, aneksi izmijenjeni, započeti pregovori o povećanju plata

NAKON VIŠESATNIH PREGOVORA SA MINISTARKOM SAOBRAĆAJA

Ministar energetike Sa&scaron;a Mujović, govoreći o cijeni električne energije, kazao je da imaju obavezu da do 2027. cijenu struje povećaju na EU standard koji iznosi 28 centi.
Poručuje da građani Crne Gore plaćaju veoma nisku cijenu aktivne energije.
Mujović, takođe, tvrdi da se ne smiju ugroziti socijalno ranjive kategorije i oni, kako kaže, neće osjetiti povećanje cijene električne energije.
Mujović je naglasio da, ako je premijer Milojko Spajić rekao da neće biti povećanja cijene struje za narednu godinu, to će biti uvaženo.
&ldquo;Iz budžeta će biti podmiren taj nedostatak kako se to povećanje ne bi osjetilo na računu. Razgovaraću sa premijerom koliko je potrebno da bi se taj dio pokrio&rdquo;, poručio je Mujović.
Mujović je to kazao na okruglom stolu Ministarstva energetike u Vili Gorica, gdje kroz 28 stavki predstavlja ostvarene rezultate u 2024. i izazove koji slijede.
Na događaj su pozvani i predstavnici svih političkih partija zastupljenih u crnogorskom parlamentu, a okruglom stolu iz redova poslanika prisustvuju Nikola Rovčanin iz Demokrata, Dejan Đurović iz NSD-a, nezavisna poslanica Radinka Ćinćur, kao i Branka Marković iz poslaničkog kluba Pokreta Evropa Sad.

Mujović: U 2025. neće biti povećanja cijene struje, ali do 2027. moramo ispuniti EU standard

SAOPŠTIO MINISTAR ENERGETIKE

Poreska uprava (PU) objavila je Crnu listu na kojoj se nalaze imena poreskih obveznika sa najvećim iznosom poreskog duga.
Lista, sa presjekom duga na dan 30. septembar, odnosi se na 200 poreskih dužnika sa najvećim poreskim dugom po osnovu akciza, poreza na dodatu vrijednost, poreza na dobit pravnih lica, koncesija i poreza na promet nepokretnosti, zatim na 50 poreskih dužnika sa dugom po osnovu poreza i doprinosa iz i na lična primanja, kao i na 100 najvećih poreskih dužnika kod kojih je pokrenut stečajni postupak po visini duga.
Crna lista dostupna je <a href="https://www.gov.me/clanak/crna-lista-poreskih-duznika-4">OVDJE.</a>

Objavili Crnu listu poreskih obveznika

PORESKA UPRAVA

Podaci o najvećim zaradama u Crnoj Gori za 2024. godinu, koje je Poreska uprava dostavila portalu Bankar, pokazuju da su najveće plate u sektorima nespecijalizovane trgovine na veliko, nekretnina, hotelijerstva i trgovine gorivima.
Najveća obračunata bruto zarada prema&scaron;ila je iznos od 187.000 eura. Među deset najplaćenijih osoba, četiri su crnogorski državljani, dok &scaron;est visokih plata pripada strancima koji su dominantno angažovani u sektorima iznajmljivanja nekretnina i hotelijerstva.
Najveća bruto zarada obračunata ove godine u Crnoj Gori iznosi 187.308,22 eura. Prema podacima koje je portalu Bankar dostavila Poreska uprava, riječ je o crnogorskom državljaninu kojem je, kada se odbiju porezi, na račun leglo ne&scaron;to manje od 140 hiljada eura. Sektor u kojem je obračunata i isplaćena ova zarada vodi se pod &scaron;ifrom &bdquo;nespecijalizovana trgovina na veliko&ldquo;. Zbog poreske tajne nije moguće dobiti vi&scaron;e informacija o ovoj zaradi, a s obzirom na to da se ovaj iznos pojavljuje samo jednom tokom godine, vjerovatno je riječ o zaradi koja je uključivala bonus.
Da se jednom na&scaron;em sugrađaninu isplatilo raditi ove godine, najbolje ilustruje činjenica da je on za mjesec primio čak 148 prosječnih zarada, koja je prema posljednjim podacima Monstata u oktobru iznosila 944 eura. To znači da zaposleni sa prosječnom zaradom za ovaj iznos mora raditi vi&scaron;e od 12 godina. Ako se uzme u obzir da značajan broj građana u Crnoj Gori prima minimalac od 600 eura, oni za ovaj iznos moraju raditi skoro 20 godina, odnosno pola radnog vijeka. Visoko&scaron;kloci sa minimalcem od 800 eura za ovaj iznos treba da rade gotovo 15 godina.
U top deset najvećih zarada nalaze se četiri na&scaron;a državljanina i &scaron;est stranaca. Međutim, zbog poreske tajne nije moguće dobiti vi&scaron;e informacija osim iznosa i sektora. Prema podacima koje je portalu Bankar dostavila Poreska uprava, čak četiri zaposlena su ove godine primila zarade veće od 100 hiljada eura.
Tako se, pored trgovine, najvi&scaron;e isplati raditi u sektoru nekretnina, ali i sa novcem i u hotelijerstvu. Oko 130 hiljada eura leglo je na račun jednog stranca koji se bavi iznajmljivanjem vlastitih ili iznajmljenih nekretnina. Njegova bruto zarada iznosila je oko 176 hiljada eura.
Na trećem mjestu je državljanin Crne Gore koji se bavi monetarnim posredovanjem s bruto zaradom od 152.456 eura, odnosno s neto iznosom od oko 113 hiljada eura. Oko tri i po hiljade manje leglo je na račun jednog stranca za posao koji se odnosi na hotele i sličan smje&scaron;taj. Njemu je obračunata zarada od 147.749 eura, odnosno isplaćeno mu je oko 110 hiljada kada se odbiju porezi.
I sljedeća najveća zarada je u ovom sektoru. Takođe je u pitanju stranac s bruto zaradom od 126.474 eura, odnosno oko 94 hiljade neto.
U top 10 najvećih zarada na&scaron;la se jo&scaron; jedna zarada na&scaron;eg državljanina, koji je za svoj rad nagrađen s oko 90 hiljada eura. Oko 85 hiljada leglo je na račun jo&scaron; jednog stranca koji je zaposlen u sektoru koji se odnosi na hotele i sličan smje&scaron;taj, a oko 81 hiljadu iznosi plata takođe jednog stranca koji se bavi iznajmljivanjem vlastitih ili iznajmljenih nekretnina.
Takođe, isplati se raditi u trgovini na veliko čvrstim, tečnim i gasovitim gorivima. Jednom strancu obračunata je zarada od 93.707 eura, &scaron;to znači da mu je na račun leglo oko 70 hiljada eura. Deseto mjesto po visini zarada je u trgovini na malo u nespecijalizovanim prodavnicama, pretežno hranom i pićem. Jednom na&scaron;em sugrađaninu na račun je leglo ne&scaron;to manje od 70 hiljada eura, dok je njegova bruto plata obračunata u iznosu od 93.493 eura.
Za 10 najvećih zarada u 2024. godini obračunati su porezi u iznosu od oko 200 hiljada eura.

Top 10 najvećih zarada u CG: Neko zaradi za mjesec ono za šta drugima treba pola radnog vijeka

PODACI PORESKE UPRAVE

Vlada je, u okviru sredstava opredijeljenih Zakonom o budžetu za ovu godinu, za Medresu &bdquo;Mehmed Fatih&ldquo; izdvojila 800 hiljada, a za Gimnaziju &bdquo;Sveti Sava&ldquo; 900 hiljada eura, prenosi Mina business.
Iz Vlade je nakon sjednice saop&scaron;teno da je usvojena informacija o podr&scaron;ci srednjim vjerskim ustanovama.
Navodi se da je tim povodom Vlada prihvatila ugovore o finansiranju srednjih vjerskih &scaron;kola &ndash; Medrese &bdquo;Mehmed Fatih&ldquo; i Gimnazije &bdquo;Sveti Sava&ldquo;.
&bdquo;U okviru sredstava opredijeljenih Zakonom o budžetu za ovu godinu, za Medresu &bdquo;Mehmed Fatih&ldquo; izdvojeno je 800 hiljada, dok je za Gimnaziju &bdquo;Sveti Sava&ldquo; izdvojeno 900 hiljada eura&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.

Vjerskim školama 1,7 miliona eura iz državnog budžeta

MEDRESI MEHMED FATIH 800 HILJADA, GIMNAZIJI SVETI SAVA 900 HILJADA EURA

Odbor direktora je na dana&scaron;njem sastanku donio odluku kojom prihvata plan restrukturiranja Instituta Igalo i dostaviće ga Skup&scaron;tini akcionara na usvajanje, saop&scaron;tio je predsjednik Odbora Predrag Dragojlović. Odluka je donijeta sa četiri glasa za i jednim protiv.
&ldquo;Skup&scaron;tina akcionara će biti održana 9. januara i to će biti prelomni trenutak za odluku o planu restrukturiranja&rdquo;, kazao je Dragojlović.
On je izjavio da ima mnogo prostora za razgovor.
&ldquo;Plan restrukturiranja kao takav mora da bude usvojen u svom izvornom obliku, ukoliko se ne odluči drugačije. Tako da, mislim da o tome postoji prostor da se razgovara, ali to nije na Odboru direktno&rdquo;, kazao je Dragojlović.&nbsp;
Kazao je da će javnost imati priliku da vide sadržaj plana restrukturiranja. Na pitanje postoji li jo&scaron; neki plan vezan za Institut koji se razmatra, on je kazao da se u ovom &nbsp;trenutku razgovara samo &nbsp;o planu restrukturiranja.
&ldquo;&Scaron;to se tiče tog plana koji predlaže manjinski akcionar, odnosno akcionar sa značajnijim brojem akcija, to je zapravo pitanje za njega. I kada budemo znali sadržaj tog plana, onda je moguće da se opredelimo o njemu&rdquo;, kazao je Dragojlović.
Član Odbora ispred manjinskih akcionara Petar Rakčević kazao je da akcionari imaju zajednički stav, odnosno dijele viđenje i sa obrađivačima plana da je prag rentabilnosti Instituta 13,5 miliona prometa koji se može ostvarivati.
&ldquo;Sa zaista korektnim novim cijenama koje je prihvatila Vlada za cjenovnik sa Fondom zdravstva gdje se garantuje nekih minimalno 100.000 noćenja u Institutu i promet od devet do 9,5 miliona eura, sa mogućno&scaron;ću ostvarivanja dodatnog prometa na drugim trži&scaron;tima i sa drugim gostima, neupitno je funkcionisanje Instituta od sada pa nadalje u odnosu na taj profit u 13,5 miliona koji je definitivno ostvaren&rdquo;, kazao je Rakčević.
On je rekao da su mač o glavi Instituta, obaveze iz prethodnih perioda.
&ldquo;One po planu iznose okvirno 26 miliona eura, dospjelih 23. Mi imamo apsolutnu saglasnost da se taj iznos mora kroz dokapitalizaciju, obezbediti Institutu kako bi nastavio nesmetano da funkcioni&scaron;e. Da li će to biti kroz navedeni plan restrukturiranja ili ćemo manjinski akcionari izaći sa dopunom dnevnog reda Skup&scaron;tine ili sazivanjem neke nove Skup&scaron;tine u kojoj će biti tačka dnevnog reda otvorena dokapitalizacija za sve dugove Instituta&rdquo;, istakao je Rakčević.
Izvr&scaron;ni direktor Instituta Zoran Kovačević kazao je &nbsp;da je ohrabren činjenicom da je Odbor direktora danas većinski, odnosno sa četiri glasa za, a jedan protiv, donio odluku da se zakaže Skup&scaron;tina akcionara vezana za usvajanje plana restrukturiranja.
&ldquo;Ono &scaron;to se nadamo da će, s obzirom na nedostatak vremena na ukupnu situaciju u kojoj se Institut nalazi, do toga 9. januara vlasnici uspjeti da postignu dogovor, da taj plan restrukturiranja bude usvojen i da investicije koje on predviđa i rje&scaron;avanje dugova koje on predviđa budu u rokovima u kojima su određeni planom restrukturiranja. Jer to obezbjeđuje, tako da kažem, život Institutu Igalo&rdquo;, rekao je Kovačević.
Kazao je da se zarade zaposlenima izmiruju redovno.
&ldquo;Ali ne izmirujemo obaveze prema ostalim dobavljačima kojima se neizmjerno zahvaljujem, pod broj jedan, na pokazanom strpljenju iz razloga &scaron;to nijesu blokirali Institut, samim tim ga uveli u stečaj. Vjerujem da i svi oni nestrpljivo očekuju usvajanje plana restrukturiranja i podmirivanje tih obaveza&rdquo;, kazao je on.
Naglasio je da neizmirujući obaveze, ne izmiruju obaveze prema doprinosima &scaron;to uslovljava probleme nekim zaposlenima kada odlaze u penziju.
&ldquo;Iznos od 25 miliona duga koje je u sadržaju različit &scaron;to prema državi, &scaron;to prema povjeriocima, dobavljačima i tako dalje, iznos koji institut treba da rije&scaron;i u najkraćem periodu uz onu tekuću likvidnost koja će biti uspostavljena prvenstveno, zahvaljujući državi, &nbsp;koja je prvi put poslije dugo, dugo godina usvojila molbe Instituta i rukovodila se ekonomskom logikom odobrila cijenu za fondovske pacijente koje je u ovom slučaju održiva&rdquo;, zaključio je Kovačević.

Odbor direktora usvojio plan restrukturiranja Instituta Igalo

NA DANAŠNJEM SASTANKU

Udruženje preduzetnica Crne Gore u saradnji sa &scaron;oping centrom Mall of Montenegro organizuje Sajam ženskog preduzetni&scaron;tva od 05. do 07. decembra na prizemlju i prvom spratu Mall-a.&nbsp;
"Ovaj sajam predstavlja tradicionalnu aktivnost koju Udruženje organizuje od 2011. godine, a svečano otvaranje Sajma biće upriličeno 05. decembra u 9:30.
Sajam se održava u duhu decembarskih prazničnih dana, sumiranja godine, aktivnosti i rezultata Udruženja preduzetnica Crne Gore", naveli su organizatori.
Svrha Sajma je, kako je navedeno, da žene preduzetnice predstave svoje stvarala&scaron;tvo, usluge i proizvode, te na taj način promovi&scaron;u svoj rad i doprinos trži&scaron;tu Podgorice.
Događaj traje tri dana i predstavlja značajnu priliku za sve žene da se povežu sa građanima i trži&scaron;tem, ističu organizatori.
"Uče&scaron;će žena u kreiranju poslovnog okruženja i razvoju privrede ima ogroman značaj, jer ženska intuicija, snalažljivost i znanje predstavljaju ključne vrednosti za napredak crnogorskog dru&scaron;tva.
Udruženje preduzetnica Crne Gore prepoznaje se kao ključna organizacija koja motivi&scaron;e i pokreće ženski biznis u Crnoj Gori. Žene su temelj porodice, a samim tim i dru&scaron;tva, pa njihova podr&scaron;ka nije usmerena samo na pomoć ženama, već ima pozitivan uticaj na čitavo dru&scaron;tvo, doprinosi njegovom ekonomskom razvoju i jačanju zajednice. Sajam ženskog preduzetni&scaron;tva je stoga prilika, da svi zajedno prepoznamo potencijal, koji žene mogu donijeti u poslovnim okvirima i pružimo im prostor za rast, učenje i međusobnu saradnju", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/dnevno mall novo 4 decem 2024.jpg" alt="" width="313" height="325" />
&nbsp;

Od sjutra Sajam ženskog preduzetništva u Mall of Montenegro 

UDRUŽENJE PREDUZETNICA CG U SARADNJI SA ŠOPING CENTROM

Novembarska plata za 28 crnogorskih poslanika iznosila je preko 2.000 eura, a najveću zaradu ima predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić (Nova srpska demokratija &ndash; NSD), koji je u prethodnom mjesecu zaradio 2.793 eura, pokazuju podaci koje je objavio parlament.
Zarade članova crnogorskog parlamenta veće su za stotinjak eura od 1. oktobra, a Nacrtom izmjena i dopuna Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, koji je Vlada dala na javnu raspravu, planirano je njihovo povećanje za oko 600 eura u prosjeku.
Osim Mandića, vi&scaron;e od 2.000 eura primili su potpredsjednik parlamenta Nikola Camaj (Albanski forum) &ndash; 2.640 eura, Boris Mugo&scaron;a (Socijaldemokrate &ndash; SD) &ndash; 2.544 i Mirsad Nurković (Bo&scaron;njačka stranka &ndash; BS) &ndash; 2.515 eura.
Poslanik Dejan Đurović (NSD) primio je 2.491 euro, a Milan Knežević (Demokratska narodna partija &ndash; DNP) i Milo&scaron; Konatar (Građanski pokret URA) po 2.306 eura.
Vi&scaron;e od 2.200 eura primili su Boris Bogdanović (Demokrate) &ndash; 2.295 eura, Zdenka Popović (Demokrate) &ndash; 2.288 eura, Andrija Nikolić (Demokratska partija socijalista &ndash; DPS) &ndash; 2.284, Jevrosima Pejović (nezavisna poslanica) &ndash; 2.261, Adrijan Vuksanović (Hrvatska građanska inicijativa) &ndash; 2.250, Boris Pejović (Pokret Evropa sad &ndash; PES) &ndash; 2.241, Amer Smailović (BS) &ndash; 2.227 eura i Vasilije Čarapić (PES) &ndash; 2.212 eura.
Vi&scaron;e od 2.100 eura zaradili su Artan Čobi (Albanski forum) &ndash; 2.197 eura, Bogdan Božović (Socijalistička narodna partija &ndash; SNP) &ndash; 2.182 i Radinka Ćinćur (nezavisna poslanica) &ndash; 2.167 eura.
Između 2.000 i 2.100 eura zaradili su Jelenka Andrić (PES) &ndash; 2.092 eura, Jelena Nedović (PES) 2.069, Dragan Bojović (DNP) &ndash; 2.069, Jovan Vučurović (NSD), Du&scaron;ko Stjepović (Demokrate) i Mehmed Zenka (Demokratska unija Albanaca) po 2.061 euro, Velimir Đoković (NSD) &ndash; 2.046, Branka Marković (PES) &ndash; 2.031, Dražen Petrić (PES) &ndash; 2.016 i Zoja Bojanić Lalović (DPS) &ndash; 2.001 euro.
Vi&scaron;e od 1.900 eura primili su poslanici Milica Rondović (NSD) &ndash; 1.971 euro, Armen &Scaron;ehović (PES) &ndash; 1.940, Oskar Huter (DPS) &ndash; 1.925, a Abaz Dizdarević (DPS) i Vaso Obradović (NSD) po 1.910 eura.
Vi&scaron;e od 1.800 eura primili su Jevto Eraković (DPS) &ndash; 1.895 eura, Milo&scaron; Pižurica (PES) i Milan Zečević (PES) po 1.880 eura, Ana Novaković Đurović (URA) &ndash; 1.843, a Gordan Stojović (PES), Dritan Abazović (URA), Vladislav Bojović (DNP) i Darko Dragović (PES) po 1.820 eura. Poslanici Dane Marković (PES) i Aleksandra Vuković Kuč (DPS) primili su po 1.809 eura.
Po 1.797 eura primili su Kenana Strujić Harbić (BS), Mihailo Anđu&scaron;ić (DPS), Admir Adrović (BS) i Edina De&scaron;ić (BS), dok su Jasmin Ćorović (BS), Dragana Vučević (PES) i Nikola Rakočević (DPS) zaradili po 1.786 eura. Poslanici Jovan Subotić (PES), Slađana Kaluđerović (SNP) i Nađa Laković (PES) zaradili su po 1.775 eura, a Tonći Janović (PES) i Danijel Živković (DPS) po 1.763 eura.
Poslanik Momčilo Leković (Demokrate) u novembru je primio 1.752 eura, Nikola Janović (DPS) &ndash; 1.745, Drita Lola (DPS) &ndash; 1.737, Jelena Kljajević (DNP) &ndash; 1.729, a Anđela Vojinović (Demokrate) i Nikola Zirojević (SD) po 1.722 eura.
Poslanica Maja Vučelić (Civis) primila je 1.714 eura, dok je novembarska zarada poslanika Filipa Adžića (URA), Sonje Milatović (DPS) i Seida Hadžića (PES) iznosila po 1.707 eura. Poslanica Bojana Pićan (NSD) primila je 1.692 eura. Poslaničku funkciju profesionalno ne obavljaju Aleksandra Despotović (DPS), Marko Kovačević (NSD), Nikola Milović (DPS), Nikola Rovčanin (Demokrate) i Ivan Vuković (DPS). Vuković je u parlamentu ostvario zaradu od 316 eura.
Pravo na razliku zarade ostvaruju poslanici Nermin Abdić (DPS) u iznosu od 259 eura, Vladimir Bakrač (PES) &ndash; 194 eura, Jelena Božović (NSD) &ndash; 1.017 eura, Albin Ćeman (Demokrate) &ndash; 484, Vladimir Dobričanin (Ujedinjena Crna Gora) &ndash; 273, Miodrag Laković (PES) &ndash; 1.505, Branislav Nenezić (SD) &ndash; 407 i Uglje&scaron;a Uro&scaron;ević (PES) &ndash; 906 eura.
Poslanik Ilir Čapuni (Albanska alijansa), koji od 1. oktobra profesionalno obavlja poslaničku funkciju, za period 1. oktobar &ndash; 30. novembar primio je 3.452 eura.

Više od 2.000 eura primilo 28 poslanika

NOVEMBARSKA ZARADA POSLANIKA

Vlada Crne Gore usvojila je na dana&scaron;njoj hitnoj elektronskog sjednici zaključak o nemogućnosti naplate bankarske garancije u slučaju ,,Magnum Development" hotelske grupacije.
Riječ je o projektu koji je sa lažnom garancijom uvr&scaron;ten u listu prioritetnih u junu 2022. tokom rada 43. Vlade, pi&scaron;e Pobjeda.
Podsjećamo, nakon &scaron;to je 44. Vlada htjela da naplati garanciju u iznosu od 2,5 miliona eura, utvrđeno je da je ona lažna.
U skladu sa navedenim, na dana&scaron;njoj sjednici odlučeno je da ministar Ernad Suljević u ime Vlade dostavi cjelokupne spise predmeta nadležnom državnom tužila&scaron;tvu na dalje postupanje i odluku.
"Zadužuje se Ernad Suljević, ministar regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama da nakon sprovedenih aktivnosti iz tačke 2 ovog Zaključka, odmah izvijesti Vladu Crne Gore", navodi se u zaključcima sa dana&scaron;nje sjednice.
Podsjetimo, ,,Magnum Development" i prestižna hotelska grupacija ,,IHG&rdquo; su 6. juna 2023. godine potpisali ugovor kojim su se obavezali da će do 30. oktobra 2024. godine izgraditi hotel u Kola&scaron;inu pod nazivom ,,Crowne Plaza Kola&scaron;in", a koji je trebao biti fokusiran na zdravstveni turizam.
Hotel je projektovan tako da ima 105 smje&scaron;tajnih jedinica (201 ležaj, različitog tipa i povr&scaron;ine), a predračunska vrijednost investicije iznosila je 13,3 miliona eura.
S obzirom na da to do sada nije realizovano, Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja je prije 10 dana, preko ambasade Crne Gore u Italiji, pokrenulo proceduru naplate za tu bankarsku garanciju koju je dala italijanska banka ,,Credit Agricole".
Vlada je investitoru jo&scaron; u septembru tražila da dostavi novi biznis i dinamički plan, kao i novu bankarsku garanciju imajući u vidu da projekat izgradnje hotela neće biti zavr&scaron;en u skladu sa prethodnim biznis planom prema kojem je i uvr&scaron;ten na listu razvojnih projekat, a sve u okviru projekta ekonomskog državljanstva.

Vlada zadužila Suljevića da SDT-u dostavi spise predmeta povodom slučaja ,,Magnum Developments"

ODLUKA VLADE

Vlada bi, nakon &scaron;to kompanija Hamburg port Consulting zavr&scaron;i detaljnu analizu poslovanja Port of Adrie, mogla ući u fazu pregovora sa sada&scaron;njim vlasnicima, kako bi se definisali uslovi eventualne kupovine i spajanja sa Lukom Bar.
Ministar pomorstva Filip Radulović saop&scaron;tio je da je Luka Bar potpisala ugovor sa Hamburg port Consultingom, koji će u naredna dva mjeseca sprovesti detaljnu analizu poslovanja Port of Adrie, kojom trenutno upravlja turski Global ports.
&ldquo;Cilj analize je procjena mogućnosti kupovine Port of Adria od sada&scaron;njih vlasnika i njeno objedinjavanje sa Lukom Bar&rdquo;, objasnio je Radulović.
Analiza će biti fokusirana na finansijske aspekte poslovanja Port of Adrie, a na osnovu njenih rezultata Vlada će započeti pregovore o otkupu.
&bdquo;Vjerujemo da je razdvajanje ove dvije kompanije bio pogre&scaron;an potez koji je &scaron;tetio nacionalnom interesu. Spajanjem Luke Bar i Port of Adria stvorio bi se veći razvojni potencijal, &scaron;to bi značajno doprinijelo ekonomiji Crne Gore&ldquo;, poručio je Radulović.
Potencijalno objedinjavanje dvije kompanije predstavlja strate&scaron;ki prioritet Vlade, a očekuje se da će analiza kompanije Hamburg port Consulting biti zavr&scaron;ena u narednih osam sedmica, nakon čega će se preći u fazu pregovora sa sada&scaron;njim vlasnicima kako bi se definisali uslovi eventualne kupovine i spajanja.
Vlada, kako su poručili njeni predstavnici, nastavlja da preduzima odlučne korake ka jačanju ključnih ekonomskih sektora, s posebnim fokusom na pomorstvo i razvoj infrastrukture.

Radulović: Ukoliko dogovorimo cijenu spremni smo da kupimo Port of Adria

SAOPŠTIO MINISTAR POMORSTVA

Isplata martovskih penzija počeće danas, saop&scaron;teno je iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO).
Prosječna martovska penzija, bez obračunate razlike, iznosi 488,32 eura.
&bdquo;Prosječna isplaćena penzija sa obračunatim razlikama za mart iznosi 511,18 eura&ldquo;, navedeno je u saop&scaron;tenju Fonda PIO.
Kako je saop&scaron;teno, za isplatu martovskih penzija bilo je neophodno 61,32 miliona eura

Danas počinje isplata penzija