Ekonomija

U vrijeme kada cijene divljaju, kada je u Crnoj Gori stopa inflacije duplo veća nego u zemljama Evropske unije, kada gotovo ni tri prosječne plate ne mogu pokriti sindikalnu potro&scaron;ačku korpu, u Nik&scaron;iću novi nameti građanima, poručuju iz Demokratske partije socijalista (DPS).
Nakon većih računa za vodu i za poreze na nepokretnost stiglo je povećanje i cijena parking usluga. I to pravdaju novim sistemima. Zar novi sistemi ne bi trebalo da donesu povoljnosti i olak&scaron;ice za građane?
Kod nas ne &ndash; ako DOO Parking servis nabavi novu rampu, to građani moraju refundirati kroz veće cijene parking usluga. Zamislite da jedna pekara kupi novu peć i odmah podigne cijene hljeba, to je logika ovda&scaron;njih eksperata. Ovo samo može kod nas, sa ovakvom lokalnom vla&scaron;ću i ovakvim ekonomskim ekspertima", pi&scaron;u u saop&scaron;tenju.
Kako dalje navode, novi direktor &ndash; nove cijene.
" I ne čudi, jer direktor dolazi iz partije čija potpredsjednica juče izjavi da je inflacija dobra za državu i objasni sav besmisao aktuelne ekonomske politike posttridesetoavgustovskih eksperata. Važno je da se ima za nova porodična i partijska uhljebljenja, da se ima za putovanja, jelo, piće i gorivo funkcionerima.
A građani? Građani neka plaćaju sve ćefove onih sa kupljenim diplomama i onih čija su prva radna mjesta rukovodeća", zaključili su u saop&scaron;tenju.

DPS Nikšić: Zahvaljujući vlasti, građanima stižu skuplji računi za vodu i porez za nepokretnost, a sad će skuplje plaćati i parking

"KADA PARKING SERVIS NABAVI NOVU RAMPU, GRAĐANI MORAJU  TOREFUNDIRATI KROZ VEĆE CIJENE"

Vlada Crne Gore predstavila je danas Predlog zakona o budžetu za narednu godinu.Ministar finansija Novica Vuković rekao je da Crnu Goru od 2025. do 2028. očekuje pokretanje velikog investicionog ciklusa.
Predlog budžeta, koji je Vlada usvojila prije dva dana, iznosi 3,77 milijardi eura, od čega je 2,97 milijardi planirano iz redovnih državnih prihoda. Preostali iznos bi, kako se očekujem trebalo da bude pokriven zaduženjem od 488 miliona, donacijama od 105 miliona i kori&scaron;ćenjem oko 200 miliona ovogodi&scaron;njih depozita
Vuković kaže da su op&scaron;te karakteristike budžeta za 2026. kontinuirani pozitivni ekonomski trendovi sa ostvarenjem stope realnog ekonomskog rasta od 3,3 procenta, dok će dinamiku rasta ekonomije u srednjem roku prvenstveno opredijeliti snažna domaća tražnja sa prilivom potro&scaron;nje investicijama kao pokretača privrednih aktivnosti.
-Mi imamo dospjeće 1,2 milijarde i moramo se pripremiti za dospjeće dugova na srednji rok. Kada govorimo o dugu i zaduženju za fiskalnu 2026. su na nivou 710 miliona i najljubaznije vas molim da tako javnost informi&scaron;emo jer je to iznos zaduženja za servisiranje kapitalnog budžeta i dospjelih dugova u 2026. godini. Druga kategorija su infrastrukturni projekti i treća kategorija obezbjeđivanje sredstava za vraćanje dugova u 2027. i 2028. godini. Samo da ne sabiramo i informi&scaron;emo javnost da je dug 3,5 milijarde, da je zaduženje 3,5 milijarde jer to ulazi u kategoriju dezinformacija, rekao je Vuković.
Crna Gora će, kako je naveo Vuković, prosječno rasti 3,2 u 2026., 31 i 3,2 u 2027 i 2028. godini uslijed usporavanja inflacije na evropskom nivou.
Vuković je rekao da je trži&scaron;te takvo da kamatne stope nama idu u prilog.
-Imamo mogućnost da ove godine već obezbijedimo fiskalnu rezervu za 2026. godinu, to bi značilo da iznos od 710 miliona neće biti neophodan u tom iznosu. Mi imamo dinamiku jake potro&scaron;nje sada, to znači da nakon zaključivanja godine mi ćemo iznos nivoa depozite preko 200 miliona a vjerovatno i vi&scaron;e. Tada dolazimo do toga da nam neće biti neophodno 710 miliona, rekao je Vuković odgovarajući na pitanje novinara.
Mi&scaron;ković: Očekujemo rast 3,2 odsto
Milo&scaron; Mi&scaron;ković iz Ministarstva finansija rekao je da su trendovi u Crnoj Gori povoljni i da se nastavak tog trenda očekuje i u 2026. uz očekivani ekonomski rast od 3,2 odsto.
-U narednoj godini očekujemo smirivanje inflatornog trenda, uz stopuz inflacije ispod tri odsto- dodao je Mi&scaron;ković.

Crna Gora se u 2026. zadužuje 710 miliona za dugove i kapitalne projekte

PREDLOG BUDŽETA IZNOSI 3,77 MILIJARDI EURA

Vlada će danas predstaviti Predlog zakona o budžetu za narednu godinu koji će iznositi 3,77 milijardi eura.
Na konferenciji za medije, koju u 11 sati organizuje Ministarstvo finansija, biće predstavljeni ključni ciljevi budžeta, prioriteti javne potro&scaron;nje, planirane investicije, fiskalne projekcije i očekivani ekonomski efekti, prenosi Mina business.
Iz Vlade je saop&scaron;teno da će na konferenciji govoriti ministar finansija, Novica Vuković, kao i generalni direktori direktorata za državni budžet i za javni dug, Bojan Paunović i Andrijana Ulić Rajović.
Predvićeno ja da na konferenciji, koja će se održati u Pres centru Vlade, govore i direktori direktorata za upravljanje javnim investicijama i politiku javnih nabavkı, odnosno za makroekonomske i fiskalne analize i projekcije, Jelena Jovetić i Milo&scaron; Mi&scaron;ković.

Danas predstavljaju predlog budžeta za narednu godinu

NA KONFERENCIJI ZA MEDIJE U 11 SATI

Iako od 1. januara 2026. godine Evropska unija (EU) predviđa početak primjene mehanizama za prekogranično usklađivanje emisija ugljen-dioksida (tzv. CBAM) kojim se nameće dodatni tro&scaron;ak na uvoz električne energije proizvedene iz uglja iz zemalja koje nijesu članice EU, iz Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) za Pobjedu kažu da postoji mogućnost da dođe do odgođene primjene.
Dodatno preciziranje načina primjene CBAM mehanizma, rokove početka pune primjene moguće izuzetke ili prelazne periode, u Elektroprivredi očekuju krajem godine nakon zasijedanja Ministarskog savjeta Energetske zajednice na kojem će biti razmatrani dalji koraci i mogući prelazni aranžmani.
Odgađanje
&ldquo;Postoji mogućnost da će, u okviru procesa usklađivanja zemalja Energetske zajednice, biti razmatrani zahtjevi za odlaganje primjene od jedne godine, &scaron;to je inicijativa o kojoj je Evropska mreža operatora prenosnih sistema električne energije već govorila, uz uslov da zemlje regiona postepeno uvode sopstvene sisteme trgovanja emisijama (ETS)&rdquo;, navode iz EPCG.
Ukazuju da je riječ o mehanizmu koji je dio &scaron;ire evropske politike usmjerene na dekarbonizaciju i uvođenje jedinstvene cijene emisija u okviru evropskog trži&scaron;ta. Trenutno, kako navode, EPCG kao operater postrojenja Termoelektrane Pljevlja, plaća 24 eura po toni emitovanog CO₂ za onaj dio emisija za koji nijesu dodijeljene besplatne dozvole. Prema važećim pravilima, od 2026. godine predviđa se ukidanje besplatnih dozvola, čime bi se navedeni tro&scaron;ak odnosio na svaku tonu ostvarene emisije.
&ldquo;U praksi to znači da će svaka količina električne energije izvezena iz Crne Gore u EU biti predmet obračuna kroz CBAM, odnosno da će prodajna cijena te energije biti umanjena za iznos koji odgovara vrijednosti emisija CO₂ po proizvedenom megavat-satu&rdquo;, kažu iz EPCG.
Iz nevladine organizacije Eko-tim su ranije ukazivali da bi to moglo uticati na rast cijena struje prema krajnjim potro&scaron;ačima u Crnoj Gori, imajući u vidu da proizvodnja struje iz uglja čini značajan dio crnogorske proizvodnje.
&ldquo;EPCG vi&scaron;e neće moći prodavati električnu energiju po istoj cijeni kao do sada, jer će EU trži&scaron;te sada zahtijevati da uvezena roba uključi i cijenu ugljenika&rdquo;, navela je ranije koordinatorka programa za klimu i energiju u Eko-timu Diana Milev Čavor.
Iz EPCG ukazuju da je trenutno cijena emisije CO₂ na evropskom ETS trži&scaron;tu oko 80 eura po toni.
&ldquo;U tom smislu, u narednim mjesecima se očekuju dodatni razgovori i usagla&scaron;avanja na nivou Energetske zajednice i Evropske komisije, kako bi se definisao tempo i model prilagođavanja zemalja koje nijesu članice EU&rdquo;, kazali su iz EPCG.
Cijena energije
Na pitanje da li će zbog uvođenja CBAM-a u Crnoj Gori poskupiti struja, iz EPCG navode da u ovom trenutku za to nema najava.
&ldquo;Podsjećamo na činjenicu da EPCG odluku o cijenama aktivne energije može da donese u bilo kom trenutku u toku godine, jer odluka nije vezana ni za jedan konkretan datum. Jedina obaveza je da petnaest dana prije promjene cijene o tome obavijesti javnost. Naime, od 1. januara 2023. godine EPCG ima pravo da donosi odluke o promjenama cijene električne energije u skladu sa kretanjima na trži&scaron;tu i rezultatima poslovanja, ali prilikom dono&scaron;enja odluka EPCG uvijek uzima u obzir i druge mnogobrojne faktore, kako bi u finalnom procijenili da li je odluka dobra za nas i na&scaron;e kupce. U ovom trenutku, ne postoje najave koje bi upućivale na promjenu tog tipa. Ukoliko ih bude, razumije se da ćemo blagovremeno informisati javnost i na&scaron;e kupce&rdquo;, kazali su iz EPCG.
Milev Čavor je ranije ukazala da trenutno izvoz električne energije u strukturi ukupnog izvoza Crne Gore čini 35 odsto.
&ldquo;Dakle, izvoz električne energije nije samo pitanje energetskog sektora, već ima &scaron;irok dru&scaron;tveni i ekonomski značaj. CBAM nije iznenađenje, najavljen je prije vi&scaron;e godina. Ipak, Crna Gora do sad nije preduzela ključne korake potrebne za smanjenje negativnog uticaja na izvoz električne energije&rdquo;, smatra Milev Čavor.
Navodi i da će indirektno biti smanjeni prihodi od izvoza, jer će kupci u EU tražiti niže cijene kako bi pokrili dodatne tro&scaron;kove.
Direktorica Centra za klimatske promjene na Univerzitetu Donja Gorica Ivana Vojinović je ranije za RTCG ocijenila da dosta faktora utiče da li će cijena struje rasti.
&ldquo;U principu, ona hoće rasti, ali je sada pitanje tempa i obima njenog rasta. S tim &scaron;to u ovom momentu postoje određene mjere ublažavanja koje EPCG i država mogu primijeniti&rdquo;, ocijenila je Vojinović.
Ukazuje na važnost proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, vjetra, sunca i vode, imajući u vidu da se na njih ova naknada neće obračunavati, tako da bi se ovo trebalo gledati kao dodatni podstrek da se Crna Gora &scaron;to prije dekarbonizuje i pređe na obnovljive izvore energije.
&nbsp;

EPCG: U ovom trenutku nema najave da će poskupiti struja

OČEKUJU DA EU ODGODI PRIMJENU DODATNIH NAMETA NA UVOZ ELEKTRIČNE ENERGIJE PROIZVEDENE IZ UGLJA IZ ZEMALJA KOJE NIJESU ČLANICE EU

Iako deficit Fonda PIO iznosi 57 odsto, penzioneri ne treba da strahuju za isplatu penzija, kazao je direktor Fonda PIO Vladimir Drobnjak, jer, kako je naveo, novca ima.
"Penzioneri treba da budu spokojni, &scaron;to se tiče redovnosti isplate penzija. &Scaron;to se tiče deficita, on je fiskalnom srategijom za ovu godinu planiran da bude negdje oko 50 odsto. Zadnji podaci pokazuju da je on 57 odsto,dakle blago povećan, ali dobra stvar je da su Fiskalnom srategijom planirane kompenzatorne mjere, uvođenje novih akciza i poreza koje nijesu postojale ranije i njih ima dovoljno, pa država ima dovoljno prihoda da iz op&scaron;tih prihoda nadomjesti deficit Fonda PIO. U su&scaron;tini, novca za penzije ima", kazao je Drobnjak.

Drobnjak: Novca ima, penzioneri da ne strahuju za isplatu penzija

TVRDI DIREKTOR FONDA PIO

Na javni konkurs koji je EPCG raspisala za poziciju izvr&scaron;nog direktora prijavila su se tri kandidata, potvrđeno je Portalu RTCG. To su Zdravko Draga&scaron;, Zoran &Scaron;ljukić i Mladen Bojanić.
&Scaron;ljukić je inženjer i godinama je zaposlen u EPCG. Draga&scaron; je elektroinženjer i član Inženjerske komore Crne Gore. Bojanić je biv&scaron;i poslanik i ministar.
Konkurs za izbor novog izvr&scaron;nog direktora Elektroprivrede Crne Gore raspisan je nakon &scaron;to je Odbor direktora smijenio Ivana Bulatovića prije isteka njegovog četvorogodi&scaron;njeg mandata. 
Kandidati su uz prijavu i dokumentaciju bili dužni da dostave i Program i plan rada i razvoja EPCG-a za mandatni period. 
Predsjednik Odbora direktora EPCG Milutin Đukanović ranije je istakao da je u smjeni direktora Ivana Bulatovića sve urađeno po zakonu. On je podržao njegovu smjenu, iako je smatrao da je radio dobro, jer je većina članova bila za promjene, a i kako bi se ostvarilo &scaron;to veće jedinstvo u Odboru &scaron;to je bitno za funkcionisanje ovog sistema.
Đukanović je u emisiji &ldquo;Link&rdquo; na RTCG naglasio da nije odluka o smjeni Bulatovića donijeta na brzinu, već da se razgovaralo duži vremenski period.
"EPCG mora da se bavi investicijama i da se trudi da struja bude &scaron;to jeftinija&ldquo;, kazao je Đukanović.

U trci za direktora EPCG tri kandidata

KONKURS JE RASPISAN NAKON ŠTO JE ODBOR DIREKTORA SMIJENIO IVANA BULATOVIĆA

Crna Gora, bez brutalno iskrenih i dubokih strukturnih reformi, ulazi u spiralu iz koje se ne izlazi bez ozbiljnog socijalnog udara, ocijenio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Nikola Milović.
On je na svom nalogu na mreži X napisao da je država na kreditu, život na dugu, standard građana pozajmljen ne i zarađen.
&bdquo;Za plate i penzije 1,5 milijarda EUR, a Crna Gora ulazi u narednu godinu sa istorijskom mogućno&scaron;ću zaduženja do 3,23 milijarde EUR. To je skoro jedan cijeli budžet &ndash; u jednoj godini&ldquo;, kazao je Milović. 
On je ocijenio da je Fond penziskog i invalidskog osiguranja (PIO) faktički uni&scaron;ten, deficit od skoro 500 miliona znači da se vi&scaron;e od pola penzija isplaćuje iz zaduženja.
&bdquo;Istovremeno rastu plate u javnom sektoru, dok ekonomija tapka u mjestu&ldquo;, dodao je Milović. 
Prema njegovim riječima, država nastavlja da živi na tuđi račun, gurajući populističko potro&scaron;ački model koji jede budućnost svih. 
&bdquo;Ovo vi&scaron;e nije fiskalni rizik, već alarm. Svako novo zaduženje je obećanje budućim generacijama da će platiti cijenu dana&scaron;nje neodgovornosti&ldquo;, naveo je Milović, prenosi agencija Mina.
Građane, kako je zaključio, ne čeka stabilnost, već vi&scaron;e poreza, manje sigurnosti i rastuća neizvjesnost.

Milović: Država nastavlja da živi na tuđi račun, gurajući populističko potrošački model koji jede budućnost svih

"POTREBNE BRUTALNO ISKRENE I DUBOKE STRUKTURNE REFORME"

Skup&scaron;tina Crne Gore izabrala je na dana&scaron;njoj sjednici Gordanu Kalezić i Milana Remikovića za viceguvernere Centralne Banke Crne Gore (CBCG).
Kalezić je dobila podr&scaron;ku 59 poslanika, dok je za naimenovanje Remikovića glasalo 60 poslanika, preonosi Mina business.
Kalezić i Remikovića je za viceguvernere predložila guvernerka CBCG, Irena Radović.
Predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić podsjetio je da Kalezić i Remiković nijesu izabrani za viceguvernere na pro&scaron;lom glasanju, navodeći da je Radović nakon toga razgovarala sa svim poslanicima i predstavila kandidate u najboljem svjetlu.
"Vidite &scaron;ta znače razgovor i traženje rje&scaron;enja", rekao je Mandić, navodeći da to &scaron;to je Radović predložila iste kandidate opet govori o integritetu.

Kalezić i Remiković naimenovani za viceguvernere Centralne banke

PREDLOŽILA IH GUVENERKA CBCG

Vlada Crne Gore utvrdila je danas Predlog zakona o budžetu za narednu godinu.
"Na sjednici kojom je predsjedavao premijer Milojko Spajić prihvaćen je i Predlog Odluke o zaduživanju Crne Gore za narednu godinu.
Predlog zakona o budžetu biće prezentovan u srijedu", saop&scaron;teno iz Vlade.

Vlada utvrdila Predlog zakona o budžetu

BIĆE PREZENTOVAN U SRIJEDU

Sve vrste goriva od ponoći biće skuplje, saop&scaron;teno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Eurosuper 98 ko&scaron;taće 1,47 eura, odnosno biće skuplji tri centa.
Dva centa biće skuplji Eurosuper 95&nbsp; pa će litar biti 1,43 eura.
Eurodizel će biti skuplji pet centi i ko&scaron;taće 1,40 eura.
Litar lož ulja ko&scaron;taće 1,30 eura, &scaron;to je poskupljenje od dva centa.
Naredni obračun biće 1.decembra, a eventualno izmijenjene cijene naftnih derivata važiće od 2.decembra, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju Ministarstva.

Od ponoći skuplje sve vrste goriva

CIJENA DIZELA BIĆE VEĆA PET CENTI

Isplata oktobarskih penzija počeće danas, saop&scaron;teno je iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO).
Prosječna penzija, bez obračunate razlike, za oktobar iznosi 543,01 eura.
&ldquo;Prosječna isplaćena penzija sa obračunatim razlikama za oktobar iznosi 554,34 eura&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Kako je saop&scaron;teno, za isplatu oktobarskih penzija, kako se dodaje, neophodno je 67,91 milion eura.

Danas počinje isplata penzija